nacionalni park paklenica

Nacionalni park Paklenica

• Prva zaštita 1928. financijskim zakonom na jednu godinu

• Proglašen 1949.

1956. utvrđena površina

3600 ha

1997. 9500 ha

Klanac Velike Paklenice

http://imageshack.us/


• Glavni fenomeni za proglašenje;

• Raznolike šumske zajednice u izvorišnom dijelu potoka Velike i Male Paklenice

• Kasnije; prirodne, kulturne i arheološke vrijednosti

• Geomorfološke vrijednosti


• Posebne vrijednosti;

• Geomorfološki reljef

Bojinac


• Sveto brdo 1753 m – drugi vrh na Velebitu po visini

• Stanište rijetke i zaštićene vrste planinski žutokrug

(Vipera ursinii macrops)


• Kanjon Velike Paklenice

• Duljina 14 km, širina 500-800 m

• Kanjon Male Paklenice

• Duljina 12 km, širina 400-500 m


• Paleontološka nalazišta Špilja i Jama u Zubu Buljme

• 90 speleoloških objekata

• 53 jame i 37 špilja.

• Najdublja jama Ponor na Bunjevcu duboka 534 m • Kaverna u Crljenom kuku dubine 152,5 m

• Jama lijepih fosila dubine 103 m,

• Jama Vodarica duga 300 m

• Špilja u Zubu Buljme duga 250 m


Vode;

Stalni; Stražbenica, Kontinovo vrilo, Velika Močila, Pećina, Ivine

vodice-izvor Velike Paklenice

Povremeni izvori; Brezimenjača, Suhe Drage. Orljača

Izvor Male Paklenice


• Anića kuk


• Kamenica na Bojincu


• Biljni svijet

• Cca 1000 vrsta – 79 endemičnih

• Asteraceae

• Poaceae, Fabaceae

• Lamiaceae


• Seseli malyi


• Lilium cattaniae

http://photobucket.com/


• Cypripedium calceolus


• Arenaria orbicularis

Kanjon

Velike i

Male Paklenice


• Campanula fenestrellata


• Campanula cohleariifolia


• Aquilegia kitaibelii


• Linaria alpina

• Tercijarni relikt

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/86/Linaria.alpina.web.jpg


• Daphne alpina


• Lilium bosniacum

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6f/Ljiljan1pc.jpg


• Tulipa sylvestris


• Zone za penjanje


• Kulturno-povijesna baština

• Prije 8000 g. neolitik

• Rimski Argyruntum-Starigrad

• Srednji vijek- utvrde; Večka kula i Paklarić

• Pastirski stanovi


• Mirila

Nacionalni park Risnjak

• Vrh Risnjaka s planinarskim domom Proglašen 15. rujna 1953. 3600 ha 1956. 3014 ha 1997. 6350 ha Klekovina planinskog bora (Pinus mugo) Lonicero borbasianae-Pinetum mugi


• Najznačajnija obilježja; • snažna klimatska i vegetacijska pregrada između

Hrvatskog primorja i kopnenih dijelova Hrvatske • - najznačajniji primjer visinskog vegetacijskog

raščlanjenja Hrvatske • - najljepše izražen fenomen vegetacije ponikvi • - prirodna veza između Alpa i balkanskih planina • - prirodno stanište sve tri velike europske zvijeri

(medvjed, vuk i ris) • -


Flora

Oko 1148 vrsta i podvrsta

endemične i rijetke: Campanula justiniana, Campanula cochlearifolia, Edraianthus graminifolius, E. tenuifolius, Euphorbia carniolica, Iris variegata, Polygala croatica,


• Campanula

justiniana


• Campanula cochleariifolia


• Euphorbia carniolica


• Edraianthus graminifolius

Nacionalni park Risnjak Vegetacija

• Klekovina planinskog bora (Lonicero-Pinetum mugi) • Pretplaninska šuma bukve (Homogyno alpinae-Fagetum) koja uključuje

i klekovinu bukve. • Pretplaninska šuma smreke (Lonicero.Piceetum excelsae), • Dinaridska miješana šuma bukve i jele (Calamintho Abieti-Fagetum) • šuma krške jele s milavom (Calamagrostio-Abietetum) na kamenim

blokovima. • Gorska šuma smreke (Aremonio-Piceetum excelsae) • Šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum) na kiselim tlima. • Od izvanšumske vegetacije treba spomenuti rudine oštre vlasulje

Festucetum pungentis na najvišim dijelovima Risnjaka. • Livada tvrdače Nardetum strictae • Pretplaninska livada busike Deschampsietum subalpinum • Livada uspravnog ovsika i srednjeg trputca (Bromo-Plantaginetum

mediae) • Livada vrkute i žućkaste zobice (Alchemillo-Trisetetum flavescentis).


• Planinarski dom na Snježniku


• Vrelo Kupe

• Dubina > 82 m


• Poučna staza Leska

Nacionalni park Risnjak Pogled s vrha Velikog Risnjaka (1528m)

Nacionalni park sjeverni velebit

• Karta Nacionalnog parka

• Proglašen 09.06.1999. godine

• 109 km2


• Strogi rezervat Hajdučki kukovi i Rožanski kukovi-

1220 ha • Geomorfološki fenomen

• > 150 jama

• Lukina jama

• Dozvoljen samo prolaz

• Premužićevom stazom


• Strogi rezervat Hajdučki kukovi


• Jurekovački kuk Vratarski kuk


• Botanički rezervat “Visibaba”

• Nalazište Sibiraea croatica


• 201 speleološki objekt

Karta speleoloških objekata


• Ulaz u Lukinu jamu 1392 m dubine

Croatobranchus mestrovii


• Jesenji pogled na Sjevernom Velebitu


• Pogled sa Zavižana


• Kamenica


• Flora

• Više od 950 vrsta i podvrsta

• 40-tak lokalnih endema

• 2,3% ima IUCN status na nacionalnoj razini

• 5,1% zaštićeno na europskoj razini


• Cardaminopsis croatica


• Sibiraea croatica


• Gentiana lutea

ssp. symphyandra


• Ribes alpinum


• Campanula waldsteiniana


• Gentiana clusii


• Gentiana tergestina


• Campanula velebitica


• Eryngium alpinum


Vegetacija

šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum

orientalis)

šuma crnoga graba i hrasta medunca (Ostryo-Quercetum pubescentis),

bukova šuma (Seslerio-Fagetum sylvaticae)

šuma bukve i jele - Abieti-Fagetum dinaricum

pretplaninska bukova šuma s urezicom - Homogyno sylvestris -Fagetum sylvaticae

smrekova šuma s pavlovcem -Aremonio-Piceetum,

pretplaninska smrekova šuma s čopocem (Listero - Piceetum abietis)

smrekova šuma s milavom (Calamagrostio - Piceetum)


• Vegetacija livada


• Klekovina bukve


• Štirovača


• Samonikla šuma crnog bora na Borovom vrhu


• Prilaz Botaničkom vrtu ispod Zavižana


• Sukcesija na planinskim livadama


• Panorama Sj. Velebita

Nacionalni park Plitvička jezera

• Proglašen 8.04.1949 na površini 19.462 ha,

• šume 15.715 ha, vode 217 ha, travnjaci sa seoskim

prostorima 3.530 ha.


• 16 imenovanih jezera

• Bijela i Crna rijeka, potok Liman

• Manja vrela

• Jezero Kozjak


• Flora 1267 vrsta

• Reliktne, endemične i rijetke

• Drosera rotundifolia


• Edraianthus tenuifolius


• Ranunculus thora – R. scutatus


• Scilla litardierei =

• Chouardia litardierei


• Ligularia sibirica


• Cypripedium calceolus – gospina papučica

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/74/Cypripedium_calceolus_wiki_mg-k01.jpg

Nacionalni park Kornati

Proglašen 1988. na površini 22.375 ha 91 otok, otocic i

hrid.

• 1997. smanjen na 21.800 ha

• 89 otoka, otočića

i hridi


• Otok Kornat 32,h km2

• 9 otoka > 1 km2

• 76 < 1 ha


• Velika Panitula i Piškera


• Tureta na Kornatu 6. st. – ilirska utvrda i

Gospa od Tarca


• Uvala Vruje


• Flora na području N.P. Kornati

• Istražuje se više od 200 g.

• 537 svojti

• Fitogeografski položaj;

• Istočnojadranski sektor jadranske florne provincije


• Centaurea ragusina zaštićena od 1969.


• Euphorbia dendroides rijetka vrsta


• Iris illyrica


• Limonium cancellatum


• Vegetacija • Eumediteranska zona Mediteranske regije

• Klimazonalna zajednica Myrto-Quercetum ilicis hazmofitska zajednica Phagnalo-Centaureetum ragusinae Obalna zajednica Plantagini-Limonietum cancellatae Travnjaci Stipo-Salvietum brachypodietum ramosi Festuco-Koelerietum splendentis

Nacionalni park Mljet

• Proglašen 11. studenog 1960.

• 5.375 ha kopna i mora


• Vrijednosti

• Jedinstven krajolik

• Sustav slanih jezera- bila slatkovodna do kršćanske ere

• Krški oblici- špilje, blatine, boćata jezera

• Šumski pokrov

• Samostan Sv. Marije

• Lokalitet Polače s ostacima rimske palače


• Crna Klada – početak N.P. Mljet

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/ab/Crnaklada.JPG


• Bogata orografija; Klifovi – strmci, krška polja, garme-

urušene špilje

• Zakamenica-

užna obala

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/20/Amiteatar.JPG


• Veliko i Malo jezero

• Vrata od Solina

ulaz u Veliko jezero

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/91/Vratosolina1.JPG

Nacionalni park Mljet • Pomena s jezerima u pozadini

• Veliko jezero 1,42 km2, dubina 46 m

• Malo jezero o,25 km2, dubina 29 m


• Polače – ostaci ranokršćanske crkvice i rimske palače iz

kasne antike

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/16/Crkvica.jpg


• Otočić Sv. Marije na Velikom jezeru s benediktinskim

samostanom

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/eb/Oto%C4%8Di%C4%87.jpg


• Flora 716 svojti na otoku. Nema posebnih podataka za područje Parka.

• 31 svojta ima status po IUCN

• Heliosperma insulare – mljetska sunčica – endem

• Portenschlagiella ramosissima

• Iris pseudopallida


• Iris pseudopallida


• Anthyllis barba jovis – Jupiterova brada


• Arbutus xandrachnoides – goli čovik


• Juniperus phoenicea - somina


• Vegetacija

• Eumediteranska zona

• Najveći dio šume alepskog bora u nekoliko oblika

• sa česvinom, mirtom, crnim jasenom, crnim grabom

• Stijene

• Phagnalo-Centaureetum ragusinae, Campanulo-Moltkietum petraeae

• Izvan Parka Echinophoro-Elymetum farcti


• Limonium anfractum – endem južnog primorja

http://www.mein-kroatien.info/images/5/5f/Brijuni-Landkarte.jpg


• Šume u N.P. Mljet cca 90 %

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dd/Dubrovica.JPG

Nacionalni park Brijuni

• Proglašen 1983. g.

• Sadašnje granice - 1999.

• Ukupna površina "Nacionalnog parka Brijuni - 3.395,00 ha Površina morskog dijela - 2.651,70 ha

• Površina svih otoka (14 otoka i otočića) - 743,30 ha

• Dužina svih otočkih obala 46,82 km

• Dužina morske granice

22,93 km.

http://www.mein-kroatien.info/images/5/5f/Brijuni-Landkarte.jpg


• Vrijednosti: • Sklad prirodnih i

antropogenih elemenata

u krajoliku

• Arheološki lokaliteti

• Geološko-paleontološki lokaliteti


• Arheološki lokaliteti • Kastrum – naselje iz raznih razdoblja

• 1-2 st., kasna antika, istočni Goti,

• Bizant, Karolinzi, Venecija..

http://www.mein-kroatien.info/images/3/31/Kastell_Brijuni.jpg


• Gradina – utvrđeno naselje iz brončanog doba


Rimska vila u uvali Verige – luksuzni ljetnikovac

-Hram boga Neptuna, Venere, kapitolijske trijade -Terme, ribnjak, šetnice

-Cijeli niz rimskih vila


• Crkva Sv. Marije

• 5-6 st. izgrađena

• Nadograđivana

• Benediktinski samostan

• 13. st. templari


• Geološko-paleontološki lokaliteti • Kredni park • Na četiri lokaliteta na Velom Brijunu – otisci stopa dinosaura –

Šetalište dinosaura

• Pogledalo Poluotok Barban – otisci dvonožnih dinosaura

• Rt Ploče na poluotoku Zelenikovac Otisci malih dvonožnih dinosaura

• Poluotok Zelenikovac: Kućice puža Nerinea Valne brazde i Koštana breča


• Prirodna baština

• Stara maslina – 1600 g.

• Vegetacija – • mediteransko šipražje na temelju šume crnike i crnog

jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis)

• Degradacijski oblici – makija, garizi i kamenjari

Makija 261 ha Travnjaci 124 ha Parkovi 118 ha Šume hrasta crnike(Quercus ilex) 68 ha Šume crnike i lovora 48 ha Kulture četinara 18 ha


• Pejzažni parkovi • Unesene vrste

• Pinus pinea, P. halepensis,

• P. brutia, P. nigra,

• Cupressus sempervirens,

• Cedrus deodara, C. atlantica,

• C. libani, Abies cephalonica,

• A. pinsapo,

• Sequoia sempervirens,

• Taxodium distichum,

• Eucalyptus sp. div.

http://www.mein-kroatien.info/images/8/8f/Allee_Brijuni.jpg


• Unesene vrste Cedrus libani

• Eucalyptus sp.

Abies cephalonica


• Cedrus deodara- Abies pinsapo

• Himalajski cedar


• Fauna – antilope, zebre, goveda

• Saline- ornitološki park

- Južna uvala otoka Veli Brijun

Nekadašnja mletačka solana

Veliki bazen safari parka – oporavilište za morske kornjače u suradnji s Aquarium Pula

• Podmorje – locus classicus; rožnati koralj (Alcyonium

brionense), spužva (Ircinia variabilis fistulata)


http://www.mein-kroatien.info/images/4/41/Bri006.jpg


Rekreacija; golf, tenis, bicikli, ronjenje,


• Novija povijest Brijuna

• Kupio ih je 1894. industrijalac Paul Kuppelwieser

• Sanirao kamenolome i močvare

• Robert Koch – iskorijenio malariju


Mondeno zabavište – kockarnice, hoteli Za bogataše i aristokraciju

1918 – Italija – vojarne – 2. svj. rat- vojarne

Kraj 40-tih rezidencijalno područje

Predsjednika FNRJ

Nacionalni parkovi Hrvatske

GOTOVO JE!

NEMA VIŠE!

nacionalni park paklenica

Documents