354

Narodna umjetnost XVII

mene knjizevnosti potjecu iz tesko-ea u razlikovanju dviju problemat-skih razina koje se neprestano ukr-stavaju i prozimaju. Maja Boskovie--Stulli pokazala je da je razumije-vanje umjetnicke funkcije folklor-nih tekstova moguee u prirodnomkontekstu njihovih autenticnih iz-vedbi i u nasem kasnijem ukupnomeknjizevnom iskustvu koje nam istotako prirodno omogueava da dozi-vljujemo te tekstove kao umjetni-cke, kao ljepote za nas. Brojn.im,posebno odabranim primjerima uz-nastoj,ala je autorica da nam omo-guru takvo dozivljavanje. U tome jeodista i uspjela.

Tanja Perie-Polonijo

Napomena uredniStva:Drugl dl0 knjlge pod naslovom Puc k ak n j i z e v nos t kojemu je auto ricaDivna Zecevic, bit ce prikazan u slije-decem broju N a rod n e u m jet n 0 s-t 1.

Tekla Domotiir, Janos Honti - Lebenund Werk, FF Communications No. 221,Helsinki 1978, 84 str.

Janos Honti, madarski teoreticarfolklora i povezano s time zaokup-ljen podjednako i studijem germa-nistike, povijesti religije, anticke isrednjovjekovne knjizevnosti i mi-tologije - preminuo rano i tragicnou fasistickoj r;atnoj tzv. radnoj sluz-bi, namijenjenoj »nepouzdanima« -nasao je u Tekli Damator, dugogo-diSnjoj prijateljici i sudionici zaje-dnickoga intelektualnoga kruga, svo-ga ljudski prisnog i strucno verz,i-ranog biografa.Licnost veoma nadarenoga Hontija,koji je u 34 godine svoga ziv.ota na-pisao niz studija, kojih aktualnosti modernost dolazi u ponecemu tekdanas do izrazaja, oCitovala se veeu njegovoj mladoj dohi, kada je kaomaturant objavio u medunarodnojseriji FFC katalog tipova madarskihpripovij edaka.

Kasn.ije je prosirio i izmijeniosvoj naCin zanimanja za pripovijetkei pod dojmom djela Andree Jollesa

Jednostavni oblici bavio se iz raznihaspekata osnovnom mislju iskaza-nom u proznim zanrovima, te vi-denjem svijeta izrazenim u bajci, unjezinoj umjetnickoj formi (posebnou studiji Svidet bajke).

Hontijev zivot i znanstven6 djelohili su medu sobom usko prepletenii u takvu povezanom slijedu prika-zani su u ovoj knjizi. Njegova pre-danost znanosti i u isti mah njegovhumanizam evropskoga intelektual-ca u jednome mracnom vremenu ,is-kazali su se u pismima iz dana ka-da je Hontijev zivot vee protjecaosav u znaku skore pogibije.

Hontijeve studije ostavile su tra-ga u madarskoj i u medunarodnojfolklorisHci. 0 njihovoj svjezini i da-nasnjoj prisutnosti svjedoci, uz os-talo, i knjiga Hontijevih izabranihrasprava Studies in Oral Epic Tra-dition, 1975 (recenzirana u »Narod-noj umjetnosti«, 14, 1977, ize pera 1.Lozice). --

Maja Boskovie-Stulli

B. N. Putilov, Metodologija sravnitel'no--istoriceskogo izucenija fol'klora, Izda-tel'stvo »Nauka«, Leningrad 1976, 244 str.

Komparatisticki je pristup u su-vremenoj folkloristici svojedobno iza-zvao pravu revoluciju i postigao iz-vanredne rezultate. Danas, kad jekomparatisticka znanstvena modapomalo zasjenjena drugim, novijimmodama, mozemo tr,ezvenije sagle-dati i njeZline mane,i njezine vrline.

B. N. Putilov, koji je i sam po-svetio dobar dio vlastitoga znanstve-nog rada problemima povijesti fol-klora, postavio je sebi zadatak darazmotri probleme i metode kom-parativnog proucavanja folklora.SrediSnji teorijski i metodoloski pro-blem koji je zanimao Putilova jestznanstvena bit, saddaj, zadaea i me-todologija historijsko tipoloskog pri-stupa fokloru. Cijela je knjiga po-sveeena ulozi i mjestu historijskokomparativne metode u proucava-nju povijesti folklora. Istrazivanjageneze, ranih oblika i razvoja fol-