untitledSenat Sveuilišta u Zagrebu donio je 15. svibnja 2007. godine Odluku kojom se rukopisu pod
naslovom "Englesko hrvatski enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvodnje nafte i plina",
autora Miroslava Peria odobrava korištenje naziva sveuilišni
prirunik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
Miroslav Peri
ENGLESKO HRVATSKI
ENCIKLOPEDIJSKI RJENIK
Prošlo je trideset godina od pojave specijaliziranog naftnog rjenika autora profesora Svetislava La-
zia, “Englesko – hrvatsko – srpski naftni rjenik”, kojega je objavio zagrebaki asopis Nafta. Od tog vre-
mena naftna struka doivjela je ogromne promjene, koje su se napose iskazale u uporabi elektronikih
raunala, novim tehnologijama, novim znanjima, novim materijalima, tehnikama i koncepcijama, novim
sustavima upravljanja i voenja procesa...
Sva ta znanstveno- struna i praktina postignua pratili smo i uvodili ih u naše poslovne procese
i mi u INI, no nismo do sada imali jedan takav opsean i temeljit rjenik, koji bi struno obrazloio svo to
novo bogatstvo pojmovlja, bez ijeg je razumijevanja nemogue sudjelovati u razvitku naftne industrije.
Upravo u „ Englesko – hrvatskom enciklopedijskom rjeniku istraivanja i proizvodnje nafte i plina „ auto-
ra dipl. ing. Miroslava Peria, dobili smo iznimno vrijedno djelo koje sadri 12 200 defi nicija i 7 100 pojmo-
va. Radi se o do sada najpotpunijem djelu takve vrste u nas.
Vrijednost Perieva rjenika napose je sadrana u tome što su zastupljene sve znanstveno- strune
discipline širokog podruja istraivanja i proizvodnje nafte i plina, ali i naftna geologija, geofi zika, razrada
leišta, bušenje i opremanje bušotina, ekologija i druge discipline. Autor se godinama koristio relevan-
tnom leksikografskom graom : rjenicima, leksikonima, prirunicima, udbenicima, strunim lancima,
prikazima, enciklopedijama, na nekoliko svjetskih jezika, što samo upotpunjuje sliku temeljita, ozbiljna i
profesionalna rada Miroslava Peria. To je vidljivo i iz popisa navedene literature.
Još su tri znaajne odlike Perieva rjenika. Prva, usklaenost pojmova sa vaeim normama me-
unarodnog sustava mjera. Drugo, preciznost u defi niranju pojmova, i tree, autor nije panju posvetio
samo prevoenju, ve i strunoj pozadini te širem objašnjenju znaenja odgovarajueg pojma.
Rjenik e koristiti svima onima koji su na bilo koji nain vezani uz naftnu industriju, od znanstveni-
ka, profesora u školama i na Sveuilištu, strunjaka razliitih struka, djelatnika na procesnim slinim po-
strojenjima u naftnoj industriji, studenata naftnog inenjerstva i geologije, novinarima i svima onima koji
ele produbiti svoja znanja i u ovom podruju.
Raduje me pojava ovog kapitalnog djela naftne enciklopedistike, tim više što dolazi iz INE ( Nafta-
plina ), iz samih temelja struke i svakodnevne provjere steenih znanja u praksi. Raduje me i suradnja sa
strunjacima Rudarsko geološkog naftnog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu, kao i prinos naših ININIH re-
cenzenata.
S velikim zadovoljstvom ispratimo Periev rjenik u našu znanstveno – strunu i inu javnost, kako bi,
duboko vjerujem, potvrdio visoku vrijednost u svakom pogledu.
Glavni i odgovorni urednik
na hrvatskom tlu
Ovako opsean, temeljit, znanstveno-struan i aktualan enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvod-
nje nafte i plina, kao što je ovaj autora dipl. ing. Miroslava Peria, mogu iznjedriti samo one nacije, njihova
gospodarstva i strunjaci, koji imaju dugu tradiciju razvoja naftne industrije i koji stalno korespondiraju sa
najnovijim znanjima i postignuima u ovoj industriji. Tako je u ovaj Periev rjenik, uz sav njegov i trud re-
cenzenata, te svih onih koji su na bilo koji nain sudjelovali u njegovu objavljivanju, ugraeno puno toga
što je stvarano stoljeima, pa, ne smijemo biti neskromni, i na našem tlu.
Prve naznake o spominjanju uporabe nafte na našem tlu datiraju ve od 12. stoljea, a vezane su uz na-
pise u kojima se govori o katranu, zemnom ulju i smoli, kamenom ulju i slinim pojmovima. Tako se u tom
stoljeu u Dubrovniku spominje katran koji se prodaje meu trgovcima. U zapisima iz 1391. godine spomi-
nje se obitelj upor koja pavlinskom samostanu kraj Paklenice daruje „ terram Paklenz „ zemljište, što zna-
i da se tu nalazila nafta – paklina. U dubrovakim ljekarnama se u 15. stoljeu prodavao olio petrolio, a od
lijekova se spominju asphalt i petroleum.
Naftu u hrvatskoj knjievnosti prvi spominje 1569. godine Petar Zorani u svojim „Planinama“. Prvi za-
pisi o vaenju nafte na tlu današnje Hrvatske su iz 16. stoljea, a objavio ih je Petri Andreae Mathioli u dje-
lu : „Commentarii in seks libros pedacii Dioscoridis Anazarbei de Medica materia” u Veneciji 1565. godine.
Autor navodi da se pissasfalt (nafta) vadi u Dalmaciji blizu Hvara te u Panoniji. U 17. stoljeu prirodni asfalt
se kopa u Vinišu kod Trogira, a sredinom 18. stoljea u Paklini kod Vrgorca prirodni asfalt kopa se rudar-
skim nainom. Godine 1788. budimpeštanski profesor kemije Jakob Winterl izvještava svoje Sveuilište o
prirodnom izvoru nafte uz potok Brodec kod meimurskog sela Peklenice.
Devetnaesto stoljee prebogato je zbivanjima vezanim uz razvitak naftne industrije na našem tlu. U
drugoj polovici stoljea zapoinje organizirano istraivanje i vaenje nafte na temelju zakona Austro –
Ugarske monarhije. Nafta se runo vadi iz prirodnih izvora u Peklenici i Selnici (kod Murskog Središa) Mi-
kleuški (nedaleko Kutine) Baindolu (kod Nove Gradiške) i drugdje. Prve dozvole za istraivanje „ zemne
smole „ (Peklenica, Mikleuška i Voloder) podijeljene su 1. kolovoza 1858. godine temeljem Opeg austrij-
skog zakona, donijetog samo godinu dana ranije.
U franjevakom samostanu u Cerniku (kod Nove Gradiške) uva se iznimno vaan dokument iz po-
druja naše naftne povijesti. Naime, 21. prosinca 1858. godine, u oblinjem mjestu Baindolu, zapoela je
s radom tvornica u kojoj se manufakturno preraivala nafta. Godinu dana kasnije, 1859., pukovnik E. Dra-
ke zapoinje s industrijskom proizvodnjom u SAD-u.
Godine 1883. u Rijeci je zapoela s radom tada najmodernija i najvea rafi nerija u Austro – Ugarskoj
monarhiji, kapaciteta 60 000 tona koju je osobno pustio u rad car Franjo Josip II.
Od 1885. do 1918. godine na tlu Hrvatske proizvedeno je 7 500 tona nafte.
Sisaka rafi nerija zapoela je s radom 1927. godine. Izmeu dva svjetska rata u Hrvatskoj su sagrae-
ne rafi nerije nafte u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, dodijeljeno je tridesetak koncesija za istraivanje nafte do-
6
maim i stranim investitorima, a u Hrvatsku su ušle najvee svjetske naftne kompanije : Standard Oil, She-
ll, Vacuum Oil Company, Agip i druge.
Tih godina u svjetsku naftnu povijest ulazi i jedan Hrvat - Antun Lui – Lucas ( 1855. – 1921.) , koji je
svjetsku slavu doivio kao jedan od najuspješnijih istraivaa i pronalazaa nafte toga doba. Ameriki in-
stitut za rudarstvo i tehnologiju dodijeljuje od 1937. godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dosti-
gnua u naftnom rudarstvu. Do danas je ovu nagradu primilo 60- tak znanstvenika i gospodarstvenika.
Godine 1935. objavljen je roman Antuna Bonifaia „ Krv majke zemlje „ drugi u svijetu nakon Sinclero-
va „ Petroleja“ , koji na umjetniki nain govori o teškoama naftaškog zanata. Poslije Drugoga svjetskoga
rata nastupa zlatno doba razvoja hrvatske naftne industrije, koja e u narednih više od pola stoljea, imati
kljunu ulogu u hrvatskom gospodarskom i svekolikom razvitku. Krenimo redom.
Godine 1952. osnovan je Naftaplin. Naime, 1. sijenja 1952. poinje djelovati Poduzee za proizvodnju
nafte i plina, Zagreb, nastalo spajanjem postojeih dravnih privrednih poduzea iz naftne djelatnosti: Pro-
izvodnje nafte Gojlo, Proizvodnje nafte Šumeani, Materijalnog servisa Glavne direkcije za naftu NR Hrvat-
ske i Poduzea za elektrokarotana mjerenja, Zagreb. Od 13. svibnja 1952. posluje pod nazivom Naftaplin
– poduzee za istraivanje i proizvodnju nafte i plina. Prve godine postojanja Naftaplin je proizveo 102 000
tona nafte i 6,3 milijuna prostornih metara prirodnog plina.
Od 1. sijenja 1964. godine , sjedinjenjem Rafi nerija nafte Sisak i Rijeka, te Naftaplina u jedinstveno po-
duzee, poinje djelovati Kombinat nafte i plina, koji od studenoga iste godine djeluje pod nazivom „ INA
Industrija nafte, Zagreb. Nastupa razdoblje znaajnih poslovnih pothvata:
1965. puštena je u rad degazolinaa u Ivani Gradu
1968. završen je magistralni plinovod Ivani Grad – Kutina
1979. ostvarena najvea prerada nafte u rafi nerijama u Rijeci i Sisku od 10 milijuna tona
1979. Izgraen je i pušten u rad Jadranski naftovod – JANAF, sustav cjevovodnog transporta nafte od luke
Omišalj na Krku do rafi nerija nafte u Hrvatskoj, Sloveniji, BIH, Srbiji, Maarskoj i Slovakoj; kapacite-
ta 20 milijuna tona te duine 760 km od ega na podruju Hrvatske ukupno 610 km
1980. puštena je u rad Centralna plinska stanica Molve, etansko postrojenje u Ivani Gradu i Etilensko po-
strojenje u Zagrebu
1981. ostvarena je najvea proizvodnja nafte od 3,1 milijun tona
1985. završena je izgradnja II. faze polja Molve i Centralne plinske stanice Molve II.
1985. puštena su u proizvodnju naftna polja na zajednikoj koncesiji u podmorju Angole te stigla prva naf-
ta iz Angole
1987. izgraeno i pušteno u rad Podzemno skaladište plina Okoli, kapaciteta 500 milijuna prostornih me-
tara plina
1988. proizvedene su najvee koliine ekvivalentne nafte – 5,1 milijun tona (3 mil. t nafte i 2,1 mlrd mpri-
rodnog plina)
1989. proizvedene su najvee koliine prirodnog plina 2,2 mlrd m
1991. INA postaje javno poduzee u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske
1993. INA postaje dioniko društvo
1999. zapoela je proizvodnja prirodnog plina iz Jadranskog podmorja na polju Ivana u sklopu zajedni-
kog projekta sa Agipom
2003. završena je prva faza privatizacije INE prodajom 25% + jedne dionice maarskoj kompaniji MOL
2004. otkrivene su samostalne komercijalne koliine prirodnog plina, plinskog kondenzata i nafte na kon-
cesijama u Siriji
2005. zapoeta je proizvodnja nafte iz vlastitih koncesija u Siriji
2006. Zapoeta je druga faza privatizacije INE.
Ovo je tek mali isjeak na razvitak naftne industrije na našem tlu. Od sredine 20. stoljea on je pogla-
vito vezan uz INA Industriju nafte, ije djelovanje je pomoglo razvitku brojnih krajeva naše Domovine, od
razvitka gospodarstva, lokalne i javne infrastrukture, zdravstva, školstva, obrazovanja, kulture do svih dru-
gih djelatnosti.Dovoljno je spomenuti samo nekoliko znakovitih pokazatelja. U tom je razdoblju INA proi-
zvela oko 100 milijuna tona nafte i 55 milijardi prostornih metara prirodnog plina, pribline vrijednosti vri-
jednosti oko 22milijarde eura. INA i danas ostaje kljunom okosnicom hrvatskog gospodarstva. Jer, ovakvi
rjenici, kao kapitalno djelo tradicije, iskustva i znanja, mogu niknuti jedino na plodnom tlu koje ima svoj,
kao što smo vidjeli, dugi i uspješni razvitak.
Mr. sc. Mijo Ivurek
Jezik je prijeko potrebno sredstvo komuniciranja i uzajamnog razumijevanja u ljudskom društvu.
Rjenici su, razumljivo, neophodan i dragocjen alat za efi kasno udovoljavanje jezinih zahtjeva odre-
ene zajednice.
Današnje doba je vrijeme burnog znanstvenog i tehnološkog napretka koji je, zahvaljujui razvo-
ju raunala i informatike tehnologije, praen ogromnim rastom i razmjenom podataka i informacija
(rauna se da se u svijetu objavi nekoliko stotina tisua znanstvenih i strunih radova godišnje, od ega
je najvei dio na engleskom jeziku). Nepotrebno je isticati koliko su znanstvene i tehnološke informa-
cije i njihova razmjena vani u današnje vrijeme, ali je nuno naglasiti dominaciju engleskog jezika u
svjetskoj znanosti i tehnologiji. Jezici malih naroda, poput hrvatskog, više ili manje neuspješno se bore
protiv prodora engleskog nazivlja (s jednakim problemom se, meutim, susreu i jezici velikih i tehno-
loški visokorazvijenih naroda (npr. njemaki, francuski).
Potreba za specijaliziranim strunim rjenicima u podruju hrvatske naftne i plinske industrije
koja se bavi geološko-geofi zikim istraivanjem ugljikovodika, razradom njihovih leišta te proizvod-
njom, obradom i transportom nafte i plina svakako nije upitna, osobito potreba za rjenikom enciklo-
pedijskog tipa radi boljeg razumijevanja specifi nog nazivlja. Spomenuta potreba je posebno uoljiva
zbog sve vee inferiornosti standardnog hrvatskog strunog nazivlja (koje je, ako uope postoji) vrlo
skromna opsega u praksi. Naime, u svakodnevnom radu i komuniciranju vrlo esto i sve više se rabe
engleski pojmovi u etimološkom (rjee) ili fonetskom (znatno eše) obliku koji je uglavnom nepravi-
lan („kroatiziran“), ak i u sluaju kada postoje odgovarajui i korektni hrvatski termini. Jednak problem
postoji i u slubenoj dokumentaciji – projektima, elaboratima, studijama, programima i drugoj.
Enciklopedijski englesko-hrvatski rjenik istraivanja i proizvodnje nafte i plina se koncepcijski
osniva na defi nicijama skupnih pojmova (cjelovitih danih sustava, procesa, metoda, sklopova, opreme,
ureaja, postrojenja) i defi nicijama njihovih bitnih dijelova ili komponenata s upuivanjem na srodne
i tehnološki povezane termine. Osnovna svrha ovog rjenika je ponuditi korisnicima saete i jasne de-
fi nicije kako bi istodobno bio u stanovitoj mjeri i edukativan. Treba napomenuti da u rjenik u pravilu
nisu ukljueni usko specijalizirani i rijetko upotrebljavani termini.
Rjenik je ureen na nain da su engleski pojmovi (pisani masnim uspravnim slovima) navedeni
strogo abecednim redom, pri emu se pojmovi sastavljeni od dviju rijei spojenih crticom ili od više
rijei smatraju pri tome kao jedna, cjelovita rije. Prijedlozi i lanovi ine integralni dio pojma. Hrvatski
ekvivalent je pisan kosim (kurzivnim) slovima.
Rjenik ne sadri popis kratica budui da nisu upotrebljavane u tekstu. Naime, u samim defi nici-
jama pojedinih pojmova ili u sluaju više defi nicija jednog pojma navedeno je podruje primjene kada
je to bilo potrebno.
8
U svakoj defi niciji u kojoj se pojavljuju mjerne jedinice s numerikim vrijednostima ili bez njih,
istodobno su navedene jedinice Meunarodnog sustava (SI) i njihove vrijednosti i jedinice angloame-
rikog sustava mjera s njihovim ekvivalentnim vrijednostima.
U prilozima rjenika su prikazane najvanije i u naftnoj industriji naješe primjenjivane mjerne
jedinice angloamerikog, metrikog i Meunarodnog (SI) sustava, njihovi uzajamni odnosi i faktori pre-
tvorbe jedinica jednog sustava u drugi.
Enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvodnje nafte i plina, kao i svako izdanje tog ili slinog
tipa, ne moe naravno obuhvatiti ukupnu terminološku problematiku tog podruja budui da se nje-
gov opseg morao saeti u prihvatljive granice. Takoer, on ne moe (i ne treba) biti zamjena za specija-
lizirane rjenike pojedinih znanstvenih i tehnikih disciplina. Prema tome, iako je ovaj rjenik opsean,
sigurno je da e on u budunosti neizbjeno zastarijevati zbog pojave novih tehnika i tehnologija,
promjene postojeih ili gubitka njihova znaaja u praksi. Snaan razvoj znanosti, tehnike i tehnologije
svakodnevno raa nove procese i metode, opremu i ureaje i, prema tome, nove termine. Takoer, neki
termini e u budunosti vjerojatno izai iz uporabe ili e biti zamijenjeni drugim.
Rjenik sadri oko 12300 defi nicija i 7100 sinonima (ukupno oko 19400 terminoloških jedinica).
Za njegovu izradu su upotrijebljeni specijalizirani rjenici drugih jezika (ruski, francuski, njemaki), en-
ciklopedije, kapitalne knjige i periodina izdanja te raspoloiva hrvatska literatura.
Na kraju izraavam veliku zahvalnost akademiku Mirku Zeliu i gospodinu Mariju Weisseru na nji-
hovoj maksimalnoj podršci. Takoer zahvaljujem recenzentima gospoi Maji Bratani i gospodi Ivi Ste-
ineru, Zdenku Krištaforu, Dragutinu Domitroviu i Marijanu Krpanu te lektoru hrvatskog dijela rjenika
Ismetu Ibrahimpašiu na njihovom temeljitom radu. Takoer sam zahvalan gospodinu Daliboru Mudri-
u na svesrdnoj strunoj i tehnikoj potpori u izradi rjenika, te uredniku gospodinu Miji Ivureku.
Autor
9
Aa Aalenian, Aalenian stage – alen, aalen. Stratigrafski
kat najdonjeg dijela srednje jure (lowermost Middle Jurassic) ili najgornjeg dijela donje jure (uppermost Lower Jurassic) u V. Britaniji – iznad jeovila (Yeovilian), a ispod bajocija (Bajocian). Trajao je otprilike prije 180 do 175 milijuna godina. Neki geolozi smatraju alen potkatom bajocija.
abandon – napustiti, v. abandon a well. abandon a well – napustiti bušotinu. Trajno obustaviti
(prekinuti) proizvodnju nafte ili plina iz bušotine na iscrpljenom sloju/leištu ili zatvoriti naftnu ili plinsku bušotinu koja više nije produktivna (ija proizvodnja više nije profi tabilna), postaviti cementni ep u ka- nalu bušotine (kako bi se zaštitile podzemne vode od zagaivanja i za izolaciju iscrpljenog sloja/lei- šta, odnosno sprjeavanje migracije fl uida izmeu razliitih slojeva) i demontirati opremu bez štetnog utjecaja na okoliš. Iz bušotina koje su izbušene za proizvodnju, ali se nisu opremile, moe se katkada izvaditi i tako spasiti dio zaštitne kolone (kolone za- štitnih cijevi, casing). Likvidacija bušotine se razlikuje od njena privremena zatvaranja budui da se takve bušotine mogu kasnije ponovno pustiti u proizvod- nju. U mnogim saveznim dravama SAD nuno je dopuštenje slubenih tijela (organa) za napuštanje bušotine; v. close a well, abandoned well, temporarily abandoned.
abandoned channel – (1) napušteno (mrtvo) korito. Ko- rito u kojem više nema vodotoka. (2) mrtvi meandar, v. oxbow, 3.
abandoned crude oil – ostavljena (napuštena) nafta. Sirova nafta koja je iscurila iz cjevovoda ili rezervoara i nije pokupljena od operatora.
Sinonim: abandoned oil. abandoned meander – napušteni meandar, v. cutoff
meander. abandoned oil – ostavljena (napuštena) nafta, v. aban-
doned crude oil. abandoned pressure – tlak napuštanja. Maksimalni
srednji tlak plinskog leišta pri kojem proizvodnja bušotine više nije ekonomina. Tlak napuštanja po-
najprije ovisi o ugovorenom tlaku plinovoda za is- poruku potrošaima (obino je izmeu 50 i 70 bar, odnosno izmeu 700 i 1.000 psi) i ekonomskoj pri- mjenjivosti komprimiranja.
abandoned well – napuštena (likvidirana) bušotina. Bu- šotina koja više ne slui svojoj svrsi (na primjer, pro- izvodna, injekcijska, mjerna), naftna ili plinska bušo- tina ija se proizvodnja smanjila ispod profi tabilne ili bušotina koja se nakon bušenja pokazala neproduk- tivnom (suhom). Bušotina se takoer moe likvidirati zbog tehnikih uzroka (na primjer, zbog urušavanja stijenke kanala, zaglavljivanja bušaih šipki i dr.). U svim likvidiranim bušotinama se mora kanal ispuniti cementnom kašom (postaviti cementni ep) i uše pokriti (zavariti) teškom cementiranom elinom ploom, tj. bušotina se mora ostaviti u takvom stanju da ne moe naškoditi izvorima slatke vode ili poten- cijalnim leištima ugljikovodika tijekom neograni- ena perioda; v. temporarily abandoned, shut-in well, shutting-in the hole, plugged and abandoned, plugged and suspended.
abandonment – napuštanje, likvidacija. Dovoenje bu- šotine u stanje da se moe napustiti na neodreeno vrijeme ili konano, bez potrebe za daljnjom brigom o njoj. Tako pripremljena bušotina za napuštanje nee zagaditi slojeve (horizonte) slatke vode niti oštetiti potencijalna leišta ugljikovodika; v. aban- don a well, abandoned well.
abandonment contour – (1) dijagram napuštanja. Di- jagram ovisnosti stvarne ukupne proizvodnje naftne bušotine i njene procijenjene konane proizvodnje. Rabi se za odreivanje vremena kada je najekono- minije napustiti bušotinu; (2) dubina napuštanja. Dubina naftnog leišta s vodotlanim reimom na kojoj je napredujui vodo-naftni kontakt dosegao krovinu produktivnog sloja i bušotina se napušta.
abandonment costs – troškovi napuštanja. Troškovi radova na likvidaciji bušotine – vaenje opreme i postavljanje cementnog epa u kanalu.
abandonment plug – cementni ep u napuštenoj bušo- tini. Cementni ep ili most koji se postavlja u kanalu
11
bušotine koja se napušta (likvidira) – neprofi tabilne (iscrpljene) ili neproduktivne («suhe») bušotine.
abandonment pressure – tlak napuštanja plinskog leišta. Minimalni tlak eksploatacije ili tlak obustav- ljanja (prekida) iskorištavanja plinskog leišta ili sta- tiki tlak plinskog leišta pri kojem je ukupna dobit od proizvedenog plina priblino jednaka troškovima proizvodnje. Ovisi o raznim faktorima – cijeni plina, indeksu produktivnosti bušotina, veliini leišta/ polja, lokaciji leišta/polja u odnosu na trište, tipu trišta plina i radnom tlaku magistralnog transpor- tnog plinovoda, a obino je uvjetovan ekonomskim uzrocima. Neka poduzea za transport plinovodima uzimaju da je tlak napuštanja jednak 22,5 bar/1.000 metara dubine leišta (100 psi/1.000 stopa dubine). Procjena tlaka napuštanja je esto nuna kada se otkrije plinsko leište/polje, a za njegov proraun je potrebno znati (a) minimalni ekonomini kapaci- tet proizvodnje svake pojedine bušotine; (b) tlak u površinskom plinskom sustavu (tlak u plinovodu za otpremu plina kupcima ili tlak na usisu kompresora), i (c) pad tlaka u leištu, kanalu bušotine i površin- skom plinskom sustavu. O veliini tlaka napuštanja ovisi konaan iscrpak (pridobive rezerve) plina – tlak napuštanja plinskog leišta s vodotlanim reimom je vei od tlaka napuštanja volumetrijskog plinskog leišta (leišta bez vodonosnog bazena napajanja ili akvifera) zbog prodora vode iz akvifera u leište pa je, prema tome, konaan iscrpak plina iz takva leišta manji.
abandonment shales – šejlovi neaktivnih lepeza. Šejlo- vi sedimentirani u turbiditnim kanalima na lepeza- ma na dnu podmorskih bazena kada takve lepeze postanu neaktivne.
abd-gw – skraenica termina abandoned gas well (na- puštena plinska bušotina), v. abandoned well.
abd-ogw, abdogw – skraenica termina abandoned oil and gas well (napuštena naftna i plinska bušotina), v. abandoned well.
abd-ow – skraenica termina abandoned oil well (napu- štena naftna bušotina), v. abandoned well.
AB electrodes – elektrode A i B. U karotai bušotina i istraivanjima otporskom metodom (metodom elektrine otpornosti) – strujne elektrode karotane sonde izmeu kojih se propušta elektrina struja (napon se mjeri izmeu mjernih elektroda M i N).
ablation – ablacija. (1) U glaciologiji – (a) Svi procesi ijim se djelovanjem smanjuje (gubi) masa snijega i leda ledenjaka, plutajueg leda ili snjenog pokri- vaa. Ti procesi ukljuuju kopnjenje, evaporizaciju (sublimaciju), eroziju vjetrom i mehaniko razaranje (mehaniko razaranje se katkada iskljuuje ili se po- jam ablacije moe ograniiti na površinske pojave). (b) Koliina snijega ili leda koja je uklonjena proce- som ablacije; Sinonim: wastage. (2) U geomorfologiji – odvajanje i uklanjanje materijala stijena i stvaranje (formiranje) rezidualnih sedimenata, osobito djelo- vanjem vjetra ili spiranjem rastresitih (rahlih) i toplji- vih materijala. Veina specijalista, meutim, znaenje pojma ablacija ograniava na proces trošenja (sma- njivanje mase) ledenjaka kopnjenjem i isparavanjem (evaporacijom).
ablation area – podruje (zona) ablacije. Dio ledenjaka (glacier) ili polja fi rna (snowfi eld) na kojem je tijekom godine ablacija vea od akumulacije snijega i leda.
Podruje ispod snjene linije (equilibrium line). Sino- nim: zone of ablation.
ablation breccia – ablacijska brea, brea otapanja, v. solution breccia.
ablation debris – ablacijski fragmenti (krhotine, od- lomci, debris). Materijal stijene bilo koje veliine (od blokova do veliine estica gline) koji se kao izolira- ni fragmenti ili diskontinuirane nakupine nalazi na površini ledenjaka ali nije dovoljno kontinuiran da bi formirao ablacijsku morenu (v. ablation moraine). Takoer, materijal koji ini ablacijsku morenu.
ablation moraine – ablacijska morena. Neravna naku- pina ili kontinuirani sloj ablacijskog morenskog ma- terijala – ablacijskog tila (ablation till) ili ablacijskih fragmenata ili detritusa (ablation debris) koji prekri- vaju led u podruju ablacije ili lee na podinskoj (te- meljnoj) moreni (v. ground moraine) koja je nastala od tog istog ledenjaka.
ablation rate – brzina ablacije. Koliina leda ili snijega koju ledenjak, plutajui led ili snjeni pokriva izgu- be u jedinici vremena. Obino se izraava u milime- trima vodenog ekvivalenta na sat ili dnevno.
ablation till – ablacijski til. Ablacijski morenski materi- jal – slabo vezani fragmenti stijena (debris) koji su se prethodno nalazili u ledenjaku ili na njemu, a zatim se akumulirali na mjestu nakon što je površina lede- njaka bila uklonjena ablacijom.
ablation gradient – gradijent ablacije. Promjena brzine ablacije ovisno o visine ledenjaka iznad nivoa mora. Obino se izraava u milimetrima ekvivalenta vode po metru visine. Termin gradijent ablacije se takoer nepravilno rabi u sluajevima kada se eli oznaiti promjena ukupne (neto) bilance ledenjaka s visinom do snjene linije.
abnormal anticlinorium – nenormalni (obratni) anti- klinorij. Antiklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe sekundarnih bora konvergiraju prema gore.
abnormal events – anomalni nailasci seizmikih valova. U seizmikoj prospekciji – anomalije seizmikih po- dataka koji nisu podaci refl eksije, kolebanja regular- nih valova-smetnji na seizmogramima registriranim pri metodi refl eksije valova. Ukljuuju pojave kao što su refrakcije (prelamanja), refl ektirane refrakcije, difrakcije (ogibi), površinski valovi i katkada višekrat- ne refl eksije. Iako termin anomalan sugerira da takvi sluajevi nisu uobiajeni, oni se esto javljaju u seiz- mikim podacima.
abnormal formation pressure – nenormalni (anomal- ni) tlak formacije (slojni tlak), v. abnormal high pressu- re, abnormal low pressure.
abnormal high pressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak. Leišni ili slojni tlak (tlak geološke forma- cije) koji je vei od normalnog hidrostatikog tlaka za danu dubinu. Nastaje kada tijekom pokapanja (prekrivanja) sedimentnih stijena doe do njihove kompakcije (zbijanja) koja se odvija tako brzo da isti- skivani fl uidi ne mogu uvijek istei iz pora pa moraju podnijeti ukupno optereenje iznad zalijeuih nasla- ga stijena (što uzrokuje anomalno visoke slojne tlako- ve). Nenormalno visoki tlak obino imaju leišta koja su izolirana okolnim stijenama ili rasjedima koji ne dopuštaju izlaenje fl uida iz pornog prostora (okolne stijene su sprijeile izlaenje fl uida iz pora i litostatiki tlak se prenio na tlak fl uida). Vrijednosti nenormalno visokog tlaka su izmeu hidrostatikog i litostatikog
12
tlaka. Prekomjerni slojni tlak (geopressure, overpressu- re) moe izazvati erupciju bušotine ili onemoguiti kontrolu procesa bušenja, a znatno nii tlak od nor- malnog slojnog tlaka (underpressure) moe uzroko- vati zaglavljivanje bušaih alatki u kanalu bušotine. Sinonim: abnormally high pressure, abnormal pressure, super-normal pressure; v. abnormal low pressure, over- pressured reservoir, underpressured reservoir.
abnormal low pressure – nenormalno (anomalno) niski tlak. Leišni ili slojni tlak (tlak geološke formacije) koji je nii od normalnog hidrostatikog tlaka za danu dubinu. esto je uzrokovan erozijskim odnošenjem dijela pokrovnih sedimentnih stijena, koje je smanji- lo dubinu leišta ali nije utjecalo na tlak u izoliranom leištu. Sinonimi: abnormally low pressure, subnormal pressure; v. abnormal high pressure, overpressured re- servoir, underpressured reservoir.
abnormally high formation pressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak formacije (slojni tlak), v. abnor- mal high pressure.
abnormally high pressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak, v. abnormal high pressure.
abnormally high reservoir pressure – nenormalno (anomalno) visoki leišni tlak, v. abnormal high pre- ssure, overpressured reservoir.
abnormally low formation pressure – nenormalno (anomalno) niski tlak formacije (slojni tlak), v. abnor- mal low pressure.
abnormally low pressure – nenormalno (anomalno) niski tlak, v. abnormal low pressure, underpressured reservoir.
abnormally low reservoir pressure – nenormalno (anomalno) niski leišni tlak, v. abnormal low pressure, underpressured reservoir.
abnormally pressured reservoir – leište s nenormal- no (anomalno) visokim tlakom, v. overpressured reser- voir.
abnormal pore pressure – nenormalni (anomalni) por- ni tlak. Porni tlak koji je vei ili manji od normalnog hidrostatikog tlaka sloja ili leišta za danu dubinu.
abnormal pressure – nenormalni (anomalni) tlak, v. ab- normal high pressure.
abnormal reservoir pressure – nenormalno (anomal- no) visoki leišni tlak, v. abnormal high pressure.
abnormal synclinorium – nenormalni (obratni) sinkli- norij. Sinklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe se- kundarnih bora konvergiraju prema dolje.
aboveground retorting of oil shales – površinska de- stilacija naftnih škriljavaca. Termokemijska prerada naftnih (bituminoznih, uljnih) škriljavaca na površini za dobivanje nafte.
abrasion – abrazija. U geologiji – mehaniko trošenje (razaranje), brušenje, struganje (grebanje) ili trljanje površine stijene pri trenju i sudaranju s abrazivnim vrstim esticama stijena transportiranih (prenoše- nih) vjetrom, ledom, valovima, tekuom vodom ili gravitacijski. Termin korazija (v. corrasion) zapravo je sinonim termina abrazija. Pod abrazijom se takoer podrazumijeva abradirana površina (mjesto) ili re- zultat abrazije, npr. abrazija kao rezultat djelatnosti ledenjaka.
abrasion drilling – abrazivno bušenje, bušenje abraziv- nim mlazom. Metoda bušenja mlazom (strujom) fl u- ida s abrazivnim esticama (na primjer s esticama pijeska) koji izlazi iz mlaznica.
abrasion platform – abrazijska platforma. Široka, pre- ma moru blago nagnuta i smještena ispod nivoa mora, koja je nastala dugotrajnom erozijom (erozij- skim djelovanjem) valova. U svom prvotnom polo- aju nalazi se blizu nivoa djelovanja valova i dalje je podvrgnuta eroziji. Abrazijska platforma je vanjski produetak plae (ala) koju podlokavaju valovi i koja prelazi u još ravniju površinu.
abrasion shoreline – abrazijska (retrogradacijska, od- stupajua) obalna linija, v. retrograding shoreline.
abrasion tableland – abrazijski plato. Široko, povišeno podruje na kojem su izdanci razliitih stijena svede- ni na gotovo jednak nivo agensima denudacije.
abrasion test – ispitivanje abrazivnosti. U tehnologiji bušaih isplaka – laboratorijsko ispitivanje potenci- jalne abrazivnosti materijala za oteavanje bušaih isplaka. Postupak se sastoji u mjerenju gubitka te- ine posebno oblikovane eline lopatice miješa- lice nakon 20 minuta rotacije pri brzini od 1.100 o/ min u laboratorijski pripremljenom uzorku isplake. Abrazivnost ispitivanog materijala se kvantitativno izraava kao brzina gubljenja teine (u miligrami- ma u minuti). Na stupanj abrazivnosti materijala za oteavanje najviše utjeu tvrdoa minerala i veliina i oblik estica, na primjer, neke kristalne forme mi- nerala hematita (koji je samljeven do visokog sadr- aja velikih estica) su abrazivnije. Hematiti su tvri od barita, grublje su mljeveni i abrazivniji su, pa je hematit za oteavanje isplake tipian kandidat za is- pitivanje abrazivnosti.
abrasive – (1) abrazivni materijal, abraziv. U geologiji – fragment stijene, estica minerala ii zrno pijeska koji slue kao prirodni agensi (sile) pri abraziji stijena ili površine kopna. (2) abraziv. U tehnici – prirodna ili umjetna tvar (materijal) prikladna za brušenje, glaa- nje, rezanje ili išenje. U prirodne abrazive spadaju dijamant, smirak, granat, kvarcni pijesak, dijatomit i plovuac, a proizvedeni (umjetni) abrazivi su karbo- rund (silicij-karbid), taljena glinica, bor-nitrid i drugi. (3) abrazivan. Koji posjeduje svojstva (karakteristike) sredstva za brušenje ili mehaniko razaranje stijena.
abrasive jet cleaning – išenje abrazivnim mlazom, abrazivno mlazno išenje. Operacija jednokratno- mg ili višekratnog injektiranja fl uida s pijeskom u bušotinu kroz posebno konstruiranu mlaznicu pri tlaku od 70 bar (1.000 psi) radi išenja perforacija i uklanjanja naslaga gipsa. Mlazovi fl uida rastresu i polome gipsne naslage sudaranjem sa stijenkom ka- nala bušotine. Pomicanjem alatke za išenje abra- zivnim mlazom (jetting tool) na koloni uzlaznih cijevi (tubing) gore-dolje moe se potpuno oistiti cijeli kanal bušotine.
abrasive jetting – (1) obrada abrazivnim mlazom (stru- jom). Obrada u kanalu bušotine kojom se mlazom (strujom) fl uida s vrstim esticama uklanjaju nasla- ge s površine cijevi i dijelova dubinske opreme. Fluid za obradu se pumpa pod visokim tlakom kroz alatku u kanalu bošotine koja je opremljena mlaznicama za usmjeravanje struje fl uida. Veina konstrukcija tih alatki rabi regulirano rotacijsko gibanje kako bi se osigurala obrada itavog opsega površine. Obrada abrazivnim mlazom se takoer moe primijeniti za rezanje dijelova dubinske opreme bušotine (fl uidom s visokoabrazivnim esticama, na primjer, pijeskom). (2) abrazivno perforiranje, perforiranje abrazivnim
13
mlazom (strujom). Metoda perforiranja zaštitne kolo- ne (kolone zaštitnih cijevi, casing) mlazom (strujom) fl uida koji sadrava abrazivne vrste estice.
AB rectangular array – AB fi ksni pravokutni (gradijen- tni) raspored elektroda, v. electrode array.
absolute abundance – apsolutna obilnost. Toan broj individuuma nekog taksona (taxon) na odreenoj površini (podruju) ili u odreenom volumenu; v. abundance, relative abundance.
absolute age – apsolutna (apsolutna geološka) starost. Geološka starost (v. geologic age) fosilnog organiz- ma, minerala, stijene, sedimenta, geološke strukture ili geološkog zbivanja (dogaaja) izraena u vremen- skim jedinicama – obino u godinama. Odreivanje apsolutne starosti je osnova geokronologije (v. geo- chronology). Termin apsolutna starost se uobiajeno rabi kao sinonim termina izotopna starost (isotopic age) ili radiometrijska starost (v. radiometric age), ali se takoer moe odnositi na starost odreenu na druge naine – brojanjem godova drvea, varvi (sezonski sedimenti) i drugo. Uporaba termina ap- solutna starost se danas ne preporua budui da on podrazumijeva sigurnost ili tonost koja se ne moe postii suvremenim metodama datiranja i tipino nosi stanovitu potencijalnu pogrešku, na primjer dvije apsolutne starosti odreene za isti pluton se mogu razlikovati stotine milijuna godina. Relativna geološka starost (v. relative age), nasuprot, pokazuje je li dani geološki materijal mlai ili stariji od okolnog materijala na bazi stratigrafskih i strukturnih odnosa. Sinonim: actual age, v. relative age.
absolute age determination – odreivanje apsolutne starosti. Izraunavanje apsolutne starosti (v. abso- lute age) obino (ali ne uvijek) na bazi izuavanja radioaktivnih izotopa. Omjer produkata raspada i produkata roditelja u uzorku se kalibrira odreenim brojem godina prema jednadbi starosti (age equati- on) – ovisnosti izmeu radioaktivnog raspada i geo- loškog vremena.
absolute boiling point – apsolutno vrelište. Vrelište tvari izraeno jedinicom skale apsolutne temperatu- re; v. boiling point, true boiling point.
absolute chronology – apsolutna kronologija (geo- kronologija). Geokronologija (v. geochronology) koja se temelji na apsolutnoj starosti (v. absolute age), obino izmjerenoj u godinama metodom radiome- trijskog datiranja, a ne na superpoziciji (redoslijedu uslojavanja) i/ili sadraju fosila (fosilnih ostataka) kao u relativnoj kronologiji (v. relative chronology).
absolute date – brojka apsolutne starosti. Trajanje ne- kog dogaaja koje je obino izraeno u godinama i obuhvaa odreeni vremenski interval.
absolute density – apsolutna gustoa. Gustoa ili rela- tivna gustoa fl uida svedena na standardne uvjete (tlak i temperaturu). Sinonim: absolute gravity.
absolute fi lter – apsolutni fi ltar. Filtar za separaciju svih estica promjera veeg od specifi ciranog. U teh- nologiji radnih fl uida za obrade slojeva i remontne operacije bušotina – tip fi ltra za uklanjanje fi nih vr- stih estica iz radnih fl uida. Uporabom takvih fi ltara mogu se iz fl uida ukloniti sve estice mikrometarske veliine; v. fi ltration, nominal fi lter.
absolute gravity – apsolutna gustoa, v. absolute den- sity.
absolute-gravity instrument – instrument za mjere-
nje apsolutne vrijednosti sile tee. Ureaj (pribor) za mjerenje apsolutne vrijednosti sile tee (gravitacije) u danoj toki. Taj tip mjerenja je znatno tei od odre- ivanja (mjerenja) relativnih vrijednosti budui da se svi fi ziki utjecaji moraju procijeniti s maksimalnom tonošu. Mjerenja se izvode razliitim tipovima re- verzibilnih njihala ili odreivanjem vremena tijekom kojeg tijelo pri slobodnom padu prevali odreenu udaljenost; v. relative-gravity instrument.
absolute humidity – apsolutna vlanost. Sadraj vo- dene pare u zraku izraen kao masa vode po jedi- ninom volumenu zraka (kao omjer koliine vode u masenom % i jedinice volumena zraka); v. humidity, relative humidity, specifi c humidity.
absolute open fl ow (AOF) – apsolutni kapacitet proi- zvodnje. Apsolutno potencijalno davanje plinske bu- šotine kada je protutlak na produktivni sloj jednak nuli ili atmosferskom tlaku, a trenje u koloni uzlaznih cijevi (tubing) i teina stupca plina od površine do sloja su zanemareni. Vrijednost se odreuje raunski s pomou log-log ovisnosti razlike kvadrata stati- kog i dinamikog tlaka na dnu bušotine i protoka plina koji se dobije ispitivanjem bušotine metodom protutlaka. Apsolutni potencijalni kapacitet proi- zvodnje se rabi za raspodjelu (dodjeljivanje) dopu- štenih kapaciteta (normi) proizvodnje izmeu bušo- tina na polju od strane dravnih organa za regulaciju razrade. Na primjer, propisom se moe odrediti da nijedna bušotina ne smije proizvoditi kapacitetom veim od 25% apsolutnog kapaciteta; v. open fl ow, calculated absolute open fl ow.
absolute open fl ow potential (AOFP) – apsolutni po- tencijalni kapacitet proizvodnje. Maksimalni teoretski kapacitet proizvodnje koji bušotina moe ostvariti eruptiranjem kada u njoj (u sredini perforacija) vlada nulti tlak. Ovisi o tlaku, permeabilnosti i efektivnoj debljini leišta te drugim faktorima. Odreuje se raunski prema podacima ispitivanja bušotine. Sino- nim: AOF potential.
absolute permeability – apsolutna (fi zika, relativna) permeabilnost (propusnost). Permeabilnost porozne stijene kada je potpuno (100%) zasiena jednim fl uidom – naftom, plinom ili vodom. ini mjeru spo- sobnosti kojom jednofazni fl uid moe strujati kroz pore stijene kada su one zasiene samo tim fl uidom. Sinonim: specifi c permeability, total permeability, v. permeability, eff ective permeability, primary permea- bility, secondary permeability.
absolute pollen frequency (APF) – apsolutna uesta- lost peludi. Procjena stvarne koliine peludi istaloe- ne po jedinci površine tijekom danog vremenskog odsjeka. Dobiva se preraunavanjem (korekcijom) koliine peludi po jednom gramu taloga s faktorima koji se baziraju na brzini sedimentacije.
absolute porosity – apsolutna (fi zika) poroznost. Uku- pan volumen pornog prostora stijene koji ukljuuje sve pore – uzajamno povezane (pore kroz koje struje fl uidi i tako sudjeluju u proizvodnji) i izolirane (uzaja- mno nepovezane pore iz kojih se ne mogu pridobiti nafta i plin). Poroznost stijene ne mora istovreme- no znaiti da stijena posjeduje vodljivost za fl uide upravo zbog udjela uzajamno nepovezanih pora. Na primjer, neke stijene, poput lave ili plovuca, imaju veliku apsolutnu poroznost ali su bez vodljivosti za fl uide. Apsolutna poroznost je priblino jednaka
14
absorption gas processingabsolute pressure
efektivnoj za intergranularne (zrnaste) stijene koje su slabo do umjereno cementirane (konsolidirane), ali se kod stijena s visokim stupnjem cementacije i vapnenaca mogu znatno razlikovati. Apsolutna po- roznost se odreuje kao omjer ukupnog pornog volumena stijene i ukupnog volumena stijene, a izraava u dijelovima jedinice ili postotka. Sinonim: total porosity, v. porosity, eff ective porosity, primary porosity, secondary porosity.
absolute pressure – apsolutni (stvarni) tlak. Zbroj ma- nometarskog tlaka (tlaka oitanog na manometru) i atmosferskog tlaka; v. ga(u)ge pressure.
absolute temperature – apsolutna temperatura. Te- oretski izmjerljiva temperatura na skali termodina- mike temperature. Temperatura u Celzijevim stup- njevima u odnosu na apsolutnu nulu kod – 273,16 °C (Kelvinova skala) ili kod –459,69 Fahrenheita (Rankineova skala). Na Kelvinovoj skali apsolutne temperature ledište vode je kod 273,16 K, a vrelište na 373,16 K.
absolute time – apsolutno (apsolutno geološko) vrije- me. Geološko vrijeme (v. geologic time) izmjereno u godinama, osobito vrijeme koje je odreeno radio- metrijskim metodama (prema radioaktivnom raspa- du elemenata); v. mineral time, physical time, relative time.
absolute viscosity – apsolutna (dinamika, moleku- larna) viskoznost, dinamiki koefi cijent viskoznosti, v. coeffi cient of viscosity.
absolute volume – apsolutni volumen (obujam). Volu- men tvari po jedinici njene mase ili koji zauzme ili istisne vrsta tvar kada se doda vodi, podijeljen te- inom tvari. Jednak je recipronoj vrijednosti apso- lutne gustoe (gustoe pri standardnim uvjetima). Izraava se u m3/kg (gal/lbm).
absorbed water – apsorbirana voda. (1) Voda koja je mehaniki zadrana u tlu i koja ima svojstva slina svojstvima obine vode pri jednakoj temperaturi i tlaku; (2) Voda koja na bilo kakav nain prodire u litosferu; v. adsorbed water.
absorbent – apsorbent. Materijal koji se rabi za ukla- njanje tekuine (tekuih faza) iz plinova postupkom (metodom) apsorpcije (npr. apsorpcijsko ulje za uklanjanje tekuih faza iz masnog plina); v. absorber, absorption.
absorbent oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil. absorber – apsorber, apsorpcijska kolona. Ureaj (ver-
tikalna kolona ili toranj) sustava za obradu plina, u kojem se vrši uklanjanje kapljevina (tekuih faza) iz plina postupkom apsorpcije. Na postrojenjima za obradu (preradu) proizvedenog prirodnog plina apsorberi se rabe za uklanjanje (ekstrakciju) tekuih ugljikovodika (dobivanje prirodnog benzina) iz plina apsorpcijskim postupkom. U koloni se odvija kon- takt izmeu ulazne struje plina (ulazi na dnu kolo- ne) i silazne struje apsorpcijskog ulja (ulazi na vrhu kolone) koje pada preko plitica u koloni i apsorbira tekue ugljikovodike. Apsorbirani ugljikovodici se uklanjaju iz ulja postupkom destilacije. Apsorberi se takoer primjenjuju za uklanjanje vode iz prirodnog plina (dehidraciju plina) upotrebom glikola (naje- še trietilenglikola, TEG). I u tom procesu plin ulazi na dnu kolone i struji prema njenom vrhu, a otopina glikola se spušta s vrha kolone (u silaznom strujanju). Suhi (dehidrirani) plin izlazi na vrhu kolone a glikol
zasien vodom na njenom dnu. Zasieni glikol se koncentrira u rebojleru i ponovno rabi za dehidra- ciju. Apsorberi se rabe i za uklanjanje sumpornih plinova iz prirodnog plina upotrebom ferioksida ili alkanolamina. Sinonimi: absorber column, absorber tower, absorption column, absorption tower.
absorber capacity – kapacitet apsorbera (apsorpcijske kolone). Maksimalni volumen (koliina) prirodnog plina koji se moe obraditi (preraditi) u apsorberu pri specifi ciranoj brzini apsorpcije, temperaturi i tlaku.
absorber column – apsorpcijska kolona, apsorber, v. absorber.
absorber oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil. absorber tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber. absorbing well – apsorpcijski (drenani) zdenac (bunar),
v. drainage well. absorption – apsorpcija. (1) U kemijskoj tehnologiji –
Upijanje plinova vrstim tvarima ili tekuinama ili upijanje tekuina vrstim tvarima, pri emu se upija- nje vrši cijelim volumenom (masom) tvari koja upija, tj. apsorbirana tvar prodire i homogeno se raspore- uje po itavom volumenu druge tvari (za razliku od adsorpcije, koja se odvija samo na površinskom sloju). Apsorpcija je operacija kemijske tehnike koja se u naftnoj industriji primjenjuje za izdvajanje teih tekuih ugljikovodika iz masnog prirodnog plina i plina koji nastaje pri preradi sirove nafte te za ukla- njanje vode (dehidraciju) i sumpornih plinova iz pri- rodnog plina; v. adsorption. (2) U fi zici – svaki proces (mehanizam) pri kojem se energija, npr. elektroma- gnetska ili seizmika, pretvara u toplinu (toplinsku energiju). (3) U optici – smanjenje jakosti (intenzite- ta) svjetla pri njegovu prolaenju kroz apsorbirajuu tvar ili pri njegovu dbijanju (refl eksiji) od površine. U kristalima se apsorpcija moe mijenjati s promjenom duljine vala ili smjera kolebanja transmitiranog svje- tla. (4) U geofi zici – konverzija (pretvorba) jednog oblika energije u drugi oblik kada energija prolazi kroz neku sredinu, na primjer energija seizmikih valova se djelomino pretvara u toplinsku energiju (toplinu) kada valovi prolaze kroz stijene. (5) Prodi- ranje (pronicanje) površinske vode u litosferu na bilo koji nain.
absorption coeffi cient – koefi cijent apsorpcije, apsor- pcijski koefi cijent. Za plin – volumen plina apsorbiran jedininim volumenom otapala.
absorption column – apsorpcijska kolona, apsorber, v. absorber.
absorption gasoline – benzin apsorpcijske degazolina- e. Prirodni benzin (gazolin) dobiven na postrojenju degazolinae prirodnog plina postupkom apsorpcije ili ekstrahiran iz rafi nerijskog plina. Izdvajanje benzi- na se vrši u apsorberima ili apsorpcijskim kolonama primjenom apsorpcijskog ulja; v. natural gasoline, adsorption gasoline.
absorption gas processing – obrada (prerada) plina apsorpcijskim postupkom. U tehnologiji obrade plina – uklanjanje teih ugljikovodika iz plina u apsorbe- rima ili apsorpcijskim kolonama primjenom apsor- pcijskog ulja. Obrada se primjenjuje ako ekonomika opravdava vei iscrpak trišnih produkata iz plina ili ako specifi kacije rosišta plina za prodaju zahtijevaju izdvajanje više teih ugljikovodika; v. absorber, gas processing, adsorption gas processing.
15
abyssal zoneabsorption gas sweetening
absorption gas sweetening – apsorpcijsko uklanjanje kiselih komponenata iz plina. U tehnologiji obrade plina – išenje plina od kiselih komponenata (sum- porovodika, ugljik-dioksida) postupkom apsorpcije. Obavlja se u postrojenju koje se sastoji od tri glavna dijela – ulaznog skrubera (za uklanjanje kondenzi- ranih ugljikovodika, proizvedene vode, inhibitora korozije i kemikalija za obradu bušotina iz ulazne struje plina; uklanjanje se poboljšava pranjem plina vodom), apsorpcijskog tornja (kontaktna kolona s pliticama ili, katkada, punjena) i izlaznog plinskog separatora (za uklanjanje kapljive faze iz oišenog plina i sprjeavanje zagaivanja opreme u daljnjem tijeku procesa iza separatora). U okviru postrojenja je takoer sustav za regeneraciju apsorbenta.
absorption gas treating – apsorpcijsko uklanjanje kiselih komponenata iz plina, v. absorption gas swee- tening.
absorption oil – apsorpcijsko ulje. Laki tekui ugljiko- vodik – ulje (naftno ili iz katrana kamenog ugljena) koje se rabi za izdvajanje (uklanjanje, ekstrakciju) teih tekuih ugljikovodika (na primjer, prirodnog benzina) iz masnog prirodnog plina postupkom apsorpcije u ureajima koji se nazivaju apsorberi ili apsorpcijske kolone (v. absorber). Apsorbirani uglji- kovodici se destilacijom izdvajaju iz ulja. Sinonimi: wash oil, absorbent oil.
absorption plant – apsorpcijsko postrojenje. Postrojenje za izdvajanje tekuih ugljikovodika (kondenzabilnih komponenata) iz prirodnog ili rafi nerijskog plina po- stupkom apsorpcije u apsorberima ili apsorpcijskim kolonama uporabom apsorpcijskog ulja kao otapala. Na apsorpcijskim postrojenjima se moe iz plina iz- dvojiti izmeu 40% i 75% propana, a iscrpak heksana i teih ugljikovodika moe iznositi i do 100%. Apsor- birane frakcije plina se iz ulja izdvajaju destilacijom a ulje se regenerira i ponovno upotrebljava.
absorption process – apsorpcijski proces, v. absorption plant.
absorption-refrigeration cycle – apsorpcijsko-ras- hladni ciklus. Tip sustava za hlaenje koji se rabi na postrojenju za stripovanje prirodnog plina u kojem se rashladno sredstvo, obino amonijak, apsorbira vodom.
absorption tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v. absorber.
abundance – obilnost. (1) U geokemiji – srednja kon- centacija nekog elementa, npr. nikla u meteoritima ili kisika (oksida) u Zemljinoj kori. Termin obilnost se takoer rabi za relativni srednji sadraj, na primjer, za redoslijed obilnosti elemenata u Zemljinoj kori (ki- sik, silicij, aluminij, eljezo, kalcij itd.). (2) U ekologiji – broj (koliina) individua danog taksona po jedinici površine ili volumena sedimenata.
abundance ratio – izotopni omjer. Omjer broja atoma jednog izotopa i ukupnog broja atoma u smjesi izo- topa.
abundance zone – vršna zona, v. acme zone. abysmal – abisalan, dubokomorski, v. abyssal, 1. abyss – (1) bezdan, ponor, v. chasm. (2) bezdan, abis, v.
deep. abyssal – (1) abisalan, dubokomorski. (a) U oceanogra-
fi ji – koji se odnosi na abisalnu zonu (abyssal zone), koji pripada oceanskoj sredini ili zoni dubine oceana (v. depth zone) veoj od 900 metara (3.000 stopa).
Termin takoer oznaava organizme koji pripadaju toj sredini. Sinonim (manje preporuljive uporabe): abysmal. (b) U geologiji – koji se odnosi na sredinu sedimentacije u najdubljem podruju oceanskih bazena. Energija sedimentacije je niska, abisalna ravnica je ravna (gotovo horizontalna), a fi nozrnasti sedimenti se taloe sporo djelovanjem slabih turbi- ditnih struja ili suspenzijom iz vode. Dubina vode je vea od 2.000 metara (6.500 stopa) tako da je voda hladna i suneva svjetlost je minimalna. (2) abisalan, dubokovodni. Koji pripada zoni ili se odnosi na zonu najvee dubine jezera na kojoj je voda «stajaa» ili ima postojanu temperaturu. (3) abisalan, plutonski, dubinski. U petrologiji – termin za oznaavanje ma- gmatske intruzije (igneous intrusion) ili nastalih erup- tivnih stijena v. plutonic. (4) abisal, abisalna zona, v. abyssal zone.
abyssal-benthic – abisalno-bentoski. Koji se odnosi na dno abisalne zone (abyssal zone), koji pripada ben- tosu abisalne regije (zone) oceana. Sinonim: abysso- benthic.
abyssal cone – abisalna (dubokomorska) lepeza. Tip podmorske (dubokomorske, abisalne) lepeze (v. sub- marine fan).
abyssal deposit – abisalni (pelagiki) sediment, v. pela- gic deposit.
abyssal fan – podmorska (dubokomorska, abisalna) le- peza, v. submarine fan.
abyssal fl oor – abisalno dno. Oceansko dno ili dno abi- salne zone (abyssal zone).
abyssal gap – abisalni klanac. U marinskoj geologiji – prolaz koji spaja dvije abisalne ravnice (v. abyssal plain) smještene na razliitim nivoima kroz koji se transportiraju klastini sedimenti. Sinonim: gap.
abyssal hill – abisalni breuljak. Uobiajena forma relje- fa oceanskog dna, breuljak visine 600 do 900 meta- ra (2.000 do 3.000 stopa) i širine nekoliko kilometara u dubokom oceanu, koji se nalazi prema moru od abisalne ravnice i u bazenima izoliranim hrptovima, izdignuima ili jarcima.
abyssal injection – abisalna injekcija magme. Proces prodiranja i dizanja plutonskih magmi (magmi koje su se formirale na velikoj dubini) kroz duboke kon- trakcijske pukotine u Zemljinoj kori.
abyssal intrusion – abisalna (plutonska) intruzija, v. plutonic intrusion.
abyssal pelagic – abisalno-pelagiki. Koji se odnosi na otvoreni ocean ili pelagiku sredinu na abisalnim du- binama. Sinonim: abyssopelagic.
abyssal plain – abisalna ravnica. Zaravnjeno podruje oceanskog dna, koje obino poinje od baze kon- tinentskog podnoja (continental rise), s nagibom manjim od 1:1.000. Nastaje taloenjem sedimenata mutnih struja i pelagikih sedimenata koji pokapa- ju (prekrivaju) prvotni reljef. Abisalne ravnice zauzi- maju najdublje dijelove mnogih oceanskih bazena (ocean basins).
abyssal rock – abisalna (plutonska, dubinska) stijena, plutonit, v. plutonic rock.
abyssal tholeiite – abisalni (oceanski) toleit, v. oceanic tholeiite.
abyssal zone – abisalna zona. Ekološka zona ili vode oceana na velikim dubinama izvan granica konti- nentskog šelfa, obino dublje od 1.000 metara (ili na dubinama izmeu 2.000 i 6.000 metara, gdje tem-
16
peratura vode obino nije vea od 4 °C). Sinonim: abyssal.
abyssobenthic – abisalno-bentoski, v. abyssal-benthic. abyssolith – abisolit, batolit, v. batholith. abyssopelagic – abisalno-pelagiki, v. abyssal pelagic. Acadian – akadijska serija. Stratigrafska serija srednjeg
kambrija (Middle Cambrian) provincijske skale u Sje- vernoj Americi (zastarjeli sinonim termina Abertan) – iznad georgija (Georgian), a ispod potsdama (Pots- damian).
Acadian orogeny – akadska orogeneza. Srednjopale- ozojska deformacija koja je obuhvatila uglavnom sjeverni dio planinskog sustava Appalachians. Vrhu- nac akadske orogeneze se moe datirati po slojevi- ma sedimenata kao poetak kasnog devona, ali su se zbivanja deformacija, plutonizma i metamorfoze nastavila i kasnije (starost intruzivne aktivnosti i me- tamorfoze je radiološkim metodama procijenjena na period prije 330 do 360 milijuna godina).
acantharians (Acantharia, Acantharina) – akantarije. Podrazred i podred radiolarija (zrakaša, radiolarians). Karakterizirani su centrogenim skeletom (centroge- nous skeleton) graenim od sulfata stroncija (cele- stita) i centralnom kapsulom zatvorenom u tanku jednostavnu opnu (ovojnicu).
acanthodian fi shes – akantodi, bodljikave ribe, v. acan- thodians.
acanthodians (Acanthodii) – akantodi, bodljikave ribe. Podrazred izumrlih riba koštunjaa (osteichthyans). Najstarije primitivne ribe. Karakterizirani su pera- jama koje su s prednje strane poduprte bodljama (spines). Ukljuuju najstarije gnatostome (eljusto- uste, gnathostomes) iz gornjeg silura. Stratigrafska rasprostranjenost: gornji silur-donji perm. Sinonim: acanthodian fi shes.
acarids (Acarida) – akaridi. Red arahnida (paunjaka, arachnids). Karakterizirani su nepostojanjem trbušne (abdominalne) segmentacije (abdominal segmenta- tion), ali s podjelom tijela na proterosomu (prote- rosoma) i histerosomu (hysterosoma). Stratigrafska rasprostranjenost: devon-danas.
acaustobiolith – akaustobiolit. Negoriva organska sti- jena ili stijena u ijem je stvaranju vanu ulogu imala akumulacija iste mineralne tvari organizmima; v. caustobiolith.
acaustophytolith – akaustofi tolit. Akaustobiolit (v. acaustobiolith) nastao aktivnošu biljaka, npr. pela- giki mulj koji sadri dijatomejske alge (dijatomeje) i nuliporni greben (rif ) ili vapnenac.
accelerated erosion – ubrzana erozija. Erozija koja se na danom podruju odvija brzinom veom od brzine normalne erozije (v. normal erosion). Obino je uvje- tovana utjecajem ljudske aktivnosti koja poremeu- je ili razara (uništava) prirodni pokrov i na taj nain izrazito smanjuje otpornost površine zemlje na ero- ziju i brzinu infi ltracije. U faktore koji uvjetuju ubr- zanu eroziju spadaju poveanje spiranja zbog sjee šuma, nepravilno kultiviranje tla, obrada tla bez iri- gacije, utabavanje pašnjaka stokom, poari i krenje prirodne vegetacije, iskapanje tla za temelje zdanja i cesta, urbanizacija vodokaptanih bazena, dnevni rudarski kopovi ili taljenje bakra i drugo. Ubrzanu eroziju takoer mogu uzrokovati i faktori koji nisu rezultat ljudske djelatnosti, npr. gromovi ili najezda glodavaca.
accelerator – ubrziva. U kemiji – tvar koja se rabi za poveavanje brzine kemijske reakcije, npr. ubrziva vezanja cementne kaše u operacijama cementacije bušotina se primjenjuje za ubrzavanje reakcije izme- u cementa i vode kako bi se bre postigla vrstoa cementa i skratilo vrijeme ekanja na njegovo veza- nje (stvrdnjavanje); v. cement accelerators.
accessory – (1) akcesorni mineral, v. accessory mineral. (2) akcesoran, dopunski. Naziv za piroklastini mate- rijal koji je nastao od fragmenata (krhotina) vulkan- skog konusa ili starijih lava. Termin je dio klasifi kacije materijala vulkanskih erupcija koja se osniva na na- inu postanka i ekvivalentan je terminu resurgentan vulkanski materijal (resurgent ejecta). (3) akcesoran. U paleontologiji – naziv za sekundarni ili minorni element pregradnih šavova amonita, npr. akcesorni reanj (accessory lobe) ili akcesorno sedlo (accessory saddle). Takoer kao imenica oznaava takav reanj ili sedlo.
accessory element – akcesorni element, element u tra- govima, v. trace element, 1.
accessory mineral – akcesorni (sekundarni, sporedni) mineral. Mineral ije postojanje ili nepostojanje u nekoj stijeni ne utjee na rezultate njene analize, od- nosno ije postojanje u stijeni nije bitno za ispravnu klasifi kaciju stijena. Openito se nalaze u vrlo malim koliinama, a u sedimentnim stijenama to su vei- nom teški minerali (v. heavy minerals). Sinonim: acce- ssory; v. essential mineral.
accessory spore – akcesorna spora (truska). Spore koje se nalaze u stijenama tek u vrlo malim koliinama. Meu akcesornim sporama mogu biti tipovi (forme) s vrlo ogranienom (uskom) rasprostranjenošu koji se rabe za korelaciju i zonalno rašlanjivanje (zonira- nje), na primjer slojeva ugljena.
access road – pristupna cesta. Cesta koja je izgraena od javne ceste do lokacije bušenja.
accidental error – sluajna pogreška. Nepredvidljiva pogreška ije se pojavljivanje ne moe objasniti ni- jednim od poznatih matematikih ili fi zikalnih zako- na ili pravila i iji je nastanak uvjetovan jedino slua- jem, npr. pogreška koja se pojavljuje zbog promjene vanjskih uvjeta koji se ne mogu kontrolirati. Sinonim: random error.
accidental inclusion – sluajna (egzogena) inkluzija (uklopak), ksenolit, v. xenolith.
accommodation – raspoloivi prostor sedimentacije, v. accommodation space.
accommodation block – stambeni blok. Modul postro- jenja za odobalno bušenje namijenjen za stanovanje osoblja, prehranu, uredski prostor i rekreaciju.
accommodation platform – stambena platforma. Brod, poluuronjiva platforma ili fi ksna (stacionarna) platforma za stanovanje osoblja. Obino su blizu i spojene s proizvodnom platformom.
accommodation space – raspoloivi prostor sedimen- tacije. U geologiji – volumen prostora koji je raspo- loiv za akumulaciju sedimenata. Sinonim: accom- modation.
accordant fold – sukladna (konkordantna) bora. Jedna od nekoliko bora koje imaju slinu orijentaciju.
accordion fold – uglata bora. Bora u kojoj uspravna kri- la imaju konstantnu debljinu slojeva, a dio du linije pregiba bore je karakteriziran oštro zašiljenim obli- kom i poveanjem debljine slojeva. Termin je danas
17
accumulatoraccreting plate boundary
zastario, ranije se rabio u genetskom smislu (znae- nju), a sada se katkada rabi kao sinonim za boru prije- loma (streliastu boru nastalu od pojaseva prijeloma plošnih struktura, kink fold). Sinonimi: angular fold, concertina fold.
accreting plate boundary – akrecijska (divergentna, konstruktivna) granica ploa. U geologiji – granica iz- meu dviju ploa koje se odmiu s novom litosferom oceanskog tipa nastalom na šavu. Sinonim: divergent plate boundary, diverging plate boundary; v. conver- gent plate boundary, transform plate boundary.
accretion – (1) akrecija (prirašivanje) kopna. U sedi- mentologiji – (a) Postupno i sporo poveavanje ili proširivanje kopna (zemljišta) pod utjecajem prirod- nih sila koje djeluju tijekom dugog razdoblja, npr. na plai (alu) nanošenjem (naplavnjivanjem) pijeska iz mora ili na poplavnoj (vodoplavnoj) ravnici akumu- lacijom sedimenta istaloenog rijekom. Po zakonu, prirast zemljišta pripada vlasniku zemljišta koje se na taj nain povealo. Sinonimi: aggradation, alluvi- on; v. lateral accretion, vertical accretion. (b) Zemljište koje se povealo ili je nastalo kao rezultat akrecije; (c) v. continental accretion. (2) akrecija. Kod struktura sedimentnih stijena – (a) Proces kojim se anorgan- sko tijelo poveava usljed vanjskog dodavanja novih estica, npr. prianjanjem. (b) Konkrecija (concretion), osobito konkrecija koja pravilno raste od središta prema rubu neprekidnim dodavanjem materijala. (c) Taloenje eolskog pijeska na kontinuiranoj pješanoj površini zbog smanjenja jaine vjetra ili poveanja hrapavosti površine. (3) akrecija, tektonska akreci- ja. U strukturnoj geologiji – dodavanje kontinentu materijala otonog luka ili mikrokontinentalnog materijala konvergentnim i transformnim gibanjem, tj. sudaranjem (kolizijom) i sljepljivanjem ili šavnim spajanjem. Lokalno, vrlo veliki volumeni materijala, koji sadri ivere ofi olita, dodani akrecijom. Sinonim: tectonic accretion. (4) akrecija (prirašivanje) korita. Ispunjavanje rijenog korita uvjetovano faktorima kao što su zamuljivanje ili djelovanje valova. (5) srašivanje estica probušenih stijena. U tehnologiji bušenja – mehanizam prianjanja djelomino hidra- tiranih estica probušenih stijena uz sklop dubinskih bušaih alatki. estice stijena se nakupljaju u obliku kompaktnog slojevitog taloga.
accretionary – akrecijski. Koji je sposoban poveati se (narasti) vanjskim dodavanjem ili akumuliranjem materijala. Termin se osobito odnosi na sekundar- ne sedimentne tvorevine (strukture) nastale pove- anjem primarnog (ve postojeeg) nukleusa (na primjer, okruglo tijelo koje je formirano valjanjem) ili na vapnenac koji se formirao na mjestu postanka sporim akumuliranjem organskih ostataka.
accretionary limestone – akrecijski vapnenac (vapne- njak). Vapnenac formiran sporom akumulacijom or- ganskih ostataka.
accretionary terrane – akrecijski stijenski kompleks. Alohtona masa kontinentalnog ili oceanskog mate- rijala koja je dodana rubu kratona sudaranjem (ko- lizijom) i sljepljivanjem. Kako se misli da je veina stijenskih kompleksa tako nastala, termin se moe smatrati suvišnim. Sinonim: accreted terrane.
accreted terrane – akrecijski stijenski kompleks, v. accre- tionary terrane.
accretion ripple mark – akrecijski riplmark. Nesimetri-
ni riplmark s poloenom i zakrivljenom (savijenom) padinom zaklonjenom od vjetra (u zavjetrini) i mak- simalnim kutom nagiba manjim od kuta mirovanja (poetka klizanja rastresitog materijala). Sastoji se od kosih slojeva bez primjetne sortiranosti estica; v. avalanche ripple mark.
accretion till – akrecijski (bazalni) til, v. basal till. accretion vein – akrecijska ila. Tip ile u kojoj je mi-
neralni sediment nastao kao rezultat ponavljanog is- punjavanja materijalom zbog višekratnog otvaranja pukotina.
accumulation – (1) akumuliranje, nagomilavanje, go- milanje. (a) U glaciologiji – svi procesi koji ledenjaku, plivajuem ledu ili snjenom pokrovu (pokrivau) dodaju nove koliine snijega ili leda, ukljuujui sni- jeenje, kondenzaciju, snjenu lavinu, prenošenje (transportiranje) snijega vjetrom i smrzavanje vode. Sinonimi: alimentation, nourishment; v. ablation. (b) U naftnoj geologiji – faza u postanku (razvoju) leišta ugljikovodika tijekom koje su ugljikovodici migrirali u leište i tamo ostali. (2) akumulacija. (a) U glacio- logiji – koliina snijega ili drugih vrstih precipitata koja je dodana ledenjaku ili polju fi rna tijekom pro- cesa akumulacije. (b) U naftnoj geologiji – ugljikovo- dici koji su se akumulirali (koji zalijeu) u leištu.
accumulation area – podruje akumulacije. Dio lede- njaka ili polja fi rna gdje je tijekom godine akumu- lacija vea od ablacije; podruje iznad snjene linije (equilibrium line). Sinonimi: accumulation zone, fi rn fi eld, zone of accumulation; v. ablation area.
accumulation chamber – akumulacijska komora. Oprema plinskog lifta (gaslifta). Upotrebljava se kada je zbog volumena proizvedenih slojnih fl uida kontinuirani (neprekidni) plinski lift nepraktian. Fluidi se nakupljaju u komori i istiskuju u kolonu uzlaznih cijevi (tubing) periodikim injektiranjem komprimiranog plina. Dok fl uidi struje u uzlaznim ci- jevima usisni zaklopac je zatvoren, pa je sloj zaštien od djelovanja tlaka.
accumulation of oil and gas – akumulacija (naku- pljanje) nafte i plina. U naftnoj geologiji – proces nakupljanja ugljikovodika u poroznim i propusnim slojevima i njihovo raslojavanje – plin se akumulira na najvišem nivou leišta, voda (ako postoji) na naj- niem nivou, a nafta izmeu njih. Proces akumulacije ugljikovodika traje nekoliko milijuna godina.
accumulation of petroleum – akumulacija ugljikovodi- ka. U naftnoj geologiji – (1) Termin slobodne upora- be koji oznaava naftno ili plinsko leište/polje. (2) Podzemna akumulacija nafte koja moe osigurati njenu proizvodnju u ekonominim koliinama. (3) Proces formiranja leišta ugljikovodika (nafte, plina) njihovom migracijom; v. accumulation of oil and gas.
accumulation zone – zona akumulacije. (1) v. accumu- lation area. (2) Podruje na kojem se prvobitno nata- loila osnovna masa snijega koja dovodi do snjenih lavina. Sinonim: zone of accumulation.
accumulative rock – akumulativna stijena, kumulat, v. cumulate.
accumulator – (1) hidrauliki akumulator. Visokotlani rezervoar (posuda) koji se rabi za skladištenje teku- ine ili plina pod tlakom (skladištenje energije u tim oblicima) za iznenadne i brze potrebe hidrauliki ili pneumatski aktiviranih sustava za velikom snagom tijekom kratkog perioda. U procesu bušenja, na pri-
18
acid additivesaccumulator battery
mjer, hidrauliki se akumulatori rabe za aktiviranje protuerupcijskih ureaja (preventera) na bušaim postrojenjima (obino sadre hidrauliki fl uid pod tlakom komprimiranog dušika i nalaze se na odree- noj udaljenosti od uša kopnene bušotine i na ušu odobalne bušotine). Akumulator se ponovno napaja manjim kapacitetom i sporije vraanjem radnog fl u- ida. (2) elektrini akumulator. Naprava za akumulira- nje elektrine energije koja je korisni prenosivi izvor energije. Pri punjenju akumulatora se elektrina energija pretvara u kemijsku, a pri njegovu pranje- nju se zbiva obratan proces. Sinonimi: accumulator battery, rechargeable battery, secondary battery, sto- rage battery.
accumulator battery – elektrini akumulator, v. accu- mulator, 2.
accuracy – tonost. (1) Tijesno slaganje (closeness of agreement) izmeu rezultata mjerenja (test result) i prihvaene referencijske vrijednosti (stvarne vrijed- nosti mjerene veliine – accepted reference value). Termin se ne smije miješati s pojmom preciznost (v. precision). (2) Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjer- nog ureaja ili instrumenta) da pokazuje vrijednosti bliske pravim vrijednostima mjerenih veliina (true value of measurand).
accuracy of measurement – tonost mjerenja, mjerna tonost. Tijesno slaganje (closeness of agreement) izmeu mjernog rezultata (result of measurement) i istinite (prave) vrijednosti mjerene veliine (true va- lue of measurand), v. accuracy.
accuracy of measuring instrument – tonost mjerila (mjernog instrumenta). Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjernog instrumenta) da pokazuje vrijednost blisku pravoj vrijednosti mjerene veliine (true value of me- asurand).
AC demagnetization – demagnetizacija u izmjeni- nom magnetskom polju, v. alternating-fi eld dema- gnetization.
acetic acid – octena (etanska) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva – organska kiselina, bistra, bezboj- na viskozna tekuina ili staklasta kristalina masa oštrog (prodornog) mirisa sa svojstvom miješanja (miscibilna) s vodom ili alkoholom, koja se esto rabi za obradu naftnih i plinskih slojeva. Ponajprije je pri- kladna za bušotine s visokom temperaturom (veom od 120 °C/250 °F) ili kada se u tehnologiji obrade sloja trai produljeno vrijeme reakcije (octena kise- lina ima svojstvo sporije reakcije). Octena kiselina je manje korozivna od uobiajeno primjenjivane solne kiseline (pa se obrade njome mogu lakše inhibirati ili usporiti kada dugo traju) što je osobito nuno u obradama gdje se zahtijeva zaštita specijalnih legu- ra. U veini operacija obrada octena kiselina se rabi zajedno sa solnom kiselinom i drugim aditivima. Si- nonim: ethanoic acid.
acetolysis – acetoliza. Kemijska reakcija u kojoj octena kiselina djeluje slino djelovanju vode kod hidrolize, npr. reakcija koja se primjenjuje pri maceraciji kada se organski materijal (poput treseta) zagrijava u smjesi koja se sastoji od devet dijelova octenog an- hidrida i jednog dijela koncentrirane sulfatne (sum- porne) kiseline. Pri tome se osobito jako razgrauje celuloza.
acetylene – acetilen, etin. Najjednostavniji lan alkina (alkinskog reda ugljikovodika). Bezbojan, nestabilan
i vrlo zapaljiv plin karakteristina slatka mirisa. Rabi se u organskoj sintezi i za zavarivanje. Sinonim: et- hyne.
acetylenes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (alkinskog) reda, v. alkynes.
acetylene series of hydrocarbons – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (al- kinskog) reda, v. alkynes.
ACF diagram – dijagram ACF. U petrologiji – trojni (ternarni) dijagram na kojem je prikazan pojedno- stavnjeni sastav metamorfnih stijena. Konstruira se nanošenjem molekulskih koliina triju komponena- ta: A=aluminij-oksid, Al
2 O
2 O); C=kalcij-oksid,
5 ; F=feroksid, FeO +
magnezij-oksid, MgO + mangan-oksid, MnO. Suma A+C+F (u molovima) preraunava se na 100%. Do- pušteno je postojanje viška silicij-dioksida; v. AFM diagram, A’KF diagram.
acicular – igliast. (a) Naziv za kristal koji ima oblik igle; (b) Naziv za sedimentnu esticu ija je duljina tro- struko (i više) vea od širine.
acid – (1) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva – gene- riki termin kojim se oznaavaju fl uidi za obrade (sti- mulacije) slojeva i koji obino podrazumijeva solnu (klorovodinu) kiselinu i mješavinu aditiva kiselini. Obrade slojeva kiselinom su uglavnom tako projekti- rane da ukljuuju paletu tipova kiselina ili mješavina kiselina – octenu, mravlju, solnu, fl uorovodinu i fl u- orobornu. Primjene razliitih tipova kiselina ili njiho- vih mješavina se baziraju na karakteristikama reakci- je pripremljenog radnog fl uida za obradu. (2) kiseo. (a) v. silicic. (b) v. acidic. (c) Termin kojim se oznaava kiseli, odnosno natrijski plagioklas.
acid additives – aditivi kiselinama. U tehnologiji obra- de (stimulacije) slojeva kiselinama – kemikalije i ma- terijali koji se dodaju kiselini kako bi se promijenila njena svojstva tijekom obrade radi poveanja njene djelotvornosti i sprjeavanja neeljenih posljedica koje bi nastupile kada bi se rabila samo kiselina. U aditive kiselinama za obradu spadaju: (a) inhibitori korozije (corrosion inhibitors) – organski ili anorgan- ski spojevi za usporavanje brzine reakcije kiseline s površinskom i dubinskom opremom; djelotvornost inhibitora ovisi o temperaturi, tlaku, tipu i koncentra- ciji kiseline i inhibitora te postojanju drugih aditiva u kiselini; (b) sredstva za geliranje (gelling agents) – aditivi za poveavanje viskoznosti kiseline, ime se usporava brzina reakcije i smanjuje gubitak kiseline; primjenjuju se topljive smole, sintetski polimeri, fi ni pijesak, fi na sol; (c) aditivi za sprjeavanje gubljenja fl uida (fl uid-loss additives) – dodaju se kako bi se po- stiglo dublje prodiranje kiseline u formaciju; rabe se topljive smole; (d) agensi za smanjivanje trenja (friction reducers) – dodaju se radi smanjivanja gubi- taka usljed trenja izmeu kiseline i cijevi te kiseline i pukotine, ime se omoguuju vei kapaciteti injek- tiranja kiseline i smanjuje snaga koja je potrebna za pumpanje zadanim kapacitetom; obino se rabe sin- tetski poliakrilamidi; (e) površinski aktivne tvari (sur- face-active agents) - primjenjuju se za sprjeavanje stvaranja emulzija koje mogu poveati gubitke tlaka kada se bušotina ponovno pusti u proizvodnju i/ili za promjenu moivosti kako bi se poboljšala reakcija kiseline s formacijom; (f ) agensi za sprjeavanje stva-
19
acidicacid brittleness
ranja taloga (antisludge agents) – dodaju se za sma- njivanje nastanka netopljivog taloga od asfaltena, smole, parafi na i drugih kompleksnih ugljikovodika (formiraju ga neke sirove nafte u kontaktu s kiseli- nom); rabe se specifi ne površinski aktivne tvari; (g) alkoholi (alcohols) – dodaju se za poboljšavanje i- šenja bušotine nakon završene obrade; primjenjuje se metilni ili izopropilni alkohol; (h) pasivatori (seque- sterants, sequestering agents) – primjenjuju se za spr- jeavanje precipitacije spojeva eljeza iz odraene kiseline; obino se rabe limunska, mlijena i octena kiselina te etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA) i nitrilotrioctena kiselina (NTA); (i) kemijski usporivai reakcije (chemical retarders) – agensi za usporavanje brzine reakcije kiseline kako bi se postiglo njeno du- blje prodiranje u sloj; rabi se mravlja kiselina s dodat- kom kemikalija, i (j) usmjerivai (materijali za usmje- ravanje) radnog fl uida (diverters, diverting materials) – mehaniki materijali (obino brtvene kuglice) i ke- mijski materijali (benzojeva kiselina, parafi nske po- limerne kuglice,antracen) za usmjeravanje radnog fl uida za obradu u manje propusne zone (intervale) sloja umjesto u propusne zone; v. acidizing.
acid brittleness – vodikova (kisela) krtost, vodikovo pu- canje pod naprezanjem, v. hydrogen embrittlement.
acid bottle – epruveta s fl uorovodinom kiselinom. Sta- klena cjevica djelomino ispunjena razblaenom fl uorovodinom kiselinom; nekad se rabila za odre- ivanje otklona kanala bušotine od vertikale (za odreivanje kuta nagiba kanala bušotine); v. acid- dip survey.
acid clay – kisela glina. Glina iz koje se u vodenoj sus- penziji izdvajaju vodikovi ioni, npr. japanska kisela glina (varijetet Fullerove zemlje).
acid dip-survey – odreivanje kuta nagiba kanala bu- šotine epruvetom s fl uorovodinom kiselinom. Meto- da mjerenja kuta nagiba kanala bušotine (otklona kanala bušotine od okomice) staklenom epruvetom ispunjenom fl uorovodinom kiselinom. Epruveta se spušta u kanal bušotine u vodonepropusnoj navlaci i u njemu zadrava 20 do 30 minuta. Za to vrijeme kiselina nagrize stijenku epruvete u horizontalnom nivou, što omoguuje odreivanje otklona smjera kanala bušotine od vertikale. Metoda se danas više ne primjenjuje; v. acid bottle.
acid dispersion – kiselinska disperzija. Mješavina anor- ganske ili organske kiseline i aromatskog otapala koja se rabi za uklanjanje nafte i parafi na iz forma- cije pri obradi skeleta stijene (matriksa) kiselinom. Otapalo i kiselina dolaze istovremeno u kontakt s formacijom. Kiselinske disperzije se takoer rabe za uklanjanje kamenca.
acid eff ect – utjecaj kiseline. U procjeni formacije – pro- mjena u mjerenju zahvata (kaptiranja) impulsnih neutrona koja je uzrokovana obradom karbonatne formacije kiselinom. Obrada kiselinom poveava po- roznost formacije i ostavlja kloride u njoj i time po- veava popreni presjek zahvata neutrona. Budui da te promjene utjeu na vrijeme raspada termikih (toplinskih) neutrona, one se moraju uzeti u obzir pri interpretaciji.
acid formation treatment – obrada sloja kiselinom, v. acidizing.
acidfrac, acid frac (AF) – kiselinsko hidrauliko frakturi- ranje, v. acid fracturing.
acid fracture – frakturirati sloj kiselinom. U tehnologiji obrade slojeva – napraviti umjetne pukotine u sloju, na primjer, tvrdom produktivnom vapnencu, injekti- ranjem kiseline pri visokom tlaku u sloj; v. acid frac- turing.
acid fracture treatment (ACFR, acfr) – kiselinsko hi- drauliko frakturiranje v. acid fracturing.
acid fracturing – kiselinsko hidrauliko frakturira- nje. Metoda stimulacije bušotina koja se osniva na stvaranju umjetnih pukotina u leišnoj stijeni i na njihovu otapanju injektiranom kiselinom (izjedanju stijenki nastalih pukotina kiselinom, ime se pove- ava vodljivost pukotina i stvaraju kanali strujanja do bušotine). Operacija se izvodi vrlo slino hidrau- likom frakturiranju, s razlikom što se primjenjuje za stimulaciju karbonatnih leišta niske permeabilnosti (vapnenakih, dolomitskih), gdje su kiseline djelo- tvornije nego u pješenjakim leištima. Postupak se sastoji u injektiranju odreenog volumena iner- tne, gelirane vode u bušotinu kako bi se napravila pukotina u formaciji, zatim emulzije kiseline i nafte s podupiraem ili bez njega (za izjedanje površine sti- jenke pukotine), a na kraju se moe injektirati obrok obine kiseline. Naješe se rabi klorovodina (sol- na) kiselina 15%-tne masene koncentracije (katkada dvostruko vee ili manje koncentracije), jer nije sku- pa u odnosu na njenu mo otapanja leišne stijene i jer stvara topljive soli (ponajprije kloride kalcija i ma- gnezija) kada reagira s vapnencima ili dolomitima. Takoer se rabe i organske kiseline, same ili u smjesi sa solnom kiselinom, prvenstveno za tzv. vrue bušo- tine (s temperaturom veom od 120 °C) – mravlja ili octena. Obrade karbonatnih slojeva kiselinskim frak- turiranjem, meutim, mogu biti neuspješne u mno- gim sluajevima zbog toga što su površine (plohe) pukotina (moene i izjedene kiselinom) premekane ili je vrstoa formacije nedovoljna da sprijei zatva- ranje pukotina usljed tlaka (teine) pokrovnih nasla- ga ili se pukotine ispune netopljivim fi nim esticama (kada se nakupi znatna koliina tih estica nakon reakcije kiseline sa stijenom) koje smanje njihov pro- toni kapacitet (v. closed fracture acidizing) Sinonimi: acidfrac, acid fracture treatment, acid fracturing trea- tment; v. hydraulic fracturing, matrix acidizing.
acid fracturing treatment – kiselinsko hidrauliko frak- turiranje, v. acid fracturing.
acid gases – kiseli plinovi. Sumporovodik i ugljik-diok- sid u prirodnim i rafi nerijskim plinovima. Uz postoja- nje vlage stvaraju korozivne kiseline; v. sour gas.
acid gas removal – uklanjanje kiselih plinova, v. gas sweetening.
acid gel – kiseli gel. Kisela otopina zgusnuta dodava- njem koloidnih estica.
acidic – kiseo. U petrologiji – (a) Naziv za eruptivne (ma- gmatske) stijene (v. igneous rock) koje sadre više od 66% (ili 60%) silicij-dioksida. Termin acidic se katkada slobodno, ali nekorektno (i nepreporuljivo) rabi kao sinonim termina felsic (felziki) i ekvivalent termina oversaturated (prezasien), ali ti termini ukljuuju tipove stijena (npr. nefelin, sijenit, kvarcni bazalt) koje se openito ne smatraju kiselim. Neki autori ne odobravaju taj termin zbog njegove neodreenosti. Kisele eruptivne stijene ine jednu od etiriju skupi- na eruptivnih stijena prema njihovoj široko upotre- bljavanoj klasifi kaciji koja se bazira na sadraju silicij-
20
acid number (of crude oil)acidic igneous rocks
dioksida u njima – uz bazine (v. basic), neutralne (v. intermediate) i ultrabazine (v. ultrabasic) eruptivne stijene. Sinonimi: acid, silicic (v.). (b) Termin slobodne uporabe za oznaavanje bilo koje eruptivne (ma- gmatske) stijene koja se preteno sastoji od svijetlih minerala, ima relativno malu gustou i sadri manje od 65% silicij-dioksida.
acidic igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v. acidic.
acidic rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v. acidic.
acid igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) sti- jene, v. acidic.
acid inhibitor – inhibitor kiseline (reakcije kiseline). Ke- mijski inhibirajui aditiv koji se primjenjuje u ope- racijama obrade (stimulacije) slojeva kiselinom za usporavanje kemijske reakcije kiseline sa stijenom kako bi se zaštitila dubinska oprema bušotine i opre- ma za izvoenje obrade (sprijeilo njihovo ošteenje) od korozivnog djelovanja kiseline. Inhibitori kiseline mogu biti organski spojevi (na primjer, s dušikom ili sumporom) ili anorganski (na primjer, bakar ili arsen). Tip i koncentracija inhibitora se odreuju prema vr- sti materijala opreme (štienog metala) i specifi nim uvjetima u kanalu bušotine (temperaturi i trajanju izloenosti djelovanju kiseline tijekom obrade).
acid intensifi er– intenzifi kator reakcije kiseline. Aditiv koji se primjenjuje u operacijama obrade slojeva kiselinom za ubrzavanje ili pojaavanje kemijske re- akcije kiseline sa stijenom. Intenzifi cirana kiselina je smjesa inhibirane klorovodine (solne) i fl uorovodi- ne kiseline. Fluorid pojaava reakciju kiseline.
acidite – acidit. Eruptivna (magmatska) stijena bogata silicij-dioksidom.
acidity – kiselost. U petrologiji – postotni sadraj silicija (izraen kao suma kationa) u mineralima i stijenama. Stijene koje sadre više od 60% silicija se nazivaju kiselim (acidic).
acidity coeffi cient – koefi cijent aciditeta, kisikov koefi ci- jent, v. oxygen ratio.
acidity quotient – koefi cijent aciditeta, kisikov koefi ci- jent, v. oxygen ratio.
acidization – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidi- zing.
acidize – obraditi (stimulirati) kiselinom, v. acidizing. acidizing – obrada (stimulacija) kiselinom. U tehnologiji
obrade slojeva – metoda poveanja kapaciteta proi- zvodnje ili injektiranja bušotina pumpanjem (injekti- ranjem) kiseline u intervale (zone) leišta (sloja) koji su topljivi u kiselini (veinom u karbonatna leišta – vapnenaka i dolomitna – i pješenjake s dostatnim sadrajem kalcijske komponente) kako bi se uklonili bilo kakvi blokirajui materijali iz perforacija i kolone zaštitnih cijevi (casinga) ili sa stijenki produktivnog sloja te poboljšalo strujanje fl uida u leišnoj stijeni proširivanjem pora i time poveavanjem permeabil- nosti sloja. Operacije obrade bušotina kiselinama se, ovisno o kapacitetu (volumenu) i tlaku injektiranja, openito mogu podijeliti u tri tipa: (a) kiselinsko frakturiranje (stvaranje pukotine u leištu i izjedanje površine njene stijenke kiselinom kako bi se pove- ala vodljivost pukotine – v. acid fracturing) i obrada pukotina kiselinom (v. fracture acidizing); (b) obrada matriksa kiselinom (operacija uklanjanja ošteenja sloja injektiranjem kiseline malim kapacitetom bez
frakturiranja formacije – v. matrix acidizing), i (c) pra- nje kiselinom (za otapanje kamenca i precipitata u kanalu bušotine – v. acid wash) i išenje bušotine kiselinom (v. wellbore cleanup).
Od anorganskih kiselina se za obradu naješe rabe 15%-tna klorovodina (solna) kiselina (regular acid), a s dodavanjem inhibitora i 30%-tna koncentracija, mješavina klorovodine i fl uorovodine kiseline ili tzv. isplana kiselina za obradu pješenjaka (mud acid) i fl uorovodina, a od organskih kiselina octe- na i mravlja. Kiseline za obradu moraju reagirati s karbonatima i drugim mineralima i formirati topljivi produkti reakcije. Takoer je nuno da se mogu inhi- birati kako bi se izbjegla korozija i da se mogu rabiti usporivai brzine reakcije kiseline sa stijenom (kako bi se produljilo vrijeme reakcije jake kiseline, zaštitila oprema u bušotini i omoguilo prodiranje kiseline u formaciju) i drugi aditivi koji u kombinaciji s kise- linom smanjuju trenje, stabiliziraju gline i razbijaju emulzije. Kiselina se obino nakon pumpanja u bu- šotinu ostavlja u njoj odreeno vrijeme pod tlakom, a nakon svršetka reakcije se izbacuje i bušotina se oisti.
Volumeni injektirane kiseline obino variraju od 4 do 400 m3, a koncentracija od 10 do 20%. Prema nainu (tehnici) izvedbe, obrada kiselinom moe biti (ovi- sno o tome je li je strujanje kiseline u obraivanu for- maciju kontrolirano usmjereno ili je nekontrolirano) regulirana (kontrolirana ili selektivna – v. controlled acidizing treatment) i neregulirana (nekontrolirana ili neselektivna – v. uncontrolled acidizing treatment). Ako se obrada izvodi injektiranjem kiseline u više koraka, tada se naziva višestupanjska (v. stage acidi- zing).
Obrada kiselinom se takoer primjenjuje za išenje bušotina od ostataka cementa, bušae isplake, ka- menca i krhotina od perforiranja (wellbore cleanup treatment). U nekim metodama hidraulikog frak- turiranja formacija kiselina se rabi kao radni fl uid za frakturiranje (v. hydraulic fracturing). Sinonimi: acid formation treatment, acidization of wells, acidizing job, acidizing of formation, acidizing of wells, acidizing treatment, acid job, acid stimulation, acid treating of wells, acid treatment, acid well treatment, well acidi- zing.
acidizing a well – obrada (stimulacija) bušotine kiseli- nom, v. acidizing.
acidizing job – operacija obrade (stimulacije) kiselinom, v. acidizing.
acidizing of formation – obrada (stimulacija) sloja kise- linom,