NAJVANIJE O KOMBINIRANOME PRIJEVOZU Pod kombiniranim prijevozom podrazumijeva se prijevoz robe u posebnim teretnim jedinicama na vozilima najmanje dviju prometnih grana, pri emu se na mjestima gdje se sueljavaju vozila razliitih prometnih grana ne manipulira robom.

Kombinirani prijevoz u optimalnu cjelinu spaja prednosti eljeznikoga prometa i cestovnoga teretnog prijevoza. Njegova zadaa jest ta da daljinski teretni prijevoz u cestovnom prometu preusmjerava na prijevoz tereta eljeznicom kako bi se rasteretile cestovne prometnice, smanjile posljedice prometnih nezgoda, tedjeli energenti, racionalno iskoritavao prostor te smanjili oneiivanje okolia i razina buke.

Na mjestu gdje se sueljavaju razliite prometne grane, teretne jedinice s jednoga prijevoznog sredstva na drugo pretovaruju se uz pomo suvremenih pretovarnih ureaja.

Kombinirani prijevoz temelji se na suradnji izmeu razliitih partnera u logistikomu lancu kao to su eljeznika prijevozna poduzea, domai i meunarodni operatori kombiniranoga prometa, otpremnika (pediterska) poduzea, cestovna prijevozna poduzea, brodarska poduzea, vlasnici kontejnerskih terminala, industrijski proizvoai, pomorski agenti i luka poduzea.

Svojim mogunostima kombinirani prijevoz treba pridonijeti tomu:

1) da poduzea ostvare dobit, to je temelji motiv gospodarske djelatnosti

2) da uspostavom brzoga, sigurnoga, pouzdanoga i isplativoga prijevoznog lanca udovoljava potrebama korisnik prijevoza

3) da smanjivanjem oneiivanja okolia i razine buke, utedom pogonske energije te smanjivanjem eksternih trokova to ih prouzrokuje prometna djelatnost udovoljava irim drutvenim interesima.

U kombiniranom prometu postoje sljedee teretne jedinice:

9931 kontejneri veliki, prazni

9941 kontejneri veliki, tovareni

9932 izmjenjivi kamionski sanduci, prazni

9942 izmjenjivi kamionski sanduci, tovareni

9933 kamionske poluprikolice

9944 cestovna teretna vozila u sustavu Ro-La kamion, kamion s poluprikolicom, vuno vozilo sa sedlastom poluprikolicom

9939 druge intermodalne prijevozne jedinice

Tehnike kombiniranoga prometa Tehnika A - Prijevoz kamiona s prikolicama i poluprikolicama na posebno graenim niskopodnim vagonima. Vuna vozila ne odvajaju se od svoga tovarnog dijela, a njihovi vozai prevoze se u posebnim vagonima za prijevoz putnika, i to uglavnom u vagonima za spavanje. Ta tehnika nema posebnu kodnu oznaku, a u komercijalnome smislu poznata je pod nazivom

sustav Ro-La (to je kratica od njemakoga izraza Rollende Landstrae, koji doslovce znai kotrljajua regionalna cesta).

Tehnika B kodiranje P - Prijevoz kamionskih poluprikolica bez cestovnoga vunog vozila na posebno graenim vagonima s depovima u koje se uputaju i privruju kotai poluprikolice, a prednji dio poluprikolice oslanja se na izdignutu teretnu povrinu koja preuzima funkciju sedlaste ploe cestovnoga vunog vozila. Poluprikolice se utovaruju podizanjem posebnim dizalicama ili pak manipulatorom. Poluprikolice moraju biti graene tako da je omoguen prihvat i podizanje poluprikolica i stvari utovarenih u njih bez oteivanja (vagoni s depovima imaju dvije tovarne povrine i mogu sluiti za prijevoz izmjenjivih kamionskih sanduka i kontejnera). Tehnika C kodiranje C - Prijevoz izmjenjivih kamionskih sanduka i kontejnera na vagonima nosaima koji su opremljeni posebnim ureajima odnosno trnovima za privrivanje. Izmjenjivi kamionski sanduci utovaruju se podizanjem uz pomo posebnih dizalica ili pak uz pomo manipulatora i viliara. Takve teretne jedinice mogu se prevoziti i na vagonima s depovima koji su opisani u tehnici B kodiranju P, ali utovareni na viu tovarnu ravninu tih vagona.

Vagoni za prijevoz tovarnih jedinica u kombiniranom prometu

Za prijevoz tovarnih jedinica u kombiniranom prometu iskoritavaju se vagoni sljedeih tipova:

1. Plitki vagoni i plato-vagoni serija R, K i S za prijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskih sanduka s posebnim ureajima, klinovima za privrivanje i osiguravanje od pomicanja (podserija g) ili pak bez njih. Ti vagoni ne slue iskljuivo za prijevoz teretnih jedinica u kombiniranom prometu (u svome vagonskom parku H posjeduje samo vagone tih tipova koji su prikladni za kombinirani promet).

2. Posebno graeni vagoni nosai za prijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskih sanduka

(bez podnica, samo vagonski kostur) serije Sgs i Lgs s okretnim postoljima, ureajima za privrivanje teretnih jedinica odnosno klinovima te s ureajima za ublaavanje uzdunoga udara pri manevriranju.

3. Vagoni nosai s depovima za prijevoz kamionskih poluprikolica serije Sdgs (ti vagoni

mogu posluiti i za prijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskih sanduka).

4. Zglobni vagoni s okretnim postoljima i niskim podom odnosno provoznom tovarnom povrinom serije Sadkms za prijevoz kamiona s prikolicom u sustavu Ro-La.

Tipovi vagona prikladnih za kombinirani promet

Serija Broj.

oznaka Broj Korisna Korisna Visina Vrsta tov. Kodifikac

ija Primjedba

vagona serije osovina

duina poda

irina poda

poda od GRT

jedinice

1 2 3 4 5 6 7 8 9 Regs 392 4 18,50

19,20 2,74 1,26 a i b

Rgs 391 4 19,50 2,70 1,26 a i b Sgss 454 4 19,32 2,69 1,16 a i b za kont. dulj.=18,32

ir.=2,50 m Kgbps 335 2 12,60 2,80 1,24 a i b bez stranica s

duga. stupcima Kgs 332 2 12,50 2,75 1,24 a i b Kgs 338 2 12,40 2,77 1,20 a i b Sgmmss

459 4 14,50 2,50 1,18 a i b C

Sggnss 457 4 20,52 2,50 1,11 a i b C

Lgss 440 2 12,52 2,50 1,11 a i b C

vagon s depovima, ima dvije

Sdgkmss

458 4 15,20 2,50 0,33 i 1,18 c C P

razine tovarnih povrina

vagon s

depovima, ima dvije

Sdgmss

- 4 17,10 2,50 0,33 i 1,18 c C P

razine tovarnih povrina

Saadkms

498 8 18,80 2,52 0,41 - 0,60 d Ro-La

Legenda: a) kontejneri c) kamionske poluprikolice bez vunoga

cestovnog vozila b) izmjenjivi kamionski sanduci d) kamioni i kamioni s prikolicom

Pregled kontejnerskih terminala sa znaajkama odnosno manipulativnim mogunostima

Kontejnerski terminali u Hrvatskoj Pretovarni

kapacitet Skladini kapacitet Mogunost pretovara

kontejnera 50 400 OSIJEK

WAB 25 100 40'/40t

SLAVONSKI BROD

kontejnera WAB

35 15

100 50 40'/40t

kontejnera 120 3000 WAB 40 400 ZAGREB SAL 30 35

40'/40 t

kontejnera 65 5000 RIJEKA

WAB 25 250 40'/40 t

kontejnera 50 500 SPLIT-PREDGRAE WAB 25 100

40'/40 t

kontejnera 40 300 ZADAR

WAB 20 50 40'/40 t

Operatori

- ICF - drutva UIRR CROKOMBI - otpremnici (pediteri) - AGIT

Propisi koji ureuju organizaciju, prijevoz i prodaju u kombiniranom prometu jesu:

a) objave Meunarodne eljeznike unije (UIC)

UIC-571-4 Znaajke teretnih vagona za kombinirani promet

UIC-592-2 Tehniki uvjeti za uporabu velikih kontejnera za cestovni promet u meunarodnom teretnom prijevozu

UIC-592-3 Jedinstveni ispitni protokol za preuzimanje velikih kontejnera, izmjenjivih kamionskih sanduka i prijevoznih jedinica za vodoravni utovar

UIC-596-5 Tehnika organizacija pri otpremi izmjenjivih kamionskih sanduka (postupak br. 1 )

UIC-596-6 Uprtni prijevoz uvjeti za kodifikaciju uprtnih teretnih jedinica i pruga za kombinirani promet

b) Konvencija COTIF

Dodatak B CIM

Prilog 1 CIM RID

Prilog 2 CIM RIP

Prilog 3 CIM RICO

PIM Propisi o meunarodnome prijevozu robe

c) HRT 151 Tarifa za prijevoz robe

d) 9145.00 Europska tarifa za prijevoz intermodalnih teretnih jedinica

e) Posebni tarifni sporazumi

Posebni tarifni sporazumi izrauju se i sklapaju izmeu eljeznica na pojedinoj prijevoznoj ruti s jedne strane i operatora kombiniranoga prometa (ICF ili UIRR) s druge strane. Oni odreuju - vrste teretnih jedinica - prijevozne relacije - pojam poiljke (ITE UTI) - vrstu prijevoza (kombinirani promet) - nain otpreme (pojedinane poiljke, vagonske skupine, cjeloviti vlakovi i drugo) - vlasnitvo vagona i njihove vrste - nain raunanja prevoznine - sporedne pristojbe - plaanje prevoznine - nain popunjavanja teretnoga lista i - postupak kod prekoraivanja teretnoga profila.

Znaajke ugovaranja i prodaje usluga u kombiniranomu prijevozu

- Komitenti eljeznikih prijevoznih poduzea jesu operatori kombiniranog prometa, a njihovi komitenti jesu otpremnici (pediteri), proizvoai robe, brodarska poduzea i agenti pomorskoga prometa.

- Za svaki prometni smjer odnosno rutu binom odreena je poslovodna eljeznica koja u ime eljeznica to sudjeluju u prijevozu kontaktira s korisnikom prijevoza, prikuplja i obrauje upite, prikuplja cijene od eljeznica koje sudjeluju u tome, izrauje ponudu i poseban tarifni sporazum te ga servisira tijekom njegova trajanja (kalendarska godina).

- Prevoznina se formira na temelju obraunske intermodalne prijevozne jedinice UTI1. To je imaginarna teretna jedinica dugaka 40' i mase vee od 16,5 t.

- Za teretne jedinice konkretnih vrsta prevoznina se diferencira primjenom rastera koeficijenata, koji ovise o tome prevozi li se ITE tovaren ili prazan, o njegovoj duljini u stopama te o masi u tonama.

Tablica koeficijenata U.T.I.

TOVARENE U.T.I.

Kod duljine Duljina Kontejner 8 t > 16,5 t > 22 t > 34 t U.T.I. U.T.I.