najljekovitije biljke svijeta

8/12/2019 Najljekovitije biljke svijeta

1/69

Najljekovitije biljke svijeta: stolisnik

Najljekovitije biljke svijeta: stolisnik

Mnogobrojne vrste biljaka imaju izuzetno ljekovita svojstva. Neke od njih su rijetke i tekodostupne, ali neke su nam nadohvat ruke.Nalazimo ih posvuda u prirodi, pa je prava teta ne iskoristiti njihove blagodati.Jedna od izrazito rasprostranjenih biljaka, koja je svakome od nas na dohvat ruke je stolisnik.

Stolisnik (Achillea millefolium)je u narodu poznat i kao hajduka trava, hajduica, spori,paprac, kunica, kunji rep, mjeseina.e!ina ovih naziva potjee iz davne povijesti a neki od njih simboliziraju upotrebu oveskromne ali izuzetno korisne biljke."ako prie iz davne prolosti govore da su hajduci oko vrata nosili vijenac ispleten odstolisnika te su njime lijeili i ubla#avali ozljede, prema emu je i nastao naziv hajduka trava.$sim ljekovitih svojstava ovoj biljci su se u prolosti pripisivala i magina svojstva.%ostojalo je vjerovanje da stolisnik titi od zlih sila i da !e sve#anj stolisnika postavljen naku!na vrata uoi ivanjske no!i zatititi lanove ku!anstva od bolesti & otuda i potjee nazivivanjsko cvije!e.

Ljekovito djelovanje stolisnika

Stolisnik uspjeno ubla#ava mnoge zdravstvene tegobe.

Mo#e se koristiti u obliku aja, kapsula, kao oblog ili kao kupka.'ma protuupalno djelovanje te je odlina pomo! kod oteklina i upala.Nanoenje stolisnika na svje#u ranu uspjeno zaustavlja krvarenje i ubrzava proceszgruavanja.onzumacija ove biljke pozitivno djeluje na urinarnii probavni sustav.%oma#e u lijeenju in)ekcija mokra!nog mjehura, ubla#ava greve #eluca i trbuha, poma#e kodpomanjkanja apetita i nadutosti.*iljka stolisnik je prijatelj #ena jer blagotvorno djeluje na enske tegobe+ olakava bolnemenstruacije, ubla#ava menstrualne greve, smanjuje prekomjerno menstrualno krvarenje iregulira neredovite menstruacije.Stolisnik potie znojenje i uspjeno sniava povienu tjelesnu temperaturuuzrokovanugripom i prehladom.$va biljka poma#e u sni#avanju krvnog tlaka, uspjeno lijei proirene vene i hemoroide.$dlina je pomo! za proi!avanje krvi i za cirkulaciju kao i za lijeenje krvavog kalja i za

zaustavljanje krvarenja iz nosa.Stolisnik se pokazao vrlo uspjean u lijeenju poetnog stadija dijabetesa.

Krema od stolisnika

etvrtinu alice maslinovog ulja stavite komadi! istog pelinjeg voska (- #liicu.Mjeavinu zagrijavajte, povremeno mijeaju!i, u loni!u koji ste stavili u drugi lonac napunjenvodom, sve dok se vosak ne otopi./ashladite smjesu. ada se smjesa poinje zadr#avati na #lici dodajte nekoliko kapi vaegeterinog ulja stolisnika i lagano promijeajte.
http://serbianforum.org/attachments/stolisnik3-jpg.45837/


2/69

remu uvajte u vrsto zatvorenoj posudi.

aj od stolisnika

- litra kipu!e vode

01 g cvjetova stolisnikaipu!om vodom prelijte stolisnik i ostavite da odstoji. %rocijedite i pijte na sljede!i nain23 protiv #eluanih bolova 3 jednu alicu, dva puta na dan, prije obroka3 protiv #eluanih i crijevnih greva 3 jedna alica, tri puta na dan3 protiv neredovitih menstruacija 3 jedna alica, tri do etiri puta na dan, dva dana prijeciklusa

Eterino ulje stolisnika

4terino ulje stolisnika je tamno3plave boje, za razliku od ve!ine eterinih ulja koja su #ute ilizlatne boje.rlo se esto koristi za masa#e i u aromaterapiji.$vo ulje ubla#ava alergijske reakcije izazvane raznim alergenima, smiruje upale, otklanja

greve. oristi se za njegu suhe i osjetljive ko#e.

Napitak od stolisnika

0,5 dcl bijelog vina

- #lica stolisnika bijelom vinu kuhajte #licu stolisnika desetak minuta. Nakon toga teku!inu procijedite. %ijtedvaput dnevno po jednu alicu.$vaj napitak odlian je za jaanje apetita. "ako6er poma#e u lijeenju krvave stolice kao imokra!nih, bubre#nih i #unih kamenaca.

Kupka od stolisnika

- litra vode

-11 g stolisnikaStolisnik prelijte vrelom vodom, pokrijte posudu i ostavite pripravak da odstoji oko 01 minuta,a zatim procijedite i dodajte u kupku.$va kupka odlina je za lijeenje hemoroida i za ubla#avanje ginekolokih problema.

Ljekovito djelovanje stolisnika

poma#e kod upala i oteklina

zaustavlja krvarenje i ubrzava zgruavanje krvi

lijei in)ekcije mokra!nog mjehura

regulira probavu

potie apetit

ubla#ava menstrualne tegobe

uspjeno lijei #garavicu


3/69

otklanja vrtoglavice i munine

ubla#ava reumu i prehladu

suzbija povienu temperaturu

poma#e u sni#avanju krvnog tlaka

olakava migrenu

lijei proirene vene i hemeroide

ubla#ava tegobe menopauzeBerba stolisnika

Stolisnik je izgledom zaista lijepa biljka. 7vijet ove biljke je bijele ili ru#iaste boje.isina stabljike je od 81 do 91 centimetara. :istovi mladih biljaka su svijetlozelene boje, a to

je biljka starija listovi postaju tamniji.Njegovo ime, millefolium, u prijevodu s latinskog znai ;tisu!u listova;, to se odnosi na li!eove biljke iji su listovi sitni a mnogobrojni.$va biljka je samonikla, otporna je na hladno!u, vru!inu, suu i vlagu i raste u prirodi beznekih velikih zahtjeva.Mo#ete ju prona!i na livadama, proplancima, u vo!njacima, kamenjarima, uz putove i staze paak i u zaputenim dvoritima.

putite se u prirodu, uberite ovu biljku i iskoristite njene ljekovite mo!i za ubla#avanje mnogihzdravstvenih tegoba.

a#no je napomenuti da prilikom branja stolisnika (ali i svih drugih biljaka svakako moratebiti na oprezu jer se mo#e prona!i ak i na zaga6enim povrinama pokraj prometnica.Stolisnik cvijeta od poetka lipnja pa sve do kasne jeseni.7vjetove stolisnika najbolje je brati za vrijeme jakog sunca jer je tada najve!a koncentracijaeterinih ulja pa je i ljekovitost sna#nija.


4/69


5/69

"amjan je neko! dat malom 'susu kao poklon. "o je poklon koji ne bismo trebali odbacivati."isu!ljetna tradicija koritenja tamjana sama govori u njegovu korist.

$imijan - neamjenjiva biljka u svakoj ku%noj ljekarni

"imijan je biljka koju bi svi trebali imati u ku!noj ljekarni i kuhinji.

Njegove ljekovitost i hranjivost poznate su od davnina.

"imijan je mala biljka intenzivnog okusa i mirisa. oli ju#nije krajeve i treba joj mnogo suncada bi procvjetala.

Smatra se da je ova biljka podrijetlom s Mediterana, a danas je rasprostranjena po cijelomsvijetu.

/od timijan obuhva!a mnoge vrste, od kojih se obini timijan naje!e koristi u lijeenju.

:atinski mu je naziv h!mus vul"aris, a poznat je i pod nazivima prava majina duica, vrtnamajina duica, babja duica i vrisak.

Ljekovito djelovanje timijana

"imijan je jedan od je)tinijih i svakome dostupnih lijekova.

njegovom su sastavu izme6u ostalog borneol, karvakrol, timol, saponini, tanin, glikozidi,

vitamini


6/69

3 antireumatik3 antiseptik3 antikoagulans3 baktericid3 a)rodizijak3 tonik3 stimulant

3 relaksant3 antiparazitik3 prirodni konzervans i insekticid

(anjska primjena

ao vanjsko sredstvo mo#ete ga koristiti za dezin)ekciju rana, kod ireva i opekotina, zalijeenje uganu!a, modrica, reume te zubobolje.

=nanstvenici tvrde da je tinktura timijana vrlo djelotvorna za lijeenje akni.

%okazala se uinkovitom i u unitavanju bakterija, a pritom ne izaziva neugodno peckanje i#arenje.

Mo#e se primjenjivati u obliku zavoja, obloga i losiona. Na manje rane stavite mjeavinu medai timijana da bi sprijeili in)ekciju.

upelji s timijanom preporuuju se za rahitinu djecu, kod slabih #ivaca, reume, oteklina iiaenja.

Eterina ulja timijana

%ostoji vie vrsta eterinih ulja timijana koja se razlikuju po kemijskom sastavu i djelovanju.

Svima im je zajednika velika ljekovitost.

Kemotip timol (vrsta ulja u kojem prevladava timol ima mo!no antiseptino djelovanje.$dstranjuje viruse i bakterije. apsule s timolom vrlo su djelotvorne kod urinarnih i dinih

in)ekcija. =bog jakog djelovanja mo#e iritirati ko#u i sluznicu pa se koristi razrije6eno.

Kemotip linalolima jako antimikrobno i antigljivino djelovanje. oristi se kod dinih iurinarnih in)ekcija te problema s aknama. %uno je bla#i od timola.

Kemotip geranioluinkovit je protiv gljivica roda 7andida, "r?choph?ton i Microsporum teplijesni


7/69

-1 kapi tinkture eukaliptusa

-5 kapi tinkture timijanaMijeajte vodu i ulje dok ne postane kremasto. =atim dodajte biljne tinkture. /epellent uvajtena tamnom mjestu u dobro zatvorenoj posudi. oristite ga kao zatitu od insekata u prirodi.

#rimjena u kuhinji

"imijan se idealno sla#e s enjakom, rajicom, maslinama i vinom i tako ini idealnu podloguza mediteransku kuhinju.

oristi se i u pripremi juha, salata, jela od povr!a, marinada i umaka. Ne smeta mu dugokuhanje.

Me6utim, nemojte pretjerati 3 timijan ima jak miris i gorko3ljutkasti okus.

'adnja i ugoj

=a uzgoj timijana kod ku!e izaberite lagano, vapnenasto i kamenito tlo, jer ne podnosi vlagu.

%osadite ga na sunanom i zati!enom od vjetra mjestu. *erite ga ljeti i ostavite nekoliko

stabljika za sjeme.

Komora4ngleski naziv2 fennel+ :atinski naziv2 #oeniculum vul"are $ill.+/egionalni naziv2 koroma, mora, slatki kopar, jane#, slatki ani+

Najbolje od komoraa dobit !ete ukoliko ga poslu#ite svje#eg. rlo suzanimljive kombinacije komoraa s povr!em i vo!em u raznim mijeanim islo#enim salatama2 s avokadom i naranama, artiokama i parmezanom,

mandarinama i narom ili s prutom i krukama.

*pis i podrijetloomora je otporna samonikla divlja ili uzgojena dvogodinja biljka sodebljalim korijenom, iz kojeg u prvoj godini izrastu listovi, a u drugojgodini i do 0 metra visoka stabljika s listovima i cvjetovima. Stabljika jeokrugla, modro3zelene boje i u gornjem dijelu razgranjena, a listovi susastavljeni od mnotva sitnih listi!a. omora pripada porodici titarki, jersu #uti cvjetovi skupljeni u titaste cvatove. svakom plodu ima stotinjaksjemenki bogatih eterinim uljima. Sjemenke su male, aromatine,plosnate i ovalne, sa #utim #lijebom, a se koriste kao zain.

mjesto zelene salate probajte u omiljeni sendvi staviti svje#e narezanikomora ili ga prelijte s jogurtom s dodatkom svje#e narezane metvice.

$va biljka potjee iz Sredozemlja i najvie joj odgovara topla, ali neprevru!a klima. zgaja se u Crkoj, "urskoj, 'taliji, ju#noj Drancuskoj i usjevernoa)rikim zemljama. Ervatskoj raste po kamenjarima %rimorja i


8/69

Aalmacije.

antici i u azijskom prostoru komora je bio cijenjen zbog svog okusaslinog anisu, kao i zbog ljekovitih svojstava. /imljani su u#ivali jestinjegove listove, korijenje i sjemenke u salatama i kruhu. srednjem

vijeku koristili su ga za rastjerivanje kukaca. jerovalo se da plaivjetice, pa su ga za 'vanjske no!i vjeali na ulazna vrata. Festo su gastavljali u kljuanice da nikakvo zlo no!u ne u6e u ku!u. Srodne vrstekomorau su anis, celer i kim.

Energetska i nutritivna vrijednost4nergetska vrijednost -11 g svje#eg korijena komoraa iznosi8- kcal G -81 kJ. $d toga -,0H ine proteini, 1,0 H masti i 9,8Hugljikohidrati. Sadr#i 8,- g dijetalnih vlakana, kao i jo dvanaest va#nihelemenata u tragovima i etrnaest aminokiselina u idealnom sastavu.

$d minerala izvrstan je izvor kalija (I-I mg, dobar je izvor mangana(1,0 mg, to ini -1H /A


9/69

stari 4gip!ani, /imljani i Crci, a kod nas su ga, kao prirodni lijek kodprobavnih tegoba i prehlada, proslavili benediktinci.

ukupnom kvalitetnom nutritivnom sadr#aju osobito se istiu )lavonoidirutini i kvercitin, te raznovrsni kemp)erol glikozidi, koji imaju sna#no

antioksidativno djelovanje. rlo zanimljiv je i anetehol, sastavni diohlapljivih komponenti eterinog ulja. 'stra#ivanja su pokazala da smanjujeupale i poma#e u sprjeavanju razvoja raka. 4ksperimentima na#ivotinjama utvr6eno je da eterino ulje ima sposobnost zatite jetre odtetnog toksinog djelovanja.

antici i u azijskom prostoru komora je bio cijenjen zbog svog okusaslinog anisu, kao i zbog ljekovitih svojstava.omora je dobar izvorvitamina 7, koji je tako6er sna#an antioksidans i ima sposobnostneutralizacije tetnog djelovanja slobodnih radikala u vodenim otopinamau tijelu, koji mogu uzrokovati boli u zglobovima i rezultirati

osteoartritisom i reumatoidnim artritisom.

$dlian je izvor dijetetskih vlakana koja poma#u u pravilnoj )unkcijicrijeva, i na taj nain sudjeluje u sprjeavanju razvoja raka debelogcrijeva. laknaste tvari ve#u na sebe otrovne i masne tvari u crijevima,odstranjuju!i tako otrove iz tijela te smanjuju!i razinu kolesterola imasno!e u krvi. Aijetetska vlakna odr#avaju zdravlje srca jer ve#u #unesoli u debelom crijevu i izluuju ih iz tijela. =a ponovnu proizvodnju#unih soli troi se kolesterol, ime se smanjuje njegova koliina u krvi irizik od njegovog tetnog djelovanja. lakna pove!avaju osjetljivostinzulina i tako sprjeavaju razvoj dijabetesa tipa 0. 'maju visoki kapacitet

vezanja vode, bubre i usporavaju probavu, to daje osje!aj sitosti. 'z togse razloga hrana bogata dijetetskim vlaknima preporua tijekomredukcijskih dijeta.

omora je izvrstan izvor kalija, koji poma#e kod sni#avanja visokogtlaka, jednog od rizinih )aktora koji mogu utjecati na srani ili mo#daniudar.

pukoj medicini ljekovitim dijelovima biljke smatraju se korijen, koji seskuplja od polovine o#ujka do kraja travnja, i nadzemni dio biljke, li!e,koje se mo#e skidati tijekom cijelog ljeta.

Sjemenke i korijen komoraa sastavni su dijelovi ajeva za i!enjeorganizma, to se pripisuje eterinom ulju koje suzbija nadutost, smirujegreve #eluca i crijeva i djeluje protiv vrenja. Fisto eterino ulje dobiva sedestilacijom iz sjemenki, a preporua se uzimanje sa e!erom ili u vodi zalijeenje bolova u grlu i promuklosti. "ako6er se preporuuje i za vanjskuprimjenu, kao sastavni dio antireumatskih sredstava za masa#u.


10/69

omora pojaava rad stanica, jaa imunitet, zaustavlja razmno#avanjemikroorganizama, pospjeuje izluivanje mlijeka, utjee na #ivani sustavi dobro raspolo#enje, odstranjuje sluz kod kalja i hunjavice, djelujelagano smiruju!e i oputaju!e. =bog visokog sadr#aja beta3karotena,mo#e se preventivno koristiti kao djelotvorno sredstvo protiv raka. ie

od dva puta tjedno komora ne bi smjele konzumirati osobe koje susklone proljevu.

%rije se koristio kuhan u vinu kod bolesti bubrega i mjehura, zaizluivanje kamenca, a smatralo se da je dobar za jetru, slezenu i kodbolesti gruanja krvi. ino se preporualo piti i za proirene vene, ausitnjeno sjeme komoraa, pomijeano s toplim mlijekom, davalo se djecikoja se nisu hranila majinim mlijekom.

$d sjemenki komoraa dobiva se eterino ulje, a iz plodova se radiljekoviti aj za #eludac i crijeva, koji uz to djeluje i lagano umiruju!e, pa

je idealan za djecu.

%ravi ljekoviti koktel mo#ete pripremiti tako da svje#i komora zainitemaslinovim uljem i ovu ukusnu i mirisnu salatu pojedete kao predjelo.

Kupovanje i uvanje*ijela ili blijedozelena i vrsta lukovica, sa suptilnim mirisom na anis, bezznakova ote!enja i truljenja, znak je dobre kvalitete komoraa. Stabljikekoje se nadovezuju na lukovicu trebaju biti ravne i bliske jedne drugoj, alistovi svje#i i zeleni. %rilikom kupnje birajte manje lukovice koje suvr!e i manje vlaknate. 'zbjegavajte komora koji ima cvjetove na

stabljikama jer je to znak da je prezreo.

omora uvajte u odjeljku hladnjaka za povr!e do etiri dana, iako ga jenajbolje pripremiti istoga dana nakon kupnje jer stajanjem gubi na aromi.Nakon blaniranja komora se mo#e zamrznuti, no ovim postupcima ondosta gubi na svojoj aromi.

$suene sjemenke komoraa uvajte u vrsto zatvorenoj posudi nahladnom i suhom mjestu do est mjeseci. Fuvanje u hladnjaku produ#it!e njihovu trajnost.

#riprema jela s komoraemSvi dijelovi komoraa, lukovica, stabljike i listovi, upotrebljavaju se upripremi jela. No#em odre#ite stabljike i dno lukovice, a maknite i vanjskelistove lukovice. ratko isperite pod teku!om vodom, a zatim komoranare#ite prema potrebi. No#em lukovicu prepolovite i re#ite je po du#inina krike za pirjanje ili na tanke ploke u obliku polumjeseca za salate.Svaku polovicu mo#ete narezati i na kockice. Stabljike koristite u pripremi


11/69

temeljaca, dok listovi daju osobitu aromu ribi peenoj u )oliji, a mogu seiskoristiti i za ukraavanje jela.

Najbolje od komoraa dobit !ete poslu#ite li ga svje#eg. rlo su zanimljivekombinacije komoraa s povr!em i vo!em u raznim mijeanim i slo#enim

salatama. 4vo nekoliko zanimljivih kombinacija salata s komoraem, kojevrijedi kuati2 s avokadom i naranama, artiokama i parmezanom, sjabukama, rikulom, mandarinama i narom, s prutom i krukama,peenom piletinom, radiem, lukom, pinjolima i svje#im smokvama.

%ravi ljekoviti koktel mo#ete pripremiti tako da svje#i komora zainitemaslinovim uljem, pa ovu ukusnu i mirisnu salatu pojedete kaopredjelo.mjesto zelene salate ili rajice u omiljeni sendvi mo#ete stavitisvje#e narezani komora ili ga prelijte s jogurtom s dodatkom svje#enarezane metvice.

=a toplo predjelo ili mali obrok mo#ete u )rancuskom stilu pripremiti omlets komoraem, rajicom i maslinama ili 'uiches nadjevom od poriluka ikomoraa s dodatkom parmezana i sjemenki maka. $ba jela poslu#ite uzzelenu salatu. istoj grupi toplih predjela za talijansku kuhinju to sutjestenina i ri#oto. *ijeli umak za tjesteninu mo#ete pripremiti skomoraem, lukom i pancetom u vrhnju, a crveni umak mo#ete pripremitina bazi rajica, luka, komoraa, crvene paprike i in!una. 'zvrstan ri#otodobit !ete kombinacijom komoraa i repova rai!a.

$d lukovice komoraa mo#ete pripremiti krem juhu, a ostale pire ili kremjuhe od komoraa mo#ete pripremiti u kombinaciji s mrkvom, pinatom,

rajicom ili patlid#anom. Stabljike komoraa koristite za pripremu bistrihjuha, povrtnih slo#enaca ili variva.

omora mo#ete pirjati s drugim povr!em, pe!i uz dodatak maslinovaulja, zaina i krunih mrvica ili gratinirati.

S komoraem mo#ete pripremati i mesna jela od piletine, svinjetine iteletine. jedno za perad, poput piletine i puretine, mo#ete pripremitizanimljive nadjeve. =a piletinu nadjev od kuhanog komoraa, enjaka,timijana, ru#marina i ma#urana, a za puretinu nadjev od pirjanogkomoraa, pruta, pinjola, perina, ma#urana i limunove korice.

$va namirnica izvrsno se sla#e s dimljenim lososom i koljkama. %irjanikomora mo#ete pripremiti sa sipom, u kombinaciji s pirjanim paprikamauz peene odreske tune ili s kuhanom ri#om, paprikama i pinjolima kaodio nadjeva za pastrve.

Svje#e listove komoraa mo#ete koristiti za pripremu umaka na bazimajoneze, salatnih preljeva i nadjeva, dok sjemenke komoraa koristite


12/69

kod pripreme kruha, slanih kolaa i mesnih jela.

$d komoraa se u Makedoniji i Crkoj rade tipina nacionalna #estokaalkoholna pi!a, a i u naim se krajevima esto dodaje u travaricu.

*d kojih bolesti vas uva uvarku%a

$tpornost uvarku!e najbolje opisuje njeno latinsko ime Sempervivum,to u prijevodu znai uvijek #ivu!aK."o je viegodinja biljka iz porodice tustikovki, poznata i pod nazivimacmili!, mo#ek, netres, pod silu #iv, treset, uhovnik, una, vazda#iv i

#ednjak.

arakteriziraju je debeli mesnati listovi puni vode te cvjetovi zvjezdastogoblika.

Fuvarku!a raste od Maroka do 'rana, kroz planine %irinejskog poluotoka,


13/69

)lavonoide i ugljikohidrate.

narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih, adstringentnih idiuretikih svojstava.

%rimjenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili aja.Najbolji prirodni lijek a uhobolju

Fuvarku!a je stari narodni lijek za uhobolju, ote!enja bubnji!a i gubitaksluha. Njen sok rastvara viak skru!ene smole (cerumena u uhu iop!enito smanjuje bol.

Mnogi su se uvjerili da djeluje bolje nego kapi iz ljekarne, a ak je i nekipedijatri preporuuju za djecu.

Aa bi se njome lijeili dovoljno je istisnuti 0 do 8 ml soka iz lista, ukapatiu uho, malo odle#ati i nakon nekoliko minuta pustiti da sok iscuri van izuha.

+vanredan lijek a kone bolesti i rane

Fuvarku!a ima slino djelovanje aloe veri, koja je poznata u lijeenjurazliitih ko#nih tegoba.

$va se biljka smatra jednim od najsigurnijih lijekova za irok spektarko#nih bolesti.

=bog antiupalnih i antiseptikih svojstava slu#i i kao odlina prva pomo!kod opekotina, uboda i ugriza, jer pru#a brzo olakanje i smirenje.

uvarku%om moete tretirati:3 crveni vjetar (er?sipelas3 kurje oi3 pjegice3 rane i ireve3 herpes zoster3 upale oka i uha

3 zlo!udne ko#ne bolesti3 tvrdu ko#u na tabanima3 opekotine, ubode i ugrize

%roblematino mjesto jednostavno prema#ite sokom uvarku!e ili staviteoblog od prerezanog lista.

'ok uvarku%e


14/69

Sok uvarku!e sadr#i polisaharide i antibakterijske spojeve koji seuinkovito bore protiv bakterija.

%oma#e i kod #ivanih smetnji, strahova i padavice, te protiv crijevnih

parazita.Mo#e se piti ili grgljati u sluaju bronhitisa, gnojne upale zuba, uha i grla.

%reporuuje se kod zlo!udnog tumora maternice i usne upljine.

%ijte tri #liice soka na dan ili pojedite nekoliko listova ove biljke.

uvarku%a u medu

$va smjesa uspjeno lijei miome i ciste na maternici te probleme sa

titnjaom.

Ajeluje detoksikacijski te se preporuuje nakon neumjerenosti u jelu ipi!u.

%omijeana s vru!om vodom, smjesa uvarku!e i meda snizujetemperaturu.

Sameljite 951 g listova uvarku!e i pomijeajte ih s kilogramom meda.

zimajte jednu #licu ujutro natate i tijekom dana jednu do dvije #lice.

aj od uvarku%e

Faj od uvarku!e izvrstan je kod obilnih menstruacija, menstrualnihgreva, proljeva i ireva.

uhajte -1 g svje#e ili -0 g osuene uvarku!e -5 minuta u 051 ml vode.

%rocijedite i pustite da se ohladi. jutro natate popije alicu aja, anakon toga svaki sat po jednu #licu aja.

,goj uvarku%e

Fuvarku!u je lako uzgojiti iz njenih podanaka. "o je vrlo otporna biljkakoja se mo#e uzgajati u teglama ili na otvorenom.

Aostupna je u razliitim bojama, a naraste do dvadesetak centimetara.amo god da je posadite ne!ete pogrijeiti. 'mat !ete lijep ukras, a uz to ilijek nadohvat ruke.


15/69

=animljivo je da uvarku!a djeluje i nakon zamrzavanja. "o je loginaposljedica njene visoke tolerancije na hladno!u i sposobnostipre#ivljavanja u zimskim uvjetima.

*ere se od o#ujka do listopada, a ako je u tegli onda i tijekom itavegodine.

"rudnice i dojilje trebaju izbjegavati uvarku!u.

Najljekovitije biljke svijeta: #resli!a

Mo!an lijek, eliksir ljepote i sredstvo za i!enje.

Sve se to odnosi na naoigled obinu i lako dostupnu biljka koju mnogi izzablude smatraju tetnim korovom.

%oljska preslica (lat. ('uisetum arvense mo#da vam je poznatija podnazivima rastavi!, voenka, konjski rep, hvo ili cinkrot.

Stoljetna tradicija zabilje#ila je njene mnoge ljekovite primjene, kojevariraju od naroda do naroda, ovisno o podneblju u kojem raste.

Nije samo prirodan lijek, nego je i sredstvo za pranje posu6a, pjeskarenjei poliranje, a koriste je i za i!enje arheolokih izlo#aka."o svojstvo zahvaljuje iglicama oblo#enim silikatima.


16/69

%reslica je jedna od onih nevjerojatnih biljaka koje lijee skoro svebolesti.

Mo#e se koristiti od glave do pete, iznutra i izvana, za ljepotu i zdravlje.

aa kosti" kosu" kou i nokte%reslica sadr#i visokovrijedne silicijeve spojeve, mangan, kalcij, #eljezo,)lavonoide, )itosterole, glikozide, )enolne i akonitine kiseline.

Sposobna je apsorbirati jedinstvene minerale iz tla poput silicijevogdioksida, koje nije lako na!i u drugim biljkama.

=bog velikog udjela minerala i drugih nutrijenata preslicu nazivaju ibiljkom koja remineralizira organizam.

%reporuuje se za obnavljanje kotanih tkiva nakon traume ili tjelesnedekalci)ikacije.

Jedna talijanska studija ustanovila je da se #enamas osteoporoomkoje su uzimale 091 mg ekstrakta preslice tijekomgodine dana poboljala gusto!a kostiju.

Aruge studije sugeriraju da silicijevi spojevi iz preslice poma#u apsorpcijukalcija, poboljavaju )leksibilnost kostiju i zacjeljivanje lomova.

%reslica poma#e kod stegnutih ligamenata i iaenih zglobova jaanjem

vezivnog tkiva i hrskavi!e.

=bog antiupalne aktivnosti korisna je i kod reumatoidnog artritisa.

ovu svrhu, vicarski herbalist


17/69

"o je ujedno i ste#u!a (adstringentna biljka, tako da je izvanrednaza dravlje urinarnog trakta. %oma#e kod upala, krvarenja, cistinihulceracija, cistitisa i in)ekcija.

Smatra se posebno uinkovitom u sluaju upale ili benignog pove%anjaprostate.

oristi se i za otapanje, smanjivanje i tjeranje bubrenih kamena!a.

%reporuuje se i kao pomo! kod celulita i mravljenja. svrhumravljenja koristi se u obliku aja.

/austavlja krvarenje i ubrava arastanje

Najnovije studije potvr6uju ono to narod ve! odavno zna2 da

koaguliraju!a i hemostatska aktivnost preslice poma#e u smanjivanjuunutarnjih i vanjskih krvarenja, kao i obilnih menstruacija.

%reslica se koristi kod krvarenja iz usta, nosa, crijeva i maternice.

%oma#e kod proljeva, sporozarastaju!ih rana, promrzlina i konjunktivitisa.


18/69

kose, uklanja perut, potie rast kose i poma#e kod alope!ije(gubitkakose.

=a vanjsku njegu kose pomijeajte etiri kapi tinkture preslice s dvije#lice maslinova ulja i masirajte glavu -1 minuta. %onavljate postupak

etiri puta tjedno.#rimjena i doiranje

aj

Lliicu biljke kuhajte pet minuta u 0,5 dcl vode, zatim procijedite i pijte ugutljajima. %ijte 03I alice na dan.

$inktura

-1 g svje#e preslice namoite u pravu rakiju ili etilni alkohol.

Fetrnaest dana ostavite na suncu ili na toplom mjestu. Svaki danprotresite.

Nakon -I dana, procijedite tinkturu. zimajte -3I ml razrije6eno u -11ml vode, tri puta na dan.

$onik protiv bora

uhajte junu #licu suhe preslice u -,5 dcl vode -1 minuta i procijedite.

"onik koristite naveer prije stavljanja kreme za lice.

%reslica se koristi i u obliku kupki i obloga za mnoge tegobe, ak izlo!udne tumore.

%ripravke mo#ete kupiti u ljekarnama, od travara i u trgovinama zdravehrane.

z uzimanje pripravaka od preslice pijte mnogo teku!ine.

=abranjeno je uzimati preslicu kod upale bubrega.

Berba presli!e

%oljska preslica izgledom podsje!a na malu jelku, a naraste do 81 cm uvisinu.

'ma stanita na pjeskovitim poljima i livadama, ali valja biti oprezantijekom berbe, jer postoje njeni otrovni dvojnici. "ako6er je nemojte brati


19/69

na zaga6enim poljima.

o#ujku i travnju beru se samo neplodne zelene stabljike tako da seprire#u do zemlje i osue u hladu. Nakon suenja mora zadr#ati zelenuboju.

Ekoloko sredstvo a vrt od presli!e

%reslica se koristi protiv biljnih bolesti kao to su plijesan i hr6a te protivraznih vrsta grinja i crvenog pauka.

Jedan kilogram svje#e preslice (ili -51 grama osuene potopite u desetlitara vode i ostavite dvanaest sati.

Arugi dan preslicu izvadite i skuhajte u manjem djelu vode u kojoj senamakala tako da polako vrije 81 minuta.

$stavite poklopljeno da se ohladi i zatim dodajte preostalu vodu u kojojse namakala.

/azrijedite jednu litru tog aja u pet litara vode. /edovito prskajte biljkeovom otopinom.

Bokvi!a: 'vakoj rani obloga

Svrstava se me6u devet najlekovitijih doma!ih biljaka. %oslednjih godina na planta#ama irom4vrope gaji se buak, vrsta bokvice poreklom sa Mediterana

%$ umama, na livadama i panjacima, pored puteva i blizu naselja, raste bokvica (#ilovlak,trputac, vuac, popova lozica, kako travari tvrde, jedna od devet najlekovitijih biljaka. Srbiji raste oko 01 vrsta ove biljke, ali se po obliku listova i cvasti razlikuje nekoliko vrsta kojesu najrasprostranjenije, a koriste se kao hrana i lek. /e je o #enskoj, irokolisnoj (%lantagomajor, mukoj, uskolistoj (%lantago lanceolata i srednjoj bokvici (%lantago media. Sve trivrste su trajne zeljaste biljke sa listovima u rozeti i cvetaju od prole!a do zime.

S obzirom na to da nisu otrovni ni kodljivi, mladi listovi bokvice, naroito #enske, koristili suse za ishranu, pogotovo za vreme ratova i gladnih godina. Aanas se, pak, kao prole!navitaminska salata u jelovniku esto na6u mladi listovi i sve#e isce6en sok, jer su odlinopro)ilaktiko sredstvo.ada je re o leenju, lekovite osobine imaju osuen i sve# list ubran dok biljka cveta, kao ikoren koji mo#e da se vadi tokom cele godine. 'pak, iako su hemijski sastav i dejstvo sve trivrste bokvica gotovo isti, u narodnoj medicini najvie se ceni i naje!e upotrebljavairokolina, #enska bokvica. svim delovima biljke ima heterozida, aukubozida i enzima invertaze, emulzina, tirozinaze i
http://serbianforum.org/attachments/1-jpg.42037/


20/69

koagulaze. listu ima i tanina, pektina, limunske kiseline, vitamina 7, saponozida i )itoncida,dok seme, koje se u narodnoj medicini mnogo re6e koristi, sadr#i sluzi, masno ulje,belanevine i e!er.

*okvica je mnogo cenjena kao sna#no antibakterijsko sredstvo. Nauno je dokazano da listdeluje protiv raznih upala ko#e i sluzoko#e i pojaava luenje tenosti u plu!ima, to olakavaiskaljavanje guste sluzi iz organa za disanje. =ato je i nezaobilazan inilac jednog od

najpoznatijih )armaceutskih sirupa protiv kalja. $sim toga, bokvica smanjuje uestalomokrenje i blagotvorno deluje na organe za varenje (protiv proliva, greva, ira #eluca idvanaestopalanog creva. $d soka isce6enog iz mladih listova bokvice, )armaceuti pripremajupastile prijatnog ukusa koje se koriste za leenje organa za disanje u sluaju da pacijentboluje od hroninog bronhitisa, zapaljenja #drela ()aringitisa i upale grkljana (laringitisa.

narodnoj medicini, bokvica je omiljeni lek. Cotovo da nema onih koji za nju ne znaju, a inise i da nijednu drugu doma!u lekovitu biljku ne upotrebljavaju tako esto kao bokvicu. Sve#list je odlian za leenje rana, ogrebotina, posekotina, uboda osa. speno lei i rane od#uljeva a svaka oteklina posle udarca splasne ako se na nju stavljaju oblozi od listova ovebiljke. S obzirom na to da je poslednjih godina sve vie pacijenata koje mui neka alergija,travari podse!aju da se bokvica u prolosti potvrdila i kao izuzetan antialergen. $sim toga,koristi se i u kozmetici, jer se njen sok smatra veoma uspenim sredstvom za uklanjanje akni ignojnih bubuljica.

%oslednjih godina na planta#ama irom 4vrope, gaji se buak (%lantago ps?llium, vrstabokvice poreklom sa Mediterana. Njeno seme se koristi kao odlian izvor sluzi koja se koristiza blago i!enje creva (laksativ i posebno se preporuuje pacijentima koji imaju hronianzatvor i hemoroide.

*BL*0Sve#e ubrane listove bokvice operite, izgnjeite na dasci oklagijom, stavite na ranu iliposekotinu i uvrstite zavojem.Sirup3 I ake listova bokvice3 811 g medaAobro oprane listove sameljite na maini za meso i dobijenu smesu procedite kroz tri slojagaze. Aodajte med, promeajte i desetak minuta kuvajte na tihoj vatri neprekidno meaju!idok smesa ne bude gusta. "opao sirup sipajte u staklene )laice i uvajte u )ri#ideru. %rotivkalja, uzimajte tri do etiri puta dnevno po kaiku sirupa.

,BL12+$E N1#13E K14L13 01 g listova muke bokvice3 01 g cvetova belog sleza3 01 g cvetova i listova podbela3 01 g moraaSa pola litra provrele vode prelijte tri kaike meavine, odmah poklopite i posle tri sataprocedite. "enost mo#ete da zasladite medom i svaki drugi sat uzimajte po kaiku aja.

+/LE+$E ,#1L, BE4+KE3 0 kaiice listova bokvice

3 0 kaiice majine duice ("h?mus serp?llum3 0 kaiice timijana ("h?mus vulgarisaiicu meavine prelijete sa dva i po decilitra vrele vode, poklopite, saekajte pet minuta,procediti i pijte u gutljajima.A*+$(A +va meavina je bla"otvorna i protiv bronhijalne astme i loe funkcije jetre.

+/B15+$E 4L1&3 kaiica usitnjenog li!a bokvice3 0,5 dl vode*okvicu prelijte kljualom vodom, poklopite i posle pet minuta procedite. %ijte olju aja ujutro


21/69

natate, potom olju3dve tokom dana i jednu uvee pre spavanja.

#6*$+( 1LE60+E3 -1 g suvih listova bokvice3 olja vode

sitnjene listove prelijte prokljualom vodom, poklopite, saekajte tri3etiri minuta i procedite.%ijte po tre!inu olje aja tri puta dnevno, 01 minuta pre jela.

Bokvi!a - lekovita kao aj" sok" obloga777

Lekovita priroda - od dvadesetak vrsta posebno se lekovito%u idvajaju mukauskolisna i enska irokolisna bokvi!a7 Lek protiv rana" ujeda" astme" upale plu%a777

%osebno se lekovito!u izdvajaju muka uskolisna i #enska irokolisna bokvica

*okvica ima gotovo na svakom koraku 3 pored puteva, na travnjacima, livadama, jarcima...Me6utim, malo je onih koji znaju da postoje dve vrste bokvice, koje se me6usobno polnorazlikuju.

8 &uka uskolisna bokvi!a (%lantago lanceolata trajna je biljka sa prizemnim, uskim, golimlistovima, na kojima je jasno vidljivo tri do pet #ilica. =bog ovakvog izgleda zovu je jo ikonjska rebra, mala bokvica, #ilovlak, konula, trputac.
http://www.novosti.rs/upload/images/2012/06/25j/zp/16-velika.jpghttp://serbianforum.org/attachments/2-jpg.42038/


22/69

:ekoviti deo muke bokvice je koren, listovi pre cvetanja, a seme posle sazrevanja. 'ako sesmatra da su obe bokvice izuzetno delotvorne, pojedina struna miljenja prednost dajumukoj. $na sadr#i brojne lekovite materije koje joj daju mogu!nost primene u leenju svihoboljenja disajnih organa. 'zuzetan je prirodni lek plu!ne astme, upale plu!nih alveola, kodkalja, pa ak i tuberkuloze. $va bokvica posebno je pogodna za decu, jer joj je sok ukusan, anaroito kada se zasladi sa medom. Faj od njenih listova treba piti to topliji.

Sve#e zgnjeeno li!e koristi se kao obloga na mestu uboda insekata ili ujeda zmije, odnosnorana koje teko zarastaju. Sok od sve#eg li!a nakapan na ranu zaustavlja krvarenje i ubrzavazarastanje, spreava upalu i smiruje bol. "ako6e, obloga od listova bokvice hladi i odmaranoge nakon ve!ih napora.

8 2enska irokolisna bokvi!a (%lantago major tako6e je trajna biljka sa prizemnimslo#enim listovima u obliku rozete. narodu je poznata i kao paskavica, pitoma bokvica, irokitrpunac, velika bokvica.

=a leenje sakupljaju se i koriste najvie listovi. :ist se bere sve dok biljka cveta, a koren sevadi cele godine. :istovi se sue u tankim slojevima na hladnom i provetrenom mestu.Aelotvorna je kod leenja rana i ireva, jer spreava upale. oristi se i kao lek protiv kalja, apoma#e i u leenju bolesti mokra!ne beike, ira na #elucu i dvanaestopalanom crevu.

Sve#e zgnjeeno li!e, sok od sve#eg li!a i obloga od listova koristi se za iste bolesti kao imuka bokvica. Svaku ranu ili oderotinu bokvica uspeno mo#e da zaceli i to tako to se naozle6enu ko#u stavi izgnjeena bokvica ili kapne njen sok i prekrije gazom.

*okvica je lek izbora protiv ujeda komaraca i drugih insekata. Narodni lekari savetuju da se namesto ujeda bokvica izgnjei a zatim utrlja, tako da ko#a od soka blago pozeleni. Svrab !enestati za minut do dva, a otok do sutradan. 'sto se odnosi i na svrab i oderotinu od maijihkand#i.

$sim muke i #enske bokvice koje su po lekovitim svojstvima najdominantnije, u prirodipostoji jo dvadesetak vrsta koje mogu da se koriste. Sve vrste bokvica sadr#e heterozide,aukubozide i enzime invertaze, emulzine, tirozinaze i koagulaze. njihovim listovima ima okoI odsto tanina, pektina, limunove kiseline, vitamina 7, saponizida i )itoncida. Seme sadr#i sluz,masno ulje, belanevine i e!er.

Jela od bokvice tako6e imaju lekovita svojstva. *lagotvorno deluju kod ira nadvanaestopalanom crevu, gastritisa, reguliu hemoglobin, poboljavaju apetit, ali iraspolo#enje. < za no! bez nesanice najbolje je popiti jednu oljicu aja ujutro na prazan#eludac, jednu do dve oljice preko dana, i, na kraju, jo jednu pre spavanja. Nakon toganastupa mirna no!, tvrde narodni lekari.


23/69

'ok od bokvi!eSok od bokvice spravlja se tako to se dobro izgnjei i pomea 011 grama lista bokvice, i po-11 grama koprive (rtica dionica, maslaka ("araacum o))icinale i stolisnika (


24/69

1ntioksidansi u ainskim biljkama - snaniji i dravijiod sintetikih antioksidanata

Sigurno ste uli za slobodne radikale i oksidativni stres. $ksidativni stres je stanje koje nastajekada proizvodnja slobodnih radikala nadvlada sposobnost tijela da ih neutralizira ili eliminira.$ksidativni stres vodi do brojnih tekih bolesti dananjice poput dijabetesa, prijevremenogstarenja i sranih tegoba.Najve!i neprijatelji oksidativnih procesa su antioksidansi, koji osna#uju imunosni sustav ineutraliziraju slobodne radikale.

:judski organizam ima vlastite antioksidativne sustave, koji ga tite od tetnog utjecajaslobodnih radikala.No, antioksidante mo#emo unijeti i hranom. %rirodni izvori antioksidanata su vo!e, povr!e izainske biljke.

'intetiki antioksidanti

%rehrambena, )armaceutska i kozmetika industrija u svoje proizvode ubacuje neke sintetikeantioksidante."o su butilirani hidroksianizol (*E


25/69


26/69

Neven: Lek a kou i melem a telo

%ospeuje znojenje, pojaava izluivanje mokra!e, umiruje greve creva, #eluca i glatkihmii!a, uravnote#uje meseni ciklus, a lei i bolesti #ivaca, #eluca, jetre i #ui

K


27/69

vru!ine utihnu. "ada !e se neven spontano oporaviti i ponovo procvetati.=a neven je inae karakteristino da nikad ne vene, zbog ega je biljka i dobila ime. 7veta odprole!a do jeseni, a na primorju cele godine. /imljani su verovali da cveta svakog meseca, pasu mu i dali ime 7alendula.

$va latinska re oznaava prvi dan u mesecu. 'ako je jednogodinja biljka, neven se sampobrinuo za svoju dugovenost. ada procvetaju, njegovi cvetovi se sami rasejavaju.

=ahvaljuju!i karakteristinom aromatinom mirisu, cvetovi nevena imaju mo! i da rasterujuinsekte i biljne tetoine.

=bog toga se esto i sade u batama. $sim toga, neven je i prilino pouzdan prognozervremenskih prilika.


28/69

lisnate cvetne vrhove granica seete otrim makazama i brzo ih suite na promaji da bi sesauvala boja i miris. %reporuka je i da gde god da je berete, barem tre!inu cvetova ostavitenetaknute. =bog lekovitih svojstava zati!ena je redbom o stavljanju pod kontrolusakupljanja, kori!enja i prometa na osnovu =akona o zatiti #ivotne sredine.$va aromatina biljka sadr#i etarsko ulje, tanin, holin, saponine i gorke supstance. oristi sepreventivno za jaanje imunog sistema, a odlian je izbor i za one koji su izlo#eni stalnomstresu. 'zuzetno je gorkog i oporog ukusa, a u narodnoj medicini pokazala se kao pouzdana za

leenje probavnih i disajnih organa, smatra se da poma#e i kod tuberkuloze plu!a. =boggorkih supstanci nezamenljiva je kod mnogobrojnih bolesti #eluca, a olakava i nadutoststomaka. Svojim antiseptikim delovanjem unitava patogene mikroorganizme, odstranjujetetne supstance u crevima i #elucu. "ako6e je delotvorna kod bolesti usta i grla, raznihin)ekcija, gljivica i a)ti.Faj trave ive lei greve i isti krv. potrebljava se i protiv svih vrsta groznica, ali i kao pomo!u leenju e!erne bolesti. "inktura od ove biljke poma#e kod hemoroida, bolesti jetre i #ui jerpodstie stvaranje i protok #une kiseline. ao kupka povoljno deluje na ko#u, naroito kada

je re o ranama i raznim promenama na ko#i. rlo je popularna u obliku balzama zaubla#avanje reumatizma. ako za ovu travu )itoterapeuti ka#u da je univerzalni lek, premanekim tumaenjima mo#e da deluje2 protiv bakterija i gljivica, kod bolesti #eluca, smanjujeupale, jak je antioksidans, vra!a raspolo#enje u depresiji, regulie probavu, izbacuje viaktenosti iz organizma, poma#e kod hemoroida i e!erne bolesti, isti organizam.

6E5E#$+

+'$+ K6(aiku suve i usitnjene trave ive preliti sa 051 ml kljuale vode, poklopljeno kuvati dva minutai posle -5 minuta procediti. Anevno piti 8 puta po olju sve#eg nezasla6enog aja, pre glavnihobroka.

#6*$+( E&*6*+31Avadeset grama biljke potopite u -11 ml konjaka. $stavite da stoji dve nedelje. %rotiv bolesti#ui ili hemoroida pije se tri puta dnevno po 01 kapi ove tinkture.

/1 11NE +&,N+$E$1 litar crnog vina potopite 01 grama trave ive i ostavite da stoji osam dana. %ije se po jednaaica tri puta dnevno, pre jela. Mo#ete da probate i ovaj recept2 osuenu ivu sitno sameljite umlinu za ka)u. zimajte jedan do tri grama pre jela.

0ave lei kosti" plu%a i kou

:eenje biljem 3 gavez je najbolji prirodni lek protiv uboja i za zarastanje rana. Sirup se, slinobelom slezu, koristi za iskaljavanje i protiv upala usne duplje

M


29/69

cvasti. :istovi su pod prstima grubi od mnotva krupnih Pdlaka, donji su elipsoidni, a srednji igornji duguljasti. oren gaveza je veliki, mesnat, spolja crn, a iznutra beliast. 'zva6en u

jesen ili prole!e im biljka pone da lista, koren gaveza je izuzetno lekovit. Sirov je soan,svojstvenog mirisa i sluzavog, pomalo oporog ukusa. ada se izvadi, va#no je da se opere,ostru#e, izre#e u komade duge do dva centimetra i to pre osui na suncu da se ne ubu6a.oren gaveza obiluje sluzi, a sadr#i jo smole, tanine, etarsko ulje, asparagin, e!er, purinskiderivat alantoin, glikoalkaloid konsolidin i malo otrovnog alkaloida sim)itocinoglosina.

ada je re o upotrebi, koren gaveza je tipian sluzni i donekle taninski lek. S obzirom na toda sadr#i alantoin, ovaj koren podstie rast i razmno#avanje !elija i obnavljanje tkiva, pa setako mo#e objasniti njegova vekovna upotreba u narodnoj medicini za zarastanje naprsnu!a ipreloma kostiju kao i za leenje uboja, zagnojenih rana, ko#nih i ireva #eluca idvanaestopalanog creva. koliko se od korena pripremi sirup, travari tvrde da on, slinobelom slezu, pomoa#e iskaljavanju i dobar je protiv upala usne duplje. $d davnina se,tako6e, gavez koristio za leenje ateroskleroze i opekotina.$sim korena, u narodnoj medicini koriste se koren, mladi izdanci, stabljike i listovi. Nekitravari preporuuju da se listovi, inae bogati karotinom, koriste kao povr!e ili za pripremanjesoka i aja, jer povoljno deluje protiv astme, hipertenzije, reumatizma, osteoporoze, anemije inekih bolesti plu!a. 'pak, poto gavez sadr#i otrovne alkaloide, preporuka i )armaceuta itravara je da se preparati pripremaju oprezno, sa precizno odre6enim koliinama ove biljke.

6E5E#$+

*bloge a uganu%a3 -11 gr korena gaveza3 litar mleka'seckan ili u avanu izdrobljen koren gaveza dodajte mleku i na tihoj vatri kuvajte do gustinekaice. Smesu, potom, rasporedite na platno i privijte na mesto uganu!a, preloma ilinaprsnu!a.


30/69

Sna#no lekovito bilje esto se naziva adaptogeno bilje jer poma#e telu u njegovom prirodnomzadatku odr#avanja homeostaze & delikatne ravnote#e potrebne za pre#ivljavanje i

ozdravljenje."elo izbaeno iz ravnote#e nalazi se u ;negativnoj homeostazi;, stanju u kojem anaboliki ikataboliki sistemi ne mogu da )unkcioniu ispravno, to na kraju dovodi do simptoma umora,anksioznosti, depresije, nesanice, )luktuacije te#ine i oslabljenog libida.


31/69

kvalitet sna. lje #al)ije se ak pokazalo dobrim u borbi protiv raka, jaanju imuniteta i zatitesrca.

=apamtite da lekovito bilje u kombinaciji s nekim lekovima i odre6enim stanjima mo#e imatinegativne reakcije. "rudnice ili oni koji boluju od autoimune bolesti mogu imati komplikacijeako na svoju ruku uzmu lekovite biljke. %re upotrebe se posavetujte s lekarom.

&atinjak - biljka koja vra%a radost ivljenja

Drancuski travar Maurice Messegue je rekao2

;=a mene je ova biljka kraljica svih stimuliraju!ih trava. Nespretnom ljubavniku, nemirnoj

glavi porodice, #enama optere!enim problemima, oajnicima i onima to ih prati osje!aj

poraza u #ivotu savjetujem ovu arobnu biljku koja obnavlja organizam, vra!a snagu i radost

#ivljenja.

$va divna biljka ugodnog limunastog mirisa, srodnik je kadulje i lavande.

%ele ga vole, pa zbog toga i nosi ime matinjak (lat. $elissa officinalis, a nazivaju ga i

melisa, limunica, elinjak, limunka, maternjak, pelinja metvica, rojevac i macina trava.

Matinjak je jedna od malobrojnih biljaka koje su istovremeno ljekovite, mirisne, ukrasne,zainske, aromatine, medonosne i imaju industrijsku primjenu.

lijeenju je zastupljen i cijenjen od davnina.

%linije ga je preporuivao za oi, Sveta Eildegarda za radost, %aracelzus ga je nazivaoeliksirom #ivota, a postoje biljeke da je i Shakespeareu bio omiljena biljka.

Ljekovito djelovanje matinjaka

'zvedeno je vie studija na temu djelovanja matinjaka na stres, nesanicu i napetost, a sve

su potvrdile njegovu uinkovitost.

kombinaciji s valerijanom jednako je djelotvoran poput sintetskog lijeka za smirenjetriazolama, ali za razliku od njega ne uzrokuje nuspojave.

Aokazano je da matinjak pojaava kon!entra!ijui potie bolje rjeavanje tekstualnih islikovnih zadataka.

"ako6er se smatra da zbog antioksidanata, koji tite stanice tijela od ote!enja uzrokovanihoksidacijom, matinjak poma#e i oboljelima od 1lheimerove bolestida poboljaju
http://serbianforum.org/attachments/maticnjak-jpg.35184/


32/69

pam!enje i koncentraciju.

4S7$% (4uropski znanstveni )itoterapijski komitet slu#beno je odobrio oralnu upotrebumatinjaka za napetost, nemir i razdra#ljivost.

"ako6er je preporuio lijeenje matinjakom probavnih poreme!aja kao to su grevi, te

lokalno za herpesna usni.

Matinjak ima jaka antivirusna svojstva, skra!uje trajanje bolesti i smanjuje mogu!nostrecidiva.

4terino ulje matinjaka ima slino djelovanje kao sama biljka. Jako je cijenjeno i skupo, patreba paziti da se ne radi o patvorini. 'zvana se koristi razbla#eno za masauili ubla#avanjeherpes simplea.

Ljekovito djelovanje matinjaka:

poma#e kod depresije i stresa

smanjuje glavobolje

potie miran san

poma#e kod prekomjernog rada titnjae

smanjuje visoku temperaturu

ubla#ava trudnike munine i menstrualne greve

poma#e kod herpes simplea

pove!ava kreativnost i koncentracijuaj od matinjaka

Matinjak mo#ete koristiti kao aj, uvarak, tinkturu ili integralnu otopinu ljekovitog bilja(S'%D.

=a pripremu aja od matinjaka prelijte #liicu suhog bilja s dva decilitra vode.

jednom ispitivanju tijekom est tjedana grupa studenata je pila aj od matinjaka, a drugagrupa placebo.

%rva skupina je bila manje pod stresom i imala znaajno bolje rezultate na testu, a djelovanjematinjaka trajalo je i est sati poslije ispijanja.

Stoga, ako ste vi ili vaa djeca izlo#eni jaim mentalnim naporima3 pijte aj od matinjaka.

Karmeli%anska vodi!a

Jedan od najpoznatijih pripravaka od matinjaka je svakako karmeli!anska vodica. Njenurecepturu osmislile su asne sestre karmeli!anke u Srednjem vijeku.

%ripisivana su joj i udotvorna svojstva, tako da postoje zapisi iz -9. stolje!a o ljudima koji sudo#ivjeli stotinu i vie godina zbog redovite konzumacije tijekom doruka.

*ila je i ostala sredstvo za lijeenje depresije, lupanja srca, migrene, napetosti, razdra#enosti,straha i treme, slabog pam!enja, zamora, nesvjestice i no!nog guenja, a mo#ete je koristitikao par)em i za masa#u.


33/69

6e!ept

'astoj!i:

litra alkohola (vodka, rum, konjak ili brand? -B5 grama suenih cvjetnih vrhova matinjaka

I1 grama nepricane limunove korice

5 grama korijena an6elike$stavite u hladu dva tjedna, nakon toga dodajte2

B5 grama korijandera

-0,5 grama mukatnog orai!a

-0,5 grama cimeta

-,5 gram klini!a$stavite jo tjedan dana u hladu, nakon toga procijedite u tamnu bocu. %ijte jednu do dvije#liice dnevno.

&atinjak a njegu koe

Matinjak je zbog svojih antivirusnih svojstava vrlo popularan u kozmetici. $d njega se pravelosioni, tonici, hidrolati, kreme i slino.

"onik i parna kupelj odlini su za njegu masne i problematine ko#e, a pogoduju i mjeovitojko#i, jer hidratiziraju i vra!aju ravnote#u.

=a pripremu vlastitog osvje#avaju!eg tonika pomijeajte #liicu matinjaka sa alicom

hamamelisa, ostavite da stoji tjedan dana.

=atim procijedite i koristite jednom dnevno.

,goj i berba

Matinjak se bere u doba cvjetanja poetkom ljeta.

Najbolje je suiti cijelu biljku, pa zatim otkinuti listove da se ne izgube dragocjena ulja.

:ako ga mo#ete posaditi kod ku!e, jer voli sve vrste zemlje. $tporan je na niske temperature iuspijeva na svim terenima do -11 m nGm.

Matinjakom mo#ete zainjavati bilo koje jelo u koje biste stavili limun. $bavezan je sastojakljekovitih likera *enedictine i 7hartreuse.


34/69

Boraina


35/69

*ora#ina jaa energiju, kon!entra!ijui imunitet. Ajeluje protiv apatije, depresije, tuge,melankolije, nesanice i kao blagi sedativ.

orisna je kod problema s oima jer spreava ote%enja vidai no!no sljepilo. Suhe oipreporuljivo je ispirati s ajem od bora#ine.

Ditoterapeuti je prepisuju kod problema s metabolizmom, hormonima, %MS3om, menopauzom,valunzima i plu!nim tegobama.

Lene s poli!istinim jajni!imatrebale bi konzumirati bora#inu. ombinirajte je sa sladi!emu omjeru -2-. "akva mjeavina smanjuje proizvodnju testosterona, potie ovulaciju ipoboljava proizvodnju progesterona.

*ora#ina je vrijedan dodatak prehrani i preporuuje se kod neishranjenosti, starakihproblema i za oporavak nakon bolesti.

%oma#e u mravljenju i pritom detoksi!ira organiam. orisna je kao zain u mnogimdijetama, pogotovo onima s niskim udjelom soli.

Ljekovite vrijednosti boraine:

zacjeljuje rane

poma#e kod in)ekcija grla i usta

pove!ava energiju i koncentraciju

poma#e kod reumatizma

jaa srce

poboljava apsorpciju #eljeza

spreava vrtoglavice

regulira rad hormona kod #ena poma#e kod apatije i depresije

titi vid

isti organizam

,lje boraine a lijepu kou

Nekada se bora#ina vie koristila cijela, ali danas je njeno ulje popularnije.

lje bora#ine blagotvorno je po zdravlje i ljepotu. Naje!e se primjenjuje u njezi ko#e, bilotako da se pije ili koristi vanjski.

lje bora#ine ugodno djeluje na ko#u te uklanja crvenilo tipino za osjetljivu i problematinuko#u. Fisti ko#u, potie rast novih stanica i djeluje protuupalno.

%reporuljivo je kod ko#nih problema uzrokovanih hormonima, jer uspostavlja prirodnuhormonalnu ravnote#u.

%ozitivna strana ulja je da se ne kvari poput ve!ine ulja.

Skladitite ga na tamnom i hladnom mjestu. od kupnje ulja pazite da bude kvalitetno ihladno preano.


36/69

od oralne upotrebe s ciljem lijeenja ko#nih poreme!aja na dan uzimajte 1,5 do 8 g uljabora#ine 3 triput dnevno po jednu malu #liicu tijekom jela.

Ajeca uzimaju do dva grama ulja.

sluaju reumatoidnog artritisa preporuuje se do >"? g ulja, to odgovara koliini od -,I ggama3linolenske kiseline na dan. Ne propustite se u vezi s tim posavjetovati s lijenikom.

'mate li epilepsiju ili vam se zgruava krv, izbjegavajte bora#inu. $sim u spomenutimsluajevima, bezopasna je za upotrebu i mo#ete je nerazrije6enu stavljati na ko#u.

,goj i priprema

*ora#ina je idealna za sadnju u eko vrtovima. $sim to je jako korisna, vjeruje se dapoboljava okus jagoda, rajica, mahunarki i pinata.


37/69

"ratinica je idealna za proljetne kure i!enja organizma od toksina. tu je svrhu najboljepiti njen svje#i sok ili je jesti.Sok treba uvijek svje#e pripremiti. %ijte dnevno jednu do tri pune #lice soka s pola koliinevode.%omijean s medom, sok je ku!ni lijek kod oboljenja dinih organa.*esprijekoran je lijek za upaljene rane, problematinu ko#u, opekline, edeme i varikozne vene. terapijske svrhe stavlja se na oboljela mjesta.

/a drave bronhe i eluda!

Faj od tratinice koristi se u lijeenju bronhitisa i bolova u prsima, kod upaljenih crijeva i#eluca, kao i kod bolesti jetre i bubrega.%oma#e i kod neuredne menstruacije, ubla#ava bol i greve, reumu, giht i artritis. odunutranjih krvarenja kombinira se s orahovim li!em.' znanstvenici potvr6uju da je tratinica vrijedan prirodni lijek te je preporuuju u obliku ajaili svje#eg soka kao pomo! kod E'3a i karcinoma dojki.Mast od tratinice dobar je lijek za rane i upaljene zglobove. 7vjetovi tratinice namoeni urakiji otklanjaju reumu i mii!ni umor.

,ljepava i isti kou

4kstrakt cvjetova tratinice sadr#i saponine, poli)enole, )lavonoide, polisaharide i inulin.=bog tih aktivnih sastojaka, tratinica ima iroku primjenu u kozmetici."ratinica je sve e!i sastojak kozmetikih proizvoda, ponajvie onih za izbjeljivanje,uklanjanje pjegica i hiperpigmentacija.$va biljka obuzdava stvaranje melanina i ujednauje boju ko#e kod poreme!aja pigmentacije.$bnavlja stanice ko#e, prosvjetljuje melanin u epidermi i dubinski hidratizira ko#u. specijaliziranim trgovinama mo#ete kupiti ekstrakt i eterino ulje tratinice, a u ve!inidrogerija kozmetiku na bazi tratinice.

#riprav!i od tratini!e

aj od tratini!eJednu do dvije #liice suhog bilja prelijte alicom prokuhane vode. $stavite stajati -1 minuta,a zatim procijedite.

$inktura od tratini!eAvije do tri ake usitnjene biljke moite u litri rakije tri tjedna. "inkturu povremenopromijeajte. Nakon tri tjedna procijedite i koristite.

$onik a njegu rele i umorne koeLliicu suhih glavica cvjetova tratinice prelijte s 051 ml kipu!e vode i ostavite da stoji 81minuta.

&ast a globove=gnjeite listove tratinice i dodajte polovinu koliine listova crnog sljeza. Smjesu dobroprepr#ite na proi!enom maslacu. Jo vru!u mast procijedite kroz krpu izravno u posudu koja

je odre6ena za uvanje ove masti. Njome trljajte bolne zglobove 0 do 8 puta dnevno.

$ratini!a kao hrana

:istovi tratinice su bogati vitaminima 7 i < . Jedu se u obliku salate, dodaju se varivima,juhama i jelima od povr!a.%osebno su ukusni izmijeani sa svje#im sirom. Nijemci salatu od listova tratinice smatraju

jednako ukusnom kao onu od matovilca."vrdi i zeleni pupoljci mogu se marinirati u octu, te koristiti umjesto kapara.

Clavice cvjetova tako6er su jestive te se naje!e koriste za ukraavanje deserata, a mogu se


38/69

i kandirati.

,kiseljeni pupolj!i tratini!e=agrijte na vatri ocat i sol. Stavite pupoljke u iroku steriliziranu staklenku i prelijte ih toplommjeavinom octa i soli. %okrijte, ostavite da stoji tjedan dana. Svaki dan promijeajte.%onovno premjestite u istu staklenku, prelijte mjeavinom octa, dobro zaepite i pustite dadozrijeva jo dva tjedna u hladnjaku. "ada je hrana spremna za jelo.

&aslaak - besplatna ljekovita hrana i vaeg dvorita

Mnogi od nas kao djeca otpuhivali su sjemenje ovog cvijeta na sve etiri stranesvijeta. %opularnom maslaku latinski je naziv ara0acum officinale, a potjee iz 4urope isjeverne


39/69


40/69

tavi malo popirjajte mladi luk, enjak i papriku, pa dodajte stabljike maslaka i pirjajte jopar minuta.Aodajte listove, zainite i pirjajte dok sva teku!ina ne ispari, pa dodajte vrhnje.uhajte i mijeajte dok se ne )ormira gusti umak, za to je potrebno oko pet minuta.

/ova: Eliksir a !elo telo

%odstie znojenje, a poma#e i u terapiji organa za mokrenje i disanje

%$ dobrim osobinama zova (Sambucus nigra je poznata odavno, jo od doba "eo)rasta i%linija. "ravarima jer lei mnogobrojne bolesti, poljoprivrednicima zato to popravlja kvalitet

zemljita, a u drugoj polovini 01. veka potvrdila se i kao dobar Pista radioaktivnosti.

*ilo da je jo grm ili je ve! drvo, bazga, kako je esto nazivaju, raste svuda, najvie povla#nim, zaputenim mestima, po obodu uma i umskim prosecima./ano olista, grane su joj ispunjene belom sr#i, a prepoznatljiva je po sitnim, mlenobelimcvetovima jakog mirisa, udru#enim u lepe, krupne ravaste cvasti sline titu.=avisno od nadmorske visine, zova cveta od maja do jula. 7vetovi se beru po sunanomvremenu, im cveti!i u cvastima ponu da se otvaraju.%recvetale se ne smeju brati jer nemaju prijatan miris i suenjem gube lekovite osobine."ravari preporuuju da se cvasti pa#ljivo odre#u, to pre u korpi odnesu ku!i, nani#u na konackao duvan i obese na vrlo promajno i neosunano mesto, poput tavana, da se to br#e osue ito manje potamne.koliko se cvetovi sue u suionicama one ne bi trebalo da se zagrevaju vie od I1 stepeni.Ao kori!enja, osuena zova kratkotrajno mo#e da se uva u platnenim kesicama, na suvom i

tamnom mestu.

=a dugotrajno, viemeseno uvanje, suve cvasti bi trebalo da se odlo#e u drvene sandukeoblo#ene hartijom, ili u dvostruke papirne kese s obzirom na to da cvet privlai vlagu i brzopobu6a.Strunjaci, inae, ka#u da hemijski sastav zovinog cveta jo nije pouzdano utvr6en, ali zna seda sadr#i heterozide koji izazivaju znojenje, sambunigozid (cijanogenski heterozid, )lavonskiheterozid rutozid, tanine, etarsko ulje nepoznatog sastava, smolu, e!er, holin i organske

kiseline.$d cvetova zove se pripremaju ajevi koji podstiu znojenje u sluaju nazeba i pojaavajumokrenje (diuretik, dok se u kozmetologiji koristi za pripremanje preparata koji ko#i dajuglatko!u i omekavaju je (emolijens.$va biljka je nezaobilazan sastojak svih preparata koji blago proi!avaju creva (laksans, atradicionalno se koristi i za leenje organa za mokrenje i disanje. upka od ovih cvetova krepitelo i vra!a vitalnost organizmu.'pak, iako se najvie govori o cvastima zove, u narodnoj medicini, za leenje mnogobrojnihoboljenja, upotrebljavaju se i list, plod i unutranja kora zove. ' u kori i listu ima alkaloidasambunigrina i purgativne smole, a u kori jo i saponina, tanina i holina.
http://serbianforum.org/attachments/2-jpg.40193/http://serbianforum.org/attachments/1-jpg.40192/


41/69

ora, tvrde travari, deluje protiv zatvora (purgativ, a u ve!oj dozi i kao diuretik i izazivadijareju.%lodovi zove su sitne, kad sazre tamnoljubiaste bobice pune crvenomodrog soka. Sadr#emnogo e!era i jabune kiseline. nekim krajevima od zrelih sonih plodova priprema se rakija. Nekada se od soka bobicapripremao gust ekstrakt (/oob Sambuci, koji se upotrebljavao za blago i!enje creva.$sim ove vrste, postoje jo crvena ili planinska zova (Sambucus racemosa i burjan ili

aptovina (Sambucus ebulus, ali se u narodnoj medicini retko upotrebljavaju, naje!e protivreumatskih tegoba.Malo je poznato da se cvetovi zove koriste i za ishranu, a obino se pohuju. Strunjacipodse!aju da se cvetovi za ishranu, kao i za pripremanje ajeva, kupuju u specijalizovanimprodavnicama ili da se beru u istim, ekoloki ouvanim sredinama, a nikako kod )lorista ili napijaci, jer su ti cvetovi naje!e tretirani raznim hemikalijama. 7vetovi se, tako6e, pripremajuodmah im su kupljeni ili ubrani, da bi zadr#ali svetlu boju i ukus.

6E5E#$+

=a preznojavanje3 -1 g zovinih cvetova3 litar vode=ovin cvet prelijte litrom prokljuale vode, poklopite i posle pola sata procedite. Faj pijtetopao, svaki drugi sat po au, a po #elji mo#ete da ga zasladite sirupom od vinje.

,mesto diuretika3 81 g zovinih cvetova3 81 g perunovog lista3 81 g kleke3 -1 g moraaSa pola litra prokljuale vode prelijte tri kaike meavine, poklopite i ostavite da preno!i.jutro procedite i pijte tri puta dnevno po au aja, pre jela.

#odstaknite iskaljavanje3 81 g zovinih cvetova3 81 g podbela3 01 g cveta belog sleza3 01 g moraaSa etiri decilitra vode poparite tri kaike meavine i poklopite. %osle dva sata procedite i svakidrugi sat uzimajte po kaiku aja.

/austavite veliki kaalj3 01 g zovinih cvetova3 01 g rosulje3 01 g li!a pitomog kestena3 01 g bokvice3 01 g majine duiceSa etiri decilitra kljuale vode prelijte tri kaike meavine, poklopite i procedite posle dvasata. zimajte po kaiku aja svaki drugi sat.

Kupka3 83I ve!a cveta zove3 -G0 l vode3 pola decilitra alkohola (91 procentnog
http://serbianforum.org/attachments/3-jpg.40194/


42/69

7vetove poparite vodom, dodajte alkohol, odmah poklopite i posle dva sata procedite. kadunapunjenu vodom uspite kupku, lezite u kadu i opustite se petnaestak minuta. la#no telonama#ite hidratantnim losionom.N1#*&EN12 +va koliina kupke je dovoljna za dva kupanja.

'irup3 05 ve!ih cvetova zove

3 5 kg e!era3 -1 kesica limuntusa3 0 kesice konzervansa3 5 l vode lonac sipajte vodu, e!er, limuntus i dobro promeajte. Aodajte zovine cvetove i jo malomeajte drvenom varjaom.$stavite da odstoji 0I asa i povremeno promeajte da bi se e!er istopio.%rocedite kroz sterilnu gazu, dodajte konzervans i meajte dok se ne otopi. Sok sipajte ustaklene )lae, dobro zatvorite i uvajte na hladnom, tamnom mestu.

%re nego to poslu#ite dve3tri kaike sirupa rastvorite u ai vode.

#elen lei stomak" tera depresiju

#elen je dobar protiv apaljenja koe i sluokoe" @otvara@ apetit7 Koristi se a

leenje bolesti urokovanih poreme%enim metabolimom kao to je gojanost


43/69

Doto2 "hinkstock

C$/F'


44/69

poreme!enim metabolizmom kao to su gojaznost, giht, reuma i depresija 3 ka#e mr Milki!.

%elen se koristi kao aj, tinktura i ekstrakt. =a pripremanje ajeva va#no je i da se cvasti,listovi ili suvi praak ne kuvaju ve! se samo popare, kao i da se aj pije nezasla6en, pre jela.

3 Aa bi se spreilo trovanje pelenom trebalo bi se tano pridr#avati uputstava o upotrebinjegovih preparata, a nipoto ne smeju da se prekorae ni naznaeno vreme uzimanja ni

koliina preparata 3 zakljuuje naa sagovornica.

6E5E#$+

ino

3 81 g pelenovih cvetova ili listova3 B1 ml istog alkohola3 litar belog vina7vetove ili listove stavite u ve!u staklenu )lau, prelijte alkoholom i zatvorite. %osle 0I satadospite vino i ponovo zatvorite. Nakon -1 dana (svaki dan obavezno promu!kajte procedite itenost uzimajte tri puta dnevno po kaiicu vina pre jela. %osle tri sedmice pauzirajte 0- dan,

budu!i da pelenovo vino sadr#i etarsko ulje.$inktura

3 51 g pelenovih cvetova3 -G0 l konjaka7vetove prelijte konjakom i posle 0I sata procedite. %rotiv bolova i munine, po potrebiuzimajte po 81 kapi tri puta dnevno, pre jela.

aj

3 pelenovi cvetovi ili listovi3 0 dl vodeaiicu usitnjenih listova ili cvetova prelijte provrelom vodom, poklopite i posle -1 minutaprocedite. "okom dana, u gutljajima popijte dve oljice aja. Faj mo#ete da pijete tokom trinedelje, a potom toliko i pauzirajte.$vaj aj se preporuuje gra)ikim radnicima, kao i onima koji su zbog posla izlo#eni dejstvuolova ili #ive.

Ljekovita svojstva bosiljka

*osiljak (lat. +cimum basilicum je grmasta i vrlo mirisna biljka, ovalnih i naje!e zelenihlistova.

%ostoji oko ezdeset vrsta bosiljka i sve su razliite u izgledu i okusu.
http://serbianforum.org/attachments/bosiljak-jpg.27618/


45/69

/aste u raznim dijelovima svijeta, a prvotno je uzgojen u tropskoj


46/69

ima antibakterijska svojstva

jaa imunoloki sustav

spreava oksidaciju kolesterola

titi srce i krvne #ile

poma#e u borbi protiv in)ekcija

smanjuje upale uzrokovane artritisomBosiljak u kulinarstvu

Mirisni listovi bosiljka koriste se u mnogim kuhinjama i sla#u se s razliitim vrstama jela.

Aa bi zadr#ali njegov okus, bosiljak dodajte jelu pri kraju. ada god mo#ete, izaberite svjeibosiljak, jer ima intenzivniji okus u odnosu na sueni.

Slavu i prepoznatljivost u kuhinjama diljem svijeta, bosiljak je zaradio s %esta Cenovese,zelenim umakom od bosiljka, pinjola i parmezana.

$d svje#e nasjeckanog bosiljka s enjakom i maslinovim uljem mo#ete pripremiti odlianbezmlijeni umak, koji mo#ete poslu#iti uz razna jela kao to su tjestenina, ri#a i bruschette.

$d bosiljka mo#ete pripremiti i jednostavni ledeni desert. %omijeajte nasjeckani bosiljak slimunovim sokom, sokom e!erne trske i vodom te smjesu zamrznite kao kockice leda.

ad se zamrzne, blenderom ih usitnite i poslu#ite kao ledeni desert u mediteranskom stilu.

'li, napravite svje#u, ukusnu i viebojnu talijansku salatu od svje#eg bosiljka, sira mocarele ire#njeva rajice.

%opijte osna#uju!i aj bosiljka koji ste pripremili tako to ste nasjeckane listove bosiljka prelilivru!om vodom, ostavili stajati osam minuta i nakon toga procijedili.

$imijan - neamjenjiva biljka u svakoj ku%noj ljekarni

"imijan je biljka koju bi svi trebali imati u ku!noj ljekarni i kuhinji.Njegove ljekovitost i hranjivost poznate su od davnina.

"imijan je mala biljka intenzivnog okusa i mirisa. oli ju#nije krajeve i treba joj mnogo suncada bi procvjetala.

Smatra se da je ova biljka podrijetlom s Mediterana, a danas je rasprostranjena po cijelomsvijetu.
http://serbianforum.org/attachments/timijan-jpg.29655/


47/69

/od timijan obuhva!a mnoge vrste, od kojih se obini timijan naje!e koristi u lijeenju.

:atinski mu je naziv h!mus vul"aris, a poznat je i pod nazivima prava majina duica, vrtnamajina duica, babja duica i vrisak.

Ljekovito djelovanje timijana

"imijan je jedan od je)tinijih i svakome dostupnih lijekova.

njegovom su sastavu izme6u ostalog borneol, karvakrol, timol, saponini, tanin, glikozidi,vitamini


48/69

Eterina ulja timijana

%ostoji vie vrsta eterinih ulja timijana koja se razlikuju po kemijskom sastavu i djelovanju.

Svima im je zajednika velika ljekovitost.

Kemotip timol (vrsta ulja u kojem prevladava timol ima mo!no antiseptino djelovanje.$dstranjuje viruse i bakterije. apsule s timolom vrlo su djelotvorne kod urinarnih i dinihin)ekcija. =bog jakog djelovanja mo#e iritirati ko#u i sluznicu pa se koristi razrije6eno.

Kemotip linalolima jako antimikrobno i antigljivino djelovanje. oristi se kod dinih iurinarnih in)ekcija te problema s aknama. %uno je bla#i od timola.

Kemotip geranioluinkovit je protiv gljivica roda 7andida, "r?choph?ton i Microsporum teplijesni


49/69

iakje poznat kao izvanredno sredstvo za detoksikaciju celog organizma, ali je iveoma hranljiva biljka od ijeg se korena, stabljike i lia pripremaju vrlo ukusna jela

Verovatno ne postoji osoba koja ne zna kako izgleda iak, korovska biljka koja semoe nai svuda, a specifina je po tome to se njene glavice lepe za garderobu.Meutim, ovaj lepljivac! izuzetno je lekovit, a u fitoterapiji se koristi za ienje krvi,bubrega i mokrani" kanala, pomae u leenju vaginalni" infekcija, svi" vrsta ireva,gi"ta i "ronini" reumatski" bolesti. #aj od mladog lia upotrebljava se u sluajukatara eluca, nadutosti, osipa, ekcema, liaja, gnojni" rana i ranica u ustima.$eme ika koristi se za pravljenje ikovog ulja koje efikasno reava probleme kaoto su opadanje kose i perut. %reba znati da koren, listovi i seme ika nakon godinudana gube lekovito delovanje i najefikasniji su ako se koriste svei.Ne samo zdrav, ve i ukusan

Mladi izdanci, zelene sone stabljike, listovi i koren ika veoma su ukusni i zdravijer obiluju mineralima, naroito gvoem, vitaminima, prirodnim eerima, skrobom,organskim kiselinama i inulinom. Moe da se upotrebljava sve, kuvan, pren iliosuen kao dodatak jelima od povra. & martu i aprilu, ili u jesen, biljka je mekana imesnata i njeni izdanci bogati su vitaminom ' i eterini" ulja.$one stabljike, peteljke i lie beru se pre cvetanja i koriste za pripremu salata,orbi i variva, a mogu i da se po"uju. (oren ika ima nisku kalorijsku vrednost, amoe da bude i dobra zamena za krompir jer sadri dosta skroba. )suen isamleven dodaje se raanom ili peninom branu za pripremu "leba, razni" pecivai poslastica. )d peenog i samlevenog korena ika spravlja se napitak slian kafi.* orba za detoksikaciju

$astojci* + vea svea korena ika iseckana na kockice + vee argarepe iseckanena kockice + stabljike celera iseckane na komadie srednja glavica crnog lukaiseckana na kockice pregrt iseckanog korena maslaka po prsto"vat sveeg sitnoseckanog origana, ruzmarina i majine duice kaika jabukovog sireta malo soli-riprema* $taviti u veu erpu koren ika, argarepu, celer, crni luk i korenmaslaka, pa naliti vodom i kuvati na blagoj temperaturi, redovno skidajui penu. -opotrebi dolivati malo tople vode, a kada sastojci omekaju, dodati origano, ruzmarin,majinu duicu, sire i so. -ustiti da se krka jo nekoliko minuta i skloniti saporeta.

ReceptiMelem protiv konih tegoba: dobro oien i opran sve ikov koren iseckati na

komadie ili samleti kako bi se moglo iscediti to vie soka. obijeni sok pomeati sanesoljenom svinjskom mau /u razmeri *+0 i meati dok se ne dobije gusta"omogena masa. Mast sipati u staklenu teglicu i uvati u friideru. 1ekoliko putadnevno mazati bolna mesta na koi /opekotine, rane, ireve, liajeve20.aj za leenje reume:kaiicu sitno iseckanog korena i lista ika preliti sa dlkljuale vode i ostaviti da odstoji poklopljeno 345 minuta. -rocediti i piti po + kaikeujutru i uvee. &lje za jaanje kose 6aku samlevenog suvog semena ika sipati ustaklenu flau, preliti sa + kaike 734procentnog alko"ola i ostaviti da odstoji na
http://www.lekovitobilje.rs/biljka-meseca/cicak-lepljivi-cistac-koze-i-mokracnih-kanala/attachment/cicak/


50/69

suncu + nedelje. 1akon toga dodati 8 dl maslinovog ulja i ponovo ostaviti 9 nedeljena toplom mestu, uz povremeno mukanje. a bi alko"ol ispario, flau ne trebazatvarati epom ve gazom. -rocediti i koristiti za masau vlasita.

6umarin - ain" lijek i simbol vjernosti

/u#marin je grmolika biljka koja potjee iz mediteranskih krajeva, no danas se uzgaja irom4urope i u


51/69

/u#marin poma#e kod reumatima, a primjenjuje se tako da se njime masiraju oboljelidijelovi tijela, nakon ega ih treba omotati pamunom tkaninom.

koliko patite od bolesti #eluca i !rijeva, preporuuje vam se uzimanje 8 kapi ulja na kockie!era ili u #liici vode.

4sencijalno ulje ru#marina koristi se u aromaterapiji za pove!anje kon!entra!ije, pam%enjaioputanje od stresa.

upka s ru#marinovim uljem djeluje relaksiraju!e na itav organizam. Aodajte vru!oj vodi ukadi 5 3 -1 kapi ru#marinova ulja.

/u#marin mo#ete koristiti...

za poboljanje pam!enja i koncentracije

protiv depresije

kod glavobolje

kao prirodan antibiotik kod bolova u mii!ima

kod gihta i reumatizma

kod probavnih smetnji i greva

za stimulaciju rada bubrega

kod opadanja kose i prhuti

kao prirodan a)rodizijak

6umarinovo vino

ino dobiva se tako to se otkinu mladice zelenog ru#marina te ih se prelije bijelim vinom.Nakon nekoliko dana smjesa se procijedi i spremna je za upotrebu.

/u#marinovo vino stimulira mozak i #ivani sustav, poboljava cirkulaciju i rad bubrega tedobar je lijek za glavobolju.

aj rumarina

Mladi vrhovi, listovi i cvijet mogu biti pripravljeni kao aj, koji je dobar lijek za glavobolje,greve u #elucu, prehlade i #ivane bolesti.

koliko patite od depresije, inhalacija pare aja ru#marina !e vam pomo!i u lijeenju.

Faj ru#marina blagotvorno djeluje i na oputanje mii!a, probavne smetnje i menstrualnegreve.

&a.arska vodi!a

Ma6arska vodica koristi se za vanjsku primjenu, a slu#i za vra!anje vitalnosti paraliziranimekstremitetima.


52/69


53/69

Lovor deluje kao antireumatik" antiseptik" bakteri!id" diuretik" sedativ777

:ovor (:aurus nobilis kao zain, kao lek, ili kao venac, od davnina je nezaobilazan u #ivotuljudi. Cranice ovog mediteranskog drveta karakteristinih listova bile su znak najve!e asti islave jo u antikim vremenima. :ovorov venac koji je ukraavao glave pobednika olimpijadapotekao je od %itijskih igara u staroj Crkoj, koje datiraju jo iz 5B@. godine pre Erista, aposve!ene su bogu


54/69

nezamenljivim sastojkom u terapiji bolova. 'sti e)ekat posti#e se i kod leenja te#ih gljivinihoboljenja, kao to su gljivine in)ekcije noktiju, jer ovo ulje poseduje i jako protivgljivinodejstvo.

:ovor je jedno od najdelotvornijih ulja za jaanje organizma i preventivu jer isti lim)ni sistem,preporuuje se i kao provereno sredstvo za iskaljavanje, ali i kao sredstvo za leenjeproirenih vena. %rimera radi, utrljavanje nekoliko kapi lovorovog ulja na nateene lim)ne#lezde dovodi do trenutnog ose!aja olakanja.ori!enje ulja lovora kao simbola pobede i pohvale, posebno se preporuuje introvertnimosobama koje ne znaju dovoljno da iska#u i poka#u svoju vrednost, kojima nedostaje energijai samopouzdanje. %odstie jang, odnosno muki aspekt koji predstavlja akciju.

leenju dijabetesa e)ikasnim se pokazao aj od ove biljke, kao i za odstranjivanje soli izzglobova. :ovor se koristi i protiv glavobolje jer sadr#i partenolide, sastojke koji blagotvornodeluju na migrenu. Sadr#i i eugenol, supstancu koja deluje protivupalno i antioksidansno.pravo iz ovog razloga, zagovornici narodne medicine preporuuju oblog od tkanine,prethodno potopljene u vodu u kojoj je provreo lovorov list. $vakav oblog poma#e kodprehlada, gripa, kalja i bronhitisa. < ispiranje kose vodom u kojoj je stajao lovorov listpoma#e protiv peruti.

E$E6+N* ,LE #6*$+( B*L*(1S obzirom na to da poseduje sna#no analgetsko dejstvo eterino ulje koristi se u meavini zauklanjanje jakog bola nastalog zbog mii!nog spazma, odnosno gra. $sim kod mii!nogspazma, delotvorno je i za reumatoidni artritis, kao i za reumatizam uopte.R klanjanje bola zbog mii!nog spazma:ek se sastoji od meavine koju sainjava 81 ml biljnog ulja makadamije, i po 01 kapieterinog ulja lovora, eterinog ulja ruzmarina cineola i eterinog ulja ruzmarina kam)ora. Aabi se dobio #eljeni e)ekat meavinu treba utrljavati lokalno, u tankom sloju, dva do tri puta nadan.R %rotiv reumatoidnog artritisaMeavina leka u sebi sadr#i po -5 ml biljnog ulja makadamije i kantarionovog ulja, deset kapieterinog ulja muskatnog oraha, osam kapi eterinog ulja bobica borovnica, -B kapi eterinogulja limunskog eukaliptusa, -0 kapi eterinog ulja ruzmarina cineola i -I kapi eterinog uljalovora. $vako dobijena meavina utrljava se lokalno na zglobove, u tankom sloju, dva do triputa dnevno.

1 #6*$+( 06+#1 + B6*N+$+'1"ri usitnjena sve#a lovorova lista treba kuvati u dva i po decilitra vode. $staviti da odstojipoklopljeno deset minuta, zatim procediti, dodati kaiicu limunovog soka i dve kaiice meda.Aa bi se grip ili bronhitis uspeno otklonio aj od lovorovog lista treba piti dva do tri putadnevno, uvek u koliini od po dva i po decilitra.


55/69

Najljekovitije biljke svijeta: kadulja

adulja se ubraja me6u najljekovitije biljke naeg planeta.Njezino latinsko ime 3 Salvia o))icinalis 3 potjee od rijei salvare to znai spasiti ili lijeiti.

grobnicama )araona ova biljka je bila glavni sastojak smjese za balzamiranje.

Crki lijenik Aioskorid koristio ju je za lijeenje mnogih bolesti poput krvarenja, groznice,mokra!nih kamenaca i neredovitih menstruacija.

vremena arla elikog kadulju su sadili u svakom vrtu i smatrali najljekovitijom biljkom.

oristili su ju za lijeenje skoro svake bolesti pa je zbog toga dobila status svete biljke.

Ljekovito djelovanje kadulje

adulja je svakako jedna od biljaka koju bi svi trebali imati u ku!noj apoteci.

$na ima antibakterijsko i antigljivino djelovanje. Smiruje, osvje#ava i okrepljuje, poma#eprotiv bolova i visoke temperature.

adulja je odlino sredstvo za proi!ivanje krvi i izbacivanje sluzi iz organizma. $na jaakrvo#ilni sustav, stimulira cirkulaciju, djeluje protiv krvarenja i upala.

'stra#ivanja su pokazala da kadulja mo#e sniziti razinu glukoze u krvi to je ini korisnom koddijabetesa.

Nedavno se pokazalo i da kadulja poboljava pam!enje i djeluje protiv


56/69

adulja djeluje protiv uestalih povra!anja i proljeva, a bolje nego bilo koja druga biljkapoma#e radu crijeva i #eluca.

%ovoljno djeluje na #enske tegobe. %oboljava tonus rodnice, djeluje antigljivino, poma#e kodreguliranja menstruacije, uspostavlja hormonalnu ravnote#u i sprjeava tegobe menopauze.

adulja poma#e radu bubrega i sprjeava nastanak edema.

$va biljka tako6er ima svoje mjesto i u kozmetici, pa tako predstavlja odlino sredstvo zapotamnjivanje kose i prikrivanje sijede kose.

,goj i primjena kadulje

%ostoji mnogo vrsta kadulje, no u lijeenju se koristi samo takozvana ljekovita kadulja 3 salviao))icinalis. "o je biljka koja raste pod mediteranskim podnebljem, ali se bez problema mo#euzgajati u lonanicama.

adulja voli suhu i sunanu klimu pa ju treba smjestiti na najtoplije i najsunanije mjesto.Najbolje uspijeva u siromanom, pjeskovitom i slabo hranjivom tlu.

:istovi kadulje se beru u prolje!e ili ljeto i sue se u hladu.

adulja se mo#e koristiti u obliku aja, ulja, naljeva, uvaraka, vina, losiona i tinktura.

oristi se i u kuhinji kao zain kod pripreme umaka, juha i jela od povr!a.

aj od kaduljese priprema tako da se -30 #liice kadulje prelije s 0 dcl vru!e vode i pusti daodstoji -1 minuta. Faj je poprilino jakog okusa i mo#e biti neugodan za piti.

,lje od kaduljemo#ete pripremiti tako da namoite punu aku suhih cvjetova kadulje u litrukvalitetnog maslinovog ulja i ostavite na suncu mjesec dana. %rocijedite i koristite za masa#ukod probavnih tegoba i reume.

aduljino ulje se mo#e koristiti i u terapiji inhalacijom & za smirenje, poboljanje pam!enja ikoncentracije te kod gripe i prehlade.

Malu koliinu ulja kadulja promijeajte s baznim uljem i koristite lokalno kod neplodnosti,problema u menopauzi, za prevenciju in)ekcija urinarnog trakta, za oputanje mii!a iukoenog vrata.

lje kadulje blagotvorno djeluje kod proirenih pora, zacjeljivanja rana, psorijaze, dermatitisai ireva.

aduljino ulje je najbolje kombinirati s uljem ru#marina, lavande, limuna i bergamota.

Napomena

Ne preporuuje se dugotrajno uzimanje visokih doza aja od kadulje. aduljino ulje je sna#nogdjelovanja, zbog ega se mora oprezno koristiti jer mo#e biti toksino.

adulja se ne preporuuje trudnicama, osobama sklonima epileptinim napadajima, osobamas visokim tlakom te dojiljama zbog mogu!nosti manjeg luenja mlijeka.

'vjei sir s kaduljom


57/69

adulja je odlina kao zain jer potie rad probavnog sustava. 'sprobajte ovaj recept skaduljom2

Sastojci2

pola alice svje#e kadulje eanj enjaka

051 g svje#eg sira

8 #liice soka limunabacite kadulju i enjak u blender i dobro sameljite. %omijeajte kadulju i enjak sa sirom ilimunovim sokom. $stavite da odstoji jedan dan u hladnjaku radi boljeg okusa.

Najljekovitije biljke svijeta: konoplja

=amislite biljku koja mo#e zadovoljiti sve ljudske potrebe.*iljku koja se mo#e koristiti kao hrana, lijek, energent, odje!a, gra6evinski materijal, ak istona hrana.Sve je to mogu!e zahvaljuju!i svima nama poznatoj ;tabu; biljci & konoplji, znanoj i kaokanabis, marihuana i trava.'ndustrijska konoplja sadr#i nizak udio psihoaktivne tvari "E73a i nema omamljuju!edjelovanje.Njeno vlakno, sjeme i ulje su od velike koristi i ljekovitosti.'ndijska konoplja je ona koja se koristi kao droga i ima jak psihoaktivni uinak. No njezinanavodna tetnost predmet je mnogih rasprava.

#ovijest konoplje

onoplja se smatra prvom biljkom koju je ovjek ikad zasadio.onoplja (1annabis sativa . je koritena u ini prije najmanje -1 111 godina.onopljina ljekovitost poznata je tisu!lje!ima. drevnom kineskom medicinskom zapisunavedena je kao biljka koja ima vrhunsko ljekovito djelovanje.No bilo je poznato i djelovanje kolai!a s konopljom koji izazivaju ;oputenost i veselje; (grki

lijenik Calen, 011. godina.%linije Stariji kao i jo neki autori spominju koritenje konoplje za suzbijanje bolova.onoplja je bila toliko znaajna da je bila uzrok borbe /ima i artage koji su se borili zaprevlast nad tr#item konoplje. povijesti se od nje izra6ivao papir, kvalitetna posteljina, odje!a, u#ad, ak i oru#je.$d iznimne va#nosti je bila za brodski promet zbog izrade jedara.onoplja je sve do prolog stolje!a bila vrlo uspjena kultura, dok mo!an ameriki politiki lobi-O813ih godina nije odluio tome stati na kraj i izboriti se za njezinu zabranu.' tako je pomo!u znanstvenih i medijskih la#i zabranjena. "ada je proglaena cigaretomludosti, uzrokom nemoralnog ponaanja, halucinacija i raznih nesre!a.
http://serbianforum.org/attachments/konoplja-jpg.24702/


58/69

Konoplja kao hrana i lijek

onopljino sjeme je izuzetno hranjivo. Mo#e rasti bilo gdje, od sune Sahare do hladneSkandinavije, te tako predstavlja idealno rjeenje za problem gladi u svijetu (da je nijezabranjeno saditi.Mo#e se koristiti sirovo, pr#eno, mljeveno i u obliku ulja.

onopljino sjeme je bogat izvor svih 01 aminokiselina, ukljuuju!i i O esencijalnih koje tijelone mo#e proizvesti. Sadr#i vitamine


59/69


60/69

Sadr#i tanin, gorke materije, e!er, masti, slobodne emodine, izoemodine, hrizo)anskukiselinu, derivate antrakinona.

ora poma#e kod hroninog zatvora, nadutosti, pritiska i bola u crevima, slabog pam!enja,omaglice, pritiska u glavi, bolova u oima zbog slabijeg vida, vodene bolesti, a tako6epovoljno deluje na proticanje #ui i spreava stvaranje #unih kamenaca. $sim to podstie

rad probavnog trakta i pouzdan je laksans (blago proi!ava creva, od kruine se pripremajuajevi i obloge protiv hemoroida, protiv bola u predelu srca nastalog zbog nagomilavanjavazduha u #elucu ili crevima, kod greva u #unoj kesi, izostale menstruacije i protiv hroninogzatvora.

%role!e je idealno doba za prikupljanje kore ove biljke, ali iskljuivo sa mladih stabala, prenego to olista. Sa debljih grana iseku se Ptrake duge oko 81 centimetara i odmah zagrevajuna --1 stepeni barem jedan sat, a potom da sue najmanje godinu dana. Nedovoljnoobra6ena i pripremljena kora kruine mo#e da ima tetno dejstvo i ne sme da se koristi zapravljenje aja.

Napomena:

%lodovi kruine su otrovniT


61/69

3 -1 g korena selena3 01 g cveta i lista maslaka3 -1 g sladi!a3 -1 g zejeg trna3 -1 g plodova pasdrena3 -1 g plodova sene3 -1 g lista vinove loze

Sve sastojke usitnite i u pola litra vode dodajte 8 kaike meavine. uvajte -1 minuta na tihojvatri. ada se prohladi, procedite i nezasla6en popijte u tri doze posle jela.

+spiranje une kese

3 -5 g suve kore kruine3 -5 g trave ive3 -5 g podubice3 -5 g petrovca3 -5 g matinjaka3 -5 g nane3 -1 g trave ruseAve kaike ove meavine popariti sa I dl kljuale vode, poklopiti, ostaviti celu no!, ocediti i pitidva puta dnevno, pre doruka i pre veere.

Kad iostane menstrua!ija

3 -5 g suve kore kruine3 -5 g ploda pasdrena3 -5 g rusomae3 -5 g rutvice3 -5 g hajduice3 -5 g kamilice3 -1 g korena omanaSa I dl kljuale vode popariti dve kaike meavine, poklopiti i ostaviti preko no!i. $cediti i pitiolju pre doruka i pre veere.

3a jetra bolje radi

3 kaika suve kore kruine3 0 kaike hrastove koreSastojke umeati u litar kljuale vode i kuvati -1 minuta, pa ostaviti da se prohladi. %roce6enaj podeliti na tri dela i piti pola sata pre jela.

&etvi!a se bere u punom !vetu

Aestilacijom pomo!u vodene pare dobija se etarsko ulje u kojem ima 913

@1 H ketona pulegona (pored malo mentola i mentona koji ulju dajukarakteristian miris. %ulegon iz ulja slu#i kao sirovina za sintezu mentola.4tarsko ulje metvice ima primenu u industriji je)tinih sapuna, uopte uproizvodnji higijenskih i kozmetikih preparata.


62/69

Metvica, barska nana ($entha pule"ium . sre!ese oko reka, jezera i movara, na livadama sve do 511 metara nadmorskevisine. Spominju je Eipokrat, Aioskorid, %linije i drugi antiki pisci kaolekovitu biljku va#nu za leenje mnogih bolesti, pre svega organa zadisanje i varenje."o je viegodinja zeljasta biljka. Stabljika joj je uspravna, visine do 51cm, veoma razgranata, po povrini obrasla maljama. :istovi su joj ovalniili jajasti, po obodu celi ili slabo nazubljeni, naspramno raspore6eni nakratkim drkama. 7vetovi su bele ili ljubiaste boje, sakupljeni uprljenaste cvasti postavljene u pazuhu listova. 7veta od juna doseptembra. %lod je mezokarp, koji se raspada na etiri okrugle oraicemrke boje.Eerba dobijena od metvice sadr#i do dva odsto etarskog ulja, tanin igorke materije. obliku aja koristi se za leenje organa za disanje ivarenje, kao i lek za umirenje, za jaanje kao tonik, protiv astme, velikogi obinog kalja, protiv nadimanja, histerije i greva. Aeluje kaostomahik, karminativ, holagog, spazmolitik i antiseptik. rlo je cenjena ukozmetici ali i kao medonosna biljka. /anije se koristila i kao lek protivreumatizma. Mo#e da se upotrebljava kao obloga na ko#i kod ujeda,otoka, protiv bolesti desni i zuba, za ispiranje usta. =imi se koristi kaosvakodevni napitak protiv nazeba i gripa. lazi u sastav razniharomatinih biljnih smea. ao zainska biljka mo#e da se koristi i ukulinarstvu.Aestilacijom pomo!u vodene pare dobija se etarsko ulje u kojem ima 913@1 H ketona pulegona (pored malo mentola i mentona koji ulju dajukarakteristian miris. %ulegon iz ulja slu#i kao sirovina za sintezu mentola.4tarsko ulje metvice ima primenu u industriji je)tinih sapuna, uopte uproizvodnji higijenskih i kozmetikih preparata.Eerba se skuplja u )azi pung cvetanja odsecanjem vrhova ili gornjepolovine cvetnih granica, koje se vezuju u male kite i sue na promaji. Sobzirom da cvetne granice sadr#r malo ulja i drugih korisnih sastojaka,najbolje bi bilo da se nakon suenja odstrane. Suva droga je prijatnogaromatinog mirisa i gorkog ukusa. Fuva se upakovana u sanduke ili


63/69


64/69

ubla#avanje bola, te otuda potie i naziv biljke. Spolja se upotrebljava kaoanti)logistik slino kamilici, za ispiranje, kupke, obloge. Eajduka travaulazi u sastav gorkih ajeva, ajeva za i!enje, pojaano luenje #ui,aja za normalizaciju metabolizma i aja za umirenje. =bog prisustvavitamona 7 daje se kod krvarenja i hemoroida. %ri upotrebi hajduke

trave treba znati da kod osetljivih osoba mo#e izazvati alergiju. =ato ljudiosetljive ko#etreba da koriste samo mlade, tek procvetale biljke, a aj dapiju u manjim koliinama.Eerba se skuplja tokom letnjih meseci, od juna do avgusta, odsecanjemvrnih delova biljaka du#ine 01305 santimetara, ili se sakuplja samo cvastdu#ine samo dva santimetra. $dseeni delovi se vezuju u kite i sue napromajnom mestu ili sunici na temperaturi 85351U7. Suva droga jearomatinog mirisa, gorkog i malo slanog ukusa. %oto stabljika ne sadr#ilekovite sastojke, bolje je upotreblljavati samo list i cvet. Stoga je drogasa vie stabljike manje cenjena. Suva herba pakuje se u jutane vre!e ilikartonske kutije i uva zati!ena od svetlosti godinu i po dana.

$dnos pri suenju nadzemnog dela hajduice je

najljekovitije biljke svijeta

Documents