nasilje na televiziji

7/23/2019 Nasilje Na Televiziji

1/19

Nasilje na televiziji


2/19


3/19

Medijski inscenirano nasilje Stvarno nasilje

Ostali naini shvaanja nasilja: legitimno i nelegitimno,

tjelesno i verbalno,

namjerno i nenamjerno,

individualno i kolektivno,

oitovano i latentno,

nasiljekoje se ini nad drugim i nasilje koje se trpi,podnosi

Vrste nasilja na televiziji


4/19

prikazivanja u funkciji velianja pobjede ilivelianja rtve nekoga heroja,

ukazati na pogubnost terora ili istaknuti

posljedice nasilnog djelovanja, izazvati snanija emocionalna reakcija iliostaviti jak dojam,

prigoda za zauzimanje stanovitog odmaka

pred samim nasiljem

Znaenja i funkcije televizijskognasilja


5/19

!ovori se o novoj ulozi televizije prema kojoj onatreba "okupiti i prodati gledatelje svome sponzoru#

$ tom vidu najvanije pravilo, cilj i kriterij njezinadjelovanja jest gledanost

%ko tema nasilja ili nasilno djelovanje na televizijipridonosi njezinoj veoj gledanosti, tada e televizijaposezati za takvim programima &ato nee bitiosnovni kriterij emitiranja ili neemitiranja, odnosnooblikovanja vijesti, etiko ili moralno vrednovanjesadraja ili efekata medija, ve e to biti u slubie'kasnosti i prodaje ( samo vrednovanje nasilja nateleviziji nije izuzetood tog kriterija

Karakteristike televizijskogdjelovanja


6/19

!otovo se moe rei da je nasiljeprivilegirani kriterij prema kojemu seprovodi izbor i prezentacija vijesti )oku*ajanalize takvih vijesti u veini sluajevaukazuje na sljedee elemente: +egativnost,

ramatinost

Nasilje u informativnimprogramima


7/19

+iti jedan medij nije neutralan - tako nitelevizija )renagla*avanje ili nedovoljno nagla*avanje onoga o

emu se govori.

+akon *to je odluio prikazati ili govoriti o nekoj teminovinar je ve upuen na sljedei izbor jer se mora

opredijeliti za rijei koje e upotrebljavati, a timevijest moe dobiti razliita znaenja.

isti doga/aj okarakterizirati kao tragediju, nesreu,katastrofu, a sve to je mogue izrei ili popratitiodgovarajuim tonom ili ritmom.

0elevizija moe veoma snano dramatizirati nasiljeve nainom na koji ga prezentira


8/19

%ko televizija nasilje koje zasluuje pozornost neistakne i ne posveti mu adekvatan prostor, tada ono1p2ostaje nevano, sporedno, gotovo nerealno

3ada se o nasilju govori moe se lako dogoditi da se,upravo zato jer se ne posveuje dovoljna pozornost,moe ostati nerazja*njeno i nije lako otkriti uzroke ili

dokuiti posljedice njegova djelovanja

0elevizija moe postati mono sredstvomanipulativnog djelovanja budui da ima mogunostuveavanja, ali i podcjenjivanja realne opasnosti i

prijetnji S time povezano moe poticati naosloba/anje od krivice, ali isto tako moe nekogaproglasiti nasilnikom ili krivcem i prije negoli jepokrenut sudski postupak


9/19

Fiction programe na televiziji susreemo u'lmovima, televizijskim serijama ianimiranim programima

+asilje je u ovakvim televizijskimprogramima veoma prisutno i susreemo gau razliitim oblicima

Nasilje ction programa


10/19

Filmovi i televizijske serije


11/19

$ 'lmu se nasilje moe prikazati na razliitenaine pri emu e ono imati razliita

znaenja i uinke 4rste 'lmova u kojima je nasilje

nezaobilazna tema 1'lm strave,pornografski, kriminalistiki, ratni,akcijski52

%ko spomenuto pravilo da je "lo*a vijest,dobra vijest# primijenimo je na serije, tada

treba rei da se "lo*a pria#, ona kojenasilna i emotivno nabijena, moe smatrati"dobrom priom#


12/19

0ri tipina elementa nasilja u'lmovima i serijama:

svojevrsna lakoa u kojoj se odvija radnjaesto je plod ispremije*anosti dramatskog i

kominog. u sredi*tu su osobe i odnosi 1bilo obiteljski,

prijateljski ili susjedski, a uglavnom je rije osimpatinim osobama sa smislom za humor2.

ugodna atmosfera


13/19

Animacijski programi

Talk i reality shows

Nasilje u promidbi


14/19

Katarsis)olazei od %ristotelove teorije 1*to kasnije

preuzimaju 6reud i 7ettelheim2 smatra se dagledanje nasilja ima pozitivne, ne "anti# ve"pro# socijalne efekte, i to zbog toga *to setime ublaava nasilje koje kod ljudi postoji

Utjecaj televizijskog nasilja


15/19

Priming teorija

)rema ovoj teoriji moe se podraajem1nekim nasilnim scenama na televiziji2pobuditi vor 1"priming#2 i time se potie

sklonost k stanovitom nasilnom pona*anju


16/19

Teorija socijalnog uenja

)redstavnici ove teorije istiu kako napona*anje utjee uzajamno djelovanjeokoline i pojedinca )osebnu ulogu pritom

imaju modeli, a njihova uinkovitost jest uvrijednosti primjera


17/19

Werthero e!ekt

+asilje u medijima moe pothranjivatiagresivnost ne samo prema drugima ve iprema sebi sve do krajnjih oblika, do

suicida 8adi se dakle omedijskom9televizijskom predstavljanju kojemoe poticati na suicidnoimitativnopona*anje


18/19

"trah i teorija kultiiranja

Strah je esto reakcija na vi/eno nasilje, bilo da je ono

samo prikazano 1u #ction programima$ ili se doistadogodilo %prika&ano u in!ormatinim emisijama$'0akavse strah moe intenzivirati osobito u ovim trenucima:

kada je vea slinost televizijske prezentacije ikonkretnog ivotnog ambijenta gledatelja.

kada je ve prisutan strah razlog gledanja nasilja 1takavstrah se umanjuje ako se na racionalan nain analiziratakva situacija, odnosno promotri *to se doga/a2.

strah postaje jai kod osobe sklonije snanijojemotivnoj reakciji:

manja djeca reagiraju intenzivno na slike i prie, dok seodraslija djeca vi*e stra*e realistinih prikazivanja iopasnosti koje se mogu provjeravati u realnom svijetu


19/19

(anali&acija nasilja

Ova teorija istie da dugotrajno gledanjenasilnih sadraja vodi prema navikavanju nanasilje, budui da ono gubi svoj "karakter#posebnosti, neredovitosti, ne*to *to u

uobiajenom ivotu stvara nemir $z ovakavstav povezano je i slabljenje suosjeanja1desenzibilizacija2 sa rtvama nasilja, aujedno raste tolerancija prema samomnasilju

nasilje na televiziji

Documents