Muzejske zbirke

XV Istraivanje i dokumentiranje predmeta zbirke : Dokumentiranje muzejske grae

VANOST DOKUMENTACIJEMa kako lijepa ili dobro obuena glumica bila, ona ne moe sudjelovati u predstavi ukoliko ne zuna svoju ulogu. Jednako tako i muzejski predmet ne bi trebao biti niti izlagan niti upotrebljen u istraivanju sve dok nisu prikupljeni podaci o njegovoj izradi, starosti, uporabi, nabavi itd. Vanost adekvatnog i preciznog dokumentiranja teko moe biti prenaglaena. (S. de Borhegghi, 1965.)

VANOST DOKUMENTACIJESvjestan sam injenice da jedna privatna zbirka ostaje manje ili vie hrpa starih papira, ako nije znanstveno obraena, katalogizirana i publicirana. (dr. Drago Novak, privatni sabira starih karata Hrvatske)

MOGUI RAZLOGA NJENA ZANEMARIVANJADokumentiranje zahtijeva vrijeme i svakako nije prostor rada u muzeju koji ima trenutni utjecaj na muzejsku publiku - zbog toga postoji opasnost da joj se pridaje manja vanost.

6.4. Dokumentiranje zbirki Upisivanje i dokumentiranje zbirki u skladu s primjerenim standardima vana je profesionalna obaveza. Osobito je vano da dokumentacija zbirke sadri potpuni opis svih predmeta, njihovo porijeklo i izvor i uvjete pod kojima su prihvaeni u muzej. Podaci o predmetu moraju se stalno voditi i poveavati sve dok se taj predmet nalazi u muzejskoj zbirci. Ti podaci moraju se pohraniti u sigurnom okoliu i u odgovarajue sisteme koji omoguavaju pristup podacima osoblju i drugim legitimnim korisnicima (vidi 2.7.). Kada se podaci o zbirci objavljuju na Internetu ili kojim drugim putem, mora se strogo voditi rauna o tome da se izbjegne objavljivanje osjetljivih osobnih podataka i drugih povjerljivih injenica.

Teoretiari muzeologije o dokumentiranju Z. Stransky: O dokumentaciji govori u okviru: - Teorije dokumentacije (Primarna dokumentacija - muz. predmet = dokument, muz. sabiranje = znanstveno dokumentiranje) - Teorije tezauracije: Sekundarna dokumentacija: dok. nalaza, temeljna dokumentacija(opis), tumaea dokumentacija (element korisnika)

I. Maroevi: Dokumentiranje kulturne batine organiziran je proces biljeenja informacija (osobina) to ih posjeduju muz. predmeti ili cjeline batine Znaajna uloga dokumentacije u fizikoj zatiti predmeta (dokumentacija vanija to se vie udaljavamo od materijalne strukture predmeta), ali i pri zatiti znaenja. Biljeenje, sabiranje i uvanje podataka o predmetima batine kao MORALNA OBAVEZA.

Sustav dokumentacije Stvaranje: TKO: TO: primarna, sekundarna, tercijarna KAKO: principi potovanje vrijednosti, svrhovitost, tonost, pravodobnost, sveobuhvatnost, postupnost, selektivnost, kontinuiranost Pohrana: Uporaba: faktor korisnika neposredno/ posredno, dodir s izvornikom/dodir s prenesenim izvornikom

DOKUMENTACIJA U MUZEJIMA: a) dokumentacija zbirnog fonda (struno-znanstvena, konzervatorska) b) dokumentacija o djelatnosti muzeja (muzeoloka u uem smislu)

NAJLJEPI ISKAZ O DOKUMENTACIJI

Dokumentacija je materijalni trag sadanjosti s vremenom i sama postaje batinom. I. Maroevi

Pragmatini pristup dokumentaciji Sveobuhvatna dokumentacija o muz. predmetima (intelektualni dio zbirke) bitna je osobito poradi: - oblikovanja i izricanja politike sabiranja - djelotvornog upravljanja muzejskim zbirkama - izlaganja i publiciranja muzejskih predmeta

2 VRSTE INFORMACIJA PRIDRUENIH MUZEJSKIM PREDMETIMA - stvarne, proistjeu iz materijalnosti predmeta (intrinsic) - one koje se ne mogu oitati iz predmeta samog ve iz njegova konteksta (non- intrinsic)

2 VRSTE DOKUMENTACIJE O MUZEJSKIM PREDMETIMA - inicijalna ili poetna - puna ili trajna dokumentacija

Osoblje i oprema TKO svi / dokumentarist (inventarist) /informatiar(?) Dobar dokumentarist bi trebao imati: predznanje o temeljnim disciplinama u muzeju, uvid u referentnu literaturu, znanje o dokumentacijskim izvorima, znanje o metodama i tehnikama dokumentiranja, vjetinu koritenja novih tehnologija + oko za detalj, sposobnost odravanja jasne dokumentacije...

KAKO Etiki kodeks inventarista: stvaranje i dranje propisanih podataka o predmetima; fiziki nadzor nad svim muz. predmetima u pokretu; odgovornost za istinitost podataka; davanje dokumentacije na uvid javnosti, ali sa svijeu o zatiti osjetljivih podataka; uvanje inf. o muzejskom osiguranju; etiko ponaanje pri suradnji s profitalnim ustanovama

Prostor GDJE Prostor i oprema: velik, dobro osvijetljen, ist, dobro opremljen (stolovi sa zatitnim slojem, mjerni instrumenti i pribor, kompjutorska oprema, referentna literatura)

Dok. odjel kao sredinji dokumentacijski prostor gdje inventarist stvara i pohranjuje podatke o muzejskim predmetima i ini ostale poslove spojene s ulazom-izlazom, sigurnim rukovanjem i uvanjem muz. predmeta.

Inventarist dokumentalist /registrar Osnovna zadaa: STVARANJE I POHRANJIVANJE DOKUMENTACIJE O MUZEJSKOJ GRAI KAO I OBAVLJANJE OSTALIH POSLOVA VEZANIH UZ ULAZ, IZLAZ KAO I SIGURNO RUKOVANJE I UVANJE MUZEJSKIH PREDMETA Obaveze: - razvijanje dokumentacijskog sistema i sastavljanje uputa za njegovo koritenje (manualni sistem, o.p.); oznaavanje i osnovna dokumentacijska obrada predmeta koji ulaze i izlaze iz muzeja; motrenje i nadzor ulaska i izlaska predmeta, nadzor i uvid u smjetaj odn. promjenu smjetaja; razvijanje standardizirane terminologije za proces dokumentiranja pojedine grae; osiguravanje visokog standarda sigurnosti podataka; izrada svih kataloga i indexa; obuka pomonog osoblja; nadzor suradnika u odjelu za inventiranje (Preraeno po: Dudley,H; Bezold Wilkinson,I; Museum Registration Methods. Washington, D.C, 1979.)

KUSTOS : ciljevi, obaveze i odgovornosti Cilj: UVANJE I PROIRIVANJE, PROUAVANJE I INTERPRETACIJA ZBIRKE Obaveze i odgovornosti: - pomae u razvitku zbirke istraivanjima, savjetima oko prioriteta pri akvizicijama; uspostavlja kontakte s izvorima predmeta zbirke (poput umjetnika, privatnih sabiraa i galerija); sudjeluje u dokumentaciji i katalogizaciji; pomae u procjenama stanja predmeta; surauje s konzervatorima i restauratorima - ustanovljava izlobene programe; priprema izlobe bavei se istraivanjima, izborom i iznalaenjem djela, pripremanjem materijala za katalog, nadgledanjem dizajna i instalacija, pomaganjem u izradi promotivnih materijala - administrira programe pojedinih odjela; izrauje trokovnike, nadzire tehnike i pomone ekipe; sudjeluje u radu tijela koja su odgovorna za naela razvoja Dodatna zaduenja i odgovornosti: - pomae u pripremi izlobe, postavi izloaka, pakiranju, raspakiranju i prijevozu; odrava veze s drugim institucijama i profesionalnim udruenjima; pomae u ustanovljavanju edukacijskih programa.

Osnovni dokumentacijski postupci i oblici

Poetna ili inicijalna dokumentacijaCILJ: osigurati da je materijal zakonito primljen, da nee biti preseljen ili izgubljen ili otuen dok se nalazi privremeno u muzeju, a ako je trajno vlasnitvo da se inf. o njemu nee izgubiti prije stvaranja punog zapisa

ULAZNI ZAPIS : ima karakter indikatora da se predmet nalazi u muzeju

IDEALNO: predmet se snima, dobiva privremenu oznaku s privremenim brojem

HRVATSKA: Knjiga ulaza

Trajni oblik dokumentacije inv. knjiga Postupak: inventarizacija

kao formalni odn. pravni in ukljuenja jednog predmeta u fundus muzeja; slijedi prijenos vlasnitva i ukljuuje :

- dodjeljivanje i pridruivanje inventarnog broja predmetu - uvoenje u inventarnu knjigu...INVENTAR POVIJESNA DIMENZIJA INVENTARA...NAASTARA (invenire - nai, popis onoga to je naeno)

Povijest inventarizacije u poetku se ini zbog ekonomskih vrijednosti: (grki hramovi, srednjovjekovni crkveni inventari) 1. znaajni inventar privatne zbirke - Duc du Berry, 1401 i 1406; 1457. inventar zbirki pape Pavla II u Veneciji elementi obrade i valorizacije inv. zbirke Sir Hansa Sloanea, zaetak The British Museum-a, 17 st: 69352 predmeta - 1790. Francuska revolucija: 1. upute o nainu izrade popisa ili inventara - INVENTAR KAO KULTURNO-POVIJESNO SVJEDOANSTVO IZNIMNE VRIJEDNOSTI- 1934. sastanak muzealaca u Madridu: Inventar treba biti pravna - struna - efektivna zatita svakog predmeta - 60te 20. st - pojaani interes

Postupak inventarizacije Upisivanje u inv. knjigu? bazu podataka?

INV. KNJIGA - odslikava fiziku nazonost svih predmeta u muzeju, a u njegovu vlasnitvu; sadri osnovne informacije o upravljanju zbirkom, osobito detalje vezane uz tonu identifikaciju predmeta kao i njegov smjetaj u muzeju - rukom pisana/generirana iz baze podataka; na papiru arhivske kvalitete: otisnuta vodootpornom tintom na PH neutralnom papiru iglinim tampaem - pohranjena na tri mjesta (jedna izvan muzeja), mikrofilmirana

I dalje ...

2. Pridruivanje inventarnog br. predmetu

INV: BROJ: jedinstveni identifikacijski broj koji slui kao osn. kontrolni broj za predmet; povezuje ga s njegovom dokumentacijom - inv. broj je jedinstven i ni u kojem sluaju se ne moe pridruiti dvama predmetima sustav numeriranja trebao bit biti to jednostavniji (ii od opeg prema pojedinanom, izbjegavati slovne oznake : Primjer: 2003. 8. 2.

Oznaavanje predmeta brojem - uiniti to prije pri ulasku predmeta u muzej dobro poznavati materijal od kojeg je predmet nainjen OPA PRAVILA: sigurno, reverzibilno, nenasilno za predmet, diskretno no ipak vidljivo, upotrebljivo i sigurno za osoblje

OSNOVNE TEHNIKE: broj na osn. sloju upisan tintom i zatien, priivena etiketa, etiketa na preparatu, etiketa pod pribadaom, slobodna e, svezana i zalijepljena etiketa

PALMEROVA TRIPARTITNA VEZA: Jedinstven broj postoji u inventarnoj knjizi, na predmetu i na etiketi koja mu je pridruena.

RJENIKglue zalijepitiwaistband gornji dio hlaa ili suknjemount uokviriti, postavitisole potplatwelt koni obrubstock dratrigger - okida hilt drak, balak3.4. butches u serijamaobtrusive nametljiv5. unbleached neobijeljenneat jednostavnopull potezapucker naborati6. tray zatitarear stranja stranaproxy zamjenareef-knot podvezani uzao

Mjerenje predmeta - vano zbog identifikacije, prorauna i oblikovanja prostora - adekvatno opremljen prostor za inventarizaciju pravilnik o mjerenju: dimenzije ovise o grai, naznaiti to je sve ukljueno u mjerenje, kojim jedinicama se iskazuju veliine itd. (u prirodoslovnim muzejima mjerenje i inventarizaciju zbog sloenosti provodi kustos)

Pravilnik o voenju muzejske dokumentacije

upisivanje i dokumentiranje(itaj: INVENTARIZIRANJE I KATALOGIZIRANJE)

Inventarizacija je prvi korak djelatnosti saznanja, zatite i vrednovanja povijesno-umjetnike batine jedne crkvene zajednice

Katalogizacija ili razina dubljeg poznavanja sljedea je faza koja dolazi poslije inventarizacije

(Izvatci iz okrunice Papinske komisije za crkvena dobra o potrebi inventarizacije i katalogizacije crkvenih kulturnih dobara, 1999.)

Trajni oblik dokumentacije kataloki zapisPostupak: katalogizacija(grka rije katalogus= popis, listina) - stvaranje to potpunijeg zapisa o muzejskim predmetima - ukljuuje prije svega stalno dopunjavanje podataka - dugotrajan, zahtijevan i esencijalan postupak u radu s muzejskim zbirkama Rezultat postupka katalogiziranja je kataloki zapis. Skupina katalokih zapisa ureena po inv. broju predstavlja katalog muzejskih predmeta. Rekatalogiziranje proces ponovnog katalogiziranja ve obraenog materijala po novim standardima.

Neka pravila prilikom katalogizacije - svaki predmet trebalo bi katalogizirati to prije poslije inventiranja - dio tog postupka mora se odvijati s predmetom u rukama - postupak bi morao provoditi kustos sa znanjem neke temeljne discipline, ali i znanjem katalogiziranja - idealno, sve to je poznato o predmetu trebalo bi se nai u katalokom zapisu - zbog nedostatka vremena treba nainiti prioritet potrebnih strukturiranih informacija, ostale zabiljeiti skupno u Napomene - valja osigurati dugotrajnost katalokih zapisa - valja osigurati zatitu povjerljivih podataka

(Kategorije podataka ili Podatkovni standard)

STANDARD (potie se uporaba pojma norma) - engl. rije=norma, obrazac, tipini oblik proizvoda

Zajedniko dogovorno odreenje koje pomae osiguranju postizanja dosljednog rezultata.

Identificiranje potrebnih kategorija podataka1965. S. de Boregghi : Vodi za katalogiziranje (24 kategorije)

A) PRIRODA PREDMETA: identifikacija i nabava materijala, ime predmeta, starost predmeta B) IZRADA PREDMETA: nain izrade, tehnike ukraavanja, mijenjanje predmeta, mjesto izrade, vrijeme izrade, autor C) UPORABA PREDMETA: primarna, alternativna, ogranienja uporabe, kad se predmet koristi, gdje, gdje je smjeten kada se ne koristi, kako se njime rukuje, trajanje predmeta, promjene rukovanja D) VRIJEDNOST odn. VLASNITVO PREDMETA: vlasnitvo, vrijednost, distribucija E) RAZNO: bibliografski podaci, pridrueni podaci koji povezuju predmet s ostalima slinima u muzeju ili priv. zbirci, podaci povezani s posjednikom predmeta ili inf. o predmetu

I dalje ... 1975. R. Chanhall, Museum Cataloging in the Computer Age (90 kategorija):

1. Identifikacija: lokacija predmeta i ostali inv. podaci (8) 2. Povijest predmeta kao vrste, artefakta ili informacije (12) 3. Izvori predmeta: kulturni i vremenski (13) 4. Izvori predmeta: prostorni (12) 5. Fiziki opis predmeta (10) 6. Sadraj predmeta i ukraavanje (6) 7. Klasifikacija predmeta: tipoloka i funkcionalna (29)

I dalje ... 1980. CIDOC Lista minimuma podataka: 1. Naziv institucije 2. Inventarni broj predmeta 3. Nain nabave 4. Datum nabave 5. Izvor ili mjesto nabave 6. Opi naziv predmeta 7. Standardizirani naziv predmeta 8. Opis predmeta 9. Povijest predmeta

I dalje ... 1995. CIDOC: Meunarodne smjernice za informacije o muzejskom predmetu kao opis informacijskih kategorija koje mogu biti upotrijebljene pri razvijanju podataka o muzejskim predmetima

Ukljuuju: definiciju informacijskih kategorija koje bi trebalo upotrijebiti pri biljeenju detalja o predmetima, nacrt pravila formata i konvencija koje propisuju kako e se podaci unijeti u te kategorije i opaske o nazivlju koje moe biti upotrijebljeno u kategorijama Smjernice podravaju sljedee kljune ciljeve muzejske dokumentacije: osiguravaju odgovornost za predmete, pomau sigurnosti predmeta, omoguuju stvaranje povijesnog arhiva o predmetima, pomau fizikom i intelektualnom pristupu predmetima itd.

Smjernice mogu posluiti kao ... osnova za meunarodni muzejski informacijski standard, nove nacionalne smjernice i standarde, za usporedbu drugih nacionalnih i meunarodnih standarda, model za praktini dokumentacijski sustav (manualan, kompjutoriziran, osnova za irenje informacija unutar muzeja i meu muzejima), sredstvo za zatitu dugotrajne vrijednosti podataka, izvorite poboljanja strunosti osoblja itd. Grupe: 1. Podaci o nabavi predmeta 12. Podaci o skupnom nalazu(zbirci) 2. Podaci o stanju 13. Podaci o ulasku predmeta 3. Podaci o izluivanju 14. Podaci o nazivu predmeta 4. Opis predmeta 15. Podaci o identif. broju 5. Podaci o o vizualnoj dok. 16. Podaci o izradi predmeta 6. Podaci o ustanovi 17. Podaci o naslovu predmeta 7. Podaci o smjetaju 18. Podaci o sastavnim dijelovima 8. Podaci o oznakama i natpisima19. Podaci o dokumentaristu 9. Podaci o materijalu i tehnici20. Uputni podaci (Reference) 10. Podaci o mjerama21. Podaci o pravima reproduciranja 11. Pridrueni podaci o predmetu22. Podaci o temi

Trajni oblik dokumentacije indeksPostupak: indeksiranje (lat. rije indeks = uhoda, prokaziva, kazalo)

- stvaranje ureenog niza katalokih zapisa i to na temelju jednog ili vie aspekata kljune rijei kataloga (lokalitet, vrsta predmeta, umjetnik itd) - poveava pristupanost muzejske zbirke indeksi e zavisiti o vrsti zbirke, potrebama poradi kojih se rade odn. vrsti zahtijeva (uzeti u obzir sve zahtjeve, ali osobito one vane pri upravljanju zbirkom) Potrebu zasebnog postupka indeksiranja dokinula je uporaba informacijske tehnologije!!!