najčešće pravopisne i gramatičke pogreske

7/25/2019 najee pravopisne i gramatike pogreske

1/32

Sintaksa

Glagolske dopune

Odreeni glagoli zahtijevaju dopune u odreenim padeima te

pri njihovoj uporabi treba voditi rauna i o dopuni koja im se

pridruuje. U tablici se donose glagoli u uspostavi ijih se

dopuna grijei:

NE DA

kontaktirati koga kontaktirati s kim / javiti se komu

koristiti to koristiti se ime

lagati koga lagati komu

mariti za kim mariti za koga

mirisati po emu mirisati na to

nalikovati komu nalikovati na koga

ovisiti od koga ovisiti o komu

oeniti se za koga oeniti koga, oeniti se (s) kim

raspravljati to raspravljati o emu

rugati koga rugati se komu


2/32

sliiti na koga sli

iti komu

smetati koga smetati komu

traiti koga to traiti to od koga

zavisiti o komu zavisiti od koga

esto se pogrene reenine dopune uspostavljaju uz glagole

govorenja i miljenja, npr.:

NE DA

Htjeli su se dogovoriti to

moraju napraviti.

Htjeli su se dogovoriti o tome to

moraju napraviti.

Nisu raspravljali taj problem.Nisu raspravljali o tome

problemu.

Razmislituto trebapoduzeti. Razmislit

u o tome

to trebapoduzeti.

esto se grijei i tako da se glagolu kojemu je potrebna dopuna

u besprijedlonome instrumentalu uspostavlja dopuna u

prijedlonome instrumentalu:

NE DA


3/32

Bavio se s razliitim spletkama. Bavio se razliitim spletkama.

Njegovo je nastojanje bilopopraeno s mnogim

problemima.

Njegovo je nastojanje bilopopraeno mnogim

problemima.

Ako su u reenici veznikom ipovezana dva glagola od kojih

svaki zahtijeva drukiju dopunu (dopunu u drugome padeu),

dopuna se pridruuje svakomu glagolu:

NE DA

Ana vie voli i bolja je prema

Petru.

Ana vie voli Petra i bolja je

prema njemu.

Vrt granii i okruen je

umom.

Vrt granii sa umom i okruen je

njom.

Iznevjerio je i narugao se

Petru.

Iznevjerio je Petra i narugao mu

se.

Sronost i upravljanje

Brojevne imenice obojica,dvojica,trojica itd. slau se s

predikatom kao da je rijeo imenicama srednjega roda u

mnoini:

NE DA

Njih su dvojica doli. Njih su dvojica dola.


4/32

Obojica su mi prili. Obojica su mi prila.

To su mu savjetovali svatrojica.

To su mu savjetovala svatrojica.

Brojevne imenice koje oznauju osobe razliita spola (dvoje,

troje,obojeitd.) slau se s predikatom srednjega roda u jednini:

NE DA

Dvoje su doli. Dvoje je dolo.

Oboje su mi prili. Oboje mi je prilo.

To su mu savjetovali sve troje. To mu je savjetovalo sve troje.

Pokrate su uvijek mukoga roda, osim pokrata koje zavravaju

na A. U skladu s tim pridruuje im se predikat kao da je rijeo

imenicama mukoga roda u jednini:

NE DA

EU je nastala prije podosta

godina.

EU je nastao prije podosta

godina.

Rijeipolicijapridruit e se predikat u jednini enskoga roda, a

ne u mnoini mukoga roda, iako imamo nejezino znanje da je

policijaskupina policajaca, a rijeima narodili razred

predikat u jednini mukoga roda iako prva rije

ozna

ujeskupinu ljudi, a druga skupinu uenika:


5/32

NE DA

Policija je dola i odveli

su provalnika.

Policija je dola i odvela jeprovalnika. / Policajci su doli i odveli

su provalnika.

Razred je glasovao i

izabrali su predstavnika.

Razred je glasovao i izabrao je

predstavnika. / Uenici su glasovali i

izabrali su predstavnika.

Narod se skupio i

glasno su prosvjedovali.

Narod se skupio i glasno je

prosvjedovao. / Ljudi su se skupili i

glasno su prosvjedovali.

Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz potovanja (i

stoga obvezatno pie velikim slovom) predikat uvijek stoji u

mnoini mukoga roda bez obzira na to obraamo li se

mukarcu ili eni:

NE DA

Vi ste me to pitao. Vi ste me to pitali.

Vi ste me to pitala. Vi ste me to pitali.


6/32

Atribut se s imenicom slae u rodu, broju i padeu:

NE DA

dobar veer, dobro veer dobra veer

hvala lijepo hvala lijepa

Apozicija se s imenicom uvijek slae u padeu:

NE DA

na rijeci Dunav na rijeci Dunavu

u gradu Krievci u gradu Krievcima

u gradu Rijeka u gradu Rijeci

Uvijek se sklanja i ime i prezime muke osobe:

NE DA

roman o Harry Potteru roman o Harryju Potteru

roman Jerome David Salingeraroman Jeromea Davida Salingera

ponaanje Holden Caufielda ponaanje Holdena Caufielda


7/32

ivot Miguel de Cervantesa ivot Miguela de Cervantesa

Posvojni genitiv / posvojni pridjev

Ope je pravilo da skupinu s genitivom, kad je to mogue, treba

zamijeniti skupinom s posvojnim pridjevom, npr.:

NE DA

broj telefona telefonski broj

dravljanin Bugarske bugarski dravljanin

keri Goriota Goriotove k eri

nagovor oca oev nagovor

otuenost Gregora Gregorova otuenost

suze majke majine suze

trokovi ivota ivotni trokovi

To se pravilo primjenjuje samo ako skupina s posvojnimpridjevom ima isto znaenje kao skupina s genitivom. Ako


8/32

znaenje nije isto, ne treba skupinu s genitivom zamjenjivati

skupinom s posvojnim pridjevom, npr. radni praznikne znai

isto to ipraznik rada,put svile nije isto to i svileni put, pa se

na te izraze to pravilo ne primjenjuje.

Imenica sa spojnicom / pridjev + imenica

Imenice koje imaju dvije sastavnice povezane spojnicom bolje

je, kad god je to mogue, zamijeniti svezompridjev + imenica

ili imenica + imenica u genitivuili imenica + prijedloni izraz.

imenica saspojnicom

pridjev + imenica / imenica + imenica ugenitivu / imenica + prijedloni izraz

kesten-pire pire od kestena

internet-stranica internetska stranica, mrena stranica

fitness-centar centar zafitness

taksi-voza vozataksija, taksist

Povratno-posvojna zamjenica / posvojna zamjenica

U hrvatskome se standardnom jeziku pripadanje subjektu izrie

povratno-posvojnom zamjenicom svojbez obzira na to kojega je

subjekt lica, npr.:Ja imam svoju knjigu.,Ti imasvoju knjigu.,

On ima svoju knjigu.itd. (a ne:Ja imam moju knjigu., Ti ima

tvoju knjigu., On ima njegovu knjigu.Posljednja je reenicamogua, ali ona bi znaila npr. da Marko ima Petrovu knjigu).


9/32

NE DA

Otac Goriot previe je mario zanjegove keri.Otac Goriot previe je marioza svoje keri.

Doi s tvojim sinom. Doi sa svojim sinom.

Mjesto enklitike

Enklitike ili zanaglasnice rijei su koje se u izgovoru naslanjaju

na rijei ispred sebe. One su najee skraeni oblici pomonoga

glagola biti(sam,si,je,smo,ste,su) i pomonoga glagola htjeti

(u,e,e,emo,ete,e).

U hrvatskome standardnom jeziku enklitika uz subjekt uz koji

ne stoji atribut ni apozicija u pravilu dolazi na drugome mjestu ureenici, odnosno iza prve naglaene rijei u reenici s kojom

ini naglasnu cjelinu, npr. Kaije autor prve hrvatske

gramatike.Ako uz reenini subjekt stoji atribut ili apozicija,

zanaglasnica moe stajati:

iza semantiki nosivoga dijela predikata:

Bartol Kainapisao je prvu hrvatsku gramatiku.

Bartol Kaiautor je prve hrvatske gramatike.

NE DA

Miroslav Krlea je

napisao Kraljevo.

Miroslav Krlea napisao je Kraljevo.


10/32

Djelo Otac Goriotje

napisao Honorde

Balzac.

Djelo Otac Goriotnapisao je Honor

de Balzac.

Odnos prema ocu je bio

dobar.Odnos prema ocu bio je dobar.

Lucija i Valpurga su

ostale ivjeti same.

Lucija i Valpurga ostale su ivjeti

same.

Njegova ena Ana je

vidjela djevojku kako

tri ulicom.

Njegova ena Ana vidjela je djevojku

kako tri ulicom.

Radnja romana se odvija

u Senju.Radnja romana odvija se u Senju.

Glavni lik romana je

starac koji ima dvije

keri.

Glavni lik romana starac je koji ima

dvije keri. / Glavni je lik romana

starac koji ima dvije keri.

na drugome mjestu u reenici, odnosno iza prve naglaene

rijei u reenici s kojom ini naglasnu cjelinu:

Bartol je Kainapisao prvu hrvatsku gramatiku.

Bartol je Kaiautor prve hrvatske gramatike.

Reenice u kojima se zanaglasnicom rastavlja atribut ili

apozicija i subjekt, a osobito ime i prezime, stilski su obiljeene:

uro je Martipoludio.


11/32

NE DADA, ali stilski

obiljeeno

Bartol Kaije

napisao prvu

hrvatsku gramatiku.

Bartol Kainapisao

je prvu hrvatsku

gramatiku.

Bartol je Kai

napisao prvu

hrvatsku gramatiku.

Bartol Kaije autor

prve hrvatske

gramatike.

Bartol Kaiautor je

prve hrvatske

gramatike.

Bartol je Kaiautor

prve hrvatske

gramatike.

Kad u reenici imamo vierjeni naziv koje ustanove,

enklitikom se ne razdvajaju njegovi dijelovi.

NE DA

Sveuilite je u Zagrebu

odobrilo upis novih studenata.

Sveuilite u Zagrebu odobrilo

je upis novih studenata.

Da li / je li

Umjesto reenice uvedene skupinom da litreba upotrijebiti

reenicu u kojoj se glagolski predikat ili glagolski dio

imenskoga predikata premee na prvo mjesto, a za njim slijediestica li.

esto se grijei tako da se pravilo razumijeva kao da skupinu da

litreba samo zamijeniti skupinomje li. Meutim, netono je i:

Je li ga vidi?,Je li moedoi?

NE DA


12/32

Da li ga vidi?, Je li ga vidi? Vidili ga?

Da li mi moepomoi?, Je li mi moepomoi?Moeli mipomoi?

Ako se u izjavnoj reenici nalazi glagolska enklitikaje, upitna

se reenica tvori prebacivanjem te enklitike na poetno mjesto i

dodavanjem estice li. Ako se u izjavnoj reenici pojavljuju

glagolske enklitike sam, si, smo, ste, su, u, e, e..., u upitnoj

se reenici pojavljuje puni oblik glagola bitiili htjetii

estica li.

izjavna reenica upitna preoblika

Tuan si. Jesi li tuan?

Radit e cijelu no. Hoe li raditi cijelu no?

Juer ste doli. Jeste li juer doli?

Pravila koja vrijede za upitne reenice vrijede i za neizravno

pitanje u objektnoj ili subjektnoj sureenici:

NE DA

Pitala ga je da li joj moe

pomoi.

Pitala ga je moe li joj

pomoi.


13/32

Ne zna se da li ih je volio. Ne zna se je li ih volio.

Prijedlone dopune

ispred

Prijedlog ispredne treba upotrebljavati u znaenju zastupanja ni

u vremenskome znaenju.

NE DA

Govorio je ispred svoje

obitelji.

Govorio je uime svoje

obitelji.

Proljee je ispred ljeta. Proljee je prije ljeta.

Prijedlog ispredpravilno je upotrebljavati u mjesnomeznaenju:Ispred nae kue rastu empresi.

iz

Prijedlog izne treba upotrebljavati kako bi se oznaila graa ili

tvar od koje je to nainjeno:

NE DA

izme iz koe izme od koe

sok iz vianja sok od vianja

iza


14/32

Prijedlog izane treba upotrebljavati u vremenskome znaenju:

NE DA

Iza proljea dolo je ljeto. Nakon proljea dolo je ljeto.

Prijedlog izapravilno je upotrebljavati u mjesnome znaenju:

Iza njihove kue rasli su empresi.

izmeu i meu

Razlika je izmeu prijedloga izmeu i meu u tome to prijedlog

izmeudolazi kao veza u odnosu dvaju predmeta/pojmova

(izmeu brata i sestre,izmeu Zagreba i Rijeke,izmeu kue i

vrta), a prijedlog meukao veza u odnosu vie

predmeta/pojmova (meu svim hrvatskim gradovima).

NE DA

Izabrali su predstavnika

izmeu svih uenika.

Izabrali su predstavnika meu

svim uenicima.

Dobro je upotrebljavati i svezu meu ostalimi svezu izmeu

ostaloga.

kod

Prijedlog kod ne treba upotrebljavati u oznaivanju kretanja

prema cilju.

NE DA


15/32

Marko je iao kod sveenika. Marko je iao sveeniku.

Prijedlog koddobro je upotrijebljen u reenici:Marko je kodsveenika.

Kod ne treba upotrebljavati za izricanje istodobnosti uz

apstraktne imenice.

NE DA

Pogrijeio je kod zbrajanja. Pogrijeio je pri zbrajanju.

Trebala je pomokod

rjeavanja ljubavnih problema.

Trebala je pomopri rjeavanju

ljubavnih problema.

kroz

Prijedlog krozne treba upotrebljavati u izraavanju sredstva ili

naina. Najbolje je izraz s prijedlogom krozu tome sluaju

zamijeniti instrumentalom upotrijebljene imenice, a ako to nije

mogue, bolje je upotrijebiti prijedlogputemnego prijedlog

kroz. U vremenskome znaenju bolje je upotrijebiti prijedlog

tijekom.

NE DA

To je postigao kroz velik trud. To je postigao velikim trudom.

Viali su se kroz kolovoz i Viali su se tijekom kolovoza i


16/32

rujan.rujna.

Viali su se u kolovozu i rujnu.

Kroz zimu naglo je ostario. Tijekom zime naglo je ostario.

Kroz taj lik dana je kritika

drutva.

S pomou toga lika dana je

kritika drutva.

Kroz taj odlomak pisac

kritizira drutvo.

U tom odlomku pisac kritizira

drutvo.

na

Prijedlog na, kao veina prijedloga, ima mnogo znaenja, a

osnovno i najee mu je mjesno znaenje.

Izraz na temu uz glagole govorenja (kao i izrazpo pitanjuuz te

glagole) ne treba upotrebljavati.

NE DA

Raspravljali su na temu

poboljavanja svojih odnosa.

Raspravljali su po pitanjupoboljavanja svojih odnosa.

Raspravljali su o

poboljavanju svojih odnosa.

esto se netono govori i pieputovati na Rijekuumjesto

putovati u Rijeku.


17/32

NE DA

putovati na Rijeku putovati u Rijeku

Prijedlozi na i uupuuju na to je li rijeo otoku ili o

istoimenome gradu:putovati na Hvar (otok), ali:putovati u

Hvar (grad).

nasuprot

Nasuprotje dativni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati sgenitivom.

NE DA

On je, nasuprot toga, bio dobar

ovjek.

On je, nasuprot tomu, bio dobar

ovjek.

Sjeo je nasuprot oca. Sjeo je nasuprot ocu.

od

Prijedlog od ne treba upotrebljavati u posvojnim ustrojstvima

kojima se izrie pripadanje

ivomu posjedovatelju. Umjestoustrojstva s prijedlogom od i genitivom u takvim sluajevima

treba upotrijebiti ustrojstvo s posvojnim pridjevom:

NE DA

suprug od Emme Emmin suprug


18/32

patnja od Werthera Wertherova patnja

Ako nije mogue izvesti posvojni pridjev, prijedloni genitivtreba zamijeniti besprijedlonim:

NE DA

suprug od Emme Bovary suprug Emme Bovary

sudbina od dunda Maroja sudbina dunda Maroja

Prijedlog odupotrebljava se u standardnome jeziku u izricanju

da je to sastavni dio ega: ep od boce,poklopac od kutije,

kljuevi od vrata.

Prijedloni se par od... do moe zamijeniti crticom. Pritom crtica

zamjenjuje oba lana prijedlonoga para (a ne samo prijedlogdo).

NE DA

od 10 12 sati 1 0 12 sati, od 10 do 12 sati

Izmeu priloga nedalekoi imenice mora stajati prijedlog odjer

je rijenedaleko prilog, pa ne moe uvesti imenicu.

NE DA

Bili su nedaleko grada. Bili su nedaleko od grada.


19/32

po

Ne treba upotrebljavati izrazpo pitanju:

NE DA

Raspravljali su po pitanju seljenja

u grad.

Raspravljali su o seljenju u

grad.

Bio je zabrinut po pitanju svojih

keri.

Bio je zabrinut zbog svojih

keri.

Takoer ne treba prijedlogpo upotrebljavati u izrazima poput:

opasan po zdravlje,opasan po ivot,loe po koga i sl. Umjesto

toga treba: opasan za zdravlje,opasan za ivot,loe za koga i sl.

NE DA

Puenje je bilo tetno

po njegovo zdravlje.

Puenje je bilo tetno za njegovo

zdravlje., Puenje je tetilo njegovu

zdravlju.

To je opasno po ivot. To je opasno za ivot.

Njihova pohlepa bila je

loa po njih.Njihova pohlepa bila ja loa za njih.

U uporabi prijedlogapoesto se grijei i u ovakvim

ustrojstvima:

NE DA


20/32

Po njima taj je prijedlog lo. Mislili su da je taj prijedlog lo

.

Po njemu nisu trebali

otputovati.

On smatra da nisu trebali

otputovati.

Tada su razgovarali po prvi

put.Tada su razgovarali prvi put.

Po putu su se o svemu

dogovorili.Putem su se o svemu dogovorili.

pred

Predje mjesni prijedlog i ne treba ga upotrebljavati u

vremenskome znaenju:

NE DA

pred godinu dana prije godinu dana

Primjer je dobre uporabe prijedlogapred, tj. njegove uporabe umjesnome znaenju: Stani pred prodavaonicu.

prilikom

Prijedlogprilikomne treba upotrebljavati u oznaivanju

okolnosti. Umjesto toga prijedloga treba upotrijebiti prijedlog

pri.


21/32

NE DA

prilikom upoznavanja pri upoznavanju

prilikom izrade pri izradi

radi, zbog

Prijedlog radiuvodi namjeru, a ne uzrok: Pio je lijekove radi

ozdravljenja.(s namjerom da ozdravi).

Uzrok uvodi prijedlogzbog:

NE DA

Bio je tuan radi

neuspjeha.

Bio je tuan zbog neuspjeha. (neuspjeh

je uzrok tuzi)

Nerijetko je teko razluiti je li rijeo namjeri ili o uzroku (npr.

Zatvoreno radi/zbog preureenja.). U takvome je sluaju bolje

upotrijebiti uzroni prijedlogzbogjer je u namjeru uvijek

ukljuen i uzrok.

s(a)

Treba razlikovati prijedloni i neprijedloni instrumental, tj.

prijedloni instrumental drutva (Idem u etnju s Marijom.),

naina (obaviti posao s veseljem) i vremena (s dolaskom

proljea) i neprijedloni instrumental sredstva. Kad se


22/32

imenicom u instrumentalu izrie sredstvo, ne treba

upotrebljavati prijedloni instrumental:

NE DA

doputovati s vlakom doputovati vlakom

zapisati s olovkom zapisati olovkom

Prijedlog snavezuje se ispred rijei koje poinju glasovima:

s sa sestrom, sa slonom, sa sigurnou

sa umom, sa ibicama, sa aljivinom

z Sa zebnjom, sa zarukama, sazahvalnou

sa ivotinjama, sa ivicom, sa ivahnou

Prijedlog s navezuje se i ispred rijei koje poinju izgovorno

tekom suglasnikom skupinom: sa Ksenijom,sa psom.

Prijedlog s navezuje se u instrumentalu zamjeniceja: sa mnom.

U svim ostalim sluajevima izgovara se i pie s: s milju,s

bratom,s majkom,s pomou.

I ostali se prijedlozi katkad navezuju. Nenavezani su prijedlozi

s,k,pred,uz,niz, a navezani su prijedlozi sa,ka,preda,uza,

niza. Prijedlozi se navezuju kad rijeiza njih poinje glasom

istim kao zavrni glas prijedloga ili njemu slinim glasom.


23/32

unatoi usprkos

Prijedlozi unatoi usprkosimaju dopunu u dativu, a ne u

genitivu.

NE DA

unatovisokih temperatura unatovisokim temperaturama

unatonevremena unatonevremenu

usprkos njegovih nastojanja usprkos njegovim nastojanjima

Prijedlog uprkosne pripada hrvatskomu standardnom jeziku i ne

treba ga u njemu upotrebljavati.

uslijed

Umjesto prijedloga uslijed bolje je u biranijemu stilu

upotrebljavati prijedlogzbog:

NE DA

Zakasnili su uslijed nevremena. Zakasnili su zbog nevremena.

Uslijed nepovoljnih prilika

morali su prodavati dragocjene

predmete.

Zbog nepovoljnih prilika

morali su prodavati dragocjene

predmete.


24/32

za

U standardnome jeziku treba izbjegavati uporabu ustrojstvaza

+ infinitiv.

NE DA

Knjiga je zanimljiva za itati. Knjiga je zanimljiva za itanje.

To je bilo strano za vidjeti. To je bilo strano vidjeti.

Prijedlogza ne treba upotrebljavati za oznaivanje cilja uz

glagole kretanja:

NE DA

letjeti za Be letjeti u Be

putovati za Osijek putovati u Osijek

Prijedlogza ne treba upotrebljavati ni u reenicama u kojima se

uz komparativ izrie kakva mjera:

NE DA

Urod je bio za deset posto vei

nego prole godine.

Urod je bio deset posto vei

nego

prole godine.

On je bio za deset centimetara vii On je bio deset centimetara


25/32

od Jakova. vii od Jakova.

zahvaljujui

Rijezahvaljujui u prijedlonoj funkciji treba upotrebljavati

samo u reenicama u kojima je rijeo kakvoj pozitivnoj

posljedici, npr.:

Zahvaljujui svojemu trudu,dobro smo proli na maturi.

Nju ne treba upotrebljavati u reenicama u kojima je rijeo

kakvoj negativnoj posljedici. U tome sluaju umjesto

zahvaljujuitreba upotrijebiti uzroni prijedlogzbog.

NE DA

Zahvaljujui njihovoj brzopletosti,

plan je propao.

Zbog njihove brzopletosti

plan je propao.

Dopune uz dva prijedloga

Kad su dva prijedloga povezana veznikom, a svaki od njih

zahtijeva dopunu u drugome padeu, svakomu prijedlogu treba

pridruiti odgovarajuu dopunu.

NE DA

Posadili smo cvijee u

i oko kue.

Posadili smo cvijee u kui i oko nje.,

Posadili smo cvijee u kui i oko kue.

Ii e u kazalite s ili

bez prijateljice.

Ii e u kazalite s prijateljicom ili bez

prijateljice.


26/32

Ii e u kazalite s prijateljicom ili bez

nje.

Veznici

bez da > a/i

Ustrojstva s veznikom bez dasintaktike su prevedenice iz

njemakoga (ohne das). U njima umjesto toga veznika treba

upotrebljavati veznik aili veznik i:

NE DA

Uao je bez da je pozdravio.Uao je i nije pozdravio.

Uao je, a nije pozdravio.

bez obzira to > bez obzira na to to

Dopusni je sloeni veznik bez obzira na to to. Umjesto njega u

standardnome jeziku ne treba upotrebljavati sloeni veznik bez

obzira to.

NE da

Bez obzira to nisu uspjeli,

pokuat e ponovno.

Bez obzira na to to nisu uspjeli,

pokuat e ponovno.

budui > budui da


27/32

Veznikbudui ne pripada standardnomu jeziku. Umjesto njega

treba upotrebljavati veznik budui da:

NE DA

Budui je zabava bila gotova,

poli su kui.

Budui da je zabava bila gotova,

poli su kui.

budui da / jer

Budui dauzroni je veznik koji treba upotrebljavati iskljuivona poetku reenice, tj. samo kad u zavisnosloenoj uzronoj

reenici zavisna sureenica prethodi glavnoj. Ne treba ga

upotrebljavati u obinome (glavna zavisna) poretku

sureenica.

NE DA

Nisu se dogovorili budui da

nisu mogli uskladiti miljenja.

Nisu se dogovorili jer nisu

mogli uskladiti miljenja.

Budui da nisu mogli uskladiti

miljenja, nisu se dogovorili.

da bi (u suprotnome i sastavnome znaenju)> a/ali/i

Da binamjerni je veznik i ne treba ga upotrebljavati u

reenicama kojima se ne izrie da se to ini s kakvom

namjerom, npr.:

NE DA


28/32

Pokuali su pobjei da bi ih

uhvatili i istukli.

Pokuali su pobjei, ali uhvatili

su ih i istukli.

Otputovao je na ljetovanje da

bi tamo umro.

Otputovao je na ljetovanje i

tamo umro.

Taj je veznik dobro upotrebljavati samo ako se njime uvodi

zavisna reenica kojom se izrie namjera, npr.: Uinili su sve da

bi popravili svoje odnose.(Uinili su sve s namjerom da

poprave svoje odnose.)

iza kako > nakon to / poto

U vremenskim reenicama ne treba u standardnome jeziku

upotrebljavati veznik iza kako. Umjesto njega treba

upotrebljavati veznik nakon to ili veznikpoto:

NE DA

Iza kako je doao, otiao je

spavati.

Nakon to je doao, otiao je

spavati.

Poto je doao, otiao je spavati.

mada > iako / premda

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada dopusni veznik

mada. Umjesto njega treba upotrebljavati veznike iako i

premda.

NE DA


29/32

Uspjeli su mada je bilo teko.Uspjeli su iako je bilo teko.

Uspjeli su premda je bilo teko.

niti... ni / ni... niti > ni... ni

U standardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznike parove

ni ... nitii niti... ni. Umjesto njih treba upotrebljavati simetrini

par ni... ni.

NE DA

Posao nije bio ni opasan niti

teak.

Posao nije bio niti opasan niti

teak.

Posao nije bio ni opasan ni

teak.

Reenicu treba pokuati uspostaviti s veznikom ni. Tek ako to

nije mogue, treba upotrijebiti veznik niti. To pravilo vrijedi za

neutralni kontekst jer veznik niti moe sluiti i isticanju.

no meutim > no/meutim

Ne treba upotrebljavati pleonastinu skupinu (skupinu koja

udvaja isto znaenje) no meutim. Umjesto nje treba upotrijebiti

ili veznik noili prilog meutim.

NE DA

Sve su pokuali, no meutim

nisu uspjeli.

Sve su pokuali, no nisu

uspjeli.


30/32

Sve su pokuali, meutim nisu

uspjeli.

poto > budui da / jer

Potoje iskljuivo vremenski veznik i ne treba ga upotrebljavati

na mjestu uzronih veznika.

NE DA

Bila je alosna poto ju je

razoaralo njegovo ponaanje.

Bila je alosna jer ju je

razoaralo njegovo ponaanje.

Primjer je dobre uporabe veznikapoto: Poto se vratila sa

sastanka s Markom,otila je prilei.

prije nego > prije nego to

Standardnomu jeziku pripada veznikprije nego to, a ne pripada

mu veznikprije nego.

NE DA

Prije nego se udala,ivjela je sroditeljima. Prije nego

to se udala,

ivjela jes roditeljima.

radi toga to / zbog toga to

Kao to se grijei tako da se prijedlog radinerijetko

upotrebljava na mjestu prijedlogazbog, i veznika se skupina

radi toga to nerijetko upotrebljava na mjestu uzronih veznika i

veznikih skupina. Tom se skupinom uvodi iskljuivo namjerna


31/32

sureenica (ona dakle moe stajati samo tamo gdje je zamjenjiva

skupinom s namjerom da, tj. kad uvodi namjernu sureenicu).

NE DA

Bila je sretna radi toga to ju je

zaprosio.

Bila je sretna zbog toga to ju je

zaprosio.

s obzirom da / obzirom da > s obzirom na to da

Uzroni je sloeni veznik s obzirom na to da. Umjesto njega ustandardnome jeziku ne treba upotrebljavati veznike obzirom da,

s obzirom da,obzirom na to da:

NE DA

S obzirom da je mnogo radio, brzo je

napredovao., Obzirom da je mnogo

radio, brzo je napredovao.

S obzirom na to da je

mnogo radio, brzo je

napredovao.

ukoliko > ako

Umjesto veznika ukoliko, koji je veoma est u

administrativnome stilu, bolje je upotrebljavati veznik ako.

NE DA

Ukoliko se pojave problemi,

odmah e ih rijeiti.

Ako se pojave problemi,

odmah e ih rijeiti.

zato jer / stoga jer / zbog toga jer > jer


32/32

Veznike skupinezato jer,stoga jer,zbog toga jerpleonastine

su jer i sam veznikjeruvodi uzronu reenicu, pa se njima

nepotrebno udvaja isto (uzrono) znaenje.

NE DA

Bila je tuna zato jer je otiao. Bila je tuna jer je otiao.

Nije joj mogao to dati stoga jer

nije bilo njegovo.

Nije joj mogao to dati jer nije

bilo njegovo.

Bili su radosni zbog toga jer im

se ki udala.

Bili su radosni jer im se ki

udala.

najčešće pravopisne i gramatičke pogreske

Documents