nacini ophodjenja s novotarima_ibnu tejmijje_jasavic

8/6/2019 Nacini Ophodjenja s Novotarima_Ibnu Tejmijje_Jasavic

1/52

Pravila i principi ophoenja s novotarimapo ejhul-islamu Ibni Tejmijji rhm..

Dr. Ahmed b. Abdul-Aziz el-Halibi

Aktivni profesor Islamske Kulture na eriatskom Fakultetu, priIslamskom Univerzitetu Muhammed b. Su'ud, ogranak Ihsa'

Prvo izdanje, 1421-2001.g.

Prava tampe zadrava izdavaka kua Darul-Fadile,Ministarstvo za vakufe i islamska pitanja, Katar, 24.07.1421.g.

Ova knjiga je jedna iz serije knjiga el-Ummet

Izdavaka kua: Darul-FadilehRijad, 11433, br.po.san.:10387

Broj telefaksa: 2333063


2/52

Predgovor...

Sve hvale i zahvale pripadaju samo Allahu d..; neka je salevat i selam na povjerljivaupuivaa, poslanika Muhammeda s.a.w.s., na njegovu asnu porodicu, na njegove

ashabe, i na sve one koji se dre njegova sunneta, i njegovom stazom hode, do Sudnjegadana.

Davanje odgovora na stavove novotara, njihove postupke i pravce, te otkrivanje neistinana kojima su, uz upozoravanje ostalih ljudi na njihove greke je zadaa uleme iuenjaka, prema emu se ne smije biti ravnoduno ili nemarno, jer se na takav nain titidin/vjera, i uva se od neistina raznih tipova, a svima nam je poznato da je Allah d..,ovaj din upotpunio, i blagodat Njegovu, i da je zadovoljan islamom s kojim nam je doaoMuhammed s.a.w.s., o emu nam sljedei kur'anski ajeti podrobnije zbore:

Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i

zadovoljan sam da vam islam bude vjera! (el-Ma'ida, 3.)

Ono to vam Poslanik da - to uzmite, a ono to vam On zabrani to ostavite; i bojte seAllaha, jer Allah, zaista, strahovito kanjava! (el-Har, 7.)

Poslanik s.a.w.s., kae:Ko u ovu nau stvar ubaci ono to nije od nje to e mu seodbiti!1

U drugom rivajetu stoji: Ko uini neto to mu nije propisano od nas to e mu seodbiti!2

Allah d.., je ulemi i uenjacima podario - mizan hakka vagu istine pomou koje suu stanju mjeriti i odmjeravati razliite neispravne stavove kako bi na pravi nain izdaliispravan sud o njima. Ta vaga poiva na dvjema stopama:

1. 'Ilm/znanje, pomou kojeg se odvaja ono to je ispravno/hakk, od onoga to jeneispravno/batil, i pomou kojeg se uspostavlja dokaz protivu onoga ko netoneispravno zbori ili radi, shodno rijeima Allaha d.., koji kae:

Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista,odgovarati! (el-Isra', 36.)

2.

'Adl/pravda, pomou koje se svakom stvorenju daje ono na to polae pravo, biloda je pohvala ili pokuda u pitanju, bez poputanja ili zatezanja, ujednaeno, kakosa prijateljem tako i sa neprijateljem, shodno rijeima Allaha d.., kae:

1 Muttefekun 'alejh. Biljei ga imam Buharija u poglavlju el-Sulh, bab: Ize-stalahu ala sulhi devri fes-sulhu merdud, 4/21.; Muslim, u poglavlju el-Akdija, bab: Nakdul-Ahkam el-Batileh, 3/1343..

2 Hadis biljei imam Muslim, Kitab: el-Akdija, bab: Nakdul-Ahkam el-Batileh, 3/1344..


3/52

O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnjakoju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede na to da nepravedni budete!Pravedni budite! to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono toinite! (el-Ma'ida, 8.)

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., se smatra jednim od glavnih imena kada je vjeraislamska vjera u pitanju; on je jedan od upuenih imama, koji je svojim perom i jezikombranio sunnet Muhammeda s.a.w.s., i lino vodio borbu s glaveinama fitni i smutnji.

Spram novotarskih misionara se postavljao kao najbolji borac, izdravajui sve muke iiskuenja koja su ga snalazila na putu uzdizanja Allahove d.., rijei. Nije gubio nadu,niti je padao u oaj, sve dok Allah d.., nije dao da ehlu-sunnet dobije na teini putemnjegova 'ilma, dihada i odlunih stavova. Preko njegovih ruku se 'akida ehli-sunnetaproirila na sve strane, nakon to je prednost, jedno vrijeme, imao apologetski pravac('ilmul-kelam), kao i razliiti stavovi novotara.

Kada je u pitanju sagledavanje stavova i postupaka ljudi, kako u primarnim/usul, tako isekundarnim/furu', pitanjima vjere ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., se u svemu tomeoslanjao na Allahovu knjigu i sunnet Njegova poslanika s.a.w.s., bez povoenja zasvojom strau/havom, i bez slijepog povoenja za ljudima, zbog toga to je Allah d.., uSvojoj Knjizi, pokudio slijeenje sumnji i onoga za im due ude, ostavljajui ono to jeAllah objavio od upute.

Allah d.., kae:To su samo imena koja ste im vi i preci vai nadjenuli, Allah o njimanikakav dokaz nije poslao; oni se povode samo za predpostavkama i za onim za imnjihove due ude, a ve im dolazi od Gospodara njihova prava uputa! (el-Nedm,23.)

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je uspostavio pravdu u linom donoenju suda kada suodreene rijei ili postupci ljudi u pitanju, pa makar se oni razilazili s njime i uprimarnim/usul, stvarima vjere, uvjek uzimajui u obzir pitanja koja podnose odreenjudozu razilaenja ili greke koje su plod neijeg idtihada ili ako je u pitanju ispravnotumaenje ili neto to podnosi odreenu vrstu opravdavanja neistomiljenika jer je sveto sigurnije od zapadanja u zulum i nasilje kojeg je Allah d.., zabranio i oharamiorobovima Svojim, ili pak da se o Allahu d.., govori bez znanja to je, naravno, blietakvaluku i bogobojaznosti.

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je vagao sebe i sve oko sebe pravim mizanom hakka pravde i istine, za kojeg je i sam tvrdio da je obaveza njime vagati, ukazujui na to da jetakvo (pravedno) postupanje s ljudima glavna razlika izmeu menheda ehli-sunnetavel-dema'ata i menheda ehlu-bid'ata i razbijenosti, pa kae: Govor o ljudimamora biti utemeljen na 'ilmu/znanju, i 'adlu/pravdi, a ne na dehlu/neznanju, i nazulmu/nepravdi to je praksa svih novotara!3

3 Pogledaj: Minhadus-Sunneh el-Nebevijjeh, 22/243. - 4/337..


4/52

Ovo je sve zbog toga to je pravilo i propis da se jezik uva od prie i zbora svega onogato nije istina/hakk, kao i zbog uvanja asti ljudi od lanog i potvorenog povreivanja.

Poslanik s.a.w.s., kae:Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji Dan, neka se boji Allaha i nekazbori istinu ili neka uti!4

Na drugom mjestu Poslanik s.a.w.s., kae: Dosta je ovjeku zla da potcijeni svogabrata muslimana; muslimanima su meusobno sveti i zabranjeni njihovi ivoti, imetaki ast!5

Allah d.., je zabranio vrijeanje i ezijjet vjernika, kao i imanje loeg miljenja o njimaili pak njihovo ogovaranje i gibet. Allah d.., kae: A oni koji vjernike i vjernicevrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh! (el-Ahzab, 58.);O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su, zaista, grijeh. I neuhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da

jede meso umrloga brata svoga, a vama je to odvratno, zato se bojte Allaha, Allah,zaista, prima pokajanje i samilostan je! (el-Hudurat, 12.)

Allah d.., je tekim prijestupom proglasio govor o muslimanu neutemeljen na znanju,upuujui nas na to da jezik drimo za zubima onda kada je u pitanju nepravedno diranjeu njegovu ast, s ponukom neprihvatanja i odbijanja svega onoga to se govori o njemu,drei se osnove neukaljanost i istoa kada je musliman u pitanju.

Allah d.., kae:A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove i na ovom ina onom svijetu, ve bi vas stigla teka kazna zbog onoga u to ste se upustili & kad steto jezicima svojim prepriavati stali, i kad ste na sva usta govorili ono o emu nistenita znali, a vi ste to sitnicom smatrali, ali je ono kod Allaha krupno bilo. & Zatoniste, im ste to uli, rekli: Ne dolikuje nama da o tome govorimo, hvaljen neka si Ti!To je velika potvora! & Allah vam nareuje da vie nikad tako neto ne ponovite, akoste vjernici, & i Allah vam propise objanjava; a Allah sve zna i mudar je. & One kojivole da se o vjernicima ire bestidne glasine eka teka kazna i na ovom i na onomsvijetu; Allah sve zna, a vi ne znate. (Nur, 15-19.)

'Ilm/znanje i 'adl/pravda su dva osnovna arta/uslova, kada smo kod openitog govorao ljudima, pogotovo kada je u pitanju donoenje konkretnog suda o neijim rijeima ilipostupcima.

4 Hadis biljei imam Ahmed b. Alkame b. Abdullah el-Muzeni, 5/24.. Imam el-Hejsemi rhm., u Medme'il-Zeva'idu, 8/166., kae: Prenosioci ovog hadisa su prenosioci Sahiha, izuzev Alkame el-Muzenija koji jesika-pouzdan.

5 Hadis biljei imam Muslim, od Ebu Hurejre r.a., u poglavlju: el-Birru vel-Sileh, bab: Tahrimu Zulmil-Muslimi, 4/1986..


5/52

Sve ovo ne znai da se time ulagujemo novotarima ili pak da branimo njihove novotarijeili da je takvo postupanje razlog topljenja ili slabljenja ispravne 'akide/vjerovanja, prednaletima zabluda ili neaurnost na putu njenog ispoljavanja i uzdizanja u odnosu na svedruge pravce i neispravna miljenja. Pravedno postupanje s neistomiljenicima jemenhed/pravac, hakka i istine, kojeg je Allah d.., propisao poslanicima i robovima

Svojim, i da je zadovoljan time o tome svjedoe knjige Njegove, to je Poslanik s.a.w.s.,doslovce slijedio, kao i selef i ulema ovoga ummeta!

O svemu navedenom nam ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: S obzirom na to da susljedbenici Allahovih poslanika bili pobornici 'ilma/znanja, i 'adla/pravde, onda i dijalogi pria sljedbenika islama i sljedbenika sunneta sa nevjernicima i novotarima mora bitiutemeljena na znanju i pravdi, a nikako na sumnjama i strastima i porivima due, pazbog toga Poslanik s.a.w.s., kae:Tri su vrste sudija, dvojica e od njih u dehennem,a jedan e u dennet. ovjek koji poznaje istinu i po njoj sudi taj e u dennet. ovjekkoji poznaje istinu pa suprotno njoj sudi taj e u vatru, i ovjek koji sudi ljudima naosnovu neznanja taj e u vatru.67

Ovaj menhed i ovakav nain postupanja ima za cilj preciznost propisa radi sigurnosti,uvajui ih od toga da se ne pomijeaju sa strastima i linim porivima, te kako se ne bineznalaki ponijeli prema ljudima, nipodatavajui njihova prava. Ovaj menhed ipravac se ostvaruje iznalaenjem generalnih pravila (usul kullijja), utemeljenih na jakimargumentima i dokazima, kojima e se vraati svaki onaj koji eli o ljudima govoriti,sudei njihovim izjavama i djelima, kad god to situacija bude iziskivala i zahtjevala,podcrtavajui to da nepoznavanje istih izaziva mnoge tete i probleme koji se ne moguskriti!

Ko se vrati na knjige i risale ejhul-islama Ibnu Tejmijje rhm., doi e do prejasnihrezultata tj. jaina, utemeljenost i temeljitost su glavna odlika njegovih zakljuaka iizvoenja optih pravila ophoenja s novotarima i novotarijama, na koje je esto putaskretao panju, onoliko koliko se bilo u potrebi za time, posebno kada bi polemisao iintelektualno obraivao neke od stavova ili postupaka novotara, to ga je pomoglo utome da uvjek ima jedinstvene i uravnoteene stavove.

Vanost svega ovoga je sam on pojasnio slijedeim rijeima: Kod svakog ovjekamoraju postojati opta pravila (kullijjat), kroz prizmu kojih e on sagledavati posebne idetaljne propise (duz'ijjat), kako bi mogao govoriti intelektualno i pravedno, i kako biznao na koji nain se sagledavaju i razumjevaju detaljni propisi. U suprotnom, ovjek

e ostati u lai i neznanju u detaljnim propisima (duz'ijjat), i neznanju i nasilju uoptim propisima (kullijjat), iz ega e se izroditi veliko zlo!8

6 Sunen: Ebu Davud, Tirmizi, Ibnu Madde.

7 Pogledaj: el-Devab el-Sahih li men beddele Dinel-Mesih, 1/22. - 1/107.

8 Pogledaj: Minhadul-Sunneh el-Nebevijjeh, 3/19. - 5/83.


6/52

Bitnost ovih pravila i principa se ogleda u sljedeim dvjema stvarima:

1. U pitanju su pravila pomou kojih se stie do preciznih, utemeljenih ipravednih propisa, izgraenih na znanju i pravdi, a usko vezanih zamenhed hakka i istine.

2. Pomou ovih pravila ovjek se uva od grijeenja u propisima, odpostupanja neutemeljenog na sunnetu Poslanika s.a.w.s., i od svegatetnog i problematinog to se zna izroditi iz grijeenja na ovom polju, atie se kako pojedinaca tako i cijelih drutava.

Zbog svega navedenog sam odluio skupiti sva ta pravila na jednom mjestu izravno izraznih djela ejhul-islama Ibnu Tejmijje rhm., kako bi bilo olakano korienje i vraanjena iste.Doslovce sam citirao ejhul-islama Ibnu Tejmijju rhm., direktno navodei njegoverijei iz njegovih djela, trudei se da iznaem najljepi redoslijed za njih, uz sav napor

deriviranja pravila i principa kada je govor o novotarima i novotarijama u pitanju.

Ne kaem da sam uspio sva ta pravila saeti na jednom mjestu sa svim detaljima, ali senadam da sam u dovoljnoj mjeri, na jednom mjestu, skupio ono to mi je bilo dostupno.

Od Allaha d.., molim da me razboritosti uputi, i da me istinom opskrbi kako u rijeimatako i u djelima, a On je jedini Taj koji upuuje pravome putu.

Dr. Ahmed b. Abdul-Aziz el-Halibi

Biografija ejhul-islama Ibnu Tejmijje rhm.


7/52

On je imam, mudtehid, ejhul-islam, Tekijjuddin Ebul-Abbas Ahmed b. Abdul-Halim b.Abdus-Selam b. Abdillah b. el-Hidr b. Muhammed b. el-Hidr b. Ali b. Abdillah b.Tejmijje el-Harrani.9

Roen je u Harranu,10 u ponedjeljak 10 rebi'ul-evvela, 661.h.g.. Odrastao je u ilumskomokruenju. Njegov ed je imam Ebul-Berekat Abdus-Selam11 b. Abdullah, autor uvenogdjela: el-Munteka min Ahbaril-Mustafa s.a.w.s., i jedan je od poznatih 'alimahanbelijskog mezheba. I otac mu je jedan od predstavnika hanbelijskog mezheba, koji sebavio predavanjem po medresama i izdavanjem fetvi, nakon ega je preuzeo upravu nadkolom Darul-Hadis el-Askerijja sve do svoje smrti.12

Nakon to su Tatari razorili njegovo rodno mjesto Harran, sa svojom familijom se seli zaDamask, kada je imao 7 godina. Jo tada je davao znake otroumnosti i bistrine, tako da

je veoma rano nauio Kur'an napamet, a u dvadestoj godini je ve prerastao u uenaovjeka.

Ibnu Abdil-Hadi rhm.,13 kae: ejhovi pred kojima je uio prelaze cifru od 200 ljudi.Presluao je Musned od Ahmed b. Hanbela rhm.,14 i to nekoliko puta; presluao je esthadiskih zbirki u kompletu i u dijelovima, a izmeu ostalog presluao je i Mu'udem el-Kebir od imama Taberanija.15

Veliku panju je pridavao hadisu, iitavanju djela, prepisivanju. Pisanje i raunanje jesavladao jo u mektebu, kada je i nauio Kur'an napamet. Mnogo je prouavao fikh.

9 Pogledaj: el-'Ukud el-Durrijje, Ibnu Abdil-Hadi rhm..

10 Harran je mjesto u blizini Reha i Rikka. Naseljavali su ga Sabejci, a osloboeno je za vrijeme halifeOmer b. el-Hattaba r.a., preko ruku 'Ijad b. Ganema r.a.. Pogledaj: Mu'udemul-Buldan, el-Hamevi,2/272.. Harran se sad nalazi na jugu Turske.

11 Fakih, karija, autor brojnih djela, poput: el-Ahkam el-Kubra, el-Muharrer, el-Musvedda... Umro je652.g., u Harranu. Pogledaj: el-Maksed el-Ered, Ibnu Muflih, 2/162..

12 Pogledaj: el-Bidaje vel-Nihaje, 13/303., hafiz Ibnu Kesir.

13

On je Muhammed b. Ahmed b. Abdil-Hadi el-Dema'ili, uveni fakih, karija. Umro je 744.h.g.. pogledaj:el-Maksed el-Ered, Ibnu Muflih, 2/260..

14 On je Ahmed b. Hanbel el-ejbani el-Mervezi rhm., imam u hadisu i fikhu. Od njega nastaje hanbelijskimezheb. Umro je 241.h.g..

15 On je Ebul-Kasim Sulejman b. Ahmed el-Lahmi el-Taberani. Hafiz svoga vremena. Ima tri Mu'udema:el-Kebir, el-Evsat i el-Sagir uvena hadiska djela. Umro je 360.h.g.. Pogledaj: Vefejatul-E'ajan, IbnuHalkan, 2/407..


8/52

Arabistiku je uio pred Ibnu Abdil-Kavijjom rhm.,16 koju je vremenom dobro savladao,tako da se poeo baviti djelima imama Sibevejha rhm.,17 sve dok nije dobro savladaogramatiku. Bavio se mnogo tefsirom, gdje je takoer dosta postigao. Dobro je savladaonauku Usulul-Fikha, kao i ostale znanosti. Ovo je sve izuavao sa desetak i neto godina.Stanovnici Damaska su se divili njegovoj otroumnosti i bistrini, i jaini pamenja, kao i

hitrom razumjevanju stvari!18

Poeo se baviti izdavanjem fetvi jo sa 19 godina, i sa toliko godina se poeo bavitipisanjem. Predavanja je poeo da dri nakon smrti svoga oca, 682.h.g., u koli Darul-Hadis el-Askerijja, kada je imao 21.g., dok se, zbog svog znanja i intelekta, nije prouomeu ljudima u bliem i daljem okruenju.19

Allah d.., ga je predodredio za takvo to obdarujui ga jakim pamenjem i sporimzaboravljanjem, tako da nije uo neto a da ga u globalu ne bi upamtio ili u potpunostisa tekstom ili sa njegovim znaenjem.20

U svojoj prvoj kunji koja ga je snala u Egiptu, napisao je mnogo knjiga za vrijeme svogboravka u zatvoru, koje je potkrijepljivao hadisima i eserima, i stavovima muhaddisa ifakiha, poimenino spominjui svakog uenjaka ko je kakav stav imao. Sve je to radiooslanjajui se na svoje pamenje! Knjige su kasnije provjeravane, i u njima nije naenanikakva greka!21

Svoj ivot je proveo u nastavi, fetvama, pisanju knjiga i dihadu na Allahovom d.., putu. Dolazile su mu delegacije sa raznih strana, kako bi sluali njegove dersove. Dolazila su mu pisma putem kojih su ga ispitivali u raznim pitanjima islamskogvjerovanja-'akide i zakona-eri'ata, na koja je odgovarao pismenim putem.

Ostavio je za sobom brojno intelektualno blago koje nam ukazuje samo na opirnostnjegova iitavanja i uenja, te upotpunjenost razumjevanja onoga to je itavoga ivotaistraivao, u ta posebno spada 'Ilmul-Kelam (apologetika), kao i filozofske teme.

16 On je Ebu Abdillah Muhammed b. Abdil-Kavijj b. Bedran b. Abdillah el-Makdisi rhm., fakih, muhaddis,autor poznatih djela poput djela: Menzumetul-Adab, koju je protumaio poznati uenjak el-Sefarini rhm..Umro je 699.h.g.. Pogledaj: el-Maksed el-Ered, 2/459., Ibnu Muflih rhm..

17 On je Amr b. uajb b. Kanber rhm.. Gramatiku arapskog jezika je uio pred Halil b. Ahmedom rhm.,koju je briljantno savladao, postavi jednim od vodeih uenjaka u toj oblasti. Sibevejh je ime persijskog

porijekla koje znai: 30 vrsta mirisa. Umro je 108.h.g.. Pogledaj: Tabekatul-Nahvijjin vel-Lugavijjin,str.66., imam el-Zubejdi rhm..

18 Pogledaj: el-'Ukud el-Durrijjeh, str.3..

19 Pogledaj: el-'Ukud el-Durrijjeh, str.4-5..

20 Pogledaj: el-Ealam el-Alijjeh, imam Bezzar, str.18..

21 Pogledaj: el-Ealam el-Alijjeh, imam Bezzar, str.22..


9/52

Vodio je polemiku sa apologetama i filozofima putem njihovih dokaza, obarajui njihovepravce razmiljanja kao i njihove dokaze uz potpunu sigurnost u sebe i svoje znanje!Ibnu 'Abdil-Hadi rhm., kae da se njegova djela i fetve i poslanice ne mogu pobrojati, teda nije poznat niko od predhodnika da je za sobom ostavio toliko napisanih djela! 22

Uestvovao je u bitki akhab koja se desila izmeu stanovnika ama i Tatara, u bliziniDamaska, u mjesecu Ramazanu, 702.h.g.. Bitka je zavrena pobjedom stanovnika ama iporazom Tatara, koji su htjeli uspostaviti svoju vlast nad amom, irei svoju upravu natom paretu Zemlje. Ibnu Tejmijje rhm., je, u ovoj bitki, dao najljepi primjer hrabrogvojnika!23

Borio se i protivu neistomiljenika-novotara, koristei se orujem znanja, pravde imilosti. Vodio je dijalog sa apologetama, stalno istiui pravac i pravila Ehli-Sunnetavel-Demata u oblasti Allahovih d.., imena i svojstava (el-Esma' vel-Sifat), obarajuinjihove stavove uz dokaze i lijepa pojanjenja. Izazivao je filozofe i ekstremne sufije,sljedbenike Ibnu 'Arebija24 i njegove uenike, otkrivajui njihove koprene, ukazujui nasramotnost njihovih stavova!

Drao se pravca idtihada u intelektualnim pitanjima, tako da je u nekim pitanjimadavao odgovore shodno onome emu ga je vodio njegov idtihad koji je bio u skladu sastavovima etvorice imama mezheba, a u nekim pitanjima je davao fetve koje su serazlikovale od poznatih stavova etvorice imama mezheba. Ima brojna odabranamiljenja (ihtijarat), koja se biljee u raznoraznim tomovima knjiga, po kojima je fetveizdavao shodno svome idtihadu, dokazujui sve to Kur'anom, Sunnetom i rijeimaashaba i preostalog selefa!25

Bio je iskuavan, Allah mu se smilovao, na putu ispoljavanja istine i njenog pojanjenja,i na putu savjetovanja muslimana, to je sve smjerno izdravao. Bio je prijavljivan kodvlasti, i sumnjien za razne neistine, zbog ega je esto puta bio hapen, kako bi seumanjila vrijednost njegovom pravcu, te kako bi se svijet odbio od njega, ali, on je na sveto uzvraao saburom i strpljenjem onako kako je Allah to odredio, bivi zadovoljanNjegovim sprovedbama. Bio je blag prema onima koji su ga ezijjetili, i opratao im je!

Najbolji dokaz navedenoj tvrdnji jeste njegova poslanica koju je poslao iz Egipta svojoj porodici u Damasku, u kojoj ih je pozvao spajanju srca, jedinstvu rijei i stava, te

22

Pogledaj: el-'Ukud el-Durrijjeh, str.26..23 Pogledaj: el-Bidaje vel-Nihaje, Ibnu Kesir, 14/25-26..

24 On je Ebu Bekr Muhjiddin Muhammed b. Ali el-Ta'i el-Endelusi, kod sufija poznatiji kao el-ejh el-Ekber. Uenjaci se razilaze po pitanju njegova statusa. Pobornik je teze panteizma (vahdetul-vudud), ali,je za razliku od ostalih pobornika panteizma blii islamu. Umro je 638.h.g.. Pogledaj: ezeratul-Zeheb,Ibnul-Imad, 5/190.; Medmu'atur-Resa'il vel-Mesa'il, Ibnu Tejmijje, 1/183..

25 Pogledaj: el-Bidaje vel-Nihaje, Ibnu Kesir, 14/67..


10/52

popravljanju svoje due i nutrine, upozoravajui ih na to da ne ezijjete one koji suezijjetili njega, niti da ih potcjenjuju, u kojoj, izmeu ostaloga, kae:

Svjesni ste toga da je Allah d.., zadovoljan vama, kao i toga da ja ne volim da se ikood musliman ezijjeti, pogotovo ako je u pitanju neko od nama bliih. Oni kod mene imaju

poast, respekt, potovanje i velianje, mnogo vie nego to sam ga ranije prema njimaimao, i svako shodno svome halu. ovjek e biti ili mudtehid-trudbenik, koji je pogodioili promaio ili pogrijeio. Prvome e biti zahvaljeno, drugome e zbog idtihada bitioproteno, a treeme Allah da oprosti i nama i njemu i ostalim muslimanima. Nagovor veimo za ovo pravilo, poput onoga koji kae: Taj i taj nije bio dobar, nije uradioto i to, zbog tog ovjeka je ejh stradao, taj i taj je bio razlog tome i tome, taj i taj kujespletku tome i tome, i sve ostale fraze sline navedenim koje u sebi sadre odreenu dozupokude spram nekih drugova i prijatelja neu halaliti nikome ko ih na ovakav nainbude vrijeao, a nema moi niti snage osim u Allaha...!26

Dua mu je bila zdrava, i nije se svetio nikome pa ak ni onima koji su mu spletke pravili.Biljei se da je Nasir b. Kalavun,27 po povratku na tron Egipta nakon svrgavanja, sjedio snjime: i izvadi iz svoga depa fetve od nekih ejhova koji su mu neprijatelji, po pitanjunjegova ubojstva, pa ga je upitao da neke od njih smakne, na ta je Ibnu Tejmijeodgovorio: Razumio sam njegovu namjeru, i to da im je bio kivan zbog toga to su ga svrgli sa vlasti, i to su prisegu na vjernost bili dali kralju Muzaffer RuknuddinuBajbaros el-Daenkiru,28 pa sam poeo iznositi hvale i pohvale na njihov raun, i to daako bi oni nestali ne bi u cijeloj dravi naao ljude sline njima! to se tie mene i mogahakka ja im halalim - a smirio sam i njegove ljutine spram njih. Ree: Malikijski kadijaZejnuddin b. Mahluf,29 je nakon toga rekao: Nismo vidjeli bogobojaznijeg ovjeka odIbnu Tejmijje. Nijedno raspoloivo sredstvo nismo izostavili u borbi protivu njega, akada je bio u stanju osvetiti nam se oprostio nam je!30

Njegov pravac djelovanja je bio slijeenje dokaza, a cilj mu je bio iznoenje istine navidjelo i pomaganje iste, bez imanja straha od bilo koga i bez ulagivanja bilo kome. Bio

26 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 28/52-53..

27 On je Melik Muhammed b. Melik Mensur el-Salihi. Naslijedio je vlast kada je imao 9 godina, nakonubojstva njegova brata Erefa. Bio je svrgnut s vlasti, nakon ega se opet povratio na tron, 708.h.g.. Imaoje dobrih djela poput gradnje damija i medresa. Osvaja je Maltije i Tarsusa. Umro je 741.h.g.. Pogledaj:ezeratul-Zeheb, Ibnul-Imad, 6/134..

28 Jedan od mamelukih vladara u Egiptu i amu. Bio je postavljen za emira u vrijeme vladavine MensurKalavuna. Preuzeo je vlast na sebe nekoliko mjeseci nakon svrgavanja Nasir Muhammed b. Kalavuna,708.h.g.. Njegova vlast je nestala njegovim smaknuem, 709.h.g., nakon Nasirovog povratka na vlast.Pogledaj: el-Nudum el-Zahire, 8/232.; el-E'alam, imam Zerkeli, 2/79..

29 On je Ali b. Mahluf b. Nahid el-Nuvejri. Preuzeo je egipatsko sudstvo na sebe u trajanju od 33 godine.Umro je 718.h.g.. Pogledaj: ezeratul-Zeheb, Ibnul-Imad, 6/49..

30 Pogledaj: el-Ukud el-Durrijjeh, Ibnu Abdil-Hadi, str.282..


11/52

je: isukana sablja protivu neistomiljenika, i zastao zalogaj u grlu novotarskihsljedbenika strasti. Bio je imam koji je neprestano pojanjavao istinu i pomagao vjeru!31

Ko bude iitavao njegove poslanice i intelektualnu zaostavtinu, primjetie preciznostopisa njegova pravca razmiljanja i djelovanja (menhed), od strane uenika mu, hafiza

Omer b. Ali el-Bezzara rhm.,32koji kae:

Ako realna osoba bude pravednim okom gledala u Ibnu Tejmiju, vidjee da nijeprelazio Kur'an i Sunnet, i da ga niije rijei nisu mogle odvratiti od Kur'ana i Sunneta,niti se bojao od nekoga da izuava znanosti Kur'ana i Sunneta. Po tom pitanju se nijebojao niti emira niti sultana niti bia niti sablje, niti bi odstupao od Kur'ana i Sunneta nizbog ijih rijei nit' stavova. vrsto se drao dostojanstva i neprekidne veze, postupajuipo rijeima Allaha d.., koji kae: A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu iPoslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenjeljepe. (el-Nisa', 59.); ili: Ma u emu se vi razilazili, treba da u tome presudu daAllah. (el-ura, 10.) Ne znamo da je po iemu bio udan, zbog toga to se mnogodruio sa Kur'anom i Sunnetom, udubljujui se u njihova znaenja i postupajui u skladusa njima, tako da nije naiao na stavove uenjaka po nekom pitanju a da se nije prihvatioonoga koji je najblii bio Kur'anu i Sunnetu, nastojei se drati onog miljenja koje jebilo najutemeljenije u tradiciji (menkul), i raciji (ma'akul)!33

Umro je, Allah ga visokim Firdevsom nagradio, u noi ponedjeljka, 20 zul-ki'ideta,728.h.g., u zatoenitvu u tvravi u Damasku, nakon bolesti koja ga je smarala dvadeseti nekoliko dana, to je izazvalo saaljenje kod ljudi. Pria se da mu je denazu-namazklanjalo vie od pola miliona ljudi,34 i da nikome nije klanjana denaza u takvome broju,izuzev denaze imamu Ahmedu rhm..35

Uvod...

31

Pogledaj: el-Ukud el-Durrijjeh, Ibnu Abdil-Hadi, str.7..32 On je Ebu Hafs, hanbelijski fakih, muhaddis. Umro je 749.h.g., na putu za hadd. Pogledaj: ezeratul-Zeheb, Ibnul-'Imad, 6/163..33 Pogledaj: el-E'alam el-'Alijjeh, br.78..34 Pogledaj: el-Kevakib el-Durrijjeh, Ibnu Mer'a, str.174-177..

35 Pogledaj: el-E'alam el-'Alijjeh, el-Bezzar, str.84..


12/52

Ibnu Tejmijino razumjevanje sunneta i bid'ata

Lijepo bi bilo, prije nego se upustimo u pojanjavanje ibnu-tejmijinih pravila i naelaophoenja sa novotarima, da se ukratko osvrnemo na ibnu-tejmijino razumjevanje pojmasunnet uz opis njegovih sljedbenika, pojanjavajui nam njihov nain i put, kao i narazumjevanje pojma bid'at sa svim svojim podvrstama, uz ibnu-tejmijin akcenat na vrstopridravanje sunneta i upozoravanje na opasnost i tetnost bid'ata, kako bi nam se ustartu iskristalizirao njegov stav spram slijeenja (el-ittiba'), i inoviranja (el-ibtida').

1. Njegova definicija sunneta.

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., smatra da je sunnet:

Sve ono na to nas upuuje eri'atski dokaz da je u pitanju pokornost Allahu i

Poslaniku, ne bitno da li ga je eksplicite radio Poslanik s.a.w.s., ili je to djelo raeno zanjegova vakta, ili ga nije radio ni on niti je raen za njegova vakta jer nije postojaorazlog koji je iziskivao injenje izvjesnog djela, ili je postojala izvjesna smetnja zainjenje istog. Ako je potvreno da je Poslanik s.a.w.s., naredio ili preporuio injenjenekog djela to djelo je sunnet, kao to je naredio da se Jevreji i hriani protjeraju saArabijskog poluotoka,36 ili kao to su ashabi sakupili Kur'an u Mushaf,37 ili kao to suashabi praktikovali klanjanje ramazanskog nonog namaza dematile u damiji.3839

ejhul-islam je ovom definicijom definisao opte znaenje pojma sunnet tj. sunnet je sveono to je u skladu sa uputom Poslanika s.a.w.s., i praksom Ashaba r.a., a pogotovoPravovjernih Halifa (el-hulefa el-raidun), to je uzeto iz poslanikove s.a.w.s., oporuke

36 Posljednje rijei Poslanika s.a.w.s., su bile: Protjerajte hidaske jevreje i nedranske krane sa Arabijskog poluostrva! Musned Ahmed b. Hanbel, 1/195-196. Imam el-Hejsemi kae: Imam Ahmedbiljei ovu predaju sa dva seneda, i prenosioci iz oba lanca su pouzdani ljudi sa spojenim redoslijedom.Pogledaj: Medme'ul-Zeva'id, 5/325.. Hadis biljei i imam Muslim u svome Sahihu, 3/1388., kitab: el- Dihad vel-Sejr, bab: Ihradul-Jehudi vel-Nesara min deziretil-'Areb. Poslanik s.a.w.s., je rekao:Protjerau sve jevreje i hriane sa arabijskog poluostrva, i neu ostaviti nikog osim muslimana!

37ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Prepreka sakupljanju Kurana za vrijeme ivota Poslanikas.a.w.s., jeste to to je Objava i dalje silazila, pa je Allah d.., mjenjao ta je htio i propisivao ta je htio, ada je Kur'an bio sakupljen odmah u jedan Mushaf, bilo bi teko svaki as ga dopunjavati i mijenjati. Sa smru Poslanika s.a.w.s., nestalo je i smetnje zbog toga to je prestao silazak Objave, to je tadaomoguilo sakupljanje Kur'ana u jedan Mushaf. Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, 2/591..

38 Klanjanje ramazanskog nonog namaza u damiji je poslanikova s.a.w.s., praksa, a razlog poslanikovog s.a.w.s., ne istrajavanja na dematskom klanjanju ramazanskog nonog-namaza jeste bojazan da tajnamaz ne bi bio stavljen u obavezu muslimanima (farz). Poslanik s.a.w.s., je rekao: Vidio sam ta radite.

Nije me sprijeilo da vam se prikljuim nita drugo do bojazan da vam taj namaz ne postane obaveznim(farz)! Hadis biljei imam Muslim, kitab: Salatul-Musafirin ve kasruha, bab: el-Tergib fi kijamiRamedan, br.761.. Nakon smrti Poslanika s.a.w.s., nestalo je smetnje, i ta praksa je postala njegovimsunnetom. Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, Ibnu Tejmijje, 2/591..

39 Pogledaj: Medmuul-Fetava, 21/217..


13/52

kada je rekao: vrsto se drite moga sunneta i sunneta pravovjerno napuenih halifa,drite se sunneta i kutnjacima se za njeg' latite. Strogo se uvajte izmiljenih stvari, jerje svaka izmiljotina novotarija, a svaka novotarija je zabluda!40

2. Ko su Ehlu-Sunnet?

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., smatra da su Ehlu-Sunnet oni ljudi koji slijede selefovoga ummeta prve muslimane koji su ivjeli u prva tri vrijedna i asna stoljeaislama, koji su postigli sve fadilete i vrijednosti, to ih je nuno i pripalo, jer je:

Opte-poznato svakom onom ko dublje promilja Kur'an i Sunnet i ono na emu su sloni svi sljedbenici sunneta i dema'ata (ehlu sunnet vel-demat), svih grupacija(tava'if), da su najbolja stoljea islamskog ummeta kako po pitanju djela tako i popitanju rijei i ubjeenja prvo stoljee islama, a potom stoljee koje slijedi, a potomstoljee koje slijedi, kako se to biljei od Poslanika s.a.w.s., sa nekoliko lanaca.41

Selef (prve generacije islama), je vrijedniji od halefa (potonje generacije islama), usvakom djelu bilo da je u pitanju znanje ili dobra djela ili vjera ili razum ili din ilipojanjenja ili ibadet. Oni su prei od bilo koga da sve to je nejasno pojasne. Ovo neeodbiti niko izuzev onoga ko se oholi nad onim to je opte-poznato u islamskoj vjeri,kojeg je Allah d.., nakon znanja u zabludi ostavio!42

Abdullah b. Omer r.a.,43 je rekao: Ko se od vas eli povesti za nekim, neka se povede zaonim koji su ve umrli, a to su ashabi Muhammeda s.a.w.s., koji su bili prvaci ovogummeta, najistijih srca, najdubljeg znanja i najmanje su bili optereeni nekimstvarima.

40 Hadis biljei imam Ahmed, 4/127.; imam Tirmizi, kitab: el-Ilm, ma da'e fil-ahzi bil-sunneti ve-dtinabil-bide'i, 5/44., i kae: hadis hasen sahih. Imam Ebu Davud, kitab: el-Sunneh, bab: Luzumul-Sunneh, 4/201..ejh Arnaut, kae: Sened ovog hadisa je sahih. Pogledaj: Haijetu Dami'il-Usul, 1/279..

41 Poslanik s.a.w.s., je rekao: Najbolji od vas su moje stoljee, zatim stoljee koje slijedi, zatim stoljeekoje slijedi!Hadis biljei imam Buhari, kitab: el-ehadat, bab: La jehedu 'ala ehadeti devri iza ehide,3/338.. U istom poglavlju ga biljei na drugi nain: Najbolji su moju stoljee, zatim ono koje slijedi,

zatim ono koje slijedi! , 3/338.. Hadis biljei i imam Muslim, kitab: Feda'ilus-Sahabe, bab: Fadlus-Sahabeti summel-lezine jelunehum, 4/1965., rijeima: Od mog ummeta je najbolje stoljee u kojem samja poslan, a zatim ono koje slijedi...


43 On je Ebu Abdurrahman Abdullah b. Omer b. el-Hattab r.a.. Primio je islam kao djeak, a hidru jeuinio kada je imao deset godina. Prva bitka u kojoj je uestvovao je bila bitka na Hendeku. Poznat je pobogobojaznosti i znanju. Umro je u Mekki, 73.h.g.. Pogledaj: el-Isabeh, Ibnu Hader Askelani, 6/167..


14/52

To su ljudi koje je Allah d.., odabrao za drutvo Poslaniku s.a.w.s., i za prenoenje Njegove vjere. Uzliite se njihovom ahlaku i njihovom putu. To su drugoviMuhammeda s.a.w.s., koji su bili na pravoj uputi!44

Na drugom mjestu kae: Drite se stopa selefa, jer su oni doli sa onim to je dovoljno

za lijek, i nakon njih se nije pojavilo dobro djelo a da ga oni nisu znali!45

Imam afija rhm.,46 je rekao: Oni su iznad nas u svakoj oblasti, kako u znanju tako i urazumu i u vjeri i u fadiletima, i u svemu to se naukom zove, i to ga vjetar dotie.Njihovo miljenje o nama je bolje od naeg miljenja prema samima nama!47

Ehlus-Sunnet vel-Dematje definisao slijedeim rijeima: Ehlus-Sunnet vel-Demat su svi Ashabi i Tabi'ini, imami Sunneta i Hadisa, dumhur pravnika (fakiha) i asketa

44

Pogledaj: Hiljetul-Evlija', Ebu Nu'ajm el-Asbehani, 1/305.. Dami'u Bejanil-'Ilm ve fadlihi, Ibnu Abdul-Berr, br.418-419., uz malo razilaenje izmeu izjava Abdullaha b. Mes'uda i Hasan el-Basrije rhm..

45 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 4/158..

46 On je Ebu Abdillah Muhammed b. Idris el-Matlebi, imam, mudtehid. Od njega potie afijski mezheb.Umro je 204.h.g.. Pogledaj: Tezkiretul-Huffaz, imam el-Zehebi, 1/361..



15/52

(sufija),48 poput imama Malika,49Sevrija,50 Evzaije,51Hammad b. Zejda,52 afije, Ahmedb. Hanbela i ostalih, kao i temeljitijih apologetiara (muhakkiku ehlil-kelam)!5354

Dakle, ejhul-islam Ibnu Tejmije rhm., nije suzio pojam Ehli-Sunneta na odreenumedresu kolu razmiljanja, zbog toga to je put sunneta irok i prihvata svakog onog

ko njime krene, i stopama selefa se zaputi, Allah im se svima smilovao.

3. Ehli-Sunnetski tarikat (put, nain, pravac, metodologija):

48 ejhul-islam Ibnu Tejmije rhm., smatra da je rije sufija izvedenica od arapske rijei suf to znai:vunjena odjea, i u isto vrijeme smatra da se tim imenom nisu nazivali ashabi i generacije selefa nakonnjih. Selef su nazivali imenima ehlud-din ili ehlul-'ilm, ili karije, u ta su spadali ulema i pobonjaci.Pogledaj: el-Furkan bejne Evlija'il-Rahman ve Evlija'il-ejtan, str.42..

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., sufije dijeli na dvije grupe:

1. ejhovi, ulema, ispravni uenjaci i predstavnici asketizma i pobonosti, koji su nareivali - onima koji su se starali o halu srca svoga (ehlul-kulub), pobornika zuhda/skromnosti, i ibadeta/robovanja, ima'arifeta/spoznaje i mukaefe/otkrovenja, da se pridravaju Kur'ana i Sunneta, poput Dunejda b.Muhammeda rhm., koji je govorio: Ovo nae znanje je vezano za Kur'an i Sunnet, tako da onaj koji ne uiKur'an, niti zapisuje Hadis nema pravo da zbori o ovom naem znanju! Ovakvi se ubrajaju u EhluSunnet vel-Demat.

2. Ljudi koji su u prethodno spomenuti nain i pravac unijeli novotarije, grijehe i nevjerstva! Takvi supokueni od strane Allaha d.., i Njegova Poslanika s.a.w.s., i Allahovih bogobojaznih miljenika. U ovugrupu spadaju ljudi koji misle da se do Allaha moe doprijeti putem koji nije put Muhammeda s.a.w.s., ilida ima Evlija'a koji su u rangu poslanika ili su pak vrijedniji od samih poslanika, itd. od nevjernikih rijeii stavova koje zastupaju pripadnici ove druge, zalutale, skupine!

Pogledaj: el-Reddu 'alel-Mentikijjin, str.514-516.; el-Safedijja, 1/267..

49 On je Ebu Abdillah Malik b. Enes el-Asbehi el-Humejri, imam Darul-Hidreta tj. Medine, i od njegapoinje malikijski mezheb. Roen je u Medini, i umro je u Medini 179.h.g.. Pogledaj: Tehzibul-Tehzib, IbnuHader el-Askelani rhm., 10/5..

50 On je Ebu Abdillah Sufjan b. Se'id b. Mesruk b. Sevr b. Abdu Menaf b. Mudarr, imam u hadisu, jedan jeod imama mudtehida. Umro je u Basri, 161.h.g.. Pogledaj: Vefejatul-E'ajan, Ibnu Halkan, 2/386..

51 On je Ebu 'Amr Abdurrahman b. Amr, imam ama i okoline, koji je ivio u Bejrutu, gdje je i umro157.h.g.. Pogledaj: Vefejatul-E'ajan, Ibnu Halkan, 2/127..

52 On je Ebu Ismail b. Dirhem el-Ezdi mevlahum, el-Ezrek el-Darir. Bio je ejh hadisa i fikha u Iraku.

Umro je 179.h.g.. Pogledaj: Tezkiretul-Huffaz, imam el-Zehebi, 1/228..53 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je rekao za Earije, Kerramije, Salimije, i to na nekoliko mjesta, da seoni pripisuju Ehli-Sunnetu tj. da su u odnosu na ostale sekte i pravce oni najblii Ehli-Sunnetu, zbog togato su svoje brojne stavove utemeljili na sunnetu, i zbog toga to su sami oni negirali i upozoravali naekstremne novotarije poput novotarija Rafidija/ija i Mu'utezila. Pogledaj: el-Devab el-Sahih li menBeddele Dinel-Mesih, 1/252.; Medmu'ul-Fetava, 6/55., 8/230.; el-Safedijja, 1/270..



16/52

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae:

Metodologija Ehli-Sunneta vel-Demata je sadrana u slijeenju stopa Poslanika s.a.w.s., kako nutrinom tako i vanjtinom, uz slijeenje puta prvih prethodnika,muhadira i ensarija, uz potovanje oporuke Poslanika s.a.w.s., koji je rekao: vrsto se

drite moga Sunneta!55 - pa sve do kraja hadisa.56

Ehli-Sunnetom su nazvani zbog toga to slijede sunnet, a Ehlul-Dema'at su nazvani zbogtoga to rije dema'at znai el-idtima' tj. jedinstvo nasuprot ega stoji el-furka tj.razbijenost i sektatvo. Rije dema'at se vee za rije el-Idma' tj. strogo pritvrenikonsenzus, odnosno ono na emu su bili Selefus-Salih (prve generacije islama), jer jenakon njih razilaenje uzelo maha, i ummet je postao podijeljen!57

Selef (ashabi i tabi'ini), je bio na Sunnetu jer je njihov glavni cilj bio postupiti u skladusa praksom Muhammeda s.a.w.s., i glavnica njihovog znanja je bila preuzeta izravno od

Poslanika s.a.w.s., jer ih je Allah d.., putem njega s.a.w.s., izveo iz tmina na svjetlost, ipreko njega s.a.w.s., ih je uputio hvaljenom putu!58

Zbog svega navedenog je istina (hakk), uvjek bila s njima, jer je:

Hakk/istina, uvjek u uskoj sprezi sa sunnetom Alahovog Poslanika Muhammedas.a.w.s., i njegovim sahih eserima. Svaka skupina se pripisuje nekom drugom ako doe sastavom na kojem nije ostatak ummeta, i taj stav koji je specifian za odreenu skupinu nemoe biti nita drugo do greka, za razliku od onoga na emu je Ehlu-Sunnet vel-Hadis.Istina je uvjek s njima, i ko se s njima slae istina je s njime zbog toga to se njima

uzliio, a ko se s njima razie pa istina je s njima a ne s njime, u svim pitanjima vjere.Hakk je uvjek sa Poslanikom s.a.w.s., pa ko bude ueniji po pitanju njegova sunneta, ivie ga se pridrava istina je s njime. Sljedbenici Sunneta su oni koji se bore da rijePoslanikova bude gornja, i ne pripisuju se nikome osim njemu. Oni su najueniji ljudi popitanju njegova sunneta, i najvie ga se pridravaju, i veina selefa ovog ummeta sutakvi. Pocijepanost i razilaenje je ono to je snalo kasnije generacije muslimana!59

Zbog svega navedenog, povoenje za Selefom je ostala glavna razlika izmeu Ehli-Sunneta (sljedbenika sunneta), i Ehli-bid'ata (sljedbenika novotarija), kao to je rekao

55

Hadis biljei imam Ahmed, Tirmizi i Ebu Davud.56 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 3/157..



59 Pogledaj: Minhadul-Sunneh el-Nebevijjeh, 3/46..


17/52

imam Ahmed u poslanici Abdus b. Malika 60: Po nama, osnova sunneta jeste vrsto sedrati onoga na emu su bili ashabi Allahovog Poslanika s.a.w.s.!61

Na osnovu navedenog, glavni znak po kojem e se raspoznati novotari (ehlu bid'at), jestenepripisivanje sebe slijeenju puta Selefa!

ije-rafidije su jedna od sekti koja je najpoznatija po novotarijama, i to toliko da obinimuslimanski svijet, kada se govori o bidatu-novotariji, odmah pomisli na ije, gdje jesunnijja, u njihovoj terminologiji, svaka ona osoba koja nije ija-rafidija. Ovo nije tektako nastalo! ije-rafidije su ljudi koji su najvie iskontrirali kur'anskim ajetima iposlanikovim s.a.w.s., hadisima, i najvie su oni ljagali na Selef ovoga ummeta i njegoveimame, i najvie su od svih sekti udarali po ummetu muslimana. to su vie bili udaljenijiod slijeenja puta Selefa, utoliko su bili poznatiji po bid'atu-novotariji. 62

Ima grupacija koje su mnogo blie putu Selefa u odnosu na ije-rafidije, poput:

Apologeta koji potvruju Allahova svojstva iz redova Kullabijja,63

Kerramijja,64

E'arijja,65uz pravnike (fukaha), askete (sufije), i uenjake hadisa. Svi oni, u globalu, neljagaju na Selef, ve se u veini stavova podudaraju sa njima. Ko god, od navedenihskupina, je bio ueniji po pitanju hadisa, ueniji je bio po pitanju mezheba - naina iputa, Selefa, i vie ga se je pridravao. Svaka skupina potuje put Selefa onoliko kolikoga slijedi i praktikuje (el-istinan), i onoliko koliko manje inovira u vjeri (el-ibtida')!66

4. Kako ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., definira pojam bid'at/novotarija?60 On je Ebu Muhammed Ubejdullah b. Muhammed b. Malik el-Nejsaburi. Bio je nastanjen u Semerkandu.Ebul-Hilaf kae: Abdus je imao posebno mjesto kod imama Ahmeda rhm.. Umro je 282.h.g.. Pogledaj:Tezkiretul-Huffaz, od imama Zehebija, 2/675., i: el-Maksad el-Ered, Ibnu Muflih, 2/281..


62 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 4/155., 3/356..

63 Kullabijje su sljedbenici Abdullah b. Se'id b. Kullab el-Kattana, jednog od imama-apologetiara.Potvruju Allahova lina svojstva (Sifatul-Zat), i smatraju da su Allahova svojstva Njegova imena, i akoimaju dublje pojanjenje svega toga, pogotovo kada je u pitanju svojstvo Govora (Sifetul-Kelam).Pogledaj: Tabekatul-afi'ijjeh, imam Subki, 2/299.; Mekalatul-Islamijjin, 2/225..

64 Kerramijje su sljedbenici Ebu Abdullaha Muhammed b. Kerrama, jednog od imama-apologetiara.Pripisuju Allahu d.., svojstva, samo to neki od njih idu dotle da zapadaju u tedsim i tebih (utjelovljenjei poistovjeivanje Boga). Kerramije su se podijelile na dvanaest sekti. Pogledaj: el-Milel vel-Nihal, imam

ehristani, 1/108..65 Earije su sljedbenici Ali b. Ismaila el-Earijja, jednog od imama-apologetiara. Specifini su po tometo Allahu d.., potvruju svojstva znaenja (sifatul-me'ani), poput: el-'Ilm znanje, el-Iradeh volja, el-Kudreh mo, el-Kelam - govor, el-Hajat ivot, el-Sem' sluh, el-Besar vid, za koja tvrde da su onapraiskonska Boija svojstva koja su stalno pri Njemu (sifat ezelijja ka'ima bilahi te'ala), dok ostala svojstvate'vile tj. shvataju na drugi nain. Pogledaj: el-Milel vel-Nihal, imam ehristani, 1/94..



18/52

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., smatra bid'atom-novotarijom sve ono to je usuprotnosti sa Sunnetom. Po njemu je bid'at: Sve ono to se suprostavlja Kur'anu iSunnetu i Idma'u Selefa ovoga Ummeta, bilo da su u pitanju ubjeenja ili ibadeti!67

U irem znaenju, Ibnu Tejmijje rhm., bid'at definira sljedeim rijeima: Sve ono to sepripisuje vjeri a Allah d.., ga nije propisao... Svako ko praktikuje vjeru na nain kojegAllah d.., nije propisao to je bid'at/novotarija, pa makar taj ovjek bio mute'evvil podatom pitanju (te'evil - pogreni rezon i shvatanje)!68

Bid'at je ono to su ljudi izmislili, a nema potpore u eri'atu, i dijeli se na dvije vrste:bid'at u rijeima i ubjeenjima (el-i'itikadat), i bid'at u djelima i obredoslovlju(el-'ibadat). Ova druga vrsta bid'ata sadri u sebi prvu, isto kao to prva zove u drugu!69

Primjer za prvu vrstu bid'ata tj. bid'at u rijeima, jeste bid'at izmiljenih virdova-zikrova,

dok je primjer za bid'at u ubjeenjima primjer: ija-rafidija, Haridija,70 Mu'utezila,71Murdija,72 Dehmija73...


68 Pogledaj: el-Istikameh, 1742..


70 Haridije su novotarska sekta koja je ustala protivu voe pravovjernih Alije r.a.. Ona se rasparala na

niz drugih sekti. Najpoznatije haridijske sekte su el-Ezarike i el-Nededat. Zajedniki stav im je odricanjeod Osmana i Alije r.a., i to im je pree od pokornosti (el-ta'ah). Nevjernicima proglaavaju velikegrijenike, i smatraju obaveznim ustati protivu imama/voe, ako je prekrio neki od propisa/sunneta.Pogledaj: el-Milel vel-Nihal, imam ehristani, 1/114..

71 Muutezile su novotarska sekta koja se drugim imenom naziva el-Kaderijje ili el-Adlijje. Nastaju od Vasilb. 'Ata' el-Gazzala, koji se odvojio od halke svoga ejha Hasana el-Basrije rhm. (el-I'itizal), zbog ega su inazvani imenom el-Mu'utezileh. Mu'utezile negiraju Allahova d.., svojstva, i daju prednost razumu naderi'atom po pitanju dobra i zla, itd.. Pogledaj: el-Milel vel-Nihal, imam ehristani, 1/43-46..

72 Murdije su novotarska sekta koja je govorila: Grijesi ne mogu utjecati na iman-vjeru, isto kao to nidobra djela ne mogu utjecati na kufr-nevjerstvo. Murdije su nazvani tim imenom zbog toga to su vjernikugrijeniku ulijevali nadu u Allahovu d.., nagradu (el-Reda' fi Sevabillah). Tvrdili su da je iman u Allaha

d.., suta spoznaja Allaha i Njegovih poslanika, kao i spoznaja onoga s ime je doao Allahov Poslaniks.a.w.s., dok potvrda jezikom (ikrar bil-lisan), podlonost srca (el-hudu' bil-kalb), i djelo tijela (el-'amelbil-devarih) nije sastavni dio imana! Pogledaj: Mekalatul-Islamijjin, imam el-E'ari, 11/214.; el-Milelvel-Nihal, imam ehristani, 1/139..

73 Dehmije su novotarska sekta koja se pripisuje Dehm b. Safvanu, prvome koji je izmislio novotarijustvorenosti Kur'ana. Negirali su Allahova d.., svojstva; negirali su to da stvorenja imaju linu volju.Smatrali su da je iman-vjera suta srana spoznaja Allaha d... Pogledaj: el-Milel vel-Nihal, imamehristani, 1/86-88..


19/52

Primjer za drugu vrstu bid'ata tj. bid'at u djelima, jeste npr. namjerno oblaenje vunjeneodjee kao vid 'ibadeta Allahu d.., obiljeavanje dana poslanikovog roenja (el-Mevlid),74dok je primjer za bid'at u ibadetima: glasno izgovaranje nijjeta pred klanjanjenamaza, uenje ezana na bajram-namazima itd...75

5. Bid'ati-novotarije, se meusobno razlikuju:

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., smatra da e neki bid'at biti lo onoliko koliko budekontrirao Kur'anu i Sunnetu, i onoliko koliko bude udaljen od prakse selefa. Bid'at nijesuto zlo, jer da je takav bio bi oit i jasan i narod ga ne bi prihvatio, isto kao to nije nisuto dobro bez ikakvih primjesa, jer da je takav bio bi u kladu sa sunnetom koji se nesuprostavlja dobru u kojem nema neispravnosti.

Bid'at sadri u sebi i dobro i zla,76 pa zbog toga imamo bid'ata koij su tei jedan oddrugog,77 i shodno tome se razvrstavaju i novotari: na nekoliko stepeni: neki od njih su

kontrirali sunnetu u krucijalnim i krupnim pitanjima, a ima ih i onih koji su kontriralisunnetu u detaljnim pitanjima!78

Ova razlika se podjednako tie kako pitanja 'akide-vjerovanja, tako i pitanja 'ibadeta-obredoslovlja. Ono to je: teko od obije vrste jesu mes'ele usula temeljna i primarnapitanja, dok su lake od toga mes'ele furu'a sporedna i sekundarna pitanja!79

Ono to su neki uobiajili nazivati mes'ele 'akide teoretska pitanja vjerovanja usulom tj. primarnim i temeljnim pitanjima, a mes'ele 'ibadeta praktina pitanjaobredoslovlja furu'om tj. sekundarnim i sporednim pitanjima takva podjela je

izmiljena i nju su dali neki pravnici apologete (fukaha'ul-mutekellimin), a to se tieveine temeljitih pravnika i sufija (el-fukaha' el-muhakkikun vel-sufijje), kod njih supraktina pitanja pritvrenija i prea od teoretskih spornih pitanja, zbog toga su oko tihpitanja vie raspravljali, dok im je bilo mrsko raspravljanje o drugim pitanjima, kako seto biljei od imama Malika i ostalih uenjaka Medinelija!80

74 Pogledaj: Hakikatul-Bidah ve Ahkamuha, Seid el-Gamidi, 1/307..

75 Pogledaj: Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 22/223..

76

Pogledaj: Deru Tearudil-Akli vel-Nakli, 1/209..77 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 12/501., 4/51..



80 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 6/56.; Minhadus-Sunneh, 3/10-21., Medmu'ul-Fetava, 23/346-347..


20/52

ejhul-islam Ibnu Tejmijje je ukazao na tu meusobnu razliku s obzirom na priblinostpravaca i grupacija istini ili udaljenosti od nje, pa kae: Sljedbenici Ibnu Kullaba81

poput Harisa el-Muhasibija,82 i Ebul-'Abbasa el-Kalansija83 i ostali, su bolji od E'arija utome i tome; to je ovjek blii Selefu i imamima, stavovi su mu vei i vrijedniji!84

6. Stavljanje akcenta na postupanje po sunnetu:

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., esto puta, kroz svoja djela, naglaava da nema anseda se ovjek spasi batila i neistine osim putem praktikovanja i slijeenja sunneta, jer je:Sunnet poput Nuhove a.s., lae! Ko se u nju ukrca spasio se, a ko se od nje odbijeutopio se. Imam el-Zuhri rhm.,85 kae: 'Ulema koju smo mi zatekli, je govorila: Spas jepohranjen u pridravanju Sunneta!86

Zbog kontriranja poslanikovom sunnetu su novotari zapadali u batil i neistine, pa makari zbog te'vila (pogrenog rezonovanja), jer su se povodili za svojim strastima, promaivi

put sunneta koji je utaban znanjem, pravdom i uputom, pa se zbog toga novotari (ehlu-bid'at), nazivaju drugim imenom sljedbenici strasti (ehlul-ehva')!87

to se tie selefijskih uenjaka i vjernika (ehlul-'ilmi vel-iman mines-selef), oni su se pridravali sunneta Allahova Poslanika s.a.w.s., i njihova metodologija djelovanja jebila potpuno suprotna metodologiji djelovanja novotara! Oni su:

Allahov govor i govor Allahova Poslanika s.a.w.s., smatrali osnovnim temeljem nakojeg se treba oslanjati, i tome su vraali svako pitanje oko kojeg bi se svijet razilazio.Ono to bi bilo u skladu sa time to je bila hakk i istina, dok je ono to se suprostavljalo

81 On je Ebu Muhammed Abdullah b. Se'id b. Kullab el-Kattan. Dobio je ime po svome edu Kullabu zbogvjetine polemisanja. Jedan je od imama-apologetiara, i njemu se pripisuju Kullabijje. Umro je malonakon 240.h. godine. Pogledaj: Tabekatul-afi'ijje, imam Subki, 2/299..

82 On je Ebu Abdullah el-Haris b. Esved, jedan od sufijskih velikana, i dobar poznavalac usul-fikha. Autor je brojnih djela. Umro je u Bagdadu, 243.h.g.. Pogledaj: Takribul-Takrib, Ibnu Hader el-Askelani,1/129.; el-Ealam, imam Zerkeli, 2/153..

83 On je Ahmed b. Abdurrahman b. Halid el-Razi, jedan od velikih uenjaka, stariji od Ebul-Hasen el-Earija. Pogledaj: Tebjinu Kezibil-Muftera, Ibnu Asakir, mea taalik Zahid el-Kevseri, str.398..

84 Pogledaj: el-Risala el-Tedmorijja, str.192..

85

On je Muhammed b. Muslim b. 'Ubejdullah b. Abdullah b. ihab el-Zuhri rhm.. Vodi porijeklo odkurejijskog trbuha Benu Zuhre. Hafiz je svoga vakta. Sva ulema je slona po pitanju njegove uenosti iveliine. ivio je u amu. Umro je 125.h.g.. Pogledaj: Sijeru E'alamil-Nubela', imam el-Zehebi, 5/326.;Takribul-Tehzib, imam Ibnu Hader el-Askelani, str.506..

86 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 22/306.. Rijei imama Zuhrija rhm., prenosi imam el-Darimi u Sunenu,1/44., bab: Ittiba'us-Sunneh.



21/52

Allahovim i Poslanikovim s.a.w.s., rijeima bilo batil i neistina. Vjernici koji su imali za cilj slijeenje Allahovih i Poslanikovih s.a.w.s., rijei, pa su nakon ulaganjamaksimuma sa svoje strane u neemu pogrijeili Allah d.., takvu greku oprata, nebitno da li se ta greka desila u intelektualno-teoretskim pitanjima, ili pak u praktinim.Ne mora znaiti da je sve to je poznato i jasno nekim ljudima, poznato i jasno drugim

ljudima. Ne znaju i ne razumiju svi ljudi sve ono to je Poslanik s.a.w.s., rekao. Veinaljudi nije ula veinu od onoga to je Muhammed s.a.w.s., rekao. Veina nije nirazumjela ta je Poslanik s.a.w.s., htio rei, i ako je govor Poslanika s.a.w.s., sam po sebijasan, i potkrijepljen onim to poblie pojanjava njegovo znaenje!88

Ako se put Selefa ne bude slijedio, za bojat' se je za one koji se pripisuju znanju iintelektualnom teoretiziranju i svemu ostalom da ne zapadnu u bid'at rijei i ubjeenja(el-akval vel-i'itikadat), ili u bid'at djela i obredoslovlja (el-ef'al vel-'ibadat), to svezajedno spada u zabludu i pretjerivanje.

Svakom muslimanu je nareeno da u svome namazu izgovara i ui sljedee ajete: Uputinas na pravi put; & na put onih kojima si blagodati Svoje darovao, a ne na put onih nakoje si Se rasrdio, niti na put onih koji su zalutali! (el-Fatiha, 6-7.) Amin!

Poslanik s.a.w.s., je rekao: Jevreji su ti na koje se Allah d.., rasrdio, dok su kraniti koji su zalutali!89

Sufjan b. 'Ujejne rhm., je rekao: Uenjaci su govorili: Ko se od 'uleme pokvari uzliio se na Jevreje, a ko se od pobonjaka ('abida), pokvari uzliio se na krane!

Selef je govorio: uvajte se fitne/smutnje, koju zna izazvati pokvareni uenjak ipobonjak neznalice. Fitna/smutnja, koju oni proizvode je fitna svakog meftuna-iskuanog ovjeka! Osoba koja traga za znanjem (talibul-'ilm), ako ne bude izvravalaono to joj je obaveza, i ako se ne bude prola onoga to joj je zabranjeno pridravajui se Kur'ana i Sunneta, zapae u zabludu!90

7. Upozoravanje na bid'at, uz pojanjenje njegovih tetnosti:

ejhul-islam Ibnu Tejmije rhm., je upozoravao na bid'at, pojanjavajui to da je bid'at inovotarija gori od velikog grijeha (ma'asijet),91 jer je Poslanik s.a.w.s., za bid'at rekao:

88 Pogledaj: Bejanu Muvafekati Sarihil-Ma'akul li-Sarihil-Menkul, 'ala hami: Minhadis-Sunneh, 1/222..

89 Hadis biljei Tirmizi, kitab: Tefsirul-Kur'an, bab: Ve min sureti Fatihatil-Kitab, bi-lafz Dalal, 5/204..U drugom rivajetu stoji: Ovaj hadis je hasen garib, i nije nam poznat osim putem Semmaka b. Harba.




22/52

Najgore stvari su izmiljotine u vjeri. Svaka novotarija je zabluda!92 U drugomrivajetu stoji: Svaka zabluda e u vatru!93

Poslanik s.a.w.s., je pokudio one koji ine novotarije onda kada je pokudio ovjeka kojise usprotivio njegovoj raspodjeli imetka, rekavi: Iz kime ovog ovjeka e se izroditi

ljudi koji e klanjati takav namaz da e te pomisliti da je va namaz nitavan u odnosuna njihov, koji e postiti takav post da e te pomisliti da je va post nitavan u odnosuna njihov, i koji e tako uiti Kur'an da e te pomisliti da je vae uenje Kur'ananitavno u odnosu na njihovo uenje Kur'ana. Uie Kur'an, ali im nee kljunu kostprelaziti. Ispadae iz islama kao to strijela izlee iz svog luka. Kada bi ih susreokaznio bi ih kaznom naroda 'Ad!94

U drugom rivajetu stoji: Kada bi znali oni koji se protivu takvih bore kakve ih, prekoposlanikova jezika, obeane nagrade ekaju, ne bi nita vie drugo radili...!95

U treem rivajetu stoji: Najgori leevi pod nebeskim svodom, a najbolji leevi su onikoje Havaridi pobiju!96

U komentaru ovog hadisa, ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae:

Ova vrsta ljudi, i pored svog velikog namaza i posta i uenja Kur'ana, i ibadeta-vjere, izehadeta-asketizma, nam je nareena od strane Poslanika s.a.w.s., da ih ubijamo, to jeAlija b. Ebi Talib r.a.,97 i inio, kao i Ashabi koji su bili sa njime, zbog toga to suharidije naputali sunnet Allahovog Poslanika s.a.w.s., i njegov eri'at.

ini mi se da sam spominjao rijei imama afije rhm., koji je rekao: Da ovjek budeiskuan svakom vrstom grijeha izuzev irka, bolje mu je nego li da bude iskuannekom od ovih novotarija!98

92 Hadis biljei imam Muslim, kitab: el-Dum'ah, bab: Tahfifus-Salati vel-Hutba, 2/592..

93 Hadis biljei imam el-Nesa'i, kitab: el-'Idejn, bab: Kejfel-Hutba? 2/188..

94 Hadis biljei imam Buharija, kitab: el-Enbija, bab: Kavlullahi teala: Ve ila 'Adin ehahum Huden!,4/274.; kitab: el-Megazi, bab: Ba'asu Ali b. Ebi Talib ve Halid b. el-Velid ilel-Jemen, 5/327.. Biljei gaimam Muslim, kitab: el-Zekat, bab: Zikrul-Havarid ve Sifetuhu, 2/741..

95 Hadis biljei imam Muslim, kitab: el-Zekat, bab: el-Tahrid 'ala Katlil-Havarid, 2/748..

96 Hadis biljei imam Tirmizi, kitab: Tefsirul-Kur'an, bab: Ve min sureti Ali Imran, 5/226., i kae: Hadis jehasen.

97 On je Ebul-Hasen, prvi mukarac koji je primio islam, po miljenju veine islamske uleme. Uestvovao jeu svim bitkama izuzev pohoda na Tebuk. Jedan je od prvih etvorice halifa. Ubijen je u Kufi, 40.h.g..Pogledaj: el-Isabeh, Ibnu Hader el-Askelani, 7/57..



23/52

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., smatra da je bid'at koban i tetan sa dvije strane:

1. Novotarije su tetne po srca, jer negativno utjeu na sunnet koji ima zadatak popravljati ljudske due. Novotarije najvie slie pokvarenojhrani, pa u skladu sa navedenim kae: eri'at je hrana za srca, ali kad sesrca najedu novotarijama ne ostane mjesta za sunnete, tako da se dotinaosoba najela pokvarene hrane!99

2. Novotarije su u suprotnosti sa sunnetima. Novotarije vode one koji ihpraktikuju pogrenim ubjeenjima i neispravnim djelima i izlaenju vanokvira eri'ata, i u skladu s navedenim, ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm.,kae: Razlozi ovih pogrenih ubjeenja i halova jeste izlazak van okviraeri'ata i minhada (islamskog zakonodavstva i pravca), s kojim nam jePoslanik s.a.w.s., poslat.

Novotarije su zaetnice kufra i nevjerstva (mebadi'ul-kufri ve mezannul-kufri), istokao to su propisani sunneti zaetnice imana i vjere, i pojaanje za vjeru kojanapreduje zbog pokornosti i dobrih djela i koja opada i slabi zbog grijeha! 100

Ovo je opte-poznata pojava u praksi novotara, koja poiva na kontriranju Kur'anu iSunnetu, jer su: svoje stavove koje su izmislili uinili glavnim sucem (muhkema), itemeljima svoje vjere, dok rijei Allaha i Poslanika smatraju openitim (mudmel), izkojih se ne moe direktno crpiti znanje i uputa.

Svoje dvosmislene i nejasne fraze i stavove (muteabih), smatraju jasnim inedvosmislenim (muhkem), dok jasan Allahov govor i govor Njegova Poslanika s.a.w.s., smatraju dvosmislenim i nejasnim (muteabih), to je praksa filozofa Dehmija,Mu'utezila i ostalih, koji su izmislili pravila pomou kojih su zanegirali Allahovasvojstva, i pomou ega su zanegirali to da e Allah d.., biti vien na Sudnjemu Danu,kao i to da je Allah d.., visoko iznad Svojih stvorenja (el-'uluw), i to da je Kur'anNjegov izravni govor itd.. Te svoje stavove su smatrali jasnim (muhkem), a rijei Allahad.., i Njegova Poslanika s.a.w.s., se moraju shvaati i tumaiti u skladu sa njihovimpravilima, ili e se odbiti, ili se na njih nee osvrtati, ili se iz njih uputa nee crpiti!101

99 Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, 2/597..

100 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 10/565., 4/78..

101 Pogledaj: Der'u Te'arudil-'Akli vel-Nakli, 1/275..


24/52

* * * * *

Pravila, principi, naela... (el-Usul)

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je postavio opta pravila i principe radi donoenjapravednog suda o novotarima, shodno metodologiji Selefa imama znanja i upute, slijedei ih u propisima, kitei se onim ime su se i oni kitili kada je u pitanju bilasaradnja sa neistomiljenikom. Ibnu Tejmijje rhm., pojanjava metodologiju postupanjaSelefa, koje se on drao u ovom polju djelovanja, pa kae:

Imami Sunneta i Dema'ata, ulema i mu'mini oni su ti koji imaju znanja i pravde i

milosti; poznata im je istina i hakk koji je u skladu sa Sunnetom, i sauvani su novotarija,i pravedni su prema onima koji od Sunneta odstupe, pa makar oni bili nepravedni premanjima, shodno rijeima Allaha d.., koji kae: O vjernici, dunosti prema Allahuizvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nositenikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, ibojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite! (el-Ma'ida, 8.)

Ehlu-Sunnet vel-Dema'at je samilostan prema ljudima, i eli im samo dobro, uputu iznanje, i ne ele im zlo u startu! Ako ih na neki nain kanjavaju pojanjavajui njihovugreku, neznanje i nasilje to je zbog toga to se eli pojasniti istina i na nju ukazati, uz

samilost prema ljudima, nareivanje dobra i odvraanje od zla, kako bi sva vjera bilaAllahova (en jekuned-Dinu kulluhu lillah!), te kako bi Allahova rije bila gornja!102

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je utemeljio ovu metodologiju rada (menhed), naznanju i pravilnom postupanju, oslanjajui se na eri'atski dokaz prilikom pojanjavanjatoga u emu se razlikuje bid'at od sunneta, uz donoenje pravednog suda o dotinojnovotariji i novotarima, shodno njenoj teini, uvajui se pri svemu tome, bivi obazriv102 Pogledaj: el-Reddu 'alel-Bekri, str.256-260..


25/52


26/52

:

1. Opravdavanje vrijednih ljudi po pitanju odreenih novotarija- bid'ata, koje su plod njihovog idtihada, razumjevajui i

tumaei njihove stavove na najljepi mogui nain.

Nema nikakve sumnje u to da e se oprostiti greka uenoj osobi mudtehidu, upitanjima koja su podlona idtihadu, i da e zbog toga imati ak i nagradu, shodnorijeima Allahova Poslanika s.a.w.s., koji kae: Kada hakim - pretpostavljena idrugima nadreena osoba, vri idtihad - pa pogodi - imae dvije nagrade, a ako vriidtihad - pa pogrijei - onda e imati samo jednu nagradu!103

Stoga se veliki broj 'alima/uenih i 'abida/pobonih opravdavaju pa ak i emiri/voe, uonome to su uinili-izmislili-inovirali, zbog svog idtihada,104jer je:

Veliki broj mudtehida kako selefa/prvih, tako i halefa/potonjih, rekao ili uradio netoto je bid'at/novotarija, a nisu znali da je u pitanju bio bid'at/novotarija, ili zbog da'if- slabih hadisa koje su posjedovali a koje su smatrali sahihom-ispravnim, ili zbogodreenih ajeta iz kojih su razumjevali ono to se tim ajetima u osnovi nije htjelo, ilizbog odreenog miljenja kojeg su smatrali ispravnim a samo pitanje je ve imalo

rjeenja koje do njih tada nije doprlo a ako se ovjek bude bojao Allaha d.., onoliko

103 Muttefekun 'alejh. Buharija, kitab: el-I'itisam bil-Kitabi vel-Sunneh, bab: Edrul-hakim ize-dtehede fe-esabe ev ahta'e, 9/193., Muslim, kitab: el-Akdijeh, bab: Bejanu edril-hakim ize-dtehede fe-esabe evahta'e, 33/1342..

104 Pogledaj: Itida'ul-Siratil-Mustekim, 2/599..


27/52

koliko bude mogao, spadae u okvir ajeta: Gospodaru na, nemoj nas kazniti zbogneega to zaboravimo ili ako u neemu pogrijeimo! (el-Bekara, 286.)

U muslimovom sahihu se biljei da je Allah d.., kao odgovor na ovaj ajet, rekao: Vesam vam oprostio!105106

ejhul-107islam Ibnu Tejmijje rhm., opravdava neke dobre i pobone ljude koji su zbogte'evila/pogrenog shvatanja i rezona, prisustvovali sufijskom sluanju i plesu,pa kae:

Oni koji su prisustvovali ovoj zabludi zbog te'evila - pogrenog rezona, a jedni su odistinoljubivih, iskrenih i dobrih njihova dobra djela e nadjaati loa djela ili greke -poinjene u pitanjima koja su podlona idtihadu. Ovo je put svakog dobrog pripadnikaovog ummeta kada su u pitanju njihove greke i klizavice, oslanjajui se na rijei Allahad.., koji kae:A onaj koji donosi istinu i u nju vjeruje - oni su bogobojazni & sve tozaele u Gospodara svoga e nai; to e biti nagrada onima koji su dobra djela inili &da bi Allah preko runih postupaka njihovih preao, i da bi ih za lijepa djela koja su

radili nagradio. (Zumer, 33-35.)

108

Na isti nain on opravdava i neke sufijske ejhove koji su se prouli po dobru i koji subili vrsti na imanu, pa kae:

Ali, ejhovi - 'alimi, koji su pobornici sidka/istine - ako se u rijeima nekog od njih inae neto to je greka i neispravno osnova imana u Allaha d.., i NjegovaPoslanika s.a.w.s., ako bude vrsta - bie im oprotena greka koju su zgrijeili zbogsvog idtihada!109

Ako je idtihad povod oprosta izvjesne novotarske greke ta greka ne umanjuje odstepena i znaaja tog mudtehida, sve dok je on jedan od dobrih muttekijja! IbnuTejmijje rhm., kae:

Cilj je da se zna ispravan i taan dokaz i ako e osoba koja po njemu ne postupi imatiizvjesnog opravdanja zbog svog idtihada. Nekada e ta osoba biti i veliki siddik -istinoljubitelj mada nije art/uslov, da bi neko bio veliki istinoljubitelj - siddik, da musve rijei i djela budu po sunnetu!110

105 Hadis biljei imam Muslim, kitab: el-Akdijeh, bab: Bejan ennehu subhanehu ve te'ala lem jukellif ma lajutak, 1/116..


107 Pogledaj: el-Istikameh, 1/297..108 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 1/298..

109 Pogledaj: el-Safedijja, 1/265..



28/52

Ako odreene dobre osobe urade neku novotariju/bid'at, to nije dokaz da je tajbid'at/novotarija, ispravan. Ispravnost neijeg postupanja se spoznaje putem AllahoveKnjige i Sunneta Allahova Poslanika s.a.w.s.!Pojanjavajui ovo pravilo, Ibnu Tejmijjerhm., kae:

Ako neki ljudi, koji su dobri i vrijedni, to rade isto to nisu radili ljudi u njihovomvaktu i zemanu zbog toga to im je to bilo mrsko, a neki su to ak i zabranjivali. Dakle,ovi koji to nisu radili i oni koji su zabranjivali ako nisu bolji i vrijedniji od onih koji suto radili - nisu ni slabiji u odnosu na njih, a ako i pretpostavimo da su slabiji od njihonda su se pretpostavljeni (ulul-emr), razili u neemu to e se morati vratiti Allahud.., i Njegovom Poslaniku s.a.w.s..111

Ovako e se postupati onda ako se zgrijei u pitanju koje je podlono idtihadu, a to setie greke koja je u kontri sa: Jasnom Knjigom i proirenim sunnetom ili sa idma'om konsenzusom - selefa ovoga ummeta, po pitanju ega se nema nikakva opravdanja prema ovakvome emo se ophoditi onako kako se ophodi sa klasinim novotarima!112

Rijei dobrih i pobonih ljudi e se razumjevati na najbolji i najljepi mogui nain!

Od toga je i pristup ejhul-islama Ibnu Tejmijje rhm., rijeima Dunejda rhm.,113:Tevhid je smatrati el-kidem/praiskon, istim od el-hadisa/nastajanja!? Kaem: Ovosu openite rijei; prava osoba e ih na najljepi raun razumjeti, dok e ih kriva osobana pogrean nain razumjeti!... to se Dunejda tie, ovim rijeima je imao za cilj tevhidna kojeg ukazuju i ostali ejhovi i ulema tevhid kasda/cilja, i iradeta/volje, sa svim stavkama koje u sebi sadri od ihlasa/iskrenosti, tevekkula/oslanjanja, imehabbeta/ljubavi; Allah d.., je jedinstven u svim Svojim svojstvima jo od praiskona, iu tome mu se niko ne mijea. Odvajanje izmeu Stvoritelja i stvorenja u tvome ubjeenjui 'ibadetu je prava istina, i ono spada u tevhid s kojim je Allah slao Svoje poslanike, i sime je slao Svoje knjige. U Dunejdove rijei e spadati i nunost odvajanjakidema/praiskonskog, od muhdesa/novonastalog, i da su oni meusobno odvojeni,znajui i svjedoei tome da je Stvoritelj potpuno odvojen od stvorenja, za razliku od


112 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 24/172.

113 On je Ebul-Kasim b. Muhammed b. Dunejd el-Harraz el-Kavariri, zahid, porijeklom iz Nehavenda.Roen je i ivio je u Iraku. Bio je ejh svoga vakta, i jedan od sufijskih velikana. Umro je u Bagdadu,297.h.g.. Pogledaj: Vefejatul-E'ajan, Ibnu Halkan, 1/373..


29/52

onoga u ta vjeruju ittihadijje-panteisti,114 kojih ima meu nekim sufijama i ostalim, kojivjeruju u opti ili djelomini panteizam - utjelovljenje Stvoritelja u stvorenja! 115

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., opravdava i stav nekih sufijja koji kau: Ne robujemTi iz elje za Tvojim dennetom, niti iz straha od Tvoje vatre, ve Ti robujem kako bih

gledao u Te' ili zbog Tvoje veliine zbog lijepe namjere i elje i pored toga to overijei sadre u sebi izvjesne greke, pa kae: Ovakav je hal velikog broja pobonjaka iistinoljubivih ljudi i vlasnika halova i mekama (sufija) neki od njih e imati ispravanvudd i zevk/osjeaj, ali nisu imali drugih rijei kojima bi opisali svoje stanje pa bi se unjihovom izrazu potkrala greka i lo edeb,116 uz ispravnost cilja i namjere, mada ima ionih od kojih se te rijei dese ciljano i s ubjeenjem!117

: ..

2. Neproglaavanje grijenikom uenog-mudtehida koji jepogrijeio u nekom primarnom usul, ili sekundarnom - furu',

pitanju, to u sebi podrazumjeva i neproglaavanje istognevjernikom/kafirom ili pak grijenikom/fasikom.

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je pripisao ovaj stav Selefu i imamima fetvi, kao to suimam Ebu Hanife,118 afija, Sevri, Davud119 b. 'Ali i ostali koji nisu grijenikom

114 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., za el-Ittihadijje kae: Oni su ljudi koji su spojili izmeu opte negacije

i opte potvrde. Po njima se Allahovo bie (Zatullah), nikako ne moe vidjeti, i Njegovo bie nema ime nitisvojstvo niti opis. U pitanju je opte postojanje koje se ne odreuje, i sa ovog aspekta se ono ne vidi nitiima ime. Kau: On se reflektira u svim oblicima, i ovo je po njima Uzvieno Postojanje ali ne i lino. Saovog aspekta se On moe vidjeti u svemu, i na ovaj nain se on pojavljuje u svemu to postoji. On ne moevidjeti samoga Sebe, i nekada ponavljaju stav Ibnu Arebija koji kae: Stvorenja gleda u Njemu, a nekadakau: On se ogleda u stvorenjima tj. prikazuje se u raznim oblicima!? Pogledaj: Bugjetul-Murtad, str.473..

115 Pogledaj: el-Istikamet, 1/92-93..

116 Greka i lo edeb u njihovom govoru dolazi sa aspekta toga to su odreeno djelo uinili veim odudnje za dennetskim uivanjima ili veim od straha od dehennemske vatre, a to su dvije nagrade koje jeAllah d.., pripremio dobrim i loim ljudima, pa e se toj frazi podkrasti nipodatavanje svetosti Dennetai Dehennema, kao i negacija volje ovjeka i njegove enje za voljenim i dragim, bjeei od onoga to mu

je mrsko, i ako je njihov cilj i elja za gledanjem u Allaha d.., uz Njegovo velianje, ispravan. Njihovagreka u stavu je dola sa prethodno spomenute strane. Pogledaj: el-Istikamet, 105-106..

117 Pogledaj: el-Istikamet, 104-106., Medmu'ul-Fetava, 10/699..

118 On je Nu'uman b. Sabit el-Tejmi bil-Vela' el-Kufi. Imam hanefijskog mezheba, fakih, mudtehid. Umro jeu Bagdadu, 150.h.g.. Pogledaj: Tarihu Bagdad, imam el-Hitabi, 13/323.; el-E'alam, imam el-Zerkeli, 8/26..119 On je Ebu Sulejman b. Ali el-Asbehani el-Zahiri. Imam koji je imao svojih sljedbenika i zasebnihmiljenja i stavova. Umro je u Bagdadu, 270.h.g.. Pogledaj: Vefejatul-E'ajan, Ibnu Halkan, 2/255..


30/52

smatrali uenu osobu mudtehida, koji bi zgrijeio u primarnom/usul, ilisekundarnom/furu', pitanju, to nam od njih prenosi imam Ibnu Hazm rhm.,120 i ostali.To je obrazloio time da su Ebu Hanife i afija rhm., prihvatali svjedoenje novotaraizuzev sekte el-Hitabijja,121 smatrajui da je namaz obavljen za onim prvim ispravan.122

Od kafira se ne prima svjedoenje protivu muslimana, niti se za njime klanja namaz.Rekli su: Ovo je stav koji se biljei od ashaba i onih koji se u dobru za njima povedoe(tabi'ina), kao i od ostalih imama ovoga dina nisu smatrali nevjernikom niti grijenikom nikoga od uenih osoba mudtehida, koji su pogrijeili u svomeidtihadu, bilo da je praktino ili teoretsko pitanje.

Kau: Pravljenje razlike izmeu pitanja koja su primarna/usul i onih koja susekundarna/furu' je stav novotara, apologeta - mu'utezila i dehmijja i onih koji se zanjima povode. Ovaj stav je kasnije preao u knjige Usuli-Fikha, ali velik broj ljudi nijeshvatio njegovu sutinu.123

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., dalje pojanjava pa kae: Ima i onih koji kauprimarna/usul, pitanja su pitanja vjersko-teoretskog karaktera za koje se trai samoznanje i ubjeenje, dok su sekundarna/furu', pitanja ona koja su praktinog karaktera zakoje se trai rad i djelo. Ovo je neispravna podjela zbog toga to su pitanja praktine prirode ona zbog kojih e ovjek postati nevjernikom ako njihovu propisanost iliobaveznost zanegira i porekne (el-dahd), poput obaveznosti pet dnevnih namaza i zekatai posta mjeseca Ramazana, kao i zabranjenost bluda, kamate, zuluma, poroka, dok meupitanjima vjersko-teoretskog karaktera imamo onakvih da se nee smatrati grijenicimaoni koji se u takvim pitanjima budu sporili poput sporenja ashaba u tome da li jeMuhammed s.a.w.s., vidio Allaha d.., ili poput njihova sporenja po pitanju nekih

tekstova da li ih je Poslanik s.a.w.s., izrekao ili nije, ili ta je mislio kada je neto rekao,

120 On je Ali b. Ahmed b. Se'id b. Hazm el-Farisi el-Kurtubi, autor brojnih djela. Roen je u Kordovi, i ivioje u bogatoj i vladajuoj porodici. Zalagao se za zahirijski mezheb. Umro je 456.h.g.. Pogledaj: Lisanul-Mizan, Ibnu Hader, 4/198..

121 El-Hitabijje su ekstremna novotarska iitska sekta. Veu se za svoga imama Ebul-Hitaba Muhammed b.Zejneb el-Esedi el-Eddea mevlahum, koji je tvrdio da su imami iz Alu Bejta poslanici, a zatim bogovi.Daafer b. Muhammed el-Sadika rhm., je proglasio za boga kao i njegove oeve. Daafer rhm., seodrekao od ovog ovjeka i prokleo ga, nakon ega je taj ovjek prizvao sebi imamet. Mensurov valija, Isab. Musa, ga je ubio u Kufi, zbog tih svojih novotarskih stavova, nakon ega su mu se sljedbenici razbili nanekoliko skupina-sekti. Pogledaj: el-Milel vel-Nihal, imam ehristani, 1/180..

Imam erif el-Durdani rhm., u svom djelu el-Ta'arifat, str.99., spominje da su el-Hitabijje, poredproglaavanja imama iz Alu Bejta poslanicima, smatrali dozvoljenim lano svjedoenje u korist svogaistomiljenika a protivu svoga neistomiljenika!

122 Pogledaj: Reddul-Muhtar aled-Durr el-Muhtar, imam Alauddin el-Haskefi, 1/560., 7/106.; el-Umm,imam afija, 6/205.; Revdatul-Talibin, imam el-Nevevi, 1/355..

123 Pogledaj: Minhadul-Sunneh, 3/20.; Medmu'ul-Fetava, 23/346., 9/207..


31/52

ili poput njihova sporenja da li su neke rijei od Kur'ana ili ne, ili poput njihova sporenjau vezi odreenih znaenja kur'anskih ajeta ili hadisa da li je Allah d.., i NjegovPoslanik s.a.w.s., htio ovo ili ono, ili poput razilaenja ljudi o sutinskim znaenjimarijei el-devher/bitak, el-ferd/jedinstvo, temasulul-edsam/slinost me' tijelima,beka'ul-e'arad/trajnost elemenata,u svim ovim pitanjima nema niti tekfira niti tefsika!124

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., pojanjava neispravnost smatranja 'akaida-ubjeenja,primarnim pitanjima vjere (usuli), dok su 'ibadet i mu'amelat, sekundarna pitanja vjere(furu'), pa kae: Istina je da su primarna-usul pitanja sve jasne stvari iz obje skupinepropisa (teoretsko-prektina), a da su sekundarna-furu', pitanja sva ona koja su manjejasna. Poznavanje propisa obaveznosti vadiba poput pet islamskih stubova kao i propisazabranjenosti oitih mutevatir harama, te da je Allah d.., u stanju sve uiniti, i da Onsve zna, i da uje i vidi, i da je Kur'an Allahov d.., govor kao i sva ostala slina,jasna i mutevatir pitanja.Ko zanegira propisanost i obaveznost ovih praktinih pitanja,oko kojih postoji konsenzus islamskih uenjaka uznevjerovae, isto kao to euznevjerovati i onaj ko zanegira propisanost i utemeljenost ovih.

Nekada e potvrda praktinih pitanja biti obaveznija od potvrde teoretskih pitanja to ese u veini sluajeva i deavati. Pitanja teoretske naravi za njih je dovoljna potvrdarijeima poput imana i vjerovanja u Allaha d.., u Njegove meleke, u Njegove knjige, u Njegove poslanike, u proivljenje poslije smrti kao i vjerovanje u Allahovo d..,odreenje, bilo ono dobro ili zlo. to se tie obaveznih praktinih djela ona se morajudetaljno poznavati jer je nemogue u potpunosti ih sprovesti bez njihovog detaljnog poznavanja, pa zbog toga ummet potvruje i voli one koji se bave detaljisanjempraktinih pitanja a to su fakihi-pravnici, za razliku od onih koje ponekada ne bi voljeli ipotvrivali, a to su oni koji su se bavili detaljisanjem teorije. To je zbog toga to se viebilo u potrebi za detaljima praktinih djela i pitanja nego li to se bilo u potrebi zadetaljima teoretskih pitanja koja su se trebala samo openito vjerovati.125

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., obrazlae razlog negrijeenja mudtehida koji pogrijeiu nekom primarnom (usul), ili sekundarnom (furu'), pitanju, pa kae:

Ne mora znaiti da je spoznao hakk i istinu svaki onaj koji vri idtihad i argumentujesvojem stavu! Kaznu i prijetnju nezasluuje niko osim onaj koji ne izvrava farzove ilipak radi zabranjena djela, i ovo je stav fakiha i ostalih imama,126 i ovo je stav po kojemje poznat selef ovoga ummeta i ovo je stav veine muslimana!127

124

Pogledaj: Minhadus-Sunneh, 3/21., 5/88-89..125 Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 6/57..

126 Pogledaj: el-Burhan, imam el-Duvejni, 2/1317., el-Mustasfa, imam el-Gazali, str:492., koji jepodrobnije obradio temu ta sve iziskuje idtihad od ispravnog i neispravnog; Dami'u Bejanil-'ilmi vefadlihi, imam Ibnu 'Abdul-Berr, str.382-383., koji je takoer naveo par stavova na koja je ukazao ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm..

127 Pogledaj: Minhadul-Sunneh, 3/24.; Medmu'ul-Fetava, 19/213..


32/52

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., dijeli sve greke na dvije vrste:

1. greke zbog kojih e ovjek biti kanjen i

2. greke koje e biti oprotene -pa kae:

ija greka bude plod nemarnog odnosa prema obavezi slijeenja Kur'ana i samogaimana/vjerovanja npr., ili zbog prelaska Allahovih d.., granica hodajui putevima kojisu mu zabranjeni da njima hodi ili zbog slijeenja have i strasti svoje o emu nemanikakva dokaza od Allaha d.. ta osoba je nasilnik prema samome sebi (zalimun li-nefsihi), i ta osoba je jedna od onih na koju se odnose kur'ansko-hadiske prijetnje, zarazliku od mudtehida i trudbenika u pokornosti Allahu i Njegovom Poslaniku s.a.w.s.,nutrinom i vanjtinom svojom, koji trai hakk i istinu svojim idtihadom onako kako muje to naredio Allah d.., i Njegov Poslanik s.a.w.s. ovakvome je greka oprotena, kaoto Allah d.., kae:

Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova kao i vjernici; svioni vjeruju u Allaha i u Njegove meleke i u Njegove knjige i u njegove poslanike me' poslanicima ne pravimo nikakve razlike... Allah ne zaduuje ovjeka prekonjegovih mogunosti njemu e pripasti ono to je zasluio bilo dobro ili loe!Gospodaru na, nemoj nas kazniti zbog neega to zaboravimo ili ako u neemupogrijeimo! (el-Bekara, 286.)

U muslimovom sahihu, se biljei da je Allah d.., kao odgovor na ovaj ajet, rekao:Vesam vam oprostio!128

Od Abdullaha ibnu Abbasa r.a.,129 se biljei to da: Poslanik s.a.w.s., nije prouiojednog harfa iz dva zadnja ajeta sure el-Bekara kao i suru el-Fatiha, a da mu nije datoto to ti ajeti znae!130

Ovo nam ukazuje na to da je prije-spomenuta dova kabul i primljena, kako Poslanikus.a.w.s., tako i ostalim vjernicima. Allah d.., ih nee kanjavati za ono to iz zaboravauine, kao ni za ono to grekom poine!131

128 Hadis biljei imam Muslim u svome Sahihu, br.126..

129 On je Abdullah b. Abbas, amidi Allahovog Poslanika s.a.w.s.. Jedan je od uenijih ashaba i fakiha.Umro je u Ta'ifu, 68.h.g.. Pogledaj: el-Isabeh, Ibnu Hader, 6/120..

130 Hadis biljei imam Muslim, kitab: Salatul-Musafirin, bab: el-Fatiha ve Havatimu Suretil-Bekara,1/554., u kojem stoji: da je melek siao Allahovom Poslaniku s.a.w.s., poselamivi ga, i rekao: Raduj sedvoma svjetlima koja su ti data, a koja ni jednom poslaniku prije tebe data nisu: Fatihatul-Kitab i zadnjiajeti sure el-Bekara. Jednog harfa iz njih nee prouiti, a da ti nee biti udovoljeno!

131 Pogledaj: Der'u Te'arudil-'Akli vel-Nakli, 1/59.; Medmu'ul-Fetava, 3/318..


33/52

Dakle, ako je greka, uinjena od strane 'alima-mudtehida, ta koja se oprata nijedozvoljeno onda proglaavati ih nevjernicima zbog eventualne greke koju su uinili!ak se nee smatrati ni fasicima grijenicima, i u povodu reenog, ejhul-islam IbnuTejmijje rhm., kae:

Muslimanska ulema/uenjaci, koji govore o dunjalukim stvarima, shodno svomeidtihadu nije dozvoljeno proglaavati ih nevjernicima (tekfir), zbog eventualne grekekoju poine svojim govorom. Ovo je veoma lijep stav i treba se s njime sloiti! Prevlastdahila i davanje im za pravo da nevjernicima proglaavaju 'ulemu muslimana (tekfiru'ulema'il-muslimin) - to je jedan od najveih grijeha! Osnova ovog najveeg grijeha leiu haridijama i ijama, koji su prvi poeli 'ulemu i uenjake muslimana proglaavatinevjernicima, zbog toga to su umislili to da je 'ulema poela grijeiti u vjeri!?

Ehlu-Sunnet vel-Demaat je sloan na tome da se muslimanska 'ulema ne smijeproglaavati nevjernicima zbog same greke ili grijeha kojeg poine!

Svaiji se govor prima i ostavlja, osim prie i govora Muhammeda s.a.w.s., koji se upotpunosti mora prihvatati, ali, isto tako, nee se osoba, ija se pria djelomino odbilaili se nije odmah prihvatila, zbog grijeha ili greke koju je poinila, proglasitinevjernikom ili grijenikom! Moda, ta osoba, nee biti ni grijena zbog postupka kojegje poinila!

Allah d.., navodei dovu vjernika, kae: "Gospodaru na, ne uzmi nam za zlo ako tazaboravimo, ili neoprezom neto uinimo!" (el-Bekara: 286.)

U muslimovom sahihu se od Poslanika s.a.w.s., biljei da je Allah d.., rekao: "Ve samprimio molbu vau!"132

Na drugom mjestu, ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae:

Neprihvatanje tekfira i odbijanje istog od muslimanske uleme pa makar i grijeili uneemu, je jedan od najveih eri'atskih ciljeva. Ne rei za jednog muslimana da jenevjernik samo radi ukazivanja zatite njemu kao i pomoi svome bratu muslimanu smatralo bi se propisanim eri'atskim dobrim ciljem i namjerom! ovjek ako idtihadi utom pitanju ako pogodi imae dvije nagrade, a ako pogrijei imae jednu nagradu!133

Treba opet naglasiti to da ako odreeni uenjak-mudtehid nema grijeha zbog odreenegreke koju poini to ne znai sada da e se samoj greki ili bid'atu gledati kroz prste.Grijeh, zbog tog bid'ata/greke, koji je nastao zbog idtihada ili neeg drugog, nestaje,ali je nuno na greku ukazati i ne povoditi se za onim ko je dozvoljava i ne odustajati od




34/52


35/52


36/52

'Adijj b. Hatim r.a.,139 ree Allahovom Poslaniku s.a.w.s.: Allahov Poslanie, oni ihnisu oboavali! Poslanik s.a.w.s., mu ree: Nisu ih oboavali, ali su im dozvoljavalizabranjeno u emu su im se pokoravali, i zabranjivali su im dozvoljeno u emu suim se pokoravali!140

Ko se pokori nekome u vjeri koju nije Allah d.., propisao, u oblasti halala i harama, poeljnosti injenja neega (istihbab), ili obaveznosti injenja neega (idab) sustignue ga dio ove pokude!141

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., naznaava da nee biti opravdan onaj koji bude slijedioneto to je suprotno jasnoj i oitoj Allahovoj odredbi kao i odredbi Njegova Poslanikas.a.w.s., pa kae:

Onaj od koga proizilaze ovakve stvari142 tj. dotine neispravnosti, ako e se onopravdavati zbog krnjavosti u idtihadu ili line intelektualne slabosti nee se zbogtoga opravdavati i onaj koji ga slijedi u tome zbog toga to je istina jasna kao i putevi

koji vode njoj, i ako e njegov grijeh biti oproten, jer se svemu tome pridodala dobranamjera za injenjem dobrog djela, pa je stoga obaveza ukazati na ono to se trebapohvaliti kao i na ono to je za pokudu, kako se istina ne bi smjeala sa neistinom! 143

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., pojanjava kada je obavezno slijediti odreeneeri'atske propise, a kada ne, kao i stanja mudtehida spram svega toga, pa kae:

eri'atskim propisima se treba dati hakka iz Kur'ana i Sunneta. Ono to nam Kur'an iSunnet donose od obavijesti, naredbi, zabrana to je obaveza slijediti, i nee se osvrtatina one koji se tome suprostavljaju ne bitno ko je, i nije dozvoljeno slijediti nekoga kojipostupa suprotno tome ne bitno ko je, kako nam na to ukazuje Kur'an i Sunnet, 144 i Idma'

139 On je el-Tai Ibnul-Devad el-Mehur. Islam je primio sedme godine po hidri, i ostao je na islamunakon riddeta-otpadnitva. Uestvovao je u osvajanju Iraka, nakon ega se nastanio u Kufi, u kojoj je iumro nakon 60.h.g.. Pogledaj: el-Isabeh, Ibnu Hader, 6/401..

140 Hadis biljei imam Tirmizi u Sunenu, Tefsirul-Kuran, bab: Suretul-Tevba, 5/278., i kae: Hadis Garib.ejh Arnaut kae: Imam Taberi biljei ovu predaju kao mevkuf. Pogledaj: Haijetu Damiil-Usul, 2/161..141

Pogledaj: Iktida'ul-Siratil-Mustekim, 2/580..

142 ejhul-islam ovim rijeima aludira na rijei i hiaje koje prenosi Ebul-Kasim el-Kuejri od Ebu Bekrael-iblija i Ebul-Husejna el-Nevevija, koje u sebi sadre oita kontriranja Alahovim naredbama ilizabranama!

143

Pogledaj: el-Istikamet, 2/15-16..144 Allah d.., kae: O vi koji vjerujete, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i vaim

pretpostavljenim! (el-Nisa', 59.); Neka se pripaze oni koji suprotno Poslaniku postupaju, kako ih nebi snala fitna-iskuenje, ili kako ih ne bi polna patnja snala! (el-Nur, 63.)

Poslanik s.a.w.s., kae: Nemoj da se neko od vas, kada mu doe neka od mojih naredbi ili zabrana,zavali u svoju stolicu, i kae: Ne znamo mi... Ono to naemo u Allahovoj knjizi, mi emo to slijedit!(Sunen Ebu Davud)


37/52

ummeta koji slijedi Poslanika i Njemu se pokorava... Svaije rijei i djela se prihvataju iodbijaju izuzev rijei i djela Allahovog Poslanika s.a.w.s.. Nema tog imama-uenjaka, ada pri sebi nije imao rijei ili djela koja su bila u suprotnosti sa Kur'anom i Sunnetom, uemu se nee slijediti, ali i zbog ega nee biti kueni! 145

to se tie onoga: Za ta se nije sigurno da li se kategoriki suprostavlja Kur'anu iSunnetu ili ne, to e spadati u pitanja podlona idtihadu, oko kojih se spore uenjaci ivjernici takve stvari e moda biti jasne onima kojima je Allah d.., pojasnio istinu popitanju toga, na to oni ne smiju obavezivati one kojima se to jo nije razjasnilo... Modae samo to pitanje biti idtihadskog karaktera i kod samoga njega, to se dozvoljavasvakom mudtehidu kao i onome koji ga slijedi u tome... to im se nee zabranjivati.146

A, to se tie ovjeka iji hal nije u redu, koji ini harame i ne izvrava svoje vadibe iobaveze, bez ikakvog opravdanog te'vila ili kakvog drugog eri'atskog opravdanja,takvom je obaveza negodovati u skladu s onim s ime je doao eri'at: rukom i jezikom isrcem, a ovom ovjeku se pridodaje i svaki onaj koji zastupa stav koji je suprotan

Kur'anu i Sunnetu, jer je i to zlo kojeg nam je Allah d.., naredio zabranjivati, rijeima:

I neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a odzla odvraati, - oni e ta ele postii. (Alu 'Imran, 104.)

to se tie onih ija situacija nije ba jasna, sa takvima e se raditi polako, jer je imamu(vlastima), bolje da pogrijee u oprotaju nego li da pogrijee u kazni!147

Ako e se idtihadska greka oprostiti alimu-uenjaku, to znai da se sa njima morapostupati kulturno i edebli, uvajui njegovo pravo koje zasluuje prilikom negiranja

nekog bid'ata kojeg poini ili pojanjavanja naina njegova kontriranja Sunnetu, pa uskladu s navedenim kae:

I ako e se mudtehidu-grijeniku oprostiti njegova greka, on e biti i nagraen zbog svoga idtihada. Pojanjenje rijei i djela na koja nam ukazuju Kur'an i Sunnet jeobaveza, pa makar to pojanjavanje kontriralo neijim rijeima ili djelima. Od koga sedesi idtihad koji ima nekoga smisla, takva osob

nacini ophodjenja s novotarima_ibnu tejmijje_jasavic

Documents