Naslov knjige:

SVOJSTVA POSLANIKOVOG, SALLALLAHUALEJIII VE SELLEM, NAMAZA

od abdesta do zikra

Autorlmr. Safet Kuduzoviö

Serijatska recenzüal- mr. Semir Imamoviö- Abdul-Varis Ribo, prof.- Enes Julardzija, Fof.- AmL Dumiö, prof.- Nedim Haraöiö, prof.- hfz. Dzevad colos, prof.

Lektor i redakor:Remzija Huriö-BeCiroviö

Stampa:Bemust, Sarajevo

DTP:Safet Kuduzovid

DesiDg korice:Sead BeCoviö

Izdavaö:Autor u suadnji saDzematom Kewser - Linc

Tirazl2000

CIP - Katalogizacjja u pubtikacijiNäcionalna i univerz itetska bibtiotekaBosne i Hercegoving Sarajevo

KuDuzovre safetSvojswa Poslanikovog, sallattahu alejhi ve

sellem, namaza : od abdesta do zika / SafutKuduzovit. - Saraj€vo : S. Kuduzovig 2007. - 304str. ; 24 cm

Bibliografüa: str. 289-299 i uz tekst

ISBN 978-9958-993G7-7

coBrss.BH-ID 15850758

Safet \ytuzwit

SVOJSTVA

POSLANTKOVOG, SALLALLAHUALEJHI VE SELLEM.

NAMAZA

od abdesta do zikra

Sarajevo, 2007. god. .

EsiFsuiL'ü ine ittafra ful-ihstivog, Samilomog!

Uzvi5eni Allah ka.äe:

< /; J i; nt'' ik i: ;s';t;" ßt ;3:.J.'; i# ßt ;"i:'tti'.1.'5 1"Recii 'Ako Atlaha vollle, mene slijedite, i vas de Allah vo[ieti i

grijehe vam oprostiti!' a Allah prasta i Samilo6tan jC' (Prijevodalai€nja Alu Imran, 31.)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:

" Kanjajte onako kako ste vidjeli mene da klanjatn!"

(Buhari)

Imam Safija je rekao Ahmedu b. Hanbelu:

"O Ebu-Abdiüah, ti si uöeniji od mene u hadisu! Kada vidisvjerodostojan hadis obavijesti me da radim po njemu!"

@bu.-Nuajm t Hilij enl-evlija)

Abdullah b. Mubarekje kazao:

"Lanac prenosilaca je od dere. Da nema lanca ptenosilaca govorilo bise po äljama i naho<lenjima."

(Mtrslilun n Mukaddimetus - Sahih i El-Hanb'r S erefu ashabil-hadis)

PREDGOVOR

Allahovom blagodati, nafton decenija stagnacije na polju islamskognauönog rada, kako u cijelom muslimanskom svijetu, tako i kod nas, ovovrijeme obiljeZava oZivljenje islamskih znanosti. Iako je to sami zaöetak,on ulijeva nadu da öe naS ummet odluöno krenuti putem duhovnog,nauönog i vjerskog progresa. Samim tim 3to je sudbina islamskog svijetapotpuno ovisna od odnosa spram dini-islama, tako svaka vrsta studije irada na izuöavanju vjere, prije svega koz razumijevanje Allahoveuzvisene knjige Kur'ana i koz ozivljavanje Sunneta posljednjegAllahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svojevrstan je napredaki korak naprijed.

U ovom pogledu, djelo koje je pred nama ima svojevrstan znaöaj iulogu, prvenstveno jer tretira stub vjere - namaz - najoöitiji öovjekovizraz poslusnosti svome Stvoritelju i priznanja Njegove veliöine i svojezavisnosti od Stvoritelja. On je temelj dini-islama i svjedoöanstvopriznanja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za vodu iuzor. 'Reci: 'Ako Allaha volite mene släedite, pa 6e vas Allahzavoljeti i grüehe vam oprostiti'." (Prijevod znaöenja Alu Imran, 31.)

Kur'an tretira namaz opöenito. Ne defin a njegov oblik, naöin, nitibroj, veö ga izriöito nareduje i terminom "ekimu es-salah" definiranaredbu kao "uspostavljanje" namaza, tj. obavljanje namaza onako kakoga je uspostavio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji namnareduje: "Klanjajte kako vidite daja klanjam!" Ovo djelo cijelim svojimsadriajem tezi postiöi cilj iz konteksta hadisa, da öitalac detaljno upoznakako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavljao namaz.Njegov autor nize predaje koje opisuju Poslanikov, sallallahu alejhi vesellem, abdest i namaz, njegovu veliöinu i oblik, koje je ajere uöio izKur'ana, te dove u kamkteristiönim prilikama.

Ovdje valja ukazati na jednu komponenhr islama koja se ne moZenaöi u drugim religijama i ideologüama, a zbog koje je ustaljena taönoiskazana sintagma da je islam vjera seneda, tj. vjera koja svoju doktrinune gradi na legendama niti predajama bez izvora, veö samo na onome stoje vjerodostojno i ima svoj lanac prenosilaca. Pri tome se vodi raöuna osvakom prcnosiocu, kolika je njegova uöenost i koje su mu

karakteristike, iz generucije u generaciju' od izvora koji je izrekao

odretlenu sintagmrido nu.. Ouu te öinjenica najvide da uoöiti u nauci o

hadisu, te iz nje izasloj nauci "el-dterhu vet-t'adil"'

Tako autot, sluzeöi se nauönom metodom, uz svaku predaju spominje

nie; stepeD vierodostojnosti, ne uzimajuöi za validan dokaz apolsifne i

käo slaüo ocijenlene predajer lahkim naöinom bha Pdoritemiji stav u

oosledu pravnih pitanja kod kojih postoje nzilalenja U ovome se I

äeieda naiveöa wiiednost ovog djela. tako da öitalac spomenute ibadete u

ni"rnu .ö2" prakticirati kao da je vidio BoZijeg Poslanika" sallalahu

aieihive sellem, kako ih obavlja.

Nedim Haraöiö. prof.

@ & s

Sr.'ojstt,a eosfanifun'og, sa[[affahu a[4fü ve qfu 7 1

Uvod

Zahvala pripada Allahu. Samo Njega oboiavamo isamo od Njegapomoö trazimo. Njemu se utjeöemo od zla naiih du!a. Koga On uputi,niko ga u zabludu ne moie odvesti, a koga On u zabludu odvede, niko gana pravi put ne moze uputiti.

Svjedoöimo da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed,sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i Njegov poslanik.

"O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznosau i umiritesamo kao muslimani." (Prijevod znaöenja Alu Imran, 102.)

"O ljudi, bojte se Gospodara svoga koji vas od jednog öovjekastvara, i od njega je suprugu njegovu stvorio i od njih dvoje [urogemuSkarce i iene rasijao. I Allaha se bojte s imenom öijim jedni drugemolite, i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vamabdi." (Prijevod znaöenja En-Nisa, 1.)

"O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On 6e vas zavasa dobra djela nagraditi i grijehe vam oprostiti, A onaj ko seAllahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao postiti 6e ono Sto budeielio." (Prijevod znaöenja El-Ahzab, 70 71.)

Uistinu, najljep5i govor je Allahov govor, a najbolja uputa je uputaMuhammedova, sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotärije -svcka novolari jä je zabludc. a svaka zabluda ie u \ arru.

I Ovoje prijevod znaöcnja tzv. "Hutbetul-hadze" kojomje Poslanik, sallalhhü xlcjhi vesellem. poöinjao svoj govor. obra6ajuöi se ashabima nä hutbama i u drugimprilikama. Vidjeti: Me.l'Jnu'ul-fetara, 18/163, od lbn-Te.jmijje i Hdsiilerer Sirdi naSutrcnun-Nesai,6/89. Hadis biLjeie Muslim. 6/127-131. Nesai, 1/4s2 .153/1:103. EbuDavud, 2/103-104/1089. Tirmizi , z l l178/1105. Ibn Mad;e. 2/131-132/1547-15,18.Lbn-Diltud. 3/20-211679. Ahmed, 1/432l,1115, Abdur Rezzak. 6/187-188/10449.Taberani, 8/363 364/8147. Hakim. 2/182-183, Bejheki. 3/303 304/5800-5804 i1t235 23'7 | 13826-t3831, T ajalisi,45/338, Kurtubi u El-birla, sld.62/s6.

Uvazeni bmte i cijenjena sestro, uistinu, nijedan ibadet u islainu nemoZe se uporediti sa Damazom, kao temeljom naße uzvisene vjere,odmah nakon dva Sehadeta, bez kojih nema imana niti islarna.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao je: ',Najvrednija

stvar je islam, a namoz je hjegoy stub, d.ok je dZihad na Allahovom putuvrhunac islama.."' U drlgoj predaji stoji da je namaz najbole djelo kojese moze uöiniti.'

Namaz je, takoder, jedini ibadet koga Allah nije propisao ovomeummetu preko DZibrila, a.s., nego je Sebi uzdigao Svoga Poslanika,salallahu alejhi ve sellem, te mu iznad sedam nebesa, gdje nijednosworcnje nikada nije dospjeto, propisao namaz.o Zato, ko porekneoba.{ezt namaza, smatra se otpadnikom od vjere, po konsenzusuuöenjaka ehlussunetski pravnih usmjerenja.'

Na vrijednost namaza upuöuje i to sto je spomenut u UzvisenomKur'anu vise od devedeset puta u raznim kontekstima. Uzviseni Allahkaze: '?omozite sebi strpljenjem i obavljanjem namaza, a to je,uistinu, te5ko osim posluBnima." (Prijevod znaöenja El-Bekare, 45.)

Obeöavajuöi nagradu onima koji ustraju u obavljanju namaza,Uzviseni Allah je rekao: "...i koji namaze svoje redovno obavljaju, onisu dostojni nasljednici, koji te najvüe stepene Dienneta naslijediti,oni de u njemu vjeöno boraviti." (hijevod znaöenja El-Muminun, 9-1 1 . )

'� Ahmed,'71349350n2366, Timizi, 31328-329121tO. Abdur-Rezzak. tU193-194/20302. Imam Tirmizi i lejh Albani ovaj hadis su ocijenili vjerodostojnim. Imam

, Hejseni ga smatra dobrjm. yidjetl Med,neuz-zevaid, U2t.'Ibn-Madie, U105/278, Ahmed, 51276-2'77122737, Bejheki. l/670/2150, Taberani,2/98/1444 i t\ Es-saqiru 2l88,Hakia,l/22tl449.Inl,am Hakim i Zehebi kazu da ovajhadis ispunjava Buharijine i Muslimove kiterije. Haliz Munziri i iejh Albani,takoder, smatraju ga vjercdostojnim. yidjetl Sahihutter?ib, U86 I Inaut Eatit,2/136.

a Hadis o propisivanju nam^za rokom nodi El-Isra biljeze: Buhari, str. 90-91/349,- Mtrsllm, 2ll'70- 1741162, Tnrnizi, l/552-5531213 i At:fJn]ed, 1+1415112669.' Vidjetli El-hayil-kebit, 2/525, Et-temhid, 141126, El-muhattß, 2/228. Mukaddimatu

Ibni-Ruid, sr. 52, Etnuqni 2D91, El-nedZnua,3/16, Medtnu'ut-fetava,22/22. Et-kawni ut'fikhijje, sfr. 40, EI-Iurua, l/255, Nejlul-eyta\ U361.

U iednoi predaii Poslanik. sallallahu alejhi ve sellem. kaae "Obraduj

one *iii idi )ocui u dianije potpunim svialom na Sudnjem dnnu.'' tJ

drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavjeitava nas daöe

-namaz biti svjetlo vjemika na Sudnjem danu.3 UzviSeni Allah ne

dozvoljava da izostave namaz ni putnik, ni bolesnik, ni mudlahid, nistlra i;nemogla osoba - svi su duZni obavljati namaz u njegovo vrijeme,'dok se bilo koji drugj ibadet more zbog lerijatski opravdanog razloga upotpunosti izostavili ili na-knadno obaviti. Sejhul-islam lbn-Tejmijjekaie: "Islamski uöenjaci su slolni da je namaz kategodönÜa obaveza odhadZdZa. HadidZ mora obaviti jednom u Zivotu onaj ko je u moguönosti,dok obaveza namaza pada na svakog punoljetnog i pamehog muslimana'osim iene u mjeseönom ciklusu i nakon porodaja (nifas). Nema razlikeizmedu zdravog i bolesnog. sigumog i onoga koji je u strahu. bogalog isiromasnos. muskarca i Zene. 'u lmam Sevkani tvrdi: Namar je

kategorienija osnova islama od zekara."rl

Uzvi3eni Allah najbolje zna mudrost onoga 3to propise, ali se izovoga moie razumjeti da pet dnevnih namazä predstavlja najjaöu vezuizmidu Altaha i Njegovih rcbova, te da su ovi namazi, u prvom redu,duhovni, a potom i tjelesni odgoj za vjemike. Ostavljati ovaj öasni ibadet,ili ga zapuitati, znaöi sebe gurati vlastitim rukama u zabludu i propast

Uzvileni Allah o ovakvima kaie: 'A njih (prave vjemike)zamijenüe zli potomci, koii namaz ostavise, i za poiudama poiloie'oni 6i sigurno iuänu zavrsnicu imati." (Prijevod znaöenja Merjem, 59 )

Allah je, takoder, kazao: "Tesko se onima koji, kad namazeobavljaju, ne obavljaju ih kako treba, vee se samo pretvaraju"'(Prijevod znaöenja El-Ma'un, 4-6.)

6 Na iaciiu i sabah-namaz." eU-nuuua. !161-16U56r, Tit'fiüzi. 21131223. Sejh Albani je ovu predaju' zbog

nnoatva puteva, ocljenio vjerodostojnom. Hafiz Munziri tvrdi da su njeni prenosioci

- pouzdani. Vidjeti: ?ürJ&tul'ahvezL 2113.'Muslim. 3/80-81/223.e lzuzetak su Zene u vrijeme mjeseönog ciklusa i nakon Porodajato,''lidje.d: MedZmu' l-Jetava, r9l34r." Vidieti. Es-seilul-diena. U292.

sa[h[tfiu ve sellen, namaza

l

Uzviseni Stvoritelj. govoreöi o ovim nesretnicima. kaTe: -Sta vas je

u Däehennem dovelo?, reöi öe: 'Nismo obavliali namaz""" (Prijevod

znaöenja Et-Muddessir, 42-43 )

Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve s€llem, sanjao jednog

öovjeka koji leZi na ledima, a drugi stoji iznad njega sa velikim kamenom

u ruci i udara ga njime po glavi dokje ne prepolovi na dva dijela Zatim

se njegova glava vraöa u prvobihi oblik, te ga ovaj ponovo udara na isti

naöin. Nako; togaje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, obja5njeno da

se radi o öovjeku koji je odbijao Kur'an i koji je spavao,,u vrijeme

namazä. ne obavljajudl ü u njihovim propisanim wemenima 'Abduuah

b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onai

ko sretni Allaha bez namaza bite u druiteu Karuna, Faraona, Hamana i

IJbeja b. Halefu.r3 Oni su, bez sumnje, najgora stvorenja kljaje Allah

stvorio. Nakon ito je citirao ovaj hadis Sejhul-islam Ibn-Kajjim je rekao:"Öovjeka od namaza odvraöa jedna od öetid stvarj: njegov imetak,

njegova vlast, njegov polozaj ili njegova hgovina. Koga imetak odvrati

oä namaza biöe u dru5tvu Karuna. Koga od namaza odvrati njegova vlast

biöe u drustvu Faraona. Koga od namaza odvrati polozaj biöe sa

Hamanom i koga od namaza odvrati njegova trgovina biöe u dflrstvu sa

I-Ibejjom b. Halefom. "'o

Upozoravajuöi na opasnost ostavljanja namaza, Poslanik sallallaiu

aleihi ve seflem, le rckaot "Parova koji odvaia viercvanie od ncvierstvaje

"obavljanje ,oiozo."t' Poslanih. sallallahu alejhi ve sellem' rakoderje"y,azao, il|govo, iamedu nas i njih (tj. licemjera) ie namaz: ko ga ostari

D Buhari, str. 1488-1489/7M? i drugi.13 Ahmed, 6/150/6576, D anri 2D4\/2721,Ibn'Hibban' 1/132254 (El-mevarid), Ibn-

Na$ u radnts-ralaft, r/133/58, Adäurri u ti'.ienah, 2165r-6521275,lt'n-Sa\i\\ Er

tct|ibu. sn. lletsg.lmäm Hejsem. nakon tto je ovu Predaju pripisao Tdberaniju u

H:kebiru i El-.v'a ,2/21, kaze: -Preno<ioc' Ahmedove predaie su pouzdani

lmam lbn Abdut-Hadr i seih Anmed Sarir ovu predajLr su ociienjL vjerodoslojnom

Vidieti: tenkihut-tahk ik. :7 t t r i Sak;rove opaske na El'nusn?d ö/l50 Dobrom je

,-ut uio hufi" Munziri, Ibn-Hadz€r Hejtemi i Sejh Albani vidjeti: Ez-zewdZi\

ll28'7. Mitkatul'nesabih, l/183 i Es'semerul-mustetatr U5314',tidiett Huknu tunkß-rdl"I', str. 3l, od lbn-Kajjimai Ez-zeT ad;i, 11287 'ß Mu;lim. 2/59/82. Nesait,ll1561463,Tirnnzi"|135212620' Ebu-Davud' str. 1067/4678'

Ibn Madze, l/319/890, Darekutni' 2/4111?35' Darimi' 1/197/1233' Ibn Nasr u

Kadrus-salah.2l88}l899, Adzuni u EJ-.i€rian, 21644-655/265

poöinio je nevjerstvo."t6 Burejde b el-Husajn prenosi da je Alahovposlanit, saltaUahu alejhi ve selle4 rekao: "Ko (namjemo) ottavi

ikindiju-namaz niegora-diela su poniitena."tl Ako slijedi ovakva kazna

za onoga koji ostavi samo ikindiju-namaz, ita je sa onim koji nikako ne

klanja,lakv; su njegova djela?! Enes b. Malik kaZe: "Allahov Poslanik,

satlallahu aleihi ve sellem, kada bi iziöao u vojni pohod öekao bi zoru'

Ako bi öuo iabahski ezan vratio bi se. u prolivnim bi se borio protiv

niih."rs Poznati tabi in Abduüah b Sekik el-Ukajli'" kaie da ashabi

ÄIahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ostavljanje nijednog djela

nisu smatmli nevjerstvom, osim ostavljanje namaza.20 Hasan el-Basd je

kazao: "Do menl ie doprta vijest da su ashabi Allahovog Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem. govorÜ: 'lzmedu muslimana ipoöinjenog

Iüka i nevjerslva jesle ostavljanje ramaza bez opravdanog '-log-i;"::

Abdullah b. Mesud je kazao: Ko ostavi namaz. laj nema vJere '- u

drugoj verziji od lbn-Mesuda stoji: "Nevje6tvo je ostaviti namaz ""

16 Nesai. Ul561462. Tirmizi,'1135312621,lÜt M^dZe' r/319189r' t\hned' 51346122833'

Darekutni, 2/40/l?33, Abdulah b. Ahmed u Er'Srn'a l/358/769' lbn-Nasr u

KaAnls-salah, 2/87?/894, Ibn-Mende t El-inan, Il383l3I'l-3I8 Lalekai u Serl'

usulil-iatikai, 4/902/1520, Ibn-Abdul BelI n Et-temhidu, 4/230' Hakllx,' Il4Slrr'

Irlam Timizi, Nesai, Lalekai, Haldm, Zehebi, Iraki' Menavi' AdZtuni i Albani ovaj

hadis smatraju vjerodostojnim vidie,i� Mesetetut'te16r' l/61, Neilul-evta' l/363'

Ke|ful-hafa, 11348 i Sahihu| rcryib lt366'' Bdari. si. ll0/553. Ahmed, lhl5oel2294l i lbn-Abdul-Ben l4l124r3 Buhari, str.62112943 i Muslim,4tll382le vidiet\. Zikn esnait-tarj'tn, 2/134, od imama DarekutnijaA Ttnnizi. 7 ß54n622, lhn Ebi-Sejbe' 6/1723043'l i HskiI,I-' ll4Sll2 Inam Nevevi'

Z,ehebi; Sejh Albani ovu predaju smatrajü isptavnom vidietir El-medLnuo' 3116'

Hulasatut-ihkm, ln45 i Es'se eruI'mllstetab, 1152. ova predaja ima potpom u

verziji Dzabira b. Abdutlaha koju biljezi Ibn-Na$ n Esaalah' 2J904/947 ' Lalekü n

Serhi usulil-iatikad, 4lgog'910i1fi7, Ibn-Bettah u El-ibane' 11273-2'7418't6 i lbn'

Diad u El-|/..u\nedu. \rr.385/2634. sa dobrim lancem prenosilaca"t IUn-g"tt"tt n El-ibane. U2'13-2'14ß?7, sa ispravnim lancem prenosilaca' Vidjeti:

Hutonu tunkis-salah, str.112 od Ebu-Abdullaha Nuamanija Eserija'' Ibn-Na$ u (r(a.lru.r-srldll, 211898/935, Abdulah b. Ahtned n Esaunne' U3591172 i

Tabeßrt t El-kebiru,9ll9l/8941-8942 Sejh Albanije ovu predaju ocijenio dobrom

Vidjen: Sahihut-terlib, Il3'lO i Es'silsiktud-dtiP 1/382 Sliöno ovome prenosi Ibn-

Ebi-Seibe. 5/95/24052, od Abdullaha b Amra b el-Asa'B ACd,'rfr, t E!-sefiah, I/291/292, sa dobrim lanc€m prenosilaca'

ve sellem, rwmaza

Ebu-Derda je rekao: "Nema imana onaj ko ne klanja.,'2a Ibn_Abbas je\T-a:: Io osravi nam-az a u moguönosri je obaviti ga. sresr de Allaha'aAllah srdir na njega. " prenosi se da je Omer b. el_Hartab na samrmimmukama nakon sto je izboden nozem, pozvan da klanja sabah-namaz, paJe rekao: "Da, nema udjela u islamu ko napusti namazi'paje klanjao iäkkrv je curila iz njegovih rana.26 U drugoj predaji stqi da ie Omer U. et_Hattab poslao pismo svojim namjesnicima u kome ie stalalä: ,Za mene jenajvainija stvar narnaz. Ko ga bude redovno obavljao saöuvao ie svoiuvjeru. Ko ga bude zanemario zanemario le sve ostalo.',)7 Ebu_B;kr ie;asrnrmoj

Rpostelji pozvao Omem. i izmedu ostalog. oporuöio mu da pazi na

'lama7,.'"

Tmam lbn-Hazm je rekao: ,,Nakon süka nema ve6eg qriieha odT?"Iü" nama./a dok ne prode njegovo vrijeme..2e Sejtrut_i,tam tUn_r eJmrJJe Je rekao: 'OnaJ ko oslavi namaz gorije od kadliivca, bludnlka ionoga koji konzumira alkohol i drogu."r0 Na drugom mjisru iejhul_islamkaie: "Ko ne klanja dnevni namar3' do zalaska iunca üilo zbogzauzetosti na radnom mjestu, lova ili hizmeta uöitelju i odbije se za tägole.iajit ']lüa se po mi5ljenju veöine islamskih

-uöenjaka.-32 Imam

Zehebi ka2e: -Ko klanj.a namaz poslije njegovog vremäna poeinio jevelßr gnjen. Ko ga uopce ne klanja on je kao kradljivac i bludniöar. Koo:t,y, n-1j11 u porpunosri. on je najveia propalica. nesrelnil izloöinac."" lj.nTr,

fhned b Hanbet je rekao: ..Ko [aze: .nedu klanjati.on je nevjemik."'" lmarn Ishak b. Rahevej Tapaia: ..lslamski uöeniaci od

^ !1". ".y , i:*, usut it -iari kAd. 4/q08/ t 5 i6 | tbn-t\a\t u Kadrus_\atah, 2te03/.a45.

,rsejn.AfbanrJe ow predaju oc'jenio vje rodosr,ojno m. Vidieli: Sahihut.tereb, vJ70.' Lzlekai n Seüu usulil-iatikad. 4t9O9nS35^ Ma1* | Et-nwetta, U146-14?/81, Ibn-Sad u tr- tubekat, t/35O-351, Abdv-Rezzak,t/150-151/578 581 i 3n2st50l0, ftn_Ebi-5ejbe, 6/164t3O352, *^ea " az ina",str. 182/654, lbn-Nasr u ra(1tus-salah, 2tgg3tg24, Darekttni, 2/tO^232. ,qailÄ i

,F<.icriah. lt2q2 2cj,2c4-2q5, sa rspra!nim lancem prenositaca.' Mal ik. f /öl-o2/5. Abdur-Rezrak. t /53b-5j7/2OJSi iaha\ irsprhut-neani, l tg3.'" Ibn-Fbi-Sejbe. 7/4J44 35t37M5. v idtetj: M cdanu. ut -Ietava. 22t26.' Vidjeu: #l"ra1a sn. J7. od imamaZehebria.- uidjeti: Medimu ul-f"ta!a. 22134. od sejhut:rsrama tbn Tejmij.je.' RindUü nama7. il' podne i rkindiru 7a Dutni[a.',' v idteti: Mediau ut-fetava, 2U 2t." Vrdjeli: El,t€rdi.. .tr. lo. od rmama Zehebiia." Adium ü E3- 1. rioh. l/2cll29o. sa iqpravn,; lancem preno.ilaca.

Spojsna aostanikwog, salla[ahu abjLipe u&-, g I

vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, do danainjih danasmahaju da onaj ko ostavi namaz namjemo, bez opravdanja, i odbijenaklanjati ga, tretira se neviemikom."r5

Prvo za Sta öe öovjek polagati raöun je namaz; ako prode taj ispituspio je, a ako mu namaz ne bude ispravan, upropasten je." AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na samrtnim mukama je savjetovaosvoje ashabe, rekavii im: "Namui, namaz,"11 tj. öuvajte dobro svojenamaze, jer Sta je muslimanu preostalo od vjere ako ostavi namaz.Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. je rekao'. "Niti islana te se otkidati,jedna po jedna. Kada se god koja otkine ljudi öe se hvatati :a sljedeöu.Prw ito öe se izgubiti od islama je islamska vlast, a zadnje ito öe ostatiod ujere je namaz."'" U drugoj predaji se navodi da je Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pno ito te nestati mealu ljutlima jeporicrcnjp I cmonet I a :.tdttj? \to ; c os!ati od r.jcre.je tumuz.

'"

Navedeni ajeti i hadisi jasno ukazuju na vrijednost namaza s jedne, teopasnost ostavljanja ovoga ibadeta, s druge strane. Musliman ne mozeustrajati na pravom putu bez namaza.

L vidjeti. Et-tenltid, 1/225-226.* ' t i tmizi ,2/40t-4o2t413, oci jenio sa je dobnm. Sejh Albani er smana

vjercdostojnim. V;djetl Sallihul-r|:a tut l/503/2573. Hadis u ovome znaöenjuvjerodostojnimje oci.jenio hafiz Askalani. Vidjeti: rrn{etut atNe.i,2/402. O\aj 6adisu njegovom smislu biljeze: Makdisi I El Dtuhtarc,7/14-1-145/2078, Taberani ü t7?,, / r , . 2/ :40/185q I Ahmed. U/14 l5/7880. Sejh Ahmed Sakir oru ver/r tu \marr, l

" Ahmed, l9/209/12169, Ibn-Hibban, 141570-571/6605. EbuJala.5/309-310/2933,Ta\ayi u serhul nuikil, 8/226-22113203, Bejheki ü ad d?id{ 7/205. Abdu b.Humejd u tf,nrßr"1", str. 445/1542. Ibn-NasL u Kalzs-ralal, 1/3321324. ImamBDsä \t Mis(ibihu.-.u.taddae, 2/55, k"Ze: Lanac prenosilaca ove predaje ispunjavakiterije Buhariie i Muslima." Sejh Albani je ovu predajü ocjjenio vjerodosiojnom.Vidietj: Sahihul daanlia, 2/ l 19/38'/3.

tt tn-gibtun, 15111116'/\5, Ahmed, 5/251/22214, Taberani. S/l16/7486. Hakim,4tto1/7o22. Imam Hakim i iejh Albani ovaj hadis smatralu ispravnin. Vidjeti:Sahihul-d:aDtia, 2/905/50'75 i Sahihu ßüti.ti. .a'nan, l/l76. Hafiz Hejsemi u t1-npdined,'7/281, ka:e: 'Ovaj hadis biljezi Ahmed i Taberani I El-k?bitu, a

," prenusioci predaje su pouzdrn,." O \ u t r e d a i u b r l t e t r H 3 k i m f i m i / i u ^ . r d d n , / - r \ d r i . s x J o b r i m l r n . c n t r e n o n l i c r

Vidjeti: Al,u,sni, 2/299, Ken.ull nal, 3t6t/s495, Sattihul-dia,nio, t/503/25'7s jKeiful hafa,11253.

Naredujudi svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, UzviSeniAllah je rekao: "Dostavliaj ono Bto ti se objavljuje i obaylj4i namaz,zaista naBaz odvrada od razvrata i svega 5to je ruZno." (prijevodznaöenja El-Ankebut, 45.) Obeöavajuöi uspjeh onima koji ustrajavaju unarnazu, Uzviseni je rekao: "Uspjeli su vjernici, oni koji namaze svojeskruöeno obavljajui" (Prijevod znaöenja El-Muminun, 1-2.) U drugomajetu Allah je rekao: "Uspio je onaj ko se oöisti, koji svoga Gospodaraspomene i namaz obavi." (Prijevod znaöenja El-Eala, 14-15.)Obraöajuöi se vjemicima, Uzvileni Allah kaZe: "VaSi zaStitnici su samoAllah i Poslanik Njegoy i vjernici koji redovno namaz obayljaju,zekat dqlu i ruku öine." (Prijevod znaöenja El-Maide, 55.)

Brojni su hadisi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji ukazujuna wijednost namaza, a mi öemo spomenuti samo neke od njih. AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao.. "AUah je propisao petnamaza. Ko se bude propisno abdestio, Hanjao u odreilenim namaskimvremeniftta., upotpunjovao rukue i bude skruien u namazu Allah seobavezao da te mu oprostiti. Ko ne bude tako öinio nema obeöanja kodAllaha - ako bude htio oprostiöe mu ili öe ga kazniti."ao

Ibn-Mesud je pitao Posladka, sallallahu alejhi ve sellem, koje djeloje najbolje da se uöini, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu jeodgovorio: "Namaz u njegovo vrijeme." Ibn-Mesudje potom upitao: ..Staje poslije toga'|" "Dobroöinsteo prerna roditeljima," odgovoio jePoslanik, sallallahu alejhi ve setlem. Ibn-Mesud ponovo upita: ..Sta jeposlije toga?" Poslanik, sallatlahu alejhi ve sellem, mu rcöe "Borba naAllahovom putu."*'

Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekaosvojim ashabima: "Sta mislite kada bi nekome ispred njegovih rrat@ tekla

{ eU-Oavua, ft. l\'l/425 i ovo je njesova verzija, Nesai, Ut55/460. Ibn-Madze,l/418-41911158, AlIJJed, 513191221'72, Malik, 1/383-385/26?. Ibn-Hibban.512r/1731, Abd\r-Rezzak, 3/5-6/45'75, Ibn-Ebi-Sejbe, 7/308-309/36348, Ibn-Ebi-Asin u svom Srne,u,2/665/1001, Begavi u S"rtrr-$.n ra 4/105/978. Imam N€vevit El-nedinua, 4/20, kaie: "Ovaj hadis je ispravan." Imam Ibn-Abdul-Berr, Hakim,Menavi, Ibn-Hibban su ga, tatoder, ocjjenili vjerodostojnim. yldjett Et-tenhid,23/288. Et-klhisul-habi\ 2n18, Hulasatu bedit-munir, t/283. Zgrkanlie\ komefiarna El-nuvetü!, llJ85. Es-silsil?tus-sahiha, 2t4gj, Sahihut.d,ania- v6t6t3242. f s-semerul-nüstetab, ll53 i El-ni'kah. 1 ll80l570.4r Buhari, str. 1283/5970 i Mustim,2/62185.

Suojstua QoslaniKotog, satla[laiu akjfuvese[ü 15 t

rijeka, i on se u njoj kupoo pet puta dnerno, da li bi na njentu bilo inaloprljavitine'!" Ashabi su rekli: "Ne, ne bi ostalo na njemu niSta."Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na to je rekao: "Tako je i sa petdnevnih namaza Allah njima sapire grijehe Svojih robova.""'

Takoder se prenosi da je jedan öovjek dosao Poslaniku, sallallahualejhi ve sellem, i rekao: "O Allahov Poslaniöe, poöinio sam djelo kojenalaZe izvrienje Serijatske kazne, pa kazni me!" Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, nije mu niita odgovorio- Neposredno nakon togaprouöen je ikamet i öovjek je klanjao, pristajuöi za Poslanikom, sallallahualejhi ve sellem. Nakon zavrlenog namaza ovaj öovjek jc ponovopodsjetio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na uöinjeno djelo, te daizvrii ierijatski odgovarajuöu kaznu nad njim. Poslanik, sallallahu alejhive sellem, ga je lpitaol. "Zar nisi klanjao sa nama dmai?" Odgovorioje: 'Jesam," a Poslanik, sallallatu alejhi ve sellem. mu kaza: "Allah ti jeoprostio ono ito si poöinio""' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem. takoder ie kazao: "Pet dnevnih nama:ä i di.uma do tliume briius|e slo le manle oa t'errKtn Sruena.

Ebu Hurejre kaze: "Dva su öovjeka u vrijeme Allahovog Poslanika,sallallahu aleihi ve sellem, zajedno primila islam. Jedan od njih jepoginuo na Allahovom putu, a drugi je Zivio nakon njega godinu dana.Talha b. Ubejdullah jedne noöi je sanjao da je onaj drugi usao u Dzennetpdje iehida. Kada je osvanulo doiao je kod Poslanika, sallallahu alejhive sellem, i ispriöao mu san. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, reöe: 'Zar nije postio nakon smrti iehida.iedan ramazan i klanjaoiest hiljada i toliko i tuliko rekata."'4r lbn-}i�4.adie i lbn-Hibban ovoj

"'Buhari, str. 1261528 i Muslim, 2/139-140/667" e"t"'i. 'i.. r+ö r++ilotz:, v,"1i., itilne+ o,oi hadis ne nrozc koristiti kao

dokaz o dozvoli neizvrsavanja ie.ijatskih kazni nad onima koji to zasluZuju iako suklanjali. Zbog objasnjenjs \idjetl EI Dtinhad:, l7l71, od imama Nevevija, Fc*&/Rtiti. 12113'7 -138. Neilul-eüar, '7 / l2l i At, ul nabud, l2l3o-31.

{ Musliin, 3/95/233. 'tltmizl, 1/554/211. Ahmed, 16J196-197/10285. Ibn Hrzejme,3/158/1814. Ebu-Awane. 2/20. Ibn Hibban, 5/20 25l1733. Bejheki. l0/315/20758, iEb.u-Jala. | | /31 t -3't 216486.

rs Ahmed. ?/333/8380 i Ebu-Jala. U28ll64,f. Hafiz Munziri i imam Heisemi ovupredaju smatraju dobrom. vldjerj: Sahihut-teryib, 3/313 i Metlitrcu. .ewid, 101204.Sejh Albani juje svrstao medu vjerodostojna predanja. Vidjeti: tr-s,i rllcrrr'rll/],ld,6/116t2591.

verziji hadisa dodaju: ".., iarcAt njih dvojice je kao iznedu nebesa izemlie."ao

Molim Allaha da nas uövßti u obavljanju namaz4 najöasnijegibader4 da nas pouöi naloj vjed, uöini borcima na Njegovom putu, na.$inimecima i ävoti44 da nam zairtnica bude Sehadet, a na Suduiem danuda nas proävi sa vjerovjesdcima, iskrenima, Sehidima i dobrima, a onisu, zaista, divno druStvo! Amin, ja Rabbel-alemin!

Aütor25. sefer 1420. god. po H.

9. juni 1999. god.Amman - Jordan

& € s

{ Ibn-Mudle, An%-129413g25 i lbn-HibbaD, 7n4S-Ugt29g2. Sejh Albani je ovuveniju hadis4 takoder, ocijedo vjercdostojnom. Vidjeti: Sai;hll Snn; Ibn-Madie, 3na4 i Sahihut-tergib,3/314. Vidjeti, takodeü Sdn ihut-tutdZerirnbita *r.43.

Nekoliko napomena u pogledu samog djela

Pisudi ovo skomno djelo, moleöi UzviSenog Allaha da se muslimaniokodste njime, kroz opis namaza Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, usvjetlu Ku/ana i vjerodostojnog Sunneta, koristio sam narcdne metode:

Pnot Polazio sam sa izno3enjem kur'anskih, a potom hadiskihSerijatsko-pravnih dokaza, spominjuöi stepen vjerodostojnosti svakoghadisa, govora ashaba ili tabi'ina, upozoravajuöi na neke neispravnepredaje koje su rasirene medu svüetom. Imam Zehebi je rckao: "Nema

nikakve koristi od predaja gdje su izmjeiani ispravni i slabi hadisi!"47

Drago.' Posebna paZnja posveöena je konsenzusu islamskih uöenjaka,jer je on, takoder, verifftovani i legitimni vjerski izvor kod uöenjakaehlus-sunnetskih pravnih usmjerenja. lmam Safija smatra da je stvamikonsenzus jaöi od pojedinaönih (ahad) hadisa (rj. mimo mutevarirpredaja).ad Na ovaj smisao ukazaoje i Sejhul-islam lbn-Tejmijje.ae

Treie: Sve navedene dokaze, bilo iz Kur'ana ili Sunneta, uzimao samsa izvora, iz odginalnih zbtki i djela, osim u iznimnim situacijama gdjenüe postojala moguönost koristenja originala, ito je oznaöeno izrazom"uzeto iz" ili "preuzeto iz", navodeöi potom dotiöno djeto ili ukazivanjemda se radi o prenosenju iz drugog djela.

Öetwto: Kot'lsno sam ponekad vise razliöitih izdanja jednog te istogdjela ovisno o potrebi, kao sto su: "El-musned" imama Ahmeda, 'tsI-

dtamia" imama Tirmizije,'Es-sunen" imama Ebu-Daluda, "Fethul-bari"

hafiza Askalanija, "El-mugni" imama Ibn-Kudame i neka druga djela.

Peto: Kod izriöito spomih pitanja medu islamskim pravnicima,osjeöajuöi neophodnim, iznosio sam dokaze i jedne i druge ili vise strana,potom sam komentirao slabije dokaze, a u sluöaju, kad je bilo moguöe iIto je najpreöe, vriio sam pomienje (tevfik) stavova, pddrzavajuöi se, pritome, principa i pravila koje su uslovili islamski u-öenjaci.

' VidFn: BeJanu zeqalil-ilni ve! taleb. str. ö. od tmama Zehebija.^ v ddjeü Ad'bus-Safi i. sLr. i.lz, oa ttn-eUi-gaLim a, EI .kila\e f itnirtivaj" sv 431..^Menakibui-Safi i.2130. od imam Bejhekija, Sr'eru ealanin-nubela. tot2o.'- yidJeu: tvtedanu'ut.Ietava. 7/2s. od ßn-Tejmjije.

. Sesro: Djelu nije cilj naklonjenosl misljenju jedne pravne skole, tako

da sam prevashodno. korisreöi dokaze iz Kur'ana iSunneta, odabiraomeritomüe misljenje, ovisno o stepenu ispravnosti i jaöini iznesenihargumenata.

S.zdrzo: Djelo poöinje govorom o abdestu, a zavrsava naöinom zikaposlije namaza, jer su oboje usko yezalri za rramaz, s tim Sto.;e aUaestuvJet namaza.

, .Osmo: Da b,i ovo skromno djelo u ovoj verziji ugledalo svjetlo dana,Konsto sün viSe od öetiri stotine iTvora. Sljedeöa djela zasluiuju da seistaknu: "El-evsaf' (Ibn-Munzir),,El-medZmua,, N;vevD, ..Et-ta[ris;habir". i'Fethul-bari,, (Askalani), ..Medimr.ul_fetava,,

iit, f":Ji;"j,::z."qd T:.d.

(Ibn- Kaiiim ) "Nej lul-evrar' r sevtani t. Tutrfetut-arrväzi::tryruoareKrun). Od sawemenih djela izmedu ostalih korislena su:.,Sifetuwduin-Nebijj". kraüa studüa od sejha Fehda U. ebaur_nahmana:y.veJ.1ba. _)trefu satarin_Nebijj.'. od Sejha Muharnmeda b. NuhaAroanua. -r.s-Serhu t-mumda ' od iejha Muharnmeda b. Saliha Useimina-'-Es-satarul-mesrukah".

od Sejha Mepuka b. Atija lbrahima, ..I\,iiskul_nram . oct seJha Ahmeda b. Seida Enbalija. ..Siradäl_munekin

fi siferis_salatihatemil-murselin',,od5ejhaEbu-Abäul.RahmanaEserija.

- Devetot Iz ielje da se jasno predstave izvori navedenih dokaza. ito ieo?ly."rno I nauönom mdu. ponekad su fusnote po svome sadr2aiu

pnDuzne gtavnom dtjelu reksta. U njima se nalaze hadisi postaaika,

:ll.ll*i l"jq ": selJem..i rijeöi uöenjaka prvü i potonj , g.n"ra"1u.ll9 t krlka objainjenja gtavnine leksra. Smarramo da öi ciiaoci oväsdjela.naidi na razumijevanje i da im öitanje fusnota neöe p."a.wfiuf;poteSkoöe.

_ Des€lo: Spomenute dove su napisane na izvomom arapskom teksfu,

P:l?.T ?di:*d na bosanskijezik i na kaju rranskipcüu utäp.r,og rcr..tu.

Haorst i<ojt se tiöu same forme namaza pisani su samo u prijeuoa, nubosanskom jeziku.

Jedanqesto: Ukratko sam obradio pitanje Fegrade (sutre) za namaz,jer je.primjemo da.ovaj sunnel zaposravlji u"f* l.q U-jueu. aol .uashabt pndavali veliku paznju ovom propisu. ito öemo detalj-no pojasniti.inSa Allah

Dvanaesto', Zetim, takoder, naglasiti da je vrijeme nepogrelivihzap€öad€no slnrcu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zato eventualnegreske u ovome djelu, bilo nauöne i ftampaßke prirode, dokaz su

Uudske nesawienosti, a islam je öist od svega toga.

@ @ &

St'ojstua aosfanitwog, nl[al[afru a.fejhieq{- B t

Namaz se ne prima bez abdesta

Uzviseni Allah kaZe: "O vjernici, kada Zelite namaz obaviti, licasvoja i ruke svoje do iza lakata operite, i po glavama svojim potarite,i noge svoje do iza ölaDaka (operite)." (Prijevod znaöenja El-Maide, 6.)

Od Ibn-Omera se prenosi da je Poslanik, s-allallahu alejhi ve sellem,rekao: "Ne pima se namaz bez abdesta.""' Ibn-Abbas kaZe da jeVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Naredeno mi je da seabdestim prije obavljanja namaza."s t

Ebu-Hurejre prenosi hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, kaZe: "Ne prima se namaz onoga ko izgubi abdest dok se ponovone abdesti.""

Alija b. Ebi-Talib prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rckao: "Kljuö namaza je abdest, poöetak mu je tekbir, a zavrietak

Islamski uöenjaci se sla;u da je abdest uvjet, bez kojeg ne vrijedinamaz,"-

s0 Muslim. 3/82/224, Tirmizi, 1/24 27l1, Nesai, l/53/139, Ebu-Davud. l/1,1-15/s3, Ibn-

. ,Mddre. I t l04tZZ2. Dat imj l / l I 7/b86. Ibn-fbr-Seibe l /14/2q." Nesäi, l/51/132, Tirmizi,, 5/489/1841. E6t)-Da\ü, 2l'l 16-'7l'7l3l9'7. Imam Tirmizi.

Nevevi i sejh Albani ovaj hadis srnaraju vjerodostojnnn. Vidjeti: El-ned.nu43/289. SahihuL-ditn\ia. 2/ tO24/5885.

::Buhari; str. ,18/135 i Mu slim,3/84/225." Ebu Davud. l/15/55, Tirr zi, 1/38-40/3, Ibn Madie, l/1O5/224. H^l:trn, l/223

224140'7. Ahmed, 1/123/1006, Bejheki, 21247n962, Danr , 1/l171687. Darekutni,V352/1345, Ibn Ebi Sejbe. l/208/2380. Hatib u Taihu Bae.lad, 10n9s-196/5339.Hakim i Zehcbi tvrde da ovaj hadis ispunjava Muslimove kriterije. Imam Nevevi uEl medinua, 3/289 i hafiz lbn-Hadzer u El-fethu, 2/589. ovaj h,rdis sü ocijeniliispravnim. Autentiönost ovoga badisa potvrduju imam Rrfi'i, Begavi i Mubirekfuri.yidjelii Hulasatul-be.lil-nuni\ tt1tt. Serhus sunne,2/184 i Tuhfetul-ahve.i, 1142.Ovaj hadis, taloder, prenosi se kod Bejhekija 2/16/2096 i 2/173/2790. kao rijeai lbn-Mesuda (mevkufen). a Sejhul-islam Ibn-Tejmijje ga srnatra vjerodostojDim. VidjetiSudZudut -t il,rv e, srr. 84.

5{ Vialeti: a evsar, UIO1 i El-id,ma, str. 29, od lbn-Munzira, Sefiu Sahihil-Buhati,1/218, od Ibn Bettala, El-ikna, l/138-139, od imana Alija b. el-Katldr,a, T.lrhut-Irrrtö, l/188, od hafiza lrakija, Medinu'ul-fetara, 7126 1 Sudiuduttilave, st(.80 81,od lbn-rejmijje.

ve selleml namaaa

Vrijednosti abdesta

Humran kaie da je Osman b. Affan jedne prilike zatraZio vodu zaabdest, te se abdestio na isti naöin kako se abdestio Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, a zatim je kazao daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekao: "Ko uz.rne abdest na naöin kako sam se ja abdestio,Tatim skruieno klnnja dva rekata, bite mu oproiteni proili grijesi."ss

U drugoj predaji Alija b. Ebi-Talib prcnosi da je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rckao: "Upotpunjavahje abdesta uneugodnostima, koroöahje prema dZ.pmiji-i isöekivanje arednog, poslijeobavljenog nam.tzo, öisti od gijeha."" Ebu-Hurejre prenosi da jePoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao: "I(o se abdesti kod kuöe,potom ode u diamiju, biva u namazu sve dok se ne vrati kuöi, i neka heprepliöe moje ruöne prste."" U drugom hadisu Avfb. Haris prenosi dajeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "fo se abdestiupotpunjavajuöi sroj abdest, potom ode u dZamiju, ali ne stiBne udiemat, Allah öemu dati nagradu kao onima koji su klanjali u dlematu, ato neic umanji!i njihovu nagradu."'o

Ebu-Hurejre kaze daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: "Kada se abdesti musliman, pa opere svoje lice, sa vodom ilizadnjom kapi rode spadaju gruesi koje je poöihio svojim oöima. Kadaopere sroje rüke, sa vodom ili zadnjom kapi vode spadaju gijesi koje je

ss Buhäri, 52/159 i Musli m,3/aA-89/226.56 tbn-Sahin u Er-rerstra l/104/36, Ebu-Jata, U234l484, Abdu b. Humejd, l/130/91,

H^kim, 11223/456 i BeiheLi 'r Süabul-inanu, 3l'71n899. Imam Hakirn i Zehebismatraju da ova predaja ispunjava Muslimove kit€rij€. Imam Munziri, Ibn-Madzided-Dimjati i sejh Albani ovaj hadis smatraju vjemdostojnim. yidjetl: Sahihul-netdknHabih, str. 23133 i str. 66/160, Sahihut-tersib, lll95 i Sahihul-d'ania,l/22U926. Imam Hejsemi tvrdi da su prenosioci ovoga predanja pouzdani. Vidjeti:M e d an e u z- ze I a i d, 21 36.

v Nesai, U43l103, Tirmizi, 1/1211316, Ebu-Davu d, r/1rU526, Abned, 4/24r/18128,Tajalisi, 2/390/1159, Hakim,lß24n44.lr.nar'i.Hakim. Zehebi i Sejh Albani smatrajuda ova predaja ispunjava Buharijine i Muslimove kiterije. Vidjeti: ts-rsnelrlmustetab, 2/646-64'7 i Sahihul-d,ania, ll 1391442.

53 Nesai, 1/283-284/854 i Ebu-Davud, Ul13/528. Hakim, Iß27n54.Imam Hakim iZehebi katu da ova predaja ispunjava lv:uslimove krikrije. Sejh Albanj je o!aj hadissvrstao medu vjerodostojne predaje. Vidjed: Saft iäul-dZania, 2/r06t/6r63.

2 5 t

poöinio svojim rukama. Kada opere svoje noge, sa rodom ili 4dnjomkapi vode spadaju gijesi koje je poöinia svojim nogama, pa se takopotpuno oöisti od gijeha."'" Osman b. Affan prenosi da je AllahovVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko se propisno abdcstLnjcqovo tijelo ie se oiittiti od güeha. tak i ispod noktiju."60 Ebu-Hurelrekaze da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "U*/aji(svjetlo) vjernika (na Sudnjem d^nu) biöe do ono7 mjesta do kojeg jedostizala voda kad se abdestio."o' Hvaleöi one koji ushajavaju u ovomeibadetu, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Samo sepfavi vjemik pridräova redovnog ufimonja abdesta."62

Odluka za abdest (niäet)

Nijjet je uslov za valjanost abdesta po misljenju izrazite veöineislamskü_ pravnika.6' Ovaj stav zaslupaju uöenjaci malikijske."a(afüske.Ö) hanbelüskeou i zahiri jske {bukvalisl iöke) pravne skole.67

5' Muslim, 3/107-108/244. Tnnnzi, 1/3-412, Ibn Huzejme, l/5/4, Ahmed, 5/252,-Begavi. l /252l l50.Trberani. 8/145-14öt5o0 i Ibn-Ebr-Sejbe. t / t5/rq.hu Musl lm.3/108/245. Ahmed. l /b6/476. Saf i ja u t t . I |usn?,\u. "u.Io i lbn Ebi Sejbe.

v16/49.6r Muslim, 3/113/250, Nesai, 1/56 57l149, Ahme d.2/37118840. Efi-Jala. lr/66/6202.,_ Ebu-Awane, 1/244, Bejheki, tß3-94/257 i Bega:vi. l/3r2/2t9."' Ovo je drugi dio hadisa, a njegov prvi dio su rijeöi Poslanika, sallallanu alejhi ve

settenm: "Namaz je najbotje djelo koje se noZe uöiniti." Ib'J MadLe, l/105/218,Ahmed, 5/2'76-2'77/22737, Bejheki, l/670/21s0, Tabeftni, 2ß8/1444 i ü Es-sasitu,2/88, Hakim, 112211449. Imam Haldm i Zehebi ka;u da ovaj hadis ispunjavaBuharijine i Muslimove kiterije. Hafiz Munziri i Sejh Albani, takoder, smatraju ga

-- vjerodostojnim. Vidjeti: Sahihut-teryib, | 186 i lrvaul-galil, 21136." vldjetl El-hilafujat, U303, od imama Bejhekij ja, BidajetuI nudltehid, ll8, DZamiul-ulum, srt.29-30, od Ibn Redzeba, Fethul-Ban, 11164 od Ilrn-Hadiffa. El-likhul-islanijj, r/226, Mesailun fil-fikhil-tnukarcn, str. 51, od dr. Omera el-Eskala i r.lr rr isal . l /75. od dr. Abdul-Kerimr Zejdana.

" yidjen: Muka.limnatu lbni-Ruid, str. 14, Ez.ehietu f futuil-nalikijje, r/234,Mevahibul4Zelil, 11332, El-kavaninul-jkhijje, stt. 24, Ei-ierhut-kebir, 1/155, Et

,-tattZu lel iklil, ll33t. El-fenkihud deyanL l/210.- Vidjeti: El,un,r, t198, El-havil kebir, 1187, Et-hilafijjat, 1/299 303, Et-vesit, n5,El medbnua, 11355-358, El-ialam, l/137, od imama Ibn,Mulekkina. Mrpnil-muhtadZ 11167 i Reüatut-talibin, Ul57- Imam Kuftubi spominje da neki Safijski

oe selfem, twnaza

Hanefijski pravnici,63 Suf;an es-Sevri6e i El-Evzalo kaZu da nijjet nijeuslov za ispravnost abdesta. Oro je, takoder, jedno od izninurih miiljenjau hanbelijskoj pravnoj Skoli." Dokaz prvoj skupini uöenjaka je hadiskoga prenosi Omer b. el-Hattab u kome stoji da je Poslanik, sallallahualejhi ve se_llem, rekao: "Djela .rll (cijene se i vrednuju) premanamjerama."'"

Druga skupina uöenjaka kaZe da abdest nije ciljan sam po sebi veö jesredstvo do ibadeta, paje validan bez nijjeta, kao npr., odlazak na narnaz,uklanjanje neöistoöe sa odjeöe, pokdvanje stidnog mjesta za namaz itd.73Ako bi sredstva do ibadetä, kaZu ovi uöenjaci, ovisila o nijjetu onda bipokrivanje stidnog mjesta, takoder, zahtijevalo nijjet! Ova skupinapmvnika smatra da nijjet nije spomenut u ajetu koji narcduje abdest, pa,stoga, nije ispravno uslovljavati ga.i4 Medutim, ispravno je misljenjeveöine islamskih uöenjaka, koji smatraju da je abdest citjan sam po sebi,a dokaz za to su brojni hadisi u kojima se spominje da se uzirnanjemabdesta brisu grijesi. S te strane nije ispravno porediti pokrivanje stidnogmjesta s abdestom, jer nema argumenata_toji ukazuju da za pokrivanjestidnog mjesta pripada posebna nagrada." Nijjet, iako, nije spomenut u

pravnici smatraju da nije potseban nüjer za abdest. Vidjen El-dimiu Ii ahkanil-Kur'aL6/85.

6 Vidje& El-nesail, stü. IO-|U27-29, od Ebu-Davuda, Et-musni, Ut2t, E!-terhul-kebi4 lll5l, Ahkan n-nisa, sE. 17, El-kaf, U5l, Medimu'ul-fetava, t8tr45, Et-insat lll42, El-lutua, Ulll, Sefiuz-zerkeii, lll8r, Kejiafal-kina, I|I4O i Ei-ierhut-

" v;ai"t;, tt-^"n"Uo, tnliAvO.* Vidjett: AhkAnul-Kur'an, 2ß34. od imamä Dzessasa. Et-ihlijar, Uts. B?daiur-

saMia, Lll06, El-hidaje,l/ß, Serhufethil-Kadir, U32, El-benaje, 1n35, Hatijetut-Tahtav' srr.73.

6e Vitieti: et-nusanneT l/232895, od Abdur-Rez zak^, El-havit-kebir, tAI . Ahkamul-_^Kur'aL 21334, Bidajetul-nudbehd, !8, Serhu:-sunne, It4O2 j Undetut-kan, tßO.'' Vidje[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[-IhtiIafuI-Iukaha, str. 160, od imama Ibn-NasmMeNezlja, Ahkmnul-Kur'an,

21334, Se us-sunne, U4O2, El-nedltnua, 11355. Fethut-Ban. tDO I ut64. Et--. benaje,ID35 i Umdetul-kan, lßO.'' vldje* El-insaf, llr42.'- Buhari, str. I l/1 i Mustim, 13t46-41t1901 .'",Vidjen: Bedaius'saneia, 11106, Bedaiul-fevaid, 3/18? od Ibn-Kajjima.'' yidjet: El-nebsuL W2-13 i Bedaius-sanaia, I/106,107.'' Vidjetr: El-dZamiu Ii ahkamil-Kur'an, 6/87, odimam rlnübiiai Mesailuifl-fkhil-

mukarcL s|j.60.65 66. od dr. Omera el-ESkra.