našice, 7. rujna 2007
DESCRIPTION
Festival: DANI SLAVONSKE ŠUME NAŠICE 6.-9. RUJNA 2007. ‘Obnovljivi izvori energije: biomasa, bioplin i bio gorivo’. Uloga lokalne zajednice u korištenju obnovljivih izvora energije. Našice, 7. rujna 2007. Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing., OKit Zagreb. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Našice, 7. rujna 2007.
Uloga lokalne zajednice u korištenju obnovljivih izvora energije
Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing., OKit Zagreb
Festival: DANI SLAVONSKE ŠUMENAŠICE 6.-9. RUJNA 2007.
‘Obnovljivi izvori energije: biomasa, bioplin i bio gorivo’
SUVREMENI PRISTUP ENERGETICI MJENJA
DOSADAŠNJU PRAKSU
Navikli smo da brigu o energiji vode veliki energetski sustavi: INA, HEP ...
• Porast stanovništva na zemlji traži više hrane – genetski modificirana hrana i ‘junk food’
• Traži više energije – transport, industrija, domaćinstva
HRANA I ENERGIJA SU OSNOV ŽIVOTA!
• Zbog energije se vode suvremeni ratovi
• Primaju u EU nove članice
• EU kao i Hrvatska je energetski siromašna
• Uvozi preko 50% primarnih energenata
• Gustoća energije ugrožava okoliš!
• Nova pristup!
ENERGETSKI ALARM EUROPE
INTELIGENTNA ENERGETIKA
Korištenje ‘otpadne energije’ iz postojećih postrojenjaKorištenje Obnovljivih izvora energijeIntegralna energetika - vođenje ‘Energetskih bazena’
OTPADNA ENERGIJA
Vanjski prostor
El. energija
Toplina
Topl
ina
Top
lina
Primjer: Klima uređaj
‘Otpadna energija' termoelektrane
Kotao Turbina G
EES
Gorivo
Napojna pumpaTOPLINSKA MREŽA
Dim
EFIKASNOST ~ 80%
EFIKASNOST =30%
Rashladni sustav
Toplinska mreža omogućava najnižu cijenu grijanja
0100200300400500
Proizvodna cijena(kn/MWh)
Prodajna cijena(kn/MWh)
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Solarna termika: Nekoliko proizvođača, nedovoljna primjena, nema državnih poticaja, velike mogućnosti
Male HE: Duga tradicija, vlastita tehnologija
Geotermija: Neiskorišteni kapaciteti u sjevernoj Hrvatskoj, postoje planovi za korištenje
Biomasa: Kako gospodarski iskoristiti velike prirodne mogućnosti ?
Vjetar: Investicijski val, ograničena snaga radi stabilnosti rada EES
IZVOZ DRVNE BIOMASE(izvor: HGK)
2003. 235.373 t 8.891.061 $ 37,8 $/t2004. 291.947 t 13.073.574 $ 44,8 $/t
2005. 306.955 t 14.172.609 $ 46,1 $/t2006. 384.815 t 21.730.877 $ 56,5 $/t
Energetsko tretiranje otpada
Proizvodnja energije
Otpad
Razvrstavanje otpada saproizvodnjom goriva
Spalionica
RecikliranjeOdlagalište
90.000 kWh
Biomasa
Mužnja
Hladnjak
Otpadnatoplina
El. agregat 40 kW
Bioplin
Toplina zanjegu krava
OtpadnaToplina570.000 kWh
0,5 kn/kWh45.000 kn
1,2 kn/kWh400.000 kn
Fermantator
340.000 kWh
HEP
140 KRAVA
650.000 litmlijeka
Poljoprivredna biomasa
BIOGORIVO STOČARSKE FARME
ENERGETSKI BAZEN
Energetski bazen grada
El. energija
Kuhanje
INAPlin, LLU
Hrv. Šumebiomasa
INAplin
Javna rasvjeta
Toplinarstvo
Spalionica
Elektra
Gradska plinara GrijanjeHlađenje
GrijanjeHlađenje
HEPel. energija
TE-TO
?
Gradskaenergetika
INTEGRIRANJE ENERGETSKIH SUSTAVA KROZ POSEBAN POSLOVNI SUBJEKT
GRADSKA
ENERGETSKA
CO
~~
SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM
Otočni pogon lokalnih elektrana znatno povećava sigurnost opskrbe električnom
energijom
Diverzifikacija energenata
1. Nafta i plin, domaći izvori ispod 50% potreba2. Električna energija (HEP), oko 40% iz HE3. Biomasa (šumska, poljoprivredna, životinjska)
potencijali oko 20% električne energije4. Solarna energija (masovna upotreba kolektora –
razvoj industrije). 5. Energija iz ‘smeća’ (primarni ekološki,
zdravstveni i turistički interes), potencijali oko 15% el. energije
Komunalni otpad Hrvatske
oko 1,2 milijuna t/god. ~ 2,5 TWh energije ili
oko 15% potrošnje el. energije
Toplinska mreža omogućava diverzifikaciju energenata
Toplinske mreže distribuiraju toplinsku energiju te se napajaju iz kotlovnica ili energana (TE-TO) u kojima se može 'ložiti' i plin i drugi energenti (biomasa, otpad) te koristiti solarni termički kapacitet Diverzifikacija energenata
Moderna apsorpcijska tehnologija može toplinsku mrežu koristiti i za hlađenjePlinske mreže distribuiraju samo plin što ograničava upotrebu drugih energenata. SIGURNOST?Plinofikacija DA, ali za velika postrojenja u kojima se gorivo koristi racionalno, plin za pogon u vršnim opterećenjima, a jeftinija domaća i obnovljiva goriva za temeljni pogon.
KAKO NAJKORISNIJE UPOTRIJEBITI HRVATSKU DRVNU BIOMASU?
Hrvatska raspolaže sa 3 mil. m³ biomase
Energetski potencijal kod 40% vlage iznosi20 PJ = 5,6 TWh,
što je 5,3% ukupne energ. potrošnje u 2001. god. (380 PJ)Kao gorivo u kondenzacijskoj TE (iskoristivost = 0,3) može proizvesti 1,66 TWh el. energije, što je 10,7 % ukupne el energije potrošene u HR u 2001. godini (15,5 TWh)Kao gorivo za proizvodnju topline (iskoristivost 0,85) može proizvesti 53% ukupno proizvedene pare i tople vode u HR 2001. godine (32 PJ)
GRADITI BIOELEKTRANE - TOPLANE
TOPLIFIKACIJOM NASELJA NA ŠUMSKU BIOMASU POSTIŽEMO
NAJVEĆU DODANU VRIJEDNOST OGRIJEVNOM DRVU!
Primjer Beča
Prje godinu dana 20.10.2006. puštena u pogon biolektrana-toplana (BE-TO) Wien-Simmering električne snage 24 MWel i toplinske 66 MWtopl, koja godišnje 'loži' 190.000 tona (245.000 m3) biomase.Raspoloživa biomasa za održivo korištenje UŠP Zagreb 248.000 m3Investitori su: - gradska energetska tvrtka ‘Wien Energie’ (100% Wien
Stadtwerke), - Fernwärme Wien (100% Wien Stadtwerke) i - Österreichische Bundesforste AG ( Austrijske državne šume)
Primjer München
Prje tri godine (2004.) puštena je u pogon biolektrana-toplana električne snage 20 MWel i toplinske 30 MWtopl, koja godišnje 'loži' oko140.000 tona ‘starog drva’ (građevinski i komunalni otpad, staro pokućstvo ...)
Investitor je: E.ON
Proizvodi ‘eko-neutralnu’ struju i toplinu i štedi godišnje oko 120.000 t CO2
ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE
OIE su lokalni izvori
Toplane su lokalne energetske mreže
Iskoristivost goriva se može realizirati lokalno
Bioelektrane-toplane (BE-TO) su ekološka energetska postrojenja
60 manjih BE-TO snage 1, 3 i 6 MW je korisnija investicija nego jedna elektrana snage 260 MW.
Energetska inicijativa u gradnji BE-TO stvara temelje za gospodarski razvoj i zapošljavanje!
HVALA NA PAŽNJI!