na temelju članka 20. zakona o održivom gospodarenju

Na temelju članka 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13) i članka 32. Statuta Šibensko-kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, broj 8/09 i 4/13) Županijska skupština Šibensko-kninske županije, na sjednici, od 2014. godine, donosi

Z A K L J U Č A K

o prihvaćanju Izvješća o provedbi

Plana gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji za razdoblje 2007. – 2015. godine

I.

Prihvaća se Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji za razdoblje 2007.-2015. godine.

II.

Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji za razdoblje 2007.-2015. godine, sastavni je dio ovog zaključka.

III.

Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije“.

Klasa: 351-01/14-01/ Urbroj: 2182/1-01-14-1 Šibenik, 2014.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

PREDSJEDNIK

Nediljko Dujić

ZAKLJUČAK O PRIHVAĆANJU IZVJEŠĆA O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA

OTPADOM U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI ZA RAZDOBLJE 2007. -2015. GODINE

Obrazloženje

Pravni temelj za donošenje ovog akta sadržan je u članku 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13) kojim je propisano da jedinica područne (regionalne) samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i Agenciji za zaštitu okoliša.

Člankom 32. Statuta Šibensko-kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko-kninske

županije“, broj 8/09) propisana je nadležnost Skupštine kao predstavničkog tijela županije da donosi odluke i druge akte kojima se rješavaju pitanja iz samoupravnog djelokruga, proračun i završni račun, te obavlja i druge poslove koji su zakonom stavljeni u djelokrug Županije, kao jedinice područne (regionalne) samouprave.

Ovim Zaključkom Skupština Šibensko-kninske županije prihvaća Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji za razdoblje 2007.-2015. godine.

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove

IZVJEŠĆE

o provedbi Plana gospodarenja otpadom

Šibensko-kninske županije za razdoblje 2007.-2015. godine

lipanj, 2013.

Izvješće je na temelju dostupnih i dostavljenih podataka izradio Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije sukladno članku 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13).

Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije

1

Sadržaj

1. UVOD ............................................................................................................................................... 3

2. NAČELA I CILJEVI IZ PROPISA KOJIMA SE UREĐUJE GOSPODARENJE OTPADOM ........................... 4

3. EU OKVIR GOSPODARENJA OTPADOM ........................................................................................... 9

4. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ....................................... 10

5. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM .......................................................................................... 13

5.1 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ........................................ 13

5.2 PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM GRADOVA I OPĆINA ................................................. 13

5.3 PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM PROIZVOĐAČA OTPADA ........................................... 14

6. EVIDENCIJA TIJEKA OTPADA I REGISTAR ONEČIŠČIVAĆA OKOLIŠA ............................................... 20

7. GOSPODARENJE OTPADOM U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI ..................................................... 21

7.1 NEOPASNI OTPAD .................................................................................................................. 21

7.1.1 Dozvole za gospodarenje komunalnim otpadom i posebnim kategorijama neopasnog

otpada ....................................................................................................................................... 21

7.1.2 Neopasni proizvodni otpad ........................................................................................... 25

7.1.3 Komunalni otpad ........................................................................................................... 26

7.1.4 Tvrtke koje gospodare komunalnim otpadom .............................................................. 27

7.1.5 Odlagališta otpada na području Šibensko-kninske županije ......................................... 29

7.1.6 Regionalni centar za gospodarenje otpadom „Bikarac“ - Šibenik ................................. 33

8. OPASNI OTPAD .............................................................................................................................. 38

8.1 Dozvole za gospodarenje opasnim otpadom ........................................................................ 38

8.2 Opasni proizvodni otpad ....................................................................................................... 39

9. GOSPODARENJE S POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA .............................................................. 42

9.1 Otpadni EE otpad ................................................................................................................... 44

9.2 Otpadna ulja .......................................................................................................................... 45

9.3 Otpadne baterije i akumulatori ............................................................................................. 46

9.4 Otpadna vozila ....................................................................................................................... 46

9.5 Otpadna guma ....................................................................................................................... 47

9.6 Otpadna ambalaža i ambalažni otpad ................................................................................... 47

9.7 Građevni otpad ...................................................................................................................... 48

10. PREGLED POJEDINIH IZVJEŠĆA JLS ............................................................................................. 49

10.1 Grad Šibenik........................................................................................................................... 49


2

10.2 Grad Knin ............................................................................................................................... 49

10.3 Grad Vodice ........................................................................................................................... 50

10.4 Grad Drniš .............................................................................................................................. 50

10.5 Općina Civljane ...................................................................................................................... 51

10.6 Općina Kijevo ......................................................................................................................... 51

10.7 Općina Kistanje ...................................................................................................................... 52

10.8 Općina Pirovac ....................................................................................................................... 52

10.9 Općina Promina ..................................................................................................................... 52

10.10 Općina Ružić ...................................................................................................................... 53

10.11 Općina Tribunj ................................................................................................................... 53

11. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................. 55


3

1. UVOD

Šibensko-kninska županija ima ukupnu površinu od 5.669,79 km2. Od toga 52,8 % teritorija županije čini kopneni (2.993,73 km2 ili 5,3 % teritorija Hrvatske), a 47,2 % morski dio (2.676,06 km2 ili 8,6 % obalnog mora Hrvatske). Na području Šibensko-kninske županije, prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo je 109.320 (izvor: Državni zavod za statistiku RH, Popis stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011.) stalnih stanovnika. Šibensko-kninska županija obuhvaća 20 jedinica lokalne samouprave, 5 gradova: Šibenik, Knin, Vodice, Drniš i Skradin te 15 općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić.

Na području Županije djeluje 17 komunalnih društava, a komunalni i neopasni proizvodni otpad odlaže se na 6 odlagališta. Na području Županije sanirana su dva odlagališta otpada Bikarac (grad Šibenik) i Šljukine njive (općina Pirovac). Na području općine Murter-Kornati i općine Promina nalaze se zatvorena nesanirana odlagališta.

Plan gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji za razdoblje 2007.-2015. godine (u daljnjem tekstu: Plan) donijela je Skupština Šibensko-kninske županije u prosincu 2007. godine („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, broj 15/07) u skladu sa Zakonom o otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05), koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 46/02) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/07, 126/10 i 31/11).

Člankom 174. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13) (u daljnjem tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013. godine, propisano je da postojeći županijski, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom koji su doneseni na temelju Zakona o otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) ostaju na snazi do isteka roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama toga Zakona i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Za potrebu izrade Izvješća korišteni su podaci o gospodarenju otpadom prikupljeni od komunalnih društava s područja Šibensko-kninske županije koji se bave gospodarenjem otpadom, jedinica lokalne samouprave i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprave za inspekcijske poslove, Područne jedinice u Šibeniku. Korišteni su i podaci Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i Registra onečišćavanja okoliša Šibensko-kninske županije (ROO).


4

2. NAČELA I CILJEVI IZ PROPISA KOJIMA SE UREĐUJE GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih aktivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima. U posljednjim desetljećima, masovna proizvodnja, tržišna ekonomija, porast broja stanovnika, novi, sintetizirani materijali koji mogu biti vrlo toksični ili nerazgradivi prirodnim procesima, doprinijeli su povećanju količine otpada, a njegov sastav se promijenio na način koji ga čini sve značajnijim okolišnim rizikom, izvorom onečišćenja i zagađenja. Drugim riječima, otpad je postao važna tema sektora zaštite okoliša kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj uređeno je:

• Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13), • Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj

130/05), • Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine

(„Narodne novine“, broj 85/07, 126/10 i 31/11), • nizom podzakonskih propisa kojima se omogućuje provedba odredbi iz Zakona te

ciljeva i mjera iz Strategije i Plana.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Zakon utvrđuje sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Sukladno Zakonu gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. „načelo onečišćivač plaća“ – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;

2. „načelo blizine“ – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;

3. „načelo samodostatnosti“ – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada;

4. „načelo sljedivosti“ – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:


5

1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje otpada.

Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće:

1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, 2. pojava neugode uzrokovane bukom i/ili mirisom, 3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te

drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa, 4. nastajanje eksplozije ili požara.

S obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš, otpad se klasificira kao: inertni otpad, neopasni otpad i opasni otpad.

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske teži se zatvaranju kruga od izbjegavanja nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti, reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke i energetske) do iskorištavanja inertnog ostatka.

Strategijom su definirane upravne strukture u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvažnije zadaće koje proizlaze iz zakonskih propisa, a prikazane su na Slici 1. u organizacijskom dijagramu.

Strategija gospodarenja otpadom RH između ostalog određuje:

• načela, ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, • mjere gospodarenja opasnim otpadom, • smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.

Strategijom su određeni sljedeći prioriteti:

• usklađivanje zakonske regulative sa regulativom EU-a i osiguravanje njene provedbe, • odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom, • izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih svojstava otpada, • povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša otpadom, • povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom, • povećavanje odvojenog skupljanja otpada, • sanacija postojećih odlagališta, • povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i tokovima otpada, • izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada, • povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada.

Strategijom su utvrđeni i kvantitativni ciljevi koji određuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva i to do 2015. godine:

• 90% stanovništva obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada, • količina obrađenog komunalnog otpada 20%, • količina odloženog komunalnog otpada 68%, • količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995.

godine 75%.


6

Slika 1. Upravne strukture u sustavu gospodarenja otpadom.

Ostali sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvažnije zadaće koje proizlaze iz zakonskih propisa definirani Strategijom gospodarenja otpada Republike Hrvatske prikazani su na Slici 2.


7

Slika 2. Ostali sudionici u sustavu gospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine, kao glavni provedbeni dokument Strategije gospodarenja otpadom na državnoj razini, sadrži: 1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje, 2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada, 3) mrežu lokacija građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu gradnju, 4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom i 5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom. Svrha je uspostava okvira unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu i opasna svojstva otpada koji proizvodi, te načina održivog gospodarenja otpadom koji je proizveden.

Temeljni zadatak Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije gospodarenja otpadom postavljene u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine i to:

a) uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, b) sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta, c) sanacija "crnih točaka", lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom, d) razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i e) uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Provedbom Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske treba ostvariti:

• uspostavu sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom/ županijskom konceptu;

• povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada; • recikliranje i ponovnu oporabu otpada; • prethodnu obradu otpada prije konačnog odlaganja;


8

• smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu; • izdvajanje goriva iz otpada; • smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima; • smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš; • samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj iz 2010. godine predviđa se osnivanja županijskih komunalnih tvrtki, koje su u potpunosti u javnom vlasništvu, za upravljanje sustavom gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. Županijske komunalne tvrtke trebaju koordinirati gradnju ŽCGO uključujući i pretovarne stanice, te organizirati prijevoz otpada od pretovarnih stanica do ŽCGO.

Prema Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine sustav gospodarenja otpadom na razini županije provodit će se na način istovremenog zatvaranja postojećih odlagališta i izgradnje ŽCGO i to ovisno o raspoloživim sredstvima.

Najznačajniji opći podzakonski propisi iz područja otpada su:

• Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada („Narodne novine“, broj 50/05, 39/09),

• Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 23/14, 51/14), • Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada („Narodne novine“, broj 117/07, 111/11, 17/13, 62/13), • Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada („Narodne novine“, broj

45/07).

Sukladno propisima iz područja gospodarenja otpadom županije su odgovorne za gospodarenje sa svim vrstama otpada osim opasnog otpada i termičke obrade otpada. Županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je:

• donositi županijske planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja otpadom RH i u suradnji s gradovima i općinama;

• dokumentima prostornog uređenja utvrditi lokacije građevina i postrojenja za gospodarenje otpadom (uključujući i lokacije za gospodarenje građevnim otpadom i lokacije za odlaganje viška iskopa);

• osigurati provedbu mjera za gospodarenje opasnim otpadom i termičku obradu otpada koje propisuje Vlada RH;

• koordinirati provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada; • uspostaviti županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom uz podršku

jedinica lokalne samouprave; • sanirati i pomagati sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta sukladno Planu

gospodarenja otpadom; • prikupljati i dostavljati podatke o otpadu sukladno propisima; • provoditi sustavnu edukaciju i informiranje.

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) imaju obveze:

• utvrditi prostornim planovima lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom;

• donijeti plan gospodarenja otpadom, usklađen s državnim planom gospodarenja otpadom i županijskim planom gospodarenja otpadom;


9

• organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada;

• poticati edukaciju i informiranost proizvodnih struktura i stanovništva; • poticati sustavno educiranje i informirati lokalne organizacije i stanovništvo; • omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada; • organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom; • dostavljati podatke u skladu s propisima; • poticati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda, • sanirati nelegalna odlagališta (tzv. „divlja odlagališta ili smetlišta“) na svom području.

3. EU OKVIR GOSPODARENJA OTPADOM

Europska politika gospodarenja otpadom sadržana je u rezoluciji Vijeća EU-a o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja sadrži načela prevencije nastanka, vrednovanja otpada te poboljšanja konačnog zbrinjavanja otpada i nadzora.

Direktive EU-a za područje gospodarenja otpadom organizirane su u četiri „grupe“ direktiva, ovisno o tome propisuju li:

- okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu),

- posebne tokove otpada (direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titan-dioksid, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj elektroničkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila),

- pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar područja, na području i s područja EU-a),

- građevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja).

Najvažnije direktive EU iz područja gospodarenja otpadom su:

• Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC), • Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC), • Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC, 94/31/EC, 166/2006), • Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (86/278/EEC), • Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC), • Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EZC, 2005/20/EC, 2004/12/EC,

1882/2003), • Direktiva o baterijama (206/66EC), • Direktiva o odlaganju PCB-a i PCT-a (96/59/EEC), • Direktiva o utjecaju na okoliš (2011/92/EU).


10

4. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Prostornim planom Šibensko-kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, broj 11/02, 10/05, 3/06, 5/08, 6/12, 9/12 - pročišćeni tekst, 4/13, 8/13 - ispravak i 2/14) određena je lokacija Bikarac kao županijski centar za gospodarenje otpadom koji je planiran isključivo za potrebe Šibensko-kninske županije. Kao dio sustava gospodarenja otpadom na području Županije planirane su pretovarne stanice za prikupljanje otpada: PS na lokaciji Mala Promina za područje zagorskog dijela Županije i PS na lokaciji Veprštak za područje Općina Murter-Kornati, Tisno i Pirovac. Na svim lokacijama pretovarnih stanica za komunalni otpad, moguće je planirati smještaj reciklažnih dvorišta i objekata. Lokacije za kompostane, unutar kojih je moguće riješiti zbrinjavanje komine, odrediti će se temeljem stvarnih količina i pretežnog mjesta nastanka sirovina isključivo unutar područja pretovarnih stanica i RCGO-a. Kao lokacije za smještaj građevina za prikupljanje, obradu i privremeno odlaganje građevinskog otpada određene su sljedeće lokacije: Jarebinjak (Općina Rogoznica) i Moseć (Grad Drniš, prethodno potrebno sanirati odlagalište). Gospodarenje građevinskim otpadom koji ne sadrži azbest i konačno odlaganje ostatnog građevinskog otpada osim na lokaciji centra za gospodarenje otpadom Bikarac moguće je i na napuštenim eksploatacijama boksita Mratovo, Džapići-Čveljići (Općina Promina), te na predjelu kamenoloma Veprštak (Općina Tisno), Pišća-Kreševo i Leć (Grad Vodice), Razdolje (općina Kijevo), Stara Straža (Grad Knin) i uz gospodarsku zonu Kljake (Općina Ružić).

Slika 3. Izvod iz Prostornog plana Šibensko-kninske županije: RCGO ''Bikarac''.


11

Slika 4. Izvod iz Prostornog plana Šibensko-kninske županije: Pretovarna stanica „Mala Promina“ općina Biskupija.

Slika 5. Izvod iz Prostornog plana Šibensko-kninske županije: Pretovarna stanica „Pirovac“ općina Pirovac.

Slika 6. Legenda Prostornog plana Šibensko-kninske županije.


12

Na području Županije moguće je planirati gradnju ili rekonstrukciju građevina za djelatnost skupljanja otpada, te za obradu i oporabu neopasnog i inertnog otpada osim materijala koji u sebi sadrže azbest, sukladno funkcionalnim obilježjima određene zone i odredbama ovog Plana u slijedećim zonama:

• na izdvojenom građevinskom području izvan naselja gospodarske namjene – proizvodne i komunalno servisne,

• na površinama unutar naselja gospodarske namjene-proizvodne, pretežito industrijske i na površinama komunalno servisne,

• na lokacijama određenim za gospodarenje otpadom.


13

5. PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM

5.1 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Plan gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji za razdoblje 2007.-2015. godine donijela je Skupština Šibensko-kninske županije u prosincu 2007. godine („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, broj 15/07) u skladu sa Zakonom o otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Plan sadrži ocjenu stanja postupanja s komunalnim, opasnim i neopasnim otpadom, te posebnim kategorijama otpada, ciljeve i mjere za postizanje tih ciljeva.

Provedbom ovog Plana postići će se:

1. uspostava sustava gospodarenja otpadom u županiji po županijskom konceptu, 2. povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada, 3. recikliranje i ponovna oporaba otpada, 4. prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja 5. smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, 6. izdvajanje goriva iz otpada (GIO), 7. smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima, 8. smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš, 9. samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

5.2 PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM GRADOVA I OPĆINA Plan gospodarenja otpadom temeljni je dokument za planiranje svih aktivnosti u cilju

uspješnog gospodarenja otpadom na području pojedine jedinice lokalne samouprave, a samim tim i na cjelokupnom području Šibensko-kninske županije.

Temeljem obveza iz Zakona o održivom gospodarenja otpadom Plan gospodarenja otpadom grada ili općine donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće, uz prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Planovi gospodarenja otpadom gradova, odnosno općina s područja Šibensko-kninske županije u većini su izrađeni sukladno Zakonu o otpadu te su sukladno članku. 174. Zakona o održivom gospodarenju otpadom na snazi do isteka roka na koji su doneseni u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Jedinica lokalne samouprave u obvezi su dostavljati godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom službenom glasilu.

U Tablici 1. dani su podaci o planovima gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave s područja Šibensko-kninske županije i dostavljenim izvješćima o provedbi Planova gospodarenja otpadom za 2013. godinu.


14

Tablica 1. Planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave.

Red. broj. Grad/Općina

Plan gospodarenja otpadom (PGO) Objavljeno u

službenom glasilu Dostavljeno izvješće

za 2013. godinu u izradi izrađen

1. Šibenik + SG 10/10 +

2. Knin + SV 05/11 +

3. Vodice + SV 04/11 +

4. Drniš + SV 11/08 +

5. Skradin + NE -

6. Bilice + u postupku -*

7. Biskupija + u postupku -*

8. Civljane + u postupku -*

9. Ervenik + NE -

10. Kijevo + u postupku -*

11. Kistanje + SV 06/11 +

12. Murter-Kornati + NE -

13. Pirovac + SV 11/11 +

14. Primošten + SV 01/11 -

15. Promina + SV 04/12 +

16. Rogoznica + SV 01/14 -*

17. Ružić + SV 03/14 +

18. Tisno + NE -

19. Tribunj + SV 01/14 +

20. Unešić + SV 06/13 -* *gradovi i općine nisu dostavile izvješće jer nisu za 2013. godinu imali usvojene Planove gospodarenja otpadom.

Iz tablice 1. je razvidno da je od ukupno 20 jedinica lokalne samouprave, 18 JLS je izradilo Plan gospodarenja otpadom, dok su dvije JLS još u postupku donošenja svojih Planova gospodarenja otpadom. Očekuje se da će donošenje preostalih planova biti realizirano do kraja 2014. godine.

Od 20 gradova i općina koje su bile dužne donijeti izvješće, njih 11 nije dostavilo izvješće. Za svaku pojedinu općinu, odnosno grad u poglavlju 9. Pregled pojedinačnih izvješća JLS biti će dan pregled podataka koje su pojedini gradovi/općine dostavili, a koji nisu obrađeni unutar prethodnih poglavlja.

5.3 PLANOVI GOSPODARENJA OTPADOM PROIZVOĐAČA OTPADA

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Ovisno o sastavu, porijeklu i svojstvima može biti:


15

opasan, neopasan ili inertan. Prikupljaju ga ovlašteni sakupljači, tj. tvrtke koje imaju dozvolu za gospodarenje s otpadom, a u slučaju posebnih kategorija predaju ga ovlaštenim oporabiteljima ili obrađivačima, odnosno u izvoz ukoliko zbrinjavanje nije moguće u Hrvatskoj.

Sukladno Zakonu o otpadu proizvođač otpada koji godišnje proizvodi više od 150 tona neopasnog otpada i/ili više od 200 kilograma opasnog otpada, dužan je planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od četiri godine.

Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada sadrži:

• podatke o vrstama, količinama, mjestu, odnosno procesu nastanka otpada te predviđanje trenda nastajanja otpada,

• mjere za sprječavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti, • postojeći i predviđeni način gospodarenja otpadom, • podatke o vlastitim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom.

Stupanjem na snagu Zakonom o održivom gospodarenju otpadom izrađeni planovi gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o otpadu ostaju na snazi do isteka valjanosti.

Zakonom o održivom gospodarenju propisano je da proizvođač otpada koji stvara 200 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji, dužan izraditi plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada za određenu lokaciju, ali iznimno, proizvođač otpada nije dužan izraditi plan ako:

• posjeduje važeću izjavu o okolišu sukladno propisu o uključivanju organizacija u sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili ISO 14001 ili

• posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom.

Plan se izrađuje na obrascu i sadrži:

• podatke o lokaciji i postrojenju, • podatke o tehnološkom procesu, • mjere upravljanja radi provedbe obveza o gospodarenju otpadom, • podatke o planiranom radu i razvoju u smislu gospodarenja otpadom, • popis propisanih obveza u vezi gospodarenja otpadom.

Plan se dostavlja nadležnom upravnom tijelu, odnosno Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije radi provjere usklađenosti sadržaja s odredbama propisa o gospodarenju otpadom.

Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove izrađuje popis obveznika izrade plana i popis obveznika koji su izradili plan na području jedinice područne (regionalne) samouprave i dostavlja ga Agenciji za zaštitu okoliša do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Popis obveznika izrade plana na području jedinice područne (regionalne) samouprave prikazan je u Tablici 2.


16

Tablica 2.Popis obveznika izrade plana gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije.

Red. broj Naziv organizacijske jedinice na lokaciji Grad / Naselje

1. Aci club d.d. Opatija, Aci marina Skradin Skradin

2. Aci club d.d. Opatija, Aci marina Jezera Jezera

3. Adria yacht center plus d.o.o. Vodice

4. Adrial plus d.o.o. Šibenik

5. AM adria auto dijelovi d.o.o., Poslovnica br. 7 Vodice

6. AM adria auto dijelovi d.o.o., Poslovnica br. 9 Šibenik

7. AM-adria d.o.o., brzi servis Vodice Vodice

8. AM-adria d.o.o., brzi servis Vodice Šibenik

9. Ankora Nautika d.o.o., Ankora Charter Šibenik

10. Auto Bastić d.o.o., Vodice

11. Auto centar Aleksić d.o.o. Šibenik

12. Auto centar Šibenik d.o.o. Šibenik

13. Auto kuća Gašperov d.o.o. Šibenik

14. Auto servis „Antušina“ Betina

15. Autokuća Longin, Servis Šibenik Šibenik

16. Automehaničarski obrt Sova Knin

17. Automehanika „Ivas“ Šibenik

18. Automehanika Bilić Murter

19. Autoservis Bulat, Šibenik

20. Auto-servis Kekec Drniš

21. Autoservis Lasan Vodice

22. Autotransport d.d. Šibenik, Pogon održavanja vozila Šibenik

23. Barizon Tisno

24. Batolit d.o.o., Kamenolom Krtolin Šibenik

25. Boris racing d.o.o. Šibenik

26. Brodogradilište i marina d.o.o. Betina

27. Brodogradilište Stipaničev Tribunj

28. Brodomehanika Murter

29. Ceste Šibenik d.o.o. Šibenik

30. CE-ZA-R d.o.o., Radna jedinica Kistanje Kistanje

31. CE-ZA-R d.o.o., Radna jedinica Šibenik Šibenik

32. Contakt, Autoservis Betina

33. Croatia yacht club d.o.o. Primošten

34. Danuvius marina d.o.o. Tribunj

35. DIV d.o.o. Samobor Tvornica za izradu i promet vijaka, Podružnica Knin Knin

36. Dom za starije i nemoćne osobe Knin Knin


17


37. Dom za starije i nemoćne osobe Oklaj Oklaj

38. Dom zdravlja Drniš, ugovorna zdr. ustanova Drniš

39. Dom zdravlja Knin Knin

40. Dom zdravlja Šibenik Šibenik

41. Elektrolux TS d.o.o., Servis Šibenik

42. Felimayacht d.o.o. Primošten

43. Financijska agencija, Podružnica Šibenik Šibenik

44. Galeb i ja Vodice

45. FredBobek d.o.o. Vodice

46. Gambi d.o.o. Šibenik

47. Girk Kalun d.d., Tvornica za proizvodnju vapna Drniš

48. Gradska čistoća doo Šibenik

49. HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o., D.P. Elektra Šibenik-Pogon Knin

Knin

50. HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o., D.P. Elektra Šibenik- Poslovni prostor Bilice Šibenik

51. HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o., D.P. Elektra Šibenik- Pogon Drniš Drniš

52. HEP-proizvodnja d.o.o., PP HE JUG Pogon HE na Krki- Oklaj Oklaj

53. Hotel „Imperijal Vodice“d.d. Vodice

54. Hotel „Miran Pirovac“ d.d. Pirovac

55. Hotel Borovnik Tisno

56. Hrvatske autoceste d.o.o., Tjo Šibenik Šibenik

57. Hrvatski Telekom d.d., R2-OJ Zaton Zaton

58. Hrvatski Telekom d.d., R2-OJ Zablaće Šibenik-

59. Hrvatski Telekom d.d., R2-OJ Dubrava kod Šibenika Šibenik

60. Hrvatski Telekom d.d., R2-OJ Krtolin Šibenik

61. HŽ-infrastruktura d.o.o., sekcija ETP Split-dionica TK Knin Knin

62. INA- Industrija nafte d.d., BP Murter Murter

63. Ina-Industrija nafte d.d., BP Prokljan jug Skradin

64. INA-Industrija nafte d.d., BP Marina Vodice Vodice

65. INA-Industrija nafte d.d., BP Šibenik Njivice Šibenik

66. INA-Industrija nafte d.d., BP Šibenik Ražine istok Šibenik

67. INA-Industrija nafte d.d., BP Šibenik Ražine zapad Šibenik

68. Ivanal-tvornica aluminija d.o.o., Pogon tlačnog lijeva Šibenik

69. Izgradnja d.d., Betonara Šibenik

70. Jadranska banka d.d. Šibenik

71. Jarušica d.o.o., Jarušica d.o.o. Murter Murter

72. Jarušica d.o.o. Jezera


18


73. Knauf d.o.o., Proizvodnja ploča i profila Knin

74. Kong d.o.o. Šibenik-

75. Konzum d.d., P-803 Šibenik

76. Konjuška d.o.o., Kamenolom Konjuška Primošten

77. Kremik servis d.o.o. Primošten

78. Laguna trade d.o.o., Marina frapa Rogoznica

79. Lavčević Šibenik d.o.o., Kamenolom Dubrava Šibenik

80. Leć d.o.o. Vodice

81. Luka Šibenik d.o.o., OJ Održavanje Šibenik

82. Lunga d.o.o. Šibenik

83. Mande-charter d.o.o. Primošten

84. MARE CHARTER d.o.o. Primošten

85. Marina „Hramina“ d.o.o.za nautički turizam Murter

86. Marina &yachtingdevelopment d.o.o. Betina

87. MARINA VINICI d.o.o. Murter

88. Merk & Merk jahte servis Tribunj d.o.o. Tribunj

89. Metal-sint Oklaj d.d. Oklaj

90. Mikrosiverit-za dom d.o.o., Betonara Siverić

91. Murtela d.o.o. Murter

92. Navigare yachting d.o.o., Charter baza Šibenik Šibenik

93. Navigator d.o.o., Navigator d.o.o. Marina Kremik Primošten

94. NCP Marina Mandalina d.o.o. Šibenik

95. NCP Remontno brodogradilište Šibenik d.o.o. Šibenik

96. NCP Usluge d.o.o. Šibenik

97. Odašiljači i veze, Odašiljač Promina Drniš

98. Održavanje vučnih vozila d.o.o., Pogon Knin Knin

99. Opća bolnica Šibensko-kninske županije Šibenik

100. Pelsys d.o.o. Rogoznica

101. Petrol Hrvatska d.o.o., BP Šibenik kava Šibenik

102. Petrol Hrvatska d.o.o., BP Šibenik Bioci Šibenik

103. Polaris Yacht Servis Vodice

104. Pomoć na cesti Gašperov Šibenik

105. Primošten d.d., Marina Kremik d.o.o. Primošten

106. Primošten d.d., Primošten hoteli d.o.o. Primošten

107. Quada projekt kamen d.o.o.,– Oklaj Oklaj

108. Radin d.o.o., Hotel Villa Radin d.o.o. Vodice

109. Republika Hrvatska Ministarstvo obrane, Vojarna „GAM-Pauk“

Knin


19


110. Riva d.o.o. Šibenik

111. Roefix d.o.o., Pogon Siverić Siverić

112. Sarađend.o.o. Stankovci, Kamenolom „Veprštak“ Tisno

113. Solaris d.d., Autocamp i marina Šibenik

114. Solaris d.d., Hotel Andrija i Jakov Šibenik

115. Solaris d.d., Hotel Ivan Šibenik

116. Solaris d.d., Hotel Jure Šibenik

117. Solaris d.d., Hotel Niko Šibenik

118. Stolarija Gojanović1969.g. d.o.o. Šibenik

119. Sunce jahta d.o.o. Marina Kremik Primošten

120. Sunsail Adriatic d.o.o., Sunsail Kremik Primošten

121. TEF d.d. Šibenik

122. TLM-TPP d.o.o. Šibenik

123. TLM-TVP d.o.o. Šibenik

124. Tvornica oplemenjenih folija d.d. Drniš

125. Vodovod i odvodnja d.o.o., Laboratorij Lozovac-baždarnica Lozovac

126. Vodovod i odvodnja d.o.o., Skladište materijala-Meterize Šibenik

127. Yacht Konzalting d.o.o. Šibenik

128. Zagorje-tehnobeton d.d., Gradilište hotel Ivan u Šibeniku Šibenik

129. Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Šibenik

130. Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije Šibenik

131. ZM-vikom d.o.o. Šibenik

Od 131 obveznika izrade Plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada 74 su izrađena, te 15 tvrtki posjeduje certifikat ISO 14 001 i nije obveznik izrade Plana.


20

6. EVIDENCIJA TIJEKA OTPADA I REGISTAR ONEČIŠČIVAĆA OKOLIŠA

Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove vodi Registar onečiščivaća okoliša (ROO) za područje Šibensko-kninske županije.

Sve tvrtke koje proizvode i/ili prenose izvan mjesta nastanka opasnog otpada u ukupnoj količini većoj od 50 kilograma godišnje i neopasnog otpada u ukupnoj količini od 2.000 kilograma godišnje radi oporabe ili zbrinjavanja, osim proizvodnje otpada koji se upućuje na postupke zbrinjavanja obradom otpada na ili u tlu, odnosno dubokim utiskivanjem otpada na području Šibensko-kninske županije sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša („Narodne Novine“ 35/08), u obvezi su prijaviti (dostaviti) podatke o otpadu kojeg su proizvele, posjedovale, skupljale, prevozile, oporabile ili zbrinule.

Podaci ROO za područje Šibensko-kninske županije sastavni su dio Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske (ISZO), u koji se između ostalog prikupljaju i podaci o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš koje nastaju u pojedinim djelatnostima tijekom kalendarske godine.

Dostavljeni podaci sadrže naziv i vrstu otpada, ključni broj otpada koji se određuje prema djelatnostima iz kojih otpad nastaje, kao i količinu, te tijek otpada kojim su gospodarile. Ključni brojevi otpada su definirani u Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada („Narodne novine“, broj 50/05 i 39/09).

Osnovna svrha ROO je uspostava jedinstvenog Registra o ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari i otpada u okoliš, u obliku javnosti dostupne baze podataka o onečišćivačima i ispuštanjima onečišćujućih tvari i otpada u okoliš (zrak, tlo i vodu) iz pojedinačnih izvora.

Ujedno treba naglasiti da se ulaskom Republike Hrvatske u EU Registrom osigurava obaveza dostavljanja podataka o onečišćavanju okoliša.

U tu svrhu, tvrtka koja je proizvela, posjedovala, skupljala, prevozila, obrađivala ili zbrinjavala otpad na području Županije ima obvezu ispuniti odgovarajuće obrasce za proteklu kalendarsku godinu i do 1. ožujka tekuće godine iste dostaviti u ROO bazu.

Za pristup i vođenje ROO koristi se elektronička programska oprema (aplikacija) koja omogućava mrežni unos, obradu i prikaz podataka pohranjenih u Registru. Podaci dostavljeni u ROO čuvaju se deset godina.

Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove osigurava provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka i dostavlja ih Agenciji za zaštitu okoliša u elektroničkom obliku do 15. lipnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu. Agencija za zaštitu okoliša na osnovu dobivenih podataka izrađuje godišnje izvješće na razini države, te ga objavljuje na svojim internetskim stranicama do 15. prosinca tekuće godine.

Primitkom Republike Hrvatske u Europsku Uniju Agencija je u obvezi Europskoj komisiji dostavljati podatke za Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u okoliš.

U ROO za područje Šibensko-kninske županije je u 2013. godini obrađeno ukupno 345 korisničkih računa od kojih pojedine tvrtke imaju jednu ili više organizacijskih jedinica, pa prema tome i jedan i više korisničkih računa.


21

7. GOSPODARENJE OTPADOM U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Otpad se prema mjestu nastanka dijeli na komunalni i proizvodni otpad, a prema svojstvima na opasni, neopasni i inertni otpad.

7.1 NEOPASNI OTPAD

Neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, odnosno nema neko od svojstava kao što su eksplozivnost, oksidativnost, jaka zapaljivost, zapaljivost, nadražljivost, opasnost, toksičnost, karcinogenost, nagrizanje, zaraznost, reproduktivna toksičnost, mutagenost, oslobađanje toksičnih ili vrlo toksičnih plinova, senzibilizacija, ekotoksično, te tvar koja nakon što se zbrine rezultira drugom tvari koja posjeduje neka od navedenih svojstava.

7.1.1 Dozvole za gospodarenje komunalnim otpadom i posebnim kategorijama neopasnog otpada

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, pravne i fizičke osobe-obrtnici mogu nakon što ishode odgovarajuću dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja otpada, te djelatnost oporabe, zbrinjavanja ili druge obrade otpada.

Dozvolom se određuje:

1. adresa građevine u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom, 2. količina otpada kao najveća količina pojedine vrste otpada koja se može godišnje

obraditi i vrsta otpada prema ključnim brojevima iz Kataloga otpada, 3. postupak gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima, 4. uvjeti obavljanja tehnoloških procesa, 5. mjere za postupanje s otpadom koji nastaje, odnosno preostaje nakon obavljanja

tehnoloških procesa, 6. datum do kad mora biti obavljena revizija dozvole, 7. mjere nakon zatvaranja, odnosno prestanka obavljanja postupaka za koje je

izdana dozvola.

Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove rješava o zahtjevima za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom za djelatnost gospodarenja otpadom, osim za gospodarenje opasnim otpadom i termičke obrade neopasnog otpada koja je u nadležnosti Ministarstva.


22

Na području Šibensko-kninske županije, ovlaštene tvrtke su sukladno Zakonu o otpadu ishodovale dozvole za gospodarenje otpadom, te su iste sukladno članku 175. Zakona o održivom gospodarenju otpadom podnijele zahtjev za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Prema podacima ovog Upravnog odjela važeće dozvole za gospodarenje određenim vrstama neopasnog otpada na području Šibensko-kninske županije imaju tvrtke navedene u Tablici 3.

Tablica 3. Popis tvrtki koje su ishodile dozvolu za gospodarenje otpadom na području Šibensko-kninske županije.

Red. broj

Naziv tvrtke / obrta

Dat

um iz

dava

nja

dozv

ole

/ do

pune

D

atum

iste

ka

dozv

ole

/ do

pune

Naziv dozvole / dopune

Skup

ljanj

e

Skla

dišt

enje

Opo

raba

Obr

ada

Odl

agan

je

1. BIO ULJA d.o.o. Konjevodci 69,

Lozovac

09.0

7.20

12.

09.0

7.20

17.

Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja i privremenog skladištenja

neopasnog otpada √ √

2. BUCAVAC d.o.o.

Sv. Josipa 7, Primošten

15.1

2.20

08.

31.1

2.20

14.

Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja komunalnog otpada √

3.

CE-ZA-R centar za reciklažu d.o.o.

Ul. Josipa Lončara 15, Zagreb 21

.08.

2009

.

31.1

2.20

14.

Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja, obrade i uporabe neopasnog i inertnog otpada

√ √ √ √

4.



.07.

2010

.

31.1

2.20

14.

Dopuna dozvole za obavljanje djelatnosti skupljanja, obrade i

uporabe neopasnog i inertnog otpada √ √ √ √

5. Eko Promina d.o.o. Put kroz Oklaj 129,

Oklaj

25.0

9.20

13.

25.0

9.20

18.

Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja komunalnog otpada √

6. Girk Kalun d.d.

Stjepana Radića 5, Drniš

25.0

7.20

12.

25.0

7.20

17.

Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja, privremenog skladištenja i

uporabe neopasnog otpada √ √ √

7.

Gradska čistoća d.o.o.

Stjepana Radića 100, Šibenik 01

.02.

2012

.

01.0

2.20

15. Privremena dozvola za obavljanje

djelatnosti skupljanja, prijevoza, privremenog skladištenja, oporabe i

zbrinjavanja komunalnog, neopasnog i inertnog otpada

√ √ √ √


23

Red. broj


Dat

um iz

dava

nja

dozv

ole

/ do

pune

D

atum

iste

ka

dozv

ole

/ do

pune


Skup

ljanj

e

Skla

dišt

enje

Opo

raba

Obr

ada

Odl

agan

je

8.


Stjepana Radića 100, Šibenik 03

.04.

2012

.

01.0

2.20

15.

Zaključak o ispravci greške √ √ √ √

9. Jolly-JBS d.o.o.

Kralja Tomislava 2, Drniš

12.0

7.20

11.

12.0

7.20

16.

Privremena dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja, skladištenja, i obrade neopasnog i inertnog otpada

√ √ √

10. Jolly-JBS d.o.o.

Kralja Tomislava 2, Drniš

23.0

8.20

11.

12.0

7.20

16.

Rješenje o dopuni ključnih brojeva otpada √ √ √

11.

Juričev d.o.o. za građenje,

Ante Poljička 35, Vodice 16

.05.

2011

.

31.1

2.20

14.

Privremena dozvola za obavljanje djelatnosti, skupljanja, skladištenja, obrade i oporabe neopasnog otpada

√ √ √ √

12. Knauf d.o.o. Kosovo bb,

Knin

22.0

5.20

09.

31.1

2.20

14.

Dozvola za obavljanje djelatnosti odlaganja proizvodnog otpada iz

procesa proizvodnje gips-kartonskih ploča ključnog broja 17 08 02

√

13. Knauf d.o.o. Kosovo bb,

Knin

18.0

1.20

13.

31.1

2.20

14.

Rješenje izmjena ključnog broja tako da se zamjenjuje ključni broj 17 08 02

sa ključnim brojem 10 13 99. √

14. Leć d.o.o.

Obala Juričev Ive Cota 9, Vodice

05.0

2.20

13.

05.0

2.20

18.

Dozvola za skupljanje neopasnog otpada

√

15.

Maris ekologija i poljoprivreda Borajska 1,

Šibenik 30.0

7.20

10.

31.1

2.20

14.

Privremena dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja, skladištenja i

mehaničku obradu neopasnog i inertnog otpada

√ √ √

16.

Multico progres d.o.o.

Konjevrate, Lozovac-Šibenik 13

.01.

2011

.

31.1

2.20

14.


obrade neopasnog otpada √ √ √

17. Murtela d.o.o. Butina 2, Murter

12.1

2.20

12.

12.1

2.20

17.

Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja i odvoza komunalnog

otpada √


24

Red. broj


Dat

um iz

dava

nja

dozv

ole

/ do

pune

D

atum

iste

ka

dozv

ole

/ do

pune


Skup

ljanj

e

Skla

dišt

enje

Opo

raba

Obr

ada

Odl

agan

je

18.

Javna ustanova Nacionalni park

Kornati Butina 2, Murter 26

.07.

2011

.

26.0

7.20

16.


otpada √

19. Obrt Bumba Brunac 50c,

Vodice

17.0

8.20

12.

17.0

8.20

17.

Dozvola za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja neopasnog i inertnog

otpada √


Vodice

05.0

7.20

13.

17.0

8.20

17.

Rješenje o dopuni dozvole za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja neopasnog i inertnog otpada novim

ključnim brojevima otpada

√


Vodice

22.0

1.20

13.

22.0

1.20

18.

Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja, skladištenja i mehaničku obradu neopasnog i inertnog otpada

√ √ √

22.

Eko Natura, obrt za postupanje

s opasnim i neopasnim otpadom,

A. Kačića 12, Šibenik

19.0

9.20

11.

31.1

2.20

14.

Privremena dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja, prijevoza i skladištenja neopasnog otpada

√ √

23.

Ježinac d.o.o. Uska ulica 1, Tisno

pravni sljednik Općine Tisno 12

.12.

2008

.

31.1

2.20

14.


otpada √

24. Sabirač d.o.o.

Morinjski put 1, Šibenik

31.1

2.20

12.

31.1

2.20

15.


mehaničku obradu neopasnog i inertnog otpada

√ √ √

25.

Škovacin d.o.o. Obala hrv.

mornarice bb, Rogoznica 12

.03.

2009

.

31.1

2.20

14.

Dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja komunalnog otpada

ključnog broja 20 03 01 na području općine Rogoznica

√

26.

Vulkanizerski obrt „MB“,

7. gard. brigade 55, Knin 08

.12.

2008

.

31.1

2.20

14.

Dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe,

privremenog skladištenja i recikliranje otpada i to neopasnog industrijskog,

ambalažnog, građevinskog i elektroničkog otpada koji sadrži

metale, plastiku i papir .

√ √ √


25

7.1.2 Neopasni proizvodni otpad

Tok proizvodnog neopasnog otpada je takav da se veći dio preda na zbrinjavanje (odlaganje), manji dio preda na oporabu, a jedan dio izveze. Tok proizvodnog neopasnog otpada prikazan je na slici 7.

Prema podacima iz ROO za 2013. godinu u Šibensko-kninskoj županiji proizvedeno je ukupno 83.154,25 t neopasnog proizvodnog otpada.

U Tablici 4. prikazane su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti količine neopasnog otpada koje nastaju iz pojedine djelatnosti iz prijave u ROO za 2013. godinu.

Tablica 4. Popis djelatnosti prema NKD klasifikaciji iz koje nastaje neopasni proizvodni otpad.

Djelatnost prema NKD klasifikaciji iz koje nastaje otpad Proizvedeno

neopasnog otpada / t 08. Vađenje kamena, pijeska i gline 2,59 10. Proizvodnja prehrambenih proizvoda 24,35 11. Proizvodnja pića 33,96 16. Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja 2,94 18. Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 12,43 22. Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 0,30 23. Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 3.966,20 24. Proizvodnja metala 50.077,42 25. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 1.944,90 31. Proizvodnja namještaja 2,62 33. Popravak i instaliranje strojeva i opreme 63,69 35. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 47,46 36. Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom 127,40 38. Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada, oporaba materijala 19.892,29

41. Gradnja zgrada 12,90 42. Gradnja građevina niskogradnje 1.408,04 47. Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 895,05 52. Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu 1.493,86 55. Smještaj 2.997,11 56. Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 11,65 64. Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova 5,40

Slika 7. Tok neopasnog proizvodnog otpada.


26

68. Poslovanje nekretninama 79,11 74. Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 0,35 84. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno obrazovanje 46,41 93. Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti 5,82

Ukupno 83.154,25

Kao što je vidljivo iz tablice 4. najveće količine neopasnog otpada u 2013. godini dolaze iz slijedećih djelatnosti:

• proizvodnja metala, • skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada, oporaba materijala, • proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, • proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

7.1.3 Komunalni otpad

Komunalni otpad je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Pri opisu gospodarenja komunalnim otpadom u praksi se najčešće govori o:

• miješanom komunalnom otpadu koji se prikuplja putem kontejnera i kanti na javnim površinama, zgradama i obiteljskim kućama,

• glomaznom komunalnom otpadu, • otpadu od čišćenja ulica, • otpadu iz vrtova, parkova i kućanstava (biootpad i zeleni otpad), • otpadnim muljevima (septičke jame, kanalizacija), • ostalima odvojeno skupljenim ili naknadno izdvojenim sastojcima komunalnog otpada

koje mogu biti neopasni (npr. papir, staklo, plastika, tekstil, drvo i slično) ili opasni s kojima se gospodari odvojeno sukladno posebnim propisima i dozvolama (npr. baterije ili fluorescentne cijevi).

Komunalni otpad u gradovima i općinama na području Šibensko-kninske županije uglavnom sakupljaju komunalna društva i odlažu na odlagališta komunalnog otpada.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadu, propisano je da su jedinice lokalne samouprave dužne na svom području osigurati:

1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada,

2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,

4. donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom, 5. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i 6. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Isto tako, gradovi i općine dužni su sanirati odlagališta koja su predviđena za zatvaranje, planirati i izgraditi zelene (reciklažne) otoke i reciklažna dvorišta.


27

7.1.4 Tvrtke koje gospodare komunalnim otpadom

U 2013. godini na području Šibensko-kninske županije organizirano skupljanje komunalnog otpada obavljalo je 17 komunalnih tvrtki koje sakupljaju otpad koji nastaje u domaćinstvima, javnim ustanovama, gospodarskim objektima, javnim površinama i dr. Otpad se skuplja u: plastičnim vrećama, posudama volumena 80 i 120-240 l, kontejnerima volumena 500-1100 l te 3, 4, 5, 6 i 7 m3. Mehanizacija koja se koristi za prijevoz skupljenog otpada su kamioni s kontejnerima od 5 do 10 m3.

Komunalne tvrtke koje gospodare otpadom na području Šibensko-kninske županije imaju obvezu evidentirati podatke o skupljenim i obrađenim/zbrinutim količinama otpada te ispuniti odgovarajuće obrasce s potpunim, dosljednim i vjerodostojnim podacima.

Obrasce s podacima za proteklu kalendarsku godinu do 1. ožujka tekuće godine dužne su dostaviti Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalne poslove te unijeti u ROO.

U sljedećoj tablici dat je pregled tvrtki koje su prikupile i odložile komunalni otpad s područja Šibensko-kninske županije u 2013. godini.

Slika 8. Tok miješanog komunalnog otpada.


28

Tablica 5. Popis tvrtki koje skupljaju otpad s područja pojedinih gradova i općina Šibensko-kninske županije.

Tvrtka ili naziv Područje sa kojeg je otpad skupljen

(općina/grad)

Broj stanovnika

obuhvaćenih skupljanjem

Ključni broj otpada

Naziv otpada

Ukupno skupljeno

(preuzeto) u izvještajnoj godini / t

Bucavac d.o.o. Primošten 2.828 20 03 01 miješani komunalni otpad 1.780,88

Čistoća i zelenilo d.o.o.

Ervenik 1.105 20 03 01 miješani komunalni otpad 30,00

Knin 15.407 20 03 01 miješani komunalni otpad 4.770,00

Eko Promina d.o.o. Promina 1.136 20 03 01 miješani komunalni

otpad 306,00

Eko-Flor Plus d.o.o.

Unešić 1.686 20 03 01 miješani komunalni otpad 334,42


Bilice 2.307 20 03 01 miješani komunalni

otpad 829,19

20 03 07 glomazni otpad 108,73

Šibenik 46.332

20 02 01 biorazgradivi otpad 19,16

20 03 01 miješani komunalni otpad 16.652,90

20 03 07 glomazni otpad 2.183,73

JU NP Kornati Murter-Kornati 1000 20 03 01 miješani komunalni otpad 113,44

Ježinac d.o.o. Tisno 3.094 20 03 01 miješani komunalni otpad 2.206,00

Komunalno društvo Biskupija

Biskupija 1.669 20 03 01 miješani komunalni otpad 170,00

Komunalno društvo Kijevo

d.o.o. Kijevo 417 20 03 01 miješani komunalni

otpad 86,00

Komunalno poduzeće

Kistanje d.o.o.

Kistanje 3.481 20 03 01 miješani komunalni otpad 1.061,50

Ervenik 1.105 20 03 01 miješani komunalni otpad 15,00

Leć d.o.o.

Tribunj 1.536 20 03 01 miješani komunalni otpad 1.084,22

Vodice 8.875 20 02 01 biorazgradivi otpad 1,08

20 03 01 miješani komunalni otpad 4.788,52

Michieli Tomić d.o.o. Pirovac 1.930 20 03 01 miješani komunalni

otpad 1.459,86

Murtela d.o.o. Murter-Kornati 2.044 20 03 01 miješani komunalni otpad 1.430,72

Rad d.o.o. Ružić 1.591 20 03 01 miješani komunalni

otpad 472,00

Drniš 7.498 20 03 01 miješani komunalni otpad 2.484,00

Rivina jaruga d.o.o.,

Skradin 3.825 20 03 01 miješani komunalni

otpad 2.062,00

20 03 07 glomazni otpad 29,00

Škovacin d.o.o. Rogoznica 2.345 20 03 01 miješani komunalni otpad 2.378,00

Usluga d.o.o. Civljane 239 20 03 01 miješani komunalni otpad 10,00

Ukupno: 46.866,35 *Općinu Ervenik dio godine je prikupljala Čistoća i zelenilo d.o.o., a potom Komunalno poduzeće Kistanje.


29

Otpad s područja Općine Civljane prikuplja tvrtka (s područja Splitsko-dalmatinske županije) Usluga d.o.o. iz Vrlike i odlaže ga na odlagalište otpada Poljanak, Otišić. Otpad s područja Općine Ervenik dijelom se odlagao na odlagalište „Macure“, a dijelom na odlagalište „Mala Promina“.

Tijekom turističke sezone, koja traje od lipnja do rujna značajno se povećavaju količine miješanog komunalnog otpada u turističkim područjima što dodatno otežava organizaciju sakupljanja otpada.

Od ukupne količine miješanog komunalnog otpada, najveće količine nastaju u gradovima Šibeniku, Vodicama i Kninu jer je riječ o mjestima veće gustoće naseljenosti i u kojima je izražen pritisak turizma.

7.1.5 Odlagališta otpada na području Šibensko-kninske županije

Na području Šibensko-kninske županije nalazi se 9 (devet) odlagališta komunalnog otpada, od kojih je 7 (sedam) u postupku izrade stručno-tehničke dokumentacije potrebne za saniranje u svrhu postizanja ciljeva Strategije gospodarenja otpadom te ispunjenja obveza proizašlih iz usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, posebno s Direktivom o odlagalištima otpada. Odlagalište „Bikarac“ je već sanirano te je trenutno u postupku izrade dokumentacije za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Odlagalište „Šljukine njive“ na području općine Pirovac je zatvoreno i sanirano. Otpad se odlaže na odlagalištima u Šibeniku, Kninu, Drnišu, Vodicama, Skradinu i Kistanjama, dok su za daljnje odlaganje zatvorena odlagališta u Promini i Murteru.

Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom planirano je da se postojeća, registrirana odlagališta saniraju i zatvore za daljnje odlaganje. Od 9 odlagališta na području Šibensko-kninske županije 7 ih je predloženo za prijavu na EU financiranje kako slijedi:

1. Odlagalište „Mala Promina“ u općini Biskupija – Grad Knin, 2. Odlagalište „Moseć“ – Grad Drniš, 3. Odlagalište „Bratiškovački gaj“ - Grad Skradin, 4. Odlagalište „Leć“ - Grad Vodice, 5. Odlagalište „Hripe“– Općina Murter-Kornati, 6. Odlagalište “Dubrava“ - Općina Promina, 7. Odlagalište „Macure-Jelenik“ - Općina Kistanje.

Za sva nesanirana odlagališta (aktivna i nekativna), gradovi/općine (na području kojih se nalaze odlagališta otpada koja je potrebno sanirati), potpisale su s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) izjavu kojom se očituju da su suglasne da se projekt realizacije programa sanacije odlagališta komunalnog otpada prijavi na sufinanciranje EU sredstvima, temeljem koje su sklopljeni novi ugovori o korištenju sredstava FZOEU za izradu projektne dokumentacije potrebne za sanaciju.


30

Tablica 6. Popis odlagališta otpada na području Šibensko-kninske županije.

Odlagalište Opis Status

korištenja Status

sanacije

Bikarac* (Grad Šibenik)

Legalno odlagalište. Službeno se koristi od 1978. godine. Izrađena je SUO za zahvat sanacije odlagališta i izgradnje i korištenja CGO, te je pribavljeno rješenje o prihvatljivosti zahvata. Posjeduje sve dozvole i dokumentaciju (Lokacijska dozvola i Građevinska). Realizirana I faza projekta.

Aktivno

Sanirano/Daljnje korištenje

kao Županijsko odlagalište

Mala Promina** (Općina Biskupija)

Odlagalište otpada „Mala Promina“ je službeno odlagalište Grada Knina. Koristi se od 1980. godine na temelju Rješenja Komiteta za komunalne poslove Općine Knin. Odlagalište ima svu potrebnu dokumentaciju i dozvole za sanaciju i zatvaranje, ali je postojeću projektnu dokumentaciju neophodno uskladiti s najnovijim saznanjima, količinama i rokovima prestanka odlaganja te ishoditi sve potrebne izmjene i dopune postojećih dozvola. Na dijelu odlagališta planirana je Pretovarna stanica.

Aktivno Priprema

Moseć (Grad Drniš)

Odlagalište „Moseć“ nije uređeno odlagalište i koristi se u sustavu službeno organiziranog odvoza otpada od 1970. godine. Odlagalište ima svu potrebnu dokumentaciju i dozvole za sanaciju i zatvaranje, ali je postojeću projektnu dokumentaciju neophodno uskladiti s najnovijim saznanjima, količinama i rokovima prestanka odlaganja te ishoditi sve potrebne izmjene i dopune postojećih dozvola.

Aktivno Priprema

Bratiškovački Gaj (Grad Skradin)

Odlagalište „Bratiškovački gaj“ je službeno odlagalište Grada Skradina. Izrađen Idejni projekt sanacije i SUO, te je pribavljeno rješenje MZOPUG-a o prihvatljivosti zahvata za sanaciju, nastavak radova i zatvaranje. Izrađen Glavni i izvedbeni projekt sanacije. Potrebno je postojeću projektnu dokumentaciju uskladiti s najnovijim saznanjima, količinama i rokovima prestanka odlaganja te ishoditi sve potrebne dozvole za izvođenje radova sanacije i zatvaranja odlagališta.

Aktivno Priprema

Leć (Grad Vodice)

Odlagalište otpada „Leć“ je službeno odlagalište grada Vodica, koristi se u sustavu službeno organiziranog odvoza otpada od 1971. godine. Prihvaćena SUO sanacije, zatvaranja i korištenja do uspostave CGO. Izrađena sva potrebna dokumentacija za sanaciju i zatvaranje te pribavljene potrebne dozvole, ali je postojeću projektnu dokumentaciju neophodno uskladiti s najnovijim saznanjima, količinama i rokovima prestanka odlaganja te ishoditi sve potrebne izmjene i dopune postojećih dozvola.

Aktivno Priprema


31

Odlagalište Opis Status korištenja

Status sanacije

Dubrave (Općina Promina)

Odlagalište „Dubrave“ smješteno u stari napušteni iskop boksitne rude (površinski kop). Registrirano divlje odlagalište Općine Promina, neuređeno, koristi se u sustavu službeno organiziranog odvoza otpada od 1999. godine o čemu nema nikakvih pisanih dokumenata ni odobrenja nadležnog tijela, izrađen Plan sanacije. Potrebni revidirati Plan sanacije i sanirati odlagalište „ex-situ“.

Zatvoreno Priprema

Macure – Jelenik (Općina Kistanje)

Dogovorno odlagalište neuređeno i koristi se u sustavu službeno organiziranog odvoza otpada od 1998. godine. Izrađena je SUO, ishođena lokacijska dozvola i izrađen Glavni i izvedbeni projekt sanacije. Potrebno je postojeću projektnu dokumentaciju uskladiti s najnovijim saznanjima, količinama i rokovima prestanka odlaganja te ishoditi sve potrebne dozvole za izvođenje radova sanacije i zatvaranja odlagališta.

Aktivno Priprema

Hripe (Općina Murter-

Kornati)

Dogovorno odlagalište, neuređeno i koristilo se u sustavu službeno organiziranog odvoza otpada od 1986. do 2004. godine. Izrađen je program sanacije i SUO. Ishođena lokacijska dozvola. Potrebno je postojeću projektnu dokumentaciju uskladiti s najnovijim saznanjima i količinama te ishoditi sve potrebne dozvole za izvođenje radova sanacije i zatvaranja odlagališta.

Zatvoreno Priprema

Šljukine njive (Općina Pirovac)

Registrirano odlagalište, neuređeno i koristilo se u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada od 1975. do 2002. godine. Izrađena SUO. Izrađena sva potrebna dokumentacija i ishođene dozvole za sanaciju i zatvaranje.

Zatvoreno Sanirano

*Odlagalište Bikarac je sanirano i pored njega je u izgradnji budući CGO na koji se trenutno odlaže otpad.

**Odlagalište „Mala Promina“ nalazi se na području Općine Biskupija, ali njome gospodari komunalna tvrtka s područja Grada Knina, te svu dokumentaciju za sanaciju vodi Grad Knin.

U tijeku sanacije „službenih“ odlagališta izvršiti će se i sanacija nelegalnih „divljih“ odlagališta koja se nalaze u blizini obzirom da je na većini „divljih“ odlagališta evidentiran odbačeni građevinski otpad koji može poslužiti prilikom sanacije. U tu svrhu izrađen je Plan sanacije nelegalnih („divljih“) odlagališta otpada. To je dokument koji je izrađen na temelju Memoranduma o financiranju usuglašenom između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o dodjeli pomoći iz Instrumenta za pretpristupnu strukturnu politiku za sljedeću mjeru: Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac, u Šibensko-kninskoj županiji, Hrvatska, potpisan u ime Europske komisije 27. rujna 2006. u Bruxellesu, a u ime Vlade Republike Hrvatske 26. listopada 2006. u Šibeniku. Članak 8. točka 4. navedenog Memoranduma uvjetovao je izradu prijedloga za uklanjanje nelegalnih („divljih“) odlagališta otpada na području Šibensko-kninske županije.

Ovaj Plan sanacije nelegalnih („divljih“) odlagališta otpada je na području Šibensko-kninske županije ukupno evidentirao 187 nelegalnih („divljih“) odlagališta otpada. S obzirom na značajna financijska sredstva potrebna za provedbu projekata sanacije odlagališta, u tijeku je i izrada potrebne dokumentacije za prijavu projekta za financiranje sredstvima EU fondova.


32

Prema prikupljanim podacima tijekom 2013. godine na 6 odlagališta odloženo je ukupno 49.091,97 t otpada. Od čega je 64 % odloženo na odlagalište Bikarac koje je ujedno lokacija budućeg centra za gospodarenje otpadom i na kojeg bi trebao u budućnosti dolaziti sav preostali otpad iz Županije.

Isto tako valja istaći da se može uočiti razlika između količina sakupljenog i količina odloženog otpada. Navedena razlika proizlazi iz odloženih količina otpada prikupljenih od velikih pravnih tvrtki.

U Tablici 7. dan je pregled tvrtki koje gospodare odlagalištima gradova i općina s kojih se prikupljeni otpad odlaže, te naziv odlagališta na koje se otpad odlaže. Uz miješani i komunalni otpad na odlagališta se odlaže i proizvodni otpad tvrtki sa područja navedenih gradova i općina.

Tablica 7. Pregled tvrtki koje gospodare odlagalištima gradova i općina.

Red. broj

Tvrtka koja gospodari

odlagalištem

Općina /grad iz kojeg se odlaže otpad

Odlagalište Ukupna količina

odloženog otpada / t

1. Gradska čistoća d.o.o., Šibenik

Šibenik

Bikarac 31.417,99

Bilice

Primošten

Rogoznica

Tisno

Pirovac

Murter-Kornati

Unešić

2. Rivina jaruga

d.o.o., Skradin Skradin Bratikovački gaj 2.091,00

3. Obrt Bumba,

Vodice Vodice

Leć 6188,48 Tribunj

4. Komunalno

poduzeće Kistanje d.o.o., Kistanje

Kistanje Macure 1.076,50

Ervenik

5. Čistoća i zelenilo

d.o.o., Knin

Knin,

Mala Promina 5.362,00

Kijevo

Promina

Ervenik

Biskupija

6. RAD d.o.o., Drniš Drniš

Moseć 2.956,00 Ružić

Ukupno: 49.091,97


33

Pored navedenih vrsta otpada (miješani komunalni otpad, glomazni otpad i biorazgradivi otpad) na odlagališta su odložene sljedeće vrste otpada:

Tablica 8. Odlagalište otpada Leć.

Ključni broj otpada Naziv otpada Količina odloženog otpada / t

19 08 01 ostaci na sitima i grabljama 29,96

19 08 02 otpad iz pjeskolova 29,78

19 08 05 muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda 256,00

Tablica 9. Odlagalište otpada Bikarac.

Ključni broj otpada Naziv otpada

Količina odloženog otpada / t

03 01 05 piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, otpaci dasaka i furnira, koji nisu navedeni pod 03 01 04 19,78

17 02 01 drvo 51,96

15 02 03 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća, koji nisu navedeni pod 15 02 02 159,64

15 01 06 miješana ambalaža 1,50

19 02 03 izmiješani otpad sastavljen samo od neopasnog otpada 1,94

17 01 07 mješavine betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06 596,16

17 06 04 izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03 5,19

19 08 01 ostaci na sitima i grabljama 19,32

10 10 08 korišteni ljevački pijesak i kalupi, koji nisu navedeni pod 10 10 07 1,28

19 08 02 otpad iz pjeskolova 49,74

12 01 17 otpad od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 16 11,28

19 09 99 otpad koji nije specificiran na drugi način 56,92

Na preostalim odlagalištima nema odloženih drugih vrsta otpada.

Ističemo, da se komunalni otpad desetljećima stihijski odlagao na službena odlagališta, te da je njihovo konačno saniranje vezano za rok izgradnje Centra za gospodarenje otpadom.

7.1.6 Regionalni centar za gospodarenje otpadom „Bikarac“ - Šibenik

Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) Bikarac smješten je na području Grada Šibenika. Nalazi se istočno od Šibenika na oko 7 km od središta grada, odnosno oko 3,5 km od rubnog dijela građevinskog područja naselja Šibenik. Području RCGO Bikarac najbliže građevinsko područje naselja je Vrpolje, koje se nalazi južno od RCGO na udaljenosti od oko 1 km.

Područje RCGO Bikarac obuhvaća površinu od 248.510 m2.


34

Na području RCGO Bikarac nalazi se odlagalište koje je započelo s radom 1971. godine. Za potrebe odlagališta otpada izrađeni su sljedeći dokumenti:

• Idejno rješenje deponiranja komunalnog otpada grada Šibenika u kombinaciji s muljem iz tvornice TLM, 1975.

• Glavni projekt sanitarnog deponija "Bikarac", 1978. • Studija o utjecaja na okoliš, 1996. • Idejno rješenje sanacije odlagališta otpada i kategorije na lokaciji "Bikarac" - Šibenik,

2004. • Elaborat postojećeg stanja postupanja s otpadom na području grada Šibenika, 2004. • Glavni tehnološki projekt izgradnje odlagališta prve kategorije sa pratećim objektima,

2004.

Temeljem navedene dokumentacije Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, građevinske i imovinsko-pravne poslove je izdala sljedeće dokumente:

• Lokacijsku dozvolu za zahvat u prostoru: Formiranje parcele koja sa sastoji od dijelova čest. zem. 465/6, 465/11, 5429, 5426/2 i čes. zem. 605 k.o. Donje Polje i dijelova čest. zem. 1052/10, 1052/1, 2546 k.o. Jadrtovac, te izgradnja odlagališta otpada I kategorije sa svim pratećim objektima na novoformiranoj parceli na Bikarcu - Grada Šibenik (Klasa: UpI-350-05/04-01/217/A.M.S., Ur.broj: 2182-04-01-04-01, Šibenik, 20. listopada 2004. godine)

• Građevinsku dozvolu za izgradnju odlagališta prve kategorije sa pratećim objektima na čest. zem. 5429/2 (formirane od dijelova čest. zem. 465/6, 465/11, 5429, 5426/2 i čest. zem. 605) K.O. Donje Polje i čest. zem. 2546/2 (formiranje od dijela čest. zem. 1052/10, 1052/1, 2546) K.O. Jadrtovac (Klasa: UP/I-361-03-05-01-75, Ur.broj: 2182-04-'2-05-2, Šibenik, 03.06.2005.)

Uslijedio je razvoj projekta Centra za gospodarenje otpadom "Bikarac" te su izrađeni sljedeći dokumenti:

• Idejno rješenje za regionalni centar za gospodarenje otpadom "Bikarac", • Studija ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta, izgradnje i

korištenja Županijskog centra za gospodarenje otpadom "Bikarac" Šibenik, 2005. Temeljem Studije Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je izdalo Rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahvata za okoliš (Klasa: UP/I-351-03/05-02/0067, Ur.broj: 531-05/04-JM-05-4, Zagreb, 27.rujna 2005.)

Temeljem navedenih dokumenata Ured državne uprave Šibensko-kninske županije, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, građevinske i imovinsko-pravne poslove je izdala Lokacijsku dozvolu za zahvat u prostoru: izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac i potrebnih pratećih sadržaja na novoformiranoj građevinskoj čestici koja se formira od čest. zem. 617/2, 617/1, 609/2, 609/1, 5429/2, dijela čest. zem. 5426/2, 636/2, 465/6, 590, 465/11 k.o. Donje Polje, čest. zem. 1032 i dijela čest. zem. 2546/2, 1052/10 i 1052/4 k.o. Jadrtovac na Bikarcu-Grad Šibenik (Klasa: UpI-350-05/06-01/883/A.M.S., Ur.broj: 2182-04-01-07-21, Šibenik, 18. svibnja 2007.). Naknadno je donesen Zaključak kojim se ispravlja greška u Lokacijskoj dozvoli i kojim se u prostorni obuhvat zahvata uvodi čest. zem. 1052/1 K.O. Jadrtovac (Klasa: UpI-350-05/06-01/883/A.M.S., Ur.broj: 2182-04-01-07-26, Šibenik, 29. studenog 2007).

Nakon toga je započela izrada glavnog projekta tijekom čije izrade je došlo do potrebe za promjenom određenih tehničkih rješenja utvrđenih lokacijskom dozvolom iz 2007. godine te je 2008. godine izrađen Idejni projekt za izgradnju Županijskog centra za


35

gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije "Bikarac" i temeljem kojeg je ishođena Izmjena i dopuna lokacijske dozvole. Izmjenu i dopunu lokacijske dozvole je izdala Uprava za prostorno uređenje pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: UP/I-350-05/08-01/179, Ur.broj: 531-06-08-10, Zagreb, 03. prosinca 2008.).

Izgradnja protupožarnog puta i hidrantske mreže realizirana je 2009. Godine nakon čega je izrađen Glavni projekt temeljem kojeg je Uprava za graditeljstvo pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdala Građevinsku dozvolu za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Bikarac i potrebnih pratećih sadržaja - 2. faza - sanacija postojećeg odlagališta, ploha 1 (odlagališni bazen), prostor sustava za pročišćavanje procjednih voda, plinsko-crpna stanica, sustav zbrinjavanja oborinskih voda, nadstrešnica sa balirkom, servisna cesta do uređaja za pročišćavanje procjednih voda, ograda oko RCGO, krajobrazno uređenje terena (Klasa: UP/I-361-03/10-01/103, Urbroj: 531-18-1-1-372-10-21, 18. listopada 2010.).

Uslijedila je izrada Izvedbenog projekta i konkretna provedba radova na realizaciji druge faze. Radovi su završili krajem 2011. godine te se danas u obuhvatu RCGO Bikarac nalaze sljedeći izgrađeni objekti:

• porta - montažni objekt dimenzije 6,0x2,5 m, • ulazna vrata širine 7 m, kolni ulaz 6 m i ulaz za pješake 1 m, • objekt za zaposlenike dimenzija 9,0x5,3 m, • sabirni bazen za skupljanje sanitarnih otpadnih voda, volumena 6 m3, • garaža-objekt za smještaj opreme i mehanizacije, zidana građevina 9x14,5 m, • spremište goriva, dimenzija 5,2x2,8 m, • mosna vaga dimenzija 4x18 m s nadstrešnicom 6x18 m, • porta uz vagu 9,05x2,4 m, • plato za pranje vozila 5,5x10,0 m, • taložnik-separator ulja,

(Sve prethodno navedeno nalazi se u području ulazne zone) • reciklažno dvorište 35,0 x 70,0 m, • plato za glomazni otpad 45,0x70 m,

(Reciklažno dvorište i plato za glomazni otpad smješteni su sjeverno od ulazne zone) • sanirano postojeće odlagalište, • ploha 1, aktivni odlagališni bazen, • plinsko-crpna stanica (16x12 m), • sustav za otplinjavanje, • hidrantska mreža, • drenažni sustav za prikupljanje procjednih voda, • bazen za prikupljanje procjednih voda, • uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, • bazen za obrađenu procjednu vodu, • rezervirani prostor za sustav za pročišćavanje otpadnih voda (60x60 m), • kanal za odvodnju oborinskih voda, • upojni bunar, • ploha za prihvat i mljevenje građevinskog otpada, • nadstrešnica za balirku (16,2x10,2 m), • prometnica, • ograda.


36

Troškovi ukupnog projekta sanacije odlagališta „Bikarac“ i izgradnje RCGO Bikarac u Fazi I. iznosili su 8.823.601 eura, zašto je iz ISPA fonda osigurano 68% (6.000.049 eura), a preostalih 32% sredstava ili 2.823.552 eura osigurao je Grad Šibenik i FZOEU (Grad Šibenik 17,8 % i FZOEU 14,2 %.).

Izvršeni/završeni radovi na sanaciji odlagališta:

Pokusni rad na plohi I. započet je 12. srpnja 2011. godine prema članku 263. Zakona o prostorom uređenju („Narodne novine“, broj 76/07) i trajao je dvije godine u skladu s uvjetima propisanim glavnim projektom te planom i programom ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu.

Kapacitet odlagališta: 120.000 t/god., površina odlagališta 248.510 m2; zauzeto odlaganjem 50.000 m2; na odlagalište se odlaže više od 10 t/dan otpada i podliježe obvezi ishođenja okolišne dozvole koja je u postupku.

Osnovni dokument koji definira institucionalni okvir budućeg RCGO Bikarac je „Glavni sporazum o RCGO Bikarac“ sklopljen 2007. godine između Šibensko-kninske županije s jedne strane te gradova i općina i poduzeća Gradske čistoće d.o.o. Šibenik (kao operativnog nositelja Projekta) s druge strane. Taj dokument polazi od nacionalne strategije gospodarenja otpadom po kojoj su jedinice regionalne samouprave (županije) odgovorne za uspostavu regionalnih centara za gospodarenje otpadom na području svoje nadležnosti.

Po tom sporazumu su gradovi i općine suglasni da RCGO Bikarac bude jedinstvena lokacija „za sustavno i učinkovito gospodarenje otpadom koji nastane na području Županije sukladno hrvatskim i europskim ekološkim i ekonomskim standardima te pozitivnim zakonskim propisima RH“ te se obvezuju da će „komunalni i sličan otpad nastao na području njihove teritorijalne nadležnosti zbrinjavati u RCGO Bikarac nakon što isti bude ustrojen i izgrađen“. Pri tom će cijena zbrinjavanja otpada biti jednaka za sve korisnike unutar granica Šibensko-kninske županije bez obzira na udaljenost korisnika od lokacije RCGO Bikarac.

II. faza projekta RCGO Bikarac predstavlja uvođenje županijskog sustava gospodarenja otpadom jer sadržajno obuhvaća izgradnju dvije pretovarnih stanice, sanaciju i zatvaranje preostalih sedam odlagališta na području Šibensko-kninske županije, nabavku specijalnih vozila za ekonomičan transport i proširenje sheme odvojenog prikupljanja otpada na cijelo područje Šibensko-kninske županije. U realizaciju II. faze ovog projekta moraju se aktivno uključiti, osim Šibensko-kninske županije i ostali gradovi i općine na našem području.

Sukladno odredbama Pravilnika o metodama odlaganja otpada na odlagalištima se može odlagati samo pred-obrađen otpad, što znači da je u III. fazi ovog projekta potrebno ugraditi postrojenje mehaničko-biološke obrade.

Šibensko-kninska županija je potpisala sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost „Sporazum o zajedničkom ulaganju u Fazu 2 financiranja i izgradnje Centra za gospodarenje otpadom „Bikarac“ i ulaganju Fonda u izradu projektno-tehničke dokumentacije za postrojenje za obradu otpada, pretovarne stanice i sanacije odlagališta te troškove sanacije postojećih odlagališta“.

Potpisanim sporazumom Fond u 100%-tnom iznosu financira slijedeće projekte:

o izradu idejnih, glavnih i izvedbenih projekata za dvije pretovarne stanice Pirovac i Biskupija, za svaku posebno,

o izradu studije izvedivosti s financijskom, ekonomskom i analizom troškova i koristi (Feasibility study, Cost benefit analysis) za mehaničko-biološku obradu i pretovarne stanice,


37

o obzirom da se na odlagalište može odlagati samo pred-obrađen otpad izrađuje se idejni projekt za postrojenje mehaničko-biološke obrade i studija utjecaja na okoliš ovog postrojenja,

o natječajna dokumentacija za radove na izgradnji MBO i pretovarnih stanica, o izrađuje se natječajna dokumentacija za nabavku specijalnih vozila za ekonomični

prijevoz otpada od pretovarnih stanica do RCGO Bikarac, o uspostava centara za gospodarenje otpadom vrlo je zahtjevan posao, kako u smislu

pripreme i provedbe projekata tako i u smislu financiranja. Upravo stoga se u okviru pripreme dokumentacije izrađuje i projektna aplikacija za EU sufinanciranje.


38

8. OPASNI OTPAD

Opasni otpad je svaki otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, odnosno, pokazuje jedno od svojstava koja ga čine opasnim kao što je eksplozivnost, oksidativnost, jaka zapaljivost, zapaljivost, nadražljivost, opasnost, toksičnost, karcinogenost, nagrizanje, zaraznost, reproduktivna toksičnost, mutagenost, oslobađanje toksičnih ili vrlo toksičnih plinova, senzibilizacija, ekotoksično, te tvar koja nakon što se zbrine rezultira drugom tvari koja posjeduje neka od navedenih svojstava.

Potrebno je istaknuti da se opasni otpad mora sakupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, odnosno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe, izdvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.

8.1 Dozvole za gospodarenje opasnim otpadom

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nadležno je za izdavanje dozvole za gospodarenje opasnim otpadom i dozvola za termičku obradu neopasnog otpada.

U Tablici 10. navedene su dozvole i dopune dozvola za gospodarenje opasnim otpadom i za termičku obradu otpada tvrtki s područja Šibensko-kninske županije.

Tvrtke s područja Šibensko-kninske županije ukupno su skupile 11.721,16 t opasnog otpada. Obzirom da se u ROO prijavljuje otpad sukladno sjedištu tvrtke koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom, to navedeni otpad nužno nije proizveden na području Šibensko-kninske županije.


39

Tablica 10. Popis tvrtki koje su ishodile dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom na području Šibensko-kninske županije.

Red. broj


Dat

um iz

dava

nja

dozv

ole

/ do

pune

D

atum

iste

ka

dozv

ole

/ do

pune


Skup

ljanj

e

Skla

dišt

enje

Opo

raba

Obr

ada

Spal

jivan

je

1. Girk Kalun d.d.


06.1

1.20

08.

31.1

2.20

14.

Dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom √ √ √ √ √

2. Girk Kalun d.d.


14.0

5.20

10.

31.1

2.20

14.

Dopuna dozvole za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom

√ √ √ √ √

3. Girk Kalun d.d.


24.0

1.20

11.

31.1

2.20

14.

Dopuna dozvole za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom

√ √ √ √ √

4.



.09.

2009

.

31.1

2.20

14.

Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja i prijevoza te privremenog skladištenja i obrade opasnog otpada

√ √ √

* Pravna osoba koja je u podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, može obavljati svoju djelatnost sukladno dozvoli izdanoj temeljem Zakona o otpadu do 31. prosinca 2014.

8.2 Opasni proizvodni otpad Prema podacima iz ROO za 2013. godinu u Šibensko-kninskoj županiji proizvedeno je

3.545,37 t opasnog otpada i isti je predan ovlaštenim skupljačima i/ili oporabiteljima.

U Tablici 11. prikazane su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti količine opasnog otpada koje nastaju iz pojedine djelatnosti iz prijave u ROO za 2013. godinu.


40

Tablica 11. Popis djelatnosti prema NKD klasifikaciji iz koje nastaje opasni proizvodni otpad.

Djelatnost prema NKD klasifikaciji iz koje nastaje otpad Proizvedeno

opasnog otpada / t 08. Vađenje kamena, pijeska i gline 9,20 11. Proizvodnja pića 0,40 16. Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja 0,20 23. Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 389,12 24. Proizvodnja metala 2.151,16 25. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 179,52

30. Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 11,25 31. Proizvodnja namještaja 0,38 33. Popravak i instaliranje strojeva i opreme 146,88 35. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 85,40 36. Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom 13,06 38. Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada, oporaba materijala 89,52

41. Gradnja zgrada 2,83 42. Gradnja građevina niskogradnje 3,41 43. Specijalizirane građevinske djelatnosti 0,10 45. Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala 100,00

46. Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 14,68

47. Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 40,66

49. Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 0,11 50. Vodeni prijevoz 0,49 52. Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu 61,96 53. Poštanske i kurirske djelatnosti 6,51 55. Smještaj 83,95 61. Telekomunikacije 4,41 64. Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova 2,20

68. Poslovanje nekretninama 1,80 70. Upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem 2,10 72. Znanstveno istraživanje i razvoj 0,14 74. Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1,17 77. Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) 5,86 79. Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima 1,67

84. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno obrazovanje 10,87 86. Djelatnosti zdravstvene zaštite 39,46 87. Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem 6,00 93. Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti 78,85 95. Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 0,05

Ukupno 3.545,37


41

Kao što je vidljivo iz gornje tablice najveće količine opasnog otpada dolaze iz slijedećih djelatnosti:

- proizvodnja metala, - proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, - proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.


42

9. GOSPODARENJE S POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA

Posebne kategorije otpada su:

• ambalaža i ambalažni otpad, • građevni otpad, • otpad koji sadrži azbest, • otpadne gume, • otpadna vozila, • otpadne baterije i akumulatori, • otpadna ulja, • otpadni električni i elektronički uređaji i oprema (EE otpad), • medicinski otpad, • poliklorirani bifenili (PCB) i polikolorirani terfenili (PCT), • otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, • otpad iz industrije titanovog dioksida.

Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom i provedbenih propisa, određene vrste otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti trebala bi se odvojeno skupljati i skladištiti.

Posljednjih godina usvojeno je niz pravilnika kojima se regulira gospodarenje posebnim kategorijama otpada:

o Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom („Narodne novine“, broj 42/14 i 48/14),

o Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima („Narodne novine“, broj 124/06,21/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12 i 86/13),

o Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima („Narodne novine“, broj 133/08, 31/09, 156/09, 45/12 i 86/13),

o Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, broj 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13 i 91/13),

o Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama („Narodne novine“, broj 40/06, 31/09, 156/09, 111/11 i 86/13),

o Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu („Narodne novine“, broj 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13 i 86/13),

o Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom („Narodne novine“, broj 72/07), o Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“, broj 38/08), o Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest

(„Narodne novine“, broj 42/07), o Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada

se mulj koristi u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 38/08), o Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida („Narodne novine“,

broj 70/08), o Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima

(„Narodne novine“, broj 105/08), o Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih

sirovina („Narodne novine“, broj 128/08).

Ovim pravilnicima propisani su ciljevi, naknade i način gospodarenja posebnim kategorijama otpada.


43

Navedene zakonske odrednice potaknule su određene gospodarske subjekte za obavljanje djelatnosti gospodarenja pojedinim vrstama otpada, pa se na području ove Županije organizirano gospodari pojedinim vrstama otpada, kao što su:

• ambalaža i ambalažni otpad (ambalaža od papira, plastike, drveta, metala, višeslojna ambalaža, staklena, tekstilna),

• otpadne baterije i akumulatori, • otpadna ulja, • otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, • otpadne gume, • otpadna vozila, • pojedine vrste građevinskog otpada (beton, opeka, crijep, drvo, stakla, plastika,

metali).

Odvojeno prikupljanje otpada, koje će se poticati i u narednom razdoblju znatno će pridonijeti smanjenju količine otpada i njegovog štetnog djelovanja na okoliš, te će obrada i oporaba istog pridonijeti razvoju gospodarstva.

Na području Šibensko-kninske županije, prema podacima iz ROO za 2013. godinu posebnim vrstama otpada gospodarilo je 14 tvrtki koje su navedene u Tablici 12.

Tablica 12. Popis tvrtki koje se bave sakupljanjem posebnih vrsta otpada na području Šibensko-kninske županije.

Red. br.

Tvrtke koje gospodare posebnim vrstama otpada

1. Bio ulja d.o.o.

2. Jolly-JBS d.o.o.

3. Eko Natura

4. Maksi d.o.o.

5. Gradska Čistoća d.o.o.

6. Remondis Ekologija d.o.o.*

7. Multico-Progres d.o.o.

8. CE-ZA-R d.o.o.

9. Friš d.o.o.*

10. Juričev d.o.o.

11. Maris ekologija i poljoprivreda d.o.o

12. Obrt Bumba

13. Sabirač d.o.o.

14. Vulkanizer MB Mile Bićanić *Tvrtke gospodare posebnim kategorijama otpada na području Šibensko-kninske županije a dozvolu za gospodarenje otpadom ishodovale su u županiji u kojoj je prijavljeno sjedište tvrtke.


44

9.1 Otpadni EE otpad

EE oprema (električni i elektronički uređaji i oprema) predstavlja sve proizvode i njihove sastavne dijelove koji su za svoje primarno i pravilno djelovanje ovisni o električnoj energiji ili elektromagnetskim poljima kao primarnom izvoru energije kao i proizvode za proizvodnju, prijenos i mjerenje struje ili jakosti elektromagnetskog polja, a koji se mogu svrstati u popis vrsta proizvoda iz Dodatka 2. i Dodatka 4. Pravilnika o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom ili su im po svojoj svrsi i namjeni slični i koji su namijenjeni za korištenje pri naponu koji ne prelazi 1.000 V za izmjeničnu i 1.500 V za istosmjernu struju.

EE oprema iz kućanstva je EE oprema koja se koristi u kućanstvu i EE oprema koja se koristi u komercijalnim, industrijskim, institucionalnim i drugim djelatnostima, ukoliko je njezina uporaba po prirodi i načinu slična uporabi u kućanstvu.

EE otpad (električni i elektronički otpad) je EE oprema koja je otpad u smislu zakona kojim se uređuje održivo gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj, uključujući sve komponente, podsklopove i potrošne materijale koji u trenutku odbacivanja čine dio proizvoda.

Zbog komponenata koje sadrži EE oprema se uglavnom klasificira kao opasni otpad. Uvažavajući tu činjenicu vrlo je važno uspostaviti primjereno gospodarenje EE otpadom, kao i informirati potrošača o mogućim opasnostima od nekontroliranoga zbrinjavanja ove vrste otpada.

EE otpad se sastoji od vrlo velikoga broja različitih komponenata opasnih po okoliš i zdravlje ljudi. EE otpad, između ostaloga, sadrži živu, kadmij, krom, brom, olovo, arsen, azbest, spojeve silicija, berilija, fosfor, zatim, u velikome postotku i plastiku i slične materijale.

Pažljivo gospodarenje ovom vrstom otpada može pridonijeti smanjenju iskorištenja prirodnih resursa jer nakon oporabe EE otpada nastaju sekundarne sirovine za neki novi proizvod. Ovo je važno naglasiti jer je poznato da je EE otpad najbrže rastuća vrsta otpada.

Sabirnih centara za sve vrste EE otpada na području Šibensko-kninske županije nema, osim što neke komunalne tvrtke u krugu svojih tvrtki postavljaju kontejnere za prihvat takve vrste otpada. Sav proizvedeni EE otpad predan je ovlaštenim tvrtkama za tu vrstu otpada. Količine otpada koje su predane ovlaštenim skupljačima prikazane su u Tablici 13. uz napomenu da se podaci u ROO dostavljaju za proizvođače/posjednike koji proizvedu više od 50 kg opasnog otpada, te je velika vjerojatnost da svi proizvođači/posjednici nisu evidentirani, a skupljači otpada koji su sakupili otpad imaju sjedište na području drugih županija i ne prijavljuju odvojeno podatke po županijama već po sjedištu tvrtke.

EE otpada prema dostupnim podacima izdvojeno je 108,51 t.


45

Tablica 13. Popis proizvedenog EE otpada na području Šibensko-kninske županije.

Ključni broj otpada Naziv otpada Količina / t

16 02 09* transformatori i kondenzatori koji sadrže PCB-e 2,45

16 02 11* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike, HCFC, HFC 7,32

16 02 13* odbačena oprema koja sadrži opasne komponente, a koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 12 44,72

16 02 14 odbačena oprema koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 13 37,74

16 02 16* komponente izvađene iz odbačene opreme koje nisu navedene pod 16 02 15 0,22

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 0,07

20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike 10,44

20 01 35* odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23, koja sadrži opasne komponente

5,55

9.2 Otpadna ulja

Otpadna ulja, i maziva i jestiva, mogu se oporabiti. Materijalna oporaba, koja je moguća i kod otpadnoga mazivog i kod otpadnoga jestivoga ulja, donosi višestruku korist – smanjenje onečišćenja okoliša i uštedu prirodnih resursa pa je neophodno uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadnim uljima.

Prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima otpadno mazivo ulje je svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko (ulje koje se rabi u elektroenergetskim sustavima) i/ili termičko ulje (ulje koje se rabi u sustavima za grijanje ili hlađenje) koje više nije za uporabu kojoj je prvotno bilo namijenjeno, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidraulička ulja osim ulja koja se miješaju s benzinima kod dvotaktnih motora s unutarnjim izgaranjem.

Otpadno jestivo ulje je svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno.

Otpadna maziva ulja uvrštavaju se u opasni otpad, a otpadna jestiva ulja u neopasni.

Proizvedene količina otpadnih mazivih ulja na području Šibensko-kninske županije u 2013. godini koje su predane ovlaštenim sakupljačima iznosile su 388,40 t, a skupljene količina otpadnih jestivih ulja u 2013. godini iznosile su 29,84 t.

Sva količina otpadnih ulja, preuzeta od ovlaštenih skupljača predana je na oporabu.


46

9.3 Otpadne baterije i akumulatori

Otpadna baterija ili akumulator je baterija ili akumulator koji se ne može ponovno koristiti te je namijenjena za obradu i/ili recikliranje. Većina baterija i akumulatora se klasificira kao opasni otpad jer sadrže tvari koje manje ili više štetno utječu na okoliš (živa, olovo, kadmij, cink, bakar, mangan, litij, nikal) pa je uspostava sustava gospodarenja otpadom od rabljenih baterija i akumulatora od velike važnosti.

Sustav će bolje funkcionirati ukoliko potrošači budu informirani o opasnostima od nekontroliranoga zbrinjavanja ove vrste otpada, odnosno ukoliko ne bude dolazilo do miješanja otpadnih baterija i akumulatora s komunalnim otpadom.

Spaljivanjem ove vrste otpada nastaju štetne emisije koje emitiranjem u zrak onečišćuju okoliš, dok njihovim neodgovarajućim odlaganjem dolazi do procjeđivanju štetnih tvari u tlo.

Otpadne se baterije i akumulatore može reciklirati na način da se ponovno pune pa se mogu i više puta koristiti ili se iz njih mogu izdvojiti dijelovi koji se mogu ponovno upotrijebiti u nekom novom proizvodu (npr. nikal, kobalt, srebro). Zbog svega navedenoga potrebno je educirati i poticati i potrošače te im omogućiti odgovarajuće odlaganje otpadnih baterija i akumulatora.

Na osnovu podataka iz ROO možemo zaključiti da je na području Šibensko-kninske županije tijekom 2013. godine skupljeno 52,16 t ove vrste otpada koja je predana na oporabu.

9.4 Otpadna vozila

Pod motornim se vozilom podrazumijeva svako vozilo koje je namijenjeno za kretanje po kopnu, a pokreće ga snaga motora, osim onih koja se kreću po tračnicama. Vozila su sastavljena od niza različitih materijala. Oko 75% težine automobila načinjeno je od čelika, željeza i aluminija. Ostale dijelove čini uglavnom plastika, zatim staklo, guma i ostali nemetalni dijelovi. U dijelovima se mogu naći i olovo, živa, kadmij i šesterovalentni krom. Otpadna vozila sadrže i opasne sastojke kao što su npr. antifriz, tekućine za kočnice i ulja koja zbog mogućnosti nekontroliranoga ispusta predstavljaju opasnost za okoliš, jer mogu uzrokovati onečišćenje.

Gospodarenje otpadnim vozilima i njihovim dijelovima je skup mjera koje obuhvaćaju skupljanje, obradu, ponovnu uporabu dijelova otpadnih vozila, oporabu otpadnih vozila i zbrinjavanje novonastaloga otpada.

Obrada otpadnih vozila jest svaki postupak rastavljanja, rezanja, usitnjavanja, oporabe ili pripreme za zbrinjavanje usitnjenog otpada te svaki drugi postupak oporabe ili zbrinjavanja otpadnih vozila i njegovih dijelova.

Na osnovu podataka iz ROO teško je zaključiti o kojoj se količini radi jer u ROO su prikazani podaci samo za pravne subjekte, dok fizički subjekti direktno predaju ovlaštenom skupljaču otpadna vozila. Tako je prijavljeno da je na području Šibensko-kninske županije tijekom 2013. godine sakupljeno 69,94 tone otpadnih vozila koji su dijelom obrađeni i predanih na oporabu, dok su u isto vrijeme tvrtke s područja Šibensko-kninske županije sakupile i djelomično obradile 288,55 t.


47

9.5 Otpadna guma

Otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica te slični odgovarajući proizvod koje posjednik radi oštećenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te je zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti.

Na osnovu podataka iz ROO na području Šibensko-kninske županije tijekom 2013. godine sakupljeno 423,03 t otpadnih guma koje su predane na postupak oporabe. Više od polovice otpadnih guma potječe od otpadnih vozila.

9.6 Otpadna ambalaža i ambalažni otpad

Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje.

Ambalažni otpad prikuplja se organizirano od građana u većim trgovinama i/ili trgovačkim centrima gradova i općina u Županiji. Ambalažni otpad nastaje praktično u svim proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Većina jedinica lokalne samouprave ima postavljene posebne spremnike i/ili eko-otoke za prikupljanje ambalažnog otpada. Te spremnike organizirano prazne komunalna društva i tvrtke koje posjeduju dozvolu i koncesiju za gospodarenje s ambalažnim otpadom, te su za taj posao sklopile ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku

Ambalažni otpad - predstavlja sve proizvode bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrađeni ili su korišteni za sadržavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošača.

Višekratna uporaba ambalaže jedan je od najefikasnijih doprinosa smanjivanju nastajanja otpada. Reciklažom ambalažnog otpada rasterećuju se odlagališta, smanjuju emisije i štede prirodne sirovine.

Smjernice za zbrinjavanje ambalažnog otpada su sljedeće: smanjivanje nastanka ambalažnog otpada, promjena dizajna u cilju smanjenja ambalaže, poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih načina oporabe, strogo ograničenje i prestanak konačnog odlaganja ambalažnog otpada, uvođenje naknada za proizvođače i uvoznike radi organiziranja sustava prikupljanja, obrađivanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada.

Tablica 14. Količine ambalažnog otpada koje su pravni subjekti prijavili u ROO.

Ključni broj Naziv otpada Količina / t

15 01 01 ambalaža od papira i kartona 917,47

15 01 02 ambalaža od plastike 589,64

15 01 03 ambalaža od drveta 322,31

15 01 04 ambalaža od metala 243,45

15 01 05 višeslojna (kompozitna) ambalaža 212,5

15 01 07 staklena ambalaža 1.151,39

Ukupno: 3.436,76


48

Na osnovu podataka iz ROO možemo zaključiti da su pravni subjekti na području Šibensko-kninske županije tijekom 2013. godine predali najmanje 3.436,76 t otpadne ambalaže i ambalažnog otpada, koji je predan na postupak oporabe. U isto vrijeme komunalne tvrtke odvojeno su prikupile 1.151,50 t ambalažnog otpada.

Tablica 15. Količine ambalažnog otpada koje su prikupile komunalne tvrtke s područja Šibensko-kninske županije.

Ključni broj Naziv otpada Količina (t)

15 01 01 ambalaža od papira i kartona 585,60

15 01 02 ambalaža od plastike 70,46

15 01 07 staklena ambalaža 2,49

20 01 01 papir i karton 490,84

20 01 39 plastika 2,11

Ukupno: 1.151,50

9.7 Građevni otpad

Otpad od obnove ili rušenja dotrajalih građevina, odnosno građenja novih, sadrži sve tvari i materijale koji se rabe u graditeljskim inženjerskim konstrukcijama. Vrste građevinskog otpada čine razni miješani iskopi, dijelovi armiranog i ne armiranog betona, stare cigle, crjepovi, ostale vrste pokrova, vapno, kamenje, šljunak i pijesak, kamene ploče, žbuka, gips, keramika, ostali laki građevinski materijali, metali, plastika i drvo. Prema podacima ROO građevinskog otpada pravni subjekti su predali u količini od 49.133,28 t, dok je u isto vrijeme oporabljeno i/ili odloženo 59.644,03 t otpada. Navedena razlika nastala je jer fizičke osobe nemaju obvezu prijave u ROO.


49

10. PREGLED POJEDINIH IZVJEŠĆA JLS

U nastavku slijedi pregled iz izvješća pojedinih gradova i općina koja nisu bila obuhvaćena u prethodnim poglavljima.

10.1 Grad Šibenik

Tijekom 2013. godine djelomično su osigurani određeni uvjeti za izvršenje Plana gospodarenja otpadom, te su djelomično provedene planirane mjere za gospodarenje komunalnim otpadom. Postavljeno je 5 lokacija na kojima se nalaze „zeleni otoci“ u kojima se prikuplja pet ambalaža, karton i papir, te staklo. Papir iz kućanstava prikuplja se putem plavih kontejnera i kanti koje su postavljene u svibnju 2012. godine, dok se papir iz ustanova prikuplja sa oko 200 kartonskih kutija. EE otpad prikuplja se kontejnerima koji su smješteni u krugu Gradske čistoće d.o.o..

U 2014. godini predviđeno je osiguranje lokacije za reciklažno dvorište te 250.000 kuna za uređenje istog. U komunalnu opremu i vozila utrošeno je 4.400.327,28 kn (bez PDV-a) koja je obnovljena zbog višegodišnje uporabe i izloženosti vanjskim nepovoljnim utjecajima.

Na području grada evidentirana su 23 „divlja“ odlagališta. Uklonjena su 3 odlagališta tijekom 2013. godine u sklopu „Zelene čistke-jedan dan za čisti okoliš“, te u organizaciji „24 sata“ čija je ukupna količina iznosila 131 m3, a trošak 25.417,27 kuna.

Sanacija „crnih točaka“- Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku (TEF) provodi se kontinuirano od 1999. godine, te je tijekom 2013. godine odvezeno 5.995,78 t neopasnog otpada koji je zbrinut na odlagalištu otpada Bikarac.

10.2 Grad Knin

Situacija vezana za gospodarenje otpadom na području Grada je nepovoljna zbog tehničkih i financijskih mogućnosti Grad. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je Grada koji organizira i obavlja djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada, odvojenog prikupljanja otpada, čišćenje divljih odlagališta, te odlaganje komunalnog otpada na odlagališta putem gradske komunalne tvrtke koja je u 2013. godini raspolagala s 5 vozila. Miješani komunalni i neopasni otpad na području grada skuplja se na mjestu nastanka pomoću 290 kontejnera zapremine 1100 l, te 45 kontejnera zapremine 5 m3.

Tijekom 2013. godine Gradu su odobrena sredstva od strane FZOEU za nabavu komunalne opreme, kanti i kontejnera u iznosu 454.705,00 kuna od čega je 80% sufinancirao FZOEU, a 20% Grad Knin. Oprema je postavljena na lokacijama po gradu, a dijelom se nalazi u skladištu komunalne tvrtke.

Na području grada postoji jedan „eko-otok“ u kojem se razdvajaju papir, tekstil, plastika i komunalni otpad, a koji ni približno ne zadovoljava potrebe stanovništva te će se s nabavljeno opremom koju je sufinancirao FZOEU povećati broj zelenih otoka u koje će građani moći odvajati ambalažni otpad.

Krajem 2013. godine započele su pripreme za izradu dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta u PZ Preparandija. Na području grada odvojeno je prikupljeno 158,6 t otpadnog papira i kartona. EE otpad se skuplja pomoću kontejnera postavljenog u dvorištu


50

komunalne tvrtke, a ostale posebne kategorije otpada se skupljaju putem ovlaštenih skupljača.

Lokacija Stara straža uvrštena je u prostorni plan Županije kao deponija građevinskog otpada.

Na području grada nalaze se 33 lokacije „divljih“ odlagališta otpadom od kojih je u sklopu redovnih aktivnosti očišćeno 7 lokacija.

10.3 Grad Vodice

Kao mjeru odvojenog sakupljanja komponenti komunalnog otpada sustavom dvije kante nabavljeno je 2.150 kanti za prikupljanje korisnog otpada ukupne vrijednosti 240.585,00 kn bez PDV-a, 34.800 komada žutih vrećica za plastiku i 33.450 komada plavih vrećica za papir ukupne vrijednosti 55.905,00 kn bez PDV-a. Nabavljeno je specijalno vozilo za prikupljanje korisnog otpada ukupne vrijednosti 962.002,23 kn bez PDV-a.

Odvoz komunalnog otpada s područja grada organiziran je tako da je otpad preuzima direktno od korisnika putem kante za komunalni otpad, dok Plan gospodarenja otpadom predviđa sustav od dvije kante, i to kante za papir, karton, plastiku i al. ambalažu, te kantu za ostali komunalni otpad. U svrhu realizacije ove mjere građanima su na jednom dijelu grada besplatno podijeljene dodatne kante za razdvajanje otpada, a odvoz se ne naplaćuje. Pored kanti vlastitim su sredstvima nabavljene posebne vrećice za plastiku i papir za one građane koji nisu u mogućnosti imati dodatnu kantu, te je tiskana brošura „Upute za odvojeno sakupljanje otpada“. Do sada je podijeljeno 2.150 kanti čija je nabava sufinancirana sredstvima FZOEU kroz projekt „Očuvaj Vodice“, a proširenim projektom sufinanciranim, također od strane FZOEU, ugovorena je nabava dodatnih 2.500 kanti kako bi se u 2014. godini u selekciju otpada uključili građani na čitavom području Vodica, Srima, Čista Mala, Čista Velika, Grabovci i Gaćelezi.

Komunalna tvrtka, također je uz sufinanciranje FZOEU nabavila i specijalno vozilo za selektivno prikupljanje korisnog otpada s nadogradnjom.

Smanjena je količina odloženog komunalnog otpada na odlagalište zbog selekcije otpada na mjestu nastanka.

Kao mjera edukacije stanovništva izrađeno je 5.000 letaka „Odvojeno sakupljanje otpada“ i 4.000 brošura „Upute za odvojeno sakupljanje otpada“ koji su poštom dostavljeni korisnicima prije podjela kanti kako bi pravovremeno bili obaviješteni o načinu selektiranja otpada.

10.4 Grad Drniš

U tijeku je određivanje lokacija na kojima će se nalaziti „Zeleni otoci“nakon što se nabavi adekvatno komunalno vozilo za prijevoz te formira Reciklažno dvorište za privremeno prikupljanje sortiranog otpada. Miješani komunalni otpad iz navedenog razloga se i odlaže na privremeno odlagalište „Moseć“.

Krajem 2013. godine potpisan je Ugovor o neposrednom financiranju komunalne opreme s Fondom za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti za nabavku komunalne


51

opreme kanti i kontejnera pri čemu Fond učestvuje s 80% opravdanih troškova, a Grad Drniš s ostatkom od 20% učešća.

Nabavka i kupnja predmetne opreme obavljena je putem komunalnog poduzeća Rad d.o.o., Drniš koje je provelo i postupak javne nabave komunalne opreme. Nabavljeno je:100 PEHD kontejner 1100 l zeleni,10 PEHD kontejner zapremnine 1100 l plavi za papir, 10 PEHD kontejner zapremnine 1100 l žuti za PET, 10 PEHD kontejner zapremnine 1100 l zeleni za staklo i 3 dječje vanjske kante za smeće u životinjskom obliku zapremnine 50 – 100 l, sve u ukupnoj vrijednosti 342.306.25 kn.

Istovremeno sklopljen je Ugovor s FZOEU o neposrednom sufinanciranju nabave novog komunalnog vozila za sakupljanje komunalnog otpada na području grada, pri čemu FZOEU učestvuje sa 80% opravdanih troškova, a Grad s ostatkom troškova. Ukupna vrijednost iznosi 721.620,50 kuna.

Organiziranim skupljanjem i odvozom otpada obuhvaćena su sva naselja. Gospodarenje komunalnim otpadom podrazumijeva prikupljanje i konačno odlaganje otpada na odlagalište „Moseć“, bez izdvajanja i recikliranja njegovih iskoristivih komponenti.

Odvoz iz domaćinstva obavlja se šest (6) puta tjedno u užem centru grada, dok se jedanput tjedno odvoze ostala prigradska naselja. Odvoz komunalnog otpada od gospodarskih subjekata provodi se po narudžbi.

Donesena je Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Drniša, gdje su utvrđene lokacije za smještaj građevina i postrojenja za gospodarenje građevinskim otpadom koji ne sadrži azbest (Moseć, gospodarska zona Kalun i Trbounje).

Grad Drniš ima evidentirana tri divlja odlagališta otpada koja su sanirana neposrednim sudjelovanjem FZOEU

10.5 Općina Civljane

Plan gospodarenja otpadom je u izradi, te kako nije bio donesen Plan za 2013. godinu nije ni izrađeno izvješće o provedbi istog. U suradnji s FZOEU nabavljeni su kontejnere za odlaganje otpada: 5 komada pocinčanih kontejnera zapremnine 1,1 m³, 5 komada pocinčanih kontejnera zapremnine 1,1 m³ za papir, 5 komada pocinčanih kontejnera zapremnine 1,1 m³ za PET i 5 komada pocinčanih kontejnera zapremnine 1,1 m³ za staklo.

10.6 Općina Kijevo

Plan gospodarenja otpadom je u izradi, te kako nije bio donesen Plan za 2013. godinu nije ni izrađeno izvješće o provedbi istog. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u prošloj godini nabavljeni su kontejneri za odlaganje otpada i to: 15 metalnih kontejnera zapremnine 1100 l, 3 kontejnera za krupni otpad zapremnine 5m3 i 8 betonskih ukrasnih kanti za odlaganje otpada.


52

10.7 Općina Kistanje

Za prikupljanje komunalnog otpada na području Općine, komunalno poduzeće raspolaže sa jednim kamionom kapaciteta 25m3. Miješani komunalni i neopasni proizvodni otpad se na mjestu nastanka sakuplja pomoću 230 kontejnera kapaciteta 1100 l. Na području Općine nema kontejnera za izdvojeno skupljanje komponenti otpada te recikliranje. Komunalni otpad sa područja Općine odvozi se prema utvrđenom rasporedu, ponedjeljkom, petkom i svaki drugi četvrtak, dok se u razdoblju od petog do desetog mjeseca odvozi tri puta tjedno. Komunalni otpad sa javnih površina sakuplja se prema potrebi. Cijelo područje Općine pokriveno je odvozom komunalnog otpada.

Posljednjih godina se sanaciji divljih odlagališta otpada na području Općine Kistanje pridaje znatna pažnja, što je rezultiralo smanjenjem količina neadekvatno odloženog otpada.

10.8 Općina Pirovac

Nelegalno odlagalište otpada „Šljukine njive“ u Pirovcu, je sanirano preslagivanjem otpada, formiranjem tijela otpada koje ne odudara od okolne topografije, te prekrivanjem otpada završnim pokrovnim slojem odnosno odlagalište je prekriveno biljnim vrstama karakterističnim za predmetno područje te je tijekom 2013. godine proveden obavezni monitoring.

Osnovano je novo komunalno poduzeće od strane Općine Pirovac „Vrilo“ d.o.o. Od FZOEU zatražena je dodjela bespovratnih sredstava za sufinanciranje nabave komunalnih vozila i opreme, a u svrhu preuzimanja obavljanja djelatnosti sakupljanja i odvoza komunalnog otpada na području Općine Pirovac. Odlukom FZOEU odobrena je nabava dva specijalna vozila za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada u visini od 40% procijenjene vrijednosti vozila, odnosno u iznosu od najviše 661.048,00 kuna, te su odobrena i sredstva u visini od 40% za nabavu komunalne opreme, odnosno u iznosu od najviše 101.240,00 kuna.

Prostornim planom uređenja Općine Pirovac, određena je lokacija pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta na području Općine Pirovac, na lokaciji Veprštak. Lokacija se nalazi na odgovarajućoj udaljenosti od građevinskih područja naselja, a njoj kontaktna namjena je eksploatacijsko polje mineralne sirovine Veprštak.

10.9 Općina Promina

U tijeku je izrada izmjena i dopuna plana sukladno novom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Na području Općine organizirano se prikuplja miješani komunalni otpad u svim naseljima: Bobodol, Bogatići, Čitluk, Lukar, Ljubotić, Matase, Mratovo, Oklaj, Razvođe i Suknovci. Organizirano prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada koji nastaje u domaćinstvima na području Općine Promina vrši poduzeće „Eko Promina“ d.o.o. čiji je Općina Promina jedini osnivač. Tako prikupljeni otpad odvozi se na odlagalište „Mala Promina“ temeljem Ugovora o pružanju usluga zbrinjavanja komunalnog otpada koji je sklopljen sa komunalnim poduzećem „Čistoća i zelenilo“ d.o.o. Knin.

Komunalni otpad iz kućanstava prikuplja se u 120 kontejnera zapremnine 1100 l te u 210 kanti zapremnine 120 l, a koji su zatvorenog tipa te onemogućavaju rasipanje otpada i širenje neugodnih mirisa, Kontejneri i kante su raspoređeni s obzirom na koncentraciju


53

stanovnika na području općine. Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se dva puta tjedno za područje naselja Oklaj, a jednom tjedno za sva ostala naselja specijalnim vozilom za sakupljanje otpada zapremnine 10m³.

Na području Općine planirana je gospodarska zona za smještaj pretovarne stanice na lokaciji Lukar/Mala Promina koja će služiti kao zona privremenog skladištenja, pripreme i pretovara otpada u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije.

Gospodarenje građevinskim otpadom planira se u izdvojenom građevinskom području izvan naselja gospodarske namjene u zonama Džapići-Čveljići površine 12,2 ha i Mratovo površine 5,6 ha u kojima bi se prikupljao i obrađivao građevinski otpad koji bi se nakon obrade mogao koristiti u graditeljskim inženjerskim konstrukcijama. Na području općine planiraju se 3 reciklažna/zelena otoka u naseljima Oklaj, Razvođe i Čitluk te će se postaviti posude za biorazgradivi komunalni otpad nakon realizacije cjelovitog sustava za kompostiranje otpada.

Na području Općine Promina popisano je 18 lokacija odbačenog otpada, odnosno nelegalnih odlagališta. Radi se o odlagalištima građevinskog i miješanog komunalnog otpada.

10.10 Općina Ružić

Komunalni otpad iz kućanstava prikuplja se u 130 kontejnera zapremnine 1100 l, a koji su zatvorenog tipa te onemogućavaju rasipanje otpada i širenje neugodnih mirisi.

Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se jednom tjedno specijalnim vozilom (auto smećar) zatvorenog tipa, zapremnine 14m3.

U naselju Gradac i Kljake u blizini mjesnih groblja postavljeni su veliki kontejneri koji se prazne po pozivu, odnosno kad se napune.

Na području Općine Ružić u svakom naselju postoji jedno ili više divljih odlagališta otpada koje je potrebno sanirati i zatvoriti kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš, prvenstveno na podzemne vode.

Broj divljih odlagališta, njihov smještaj, veličina kao i količina otpada definirani su u Planu gospodarenja otpadom za Općinu Ružić. Najveće divlje odlagalište građevinskog otpada nalazi se na predjelu Midenjak koje sadrži oko 10.000 m3 građevinskog otpada. Sanirano je manje odlagalište u naselju Umljanovići za čiju je sanaciju općina izdvojila sredstva u iznosu od 4.956,25 kn.

10.11 Općina Tribunj

Miješani komunalni i neopasni otpad se na mjestu nastanka skuplja i iznosi u namjenskim posudama (kontejnerima) različitih volumena i to: PVC kante za stalna domaćinstva 120 l i 240 l cca 600 komada, PVC kante za vikend domaćinstva 120 l i 240 l cca 8.000 komada, ulične kante za smeće volumena 35 l cca 60 komada, te kontejneri za gospodarske subjekte volumena 1.100 l cca 40 komada. Provodi se sakupljanje korisnog otpada i to papira, kartona i plastike, po sistemu od vrata do vrata u čiju je svrhu osmišljen Projekt „Očuvaj okoliš“. Projekt je započeo u 2013. godini uz sufinanciranje FZOEU.


54

Na području Općine registrirano je 6 „divljih“ odlagališta, odnosno otpadom onečišćenog okoliša. Na području Općine ne provodi se sustavna edukacija stanovništva o nužnosti gospodarenja otpadom. Na području Općine ne postoji odlagalište otpada.


55

11. ZAKLJUČAK

Nakon analize provedenih aktivnosti u cilju ostvarenja mjera u području gospodarenja otpadom, može se iznijeti slijedeće:

1. Na području Županije 18 gradova i općina su donijeli svoje Planove gospodarenja otpadom, a njih 2 je u postupku izrade;

2. Od 20 jedinica lokalne samouprave na području Županije njih 9 je dostavilo izvješće o gospodarenju otpadom. Podaci iz izvješća nisu unificirani i na osnovu njih nije moguće napraviti objedinjeno izvješće. Kao pomoć u izradi korištena je baza ROO.

3. Prostornim planom Šibensko-kninske županije stvoreni su uvjeti za gospodarenje otpadom.

4. Od 131 obveznika izrade Plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada 74 su izrađena, te 15 tvrtki posjeduje certifikat ISO 14 001 i nije obveznik izrade Plana.

5. Na području Šibensko-kninske županije dva subjekta imaju dozvole za gospodarenje opasnim otpadom.

6. Na području županije izdano je 26 dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom za koje su podneseni zahtjevi za usklađivanje sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.

7. Skupljanje komunalnog otpada na području Šibensko-kninske županije obavljalo je 17 tvrtki koje su tijekom 2013. godine sakupile 46.866,35 t miješanog komunalnog otpada.

8. Na 6 službenih odlagališta Šibensko-kninske županije odloženo je tijekom 2013. godine 49.091,97 t otpada.

9. Na području Šibensko-kninske županije odvojeno je skupljeno i predano ovlaštenom oporabitelju 108,51 t EE otpada, 388,40 t otpadnih mazivih ulja, 29,84 t otpadnih jestivih ulja, 52,16 t baterija i akumulatora, 69,94 t otpadnih vozila, 423,03 t guma, 4.588,26 t ambalažnog otpada i 59.644,03 t građevinskog otpada.

10. Na području županije djeluje 14 tvrtki koje sakupljaju posebne vrste otpada. 11. Za službena odlagališta na području Šibensko-kninske županije u tijeku je priprema

potrebite dokumentacije, sukladno posebnim propisima za njihovu sanaciju u suradnji s FZOEU.

12. Centar za gospodarenje otpadom Bikaracu izgrađen je do završno s I. fazom, a trenutno je u izradi projektna dokumentacija za II. i III. fazu.

13. Komunalne tvrtke popunjavaju vozni park u suradnji s FZOEU i pripremaju se za odvojeno prikupljanje posebnih kategorija otpada na svom području.


56

Popis slika: Slika 1. Upravne strukture u sustavu gospodarenja otpadom. ............................................................... 6

Slika 2. Ostali sudionici u sustavu gospodarenja otpadom. .................................................................... 7

Slika 3. Izvod iz Prostornog plana Šibensko-kninske županije: RCGO ''Bikarac''. .................................. 10

Slika 4. Izvod iz Prostornog plana Šibensko-kninske županije: Pretovarna stanica „Mala Promina“

općina Biskupija. .................................................................................................................................... 11

Slika 5. Izvod iz Prostornog plana Šibensko-kninske županije: Pretovarna stanica „Pirovac“ općina

Pirovac. .................................................................................................................................................. 11

Slika 6. Legenda Prostornog plana Šibensko-kninske županije. ............................................................ 11

Slika 7. Tok neopasnog proizvodnog otpada. ........................................................................................ 25

Slika 8. Tok miješanog komunalnog otpada. ......................................................................................... 27

Popis Tablica:

Tablica 1. Planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave. ............................................ 14

Tablica 2.Popis obveznika izrade plana gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske

županije. ................................................................................................................................................ 16

Tablica 3. Popis tvrtki koje su ishodile dozvolu za gospodarenje otpadom na području Šibensko-

kninske županije. ................................................................................................................................... 22

Tablica 4. Popis djelatnosti prema NKD klasifikaciji iz koje nastaje neopasni proizvodni otpad. ......... 25

Tablica 5. Popis tvrtki koje skupljaju otpad s područja pojedinih gradova i općina Šibensko-kninske

županije. ................................................................................................................................................ 28

Tablica 6. Popis odlagališta otpada na području Šibensko-kninske županije. ....................................... 30

Tablica 7. Pregled tvrtki koje gospodare odlagalištima gradova i općina. ............................................ 32

Tablica 8. Odlagalište otpada Leć. ......................................................................................................... 33

Tablica 9. Odlagalište otpada Bikarac. ................................................................................................... 33

Tablica 10. Popis tvrtki koje su ishodile dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom na području

Šibensko-kninske županije..................................................................................................................... 39

Tablica 11. Popis djelatnosti prema NKD klasifikaciji iz koje nastaje opasni proizvodni otpad. ........... 40

Tablica 12. Popis tvrtki koje se bave sakupljanjem posebnih vrsta otpada na području Šibensko-


Tablica 13. Popis proizvedenog EE otpada na području Šibensko-kninske županije. ........................... 45

Tablica 14. Količine ambalažnog otpada koje su pravni subjekti prijavili u ROO. ................................. 47

Tablica 15. Količine ambalažnog otpada koje su prikupile komunalne tvrtke s područja Šibensko-


na temelju članka 20. zakona o održivom gospodarenju

Documents