msfi - narodne novine 136-09

NARODNE NOVINE

S A D R A J

S L U B E N I L I S T R E P U B L I K E H R V A T S K E

STRANICA

GODITE CLXXI, ISSN 0027-7932BROJ 136, ZAGREB, 12. STUDENOGA 2009.

3312 Odluka o objavljivanju Meunarodnih standarda fi -nancijskog izvjetavanja ................................................ 1

ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

3312 Na temelju lanka 13. stavka 2. i lanka 34. stavka 3. Zako-

na o raunovodstvu (Narodne novine, broj 109/07.) te lanka 16. Pravilnika o nainu rada Odbora za standarde fi nancijskog izvje-tavanja, Odbor za standarde fi nancijskog izvjetavanja donio je na sjednici odranoj 5. listopada 2009.

ODLUKUO OBJAVLJIVANJU MEUNARODNIH STANDARDA

FINANCIJSKOG IZVJETAVANJAlanak 1.

Objavljuju se Meunarodni standardi fi nancijskog izvjetavanja koji se nalaze u privitku ove Odluke i ine njezin sastavni dio.

lanak 2.Godinji fi nancijski izvjetaji za razdoblja koja poinju od 1.

sijenja 2010. godine i nadalje sastavljaju se i prezentiraju u skladu s Meunarodnim standardima fi nancijskog izvjetavanja iz lanka 1. ove Odluke.

lanak 3.Dana 1. sijenja 2010. prestaje vaiti Odluka o odobravanju

prijevoda i primjene Meunarodnih standarda fi nancijskog izvje-

tavanja (Narodne novine, broj 61/06.), Odluka o objavljivanju Meunarodnih standarda fi nancijskog izvjetavanja (Narodne no-vine, broj 140/06., 130/08. i 137/08.), Odluka o objavljivanju Me-unarodnih standarda fi nancijskog izvjetavanja 6 i 7 (Narodne novine, broj 30/08. i 137/08.), Odluka o objavljivanju Meunarod-nog standarda fi nancijskog izvjetavanja 8 (Narodne novine, broj 29/09.), Odluka o objavljivanju Tumaenja Odbora za tumaenje meunarodnog fi nancijskog izvjetavanja 1, 2, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 (Narodne novine, broj 30/08).

Iznimno od prethodnoga stavka, godinji fi nancijski izvjetaji za razdoblja koja su zapoela prije 1. sijenja 2010., a zavravaju nakon 1. sijenja 2010., sastavit e se i prezentirati u skladu s Me-unarodnim standardima fi nancijskog izvjetavanja koji su na snazi do 1. sijenja 2010.

lanak 4.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Narodnim no-

vinama.Predsjednik

Odbora za standarde fi nancijskog izvjetavanja

Ivica Smiljan, v. r.

MEUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD 1

Prezentiranje fi nancijskih izvjetajaCILJ1. Ovaj Standard propisuje osnovu za prezentiranje fi nancijskih

izvjetaja ope namjene kako bi se osigurala usporedivost s

STRANICA 2 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

MRS 1

fi nancijskim izvjetajima subjekta za prethodna razdoblja i s fi nancijskim izvjetajima drugih subjekata. Standard po-stavlja ope zahtjeve za prezentiranje fi nancijskih izvjetaja, upute za njihovu strukturu i obvezan minimalan sadraj.

DJELOKRUG2. Subjekti su duni primijeniti ovaj Standard prilikom sastav-

ljanja i prezentiranja fi nancijskih izvjetaja ope namjene u skladu s Meunarodnim standardima fi nancijskog izvjeta-vanja (skraeno: MSFI).

3. Priznavanje, mjerenje i objavljivanje odreenih transakcija i drugih dogaaja obrauju drugi MSFI.

4. Standard se ne odnosi na strukturu i sadraj skraenih fi nancijskih izvjetaja za razdoblja tijekom godine koji su sastavljeni u skladu s MRS 34 Financijsko izvjetavanje za razdoblja tijekom godine. Meutim, na njih se primjenjuju toke 15 do 35. Ovaj se Standard jednako primjenjuje na fi nancijske izvjetaje svih subjekata, ukljuujui i subjekte koji prezentiraju konsolidirane fi nancijske izvjetaje, i su-bjekte koji prezentiraju odvojene fi nancijske izvjetaje kako je to odreeno MRS 27 Konsolidirani i odvojeni fi nancijski izvjetaji.

5. Ovaj Standard koristi pojmove koji su prikladni za subjekte usmjerene na ostvarivanje dobiti, ukljuujui subjekte iz jav-nog sektora. Mogue je da e subjekti s neprofi tnim djelat-nostima iz privatnog ili javnog sektora koji primjenjuju ovaj Standard, trebati mijenjati opise odreenih stavki fi nancij-skih izvjetaja, kao i nazive samih fi nancijskih izvjetaja.

6. Slino tomu, subjekti koji nemaju kapital kako je defi nirana u MRS-u 32 Financijski instrumenti: prezentiranje (pri-mjerice, neki investicijski fondovi) i subjekti iji dioniki kapital nije kapital (primjerice, neki kooperativni subjekti), trebat e prilagoditi prezentiranje udjela lanova, odnosno vlasnika.

DEFINICIJE7. Sljedei pojmovi koriste se u ovom Standardu u sljedeem

znaenju: Financijski izvjetaji ope namjene (koji se spominju kao

fi nancijski izvjetaji) su oni koji su namijenjeni zadovolja-vanju potreba korisnika koji nisu u mogunosti od subjekta zatraiti da svoje izvjetaje sastavlja na nain koji udovolji njihovim posebnim potrebama za informacijama.

Neizvedivo Primjena zahtjeva je neizvediva kada ga subjekt ne moe primijeniti nakon svih razumnih nastojanja da to uini.

Meunarodni standardi fi nancijskog izvjetavanja (MSFI) su standardi i tumaenja koje je usvojio Odbor za meunarod-ne raunovodstvene standarde (IASB). Oni obuhvaaju:

(a) Meunarodne standarde fi nancijskog izvjetavanja (b) Meunarodne raunovodstvene standarde i (c) Tumaenja Odbora za tumaenje meunarodnog fi -

nancijskog izvjetavanja (IFRIC) i biveg Stalnog od-bora za tumaenje.

Znaajno Izostavljanje ili pogreno prikazivanje stavki je znaajno ako moe, pojedinano ili skupno, utjecati na eko-nomske odluke korisnika donesene na osnovi fi nancijskih izvjetaja. Znaajnost ovisi o veliini i vrsti izostavljene ili pogreno prikazane stavke i prosuuje se u odnosu na dane

okolnosti. Veliina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija, moe biti odluujui imbenik.

Procjenjivanje moe li izostavljanje ili pogreno prikazivanje utjecati na ekonomske odluke korisnika, i na taj nain biti znaajno, zahtijeva razmatranje karakteristika tih korisnika. Okvir za sastavljanje i prezentiranje fi nancijskih izvjetaja navodi u toki 25. kako se pretpostavlja da korisnici po-sjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktiv-nostima i o raunovodstvu, te da imaju volju prouavati informacije s razboritom panjom. Stoga u procjeni treba raunati s tim da je realno oekivati utjecaj na korisnike s takvim obiljejima u donoenju ekonomskih odluka.

Biljeke sadre informacije kao dopunu onima koje su pre-zentirane u bilanci, izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, od-vojenom raunu dobiti i gubitka (ako se prezentira), izvje-taju o promjeni kapitala i izvjetaju o novanim tokovima. U biljekama se navode tekstualan opis ili ralamba stavki objavljenih u tim izvjetajima i informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u tim izvjetajima.

Ostala sveobuhvatna dobit obuhvaa stavke prihoda i rasho-da, ukljuujui usklade prilikom reklasifi kacije, koje se ne priznaju kao dobit ili gubitak kako to nalau ili doputaju drugi MSFI-jevi.

Stavke ostale sveobuhvatne dobiti ukljuuju: (a) promjene revalorizacijskih rezervi (v. MRS 16 Ne-

kretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 Nemateri-jalna imovina)

(b) aktuarske dobitke, odnosno aktuarske gubitke po pla-novima defi niranih primanja koji se priznaju u skladu s tokom 93.A MRS-a 19 Primanja zaposlenih

(c) dobitke ili gubitke proizale iz preraunavanja fi nan-cijskih izvjetaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21 Uinci promjena teajeva stranih valuta)

(d) dobitke ili gubitke proizale iz ponovnog mjerenja fi -nancijske imovine raspoloive za prodaju (v. MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje)

(e) dobitke ili gubitke koji se odnose na uinkoviti dio zatite novanog toka (v. MRS 39).

Vlasnici su imatelji instrumenata razvrstanih kao kapital. Dobit ili gubitak je ukupan prihod umanjen za rashode, is-

kljuujui sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti. Reklasifi kacijske usklade su iznosi reklasifi cirani u dobit ili

gubitak tekueg razdoblja koji su u tekuem ili prethodnom razdoblju bili priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.

Ukupna sveobuhvatna dobit se odnosi na promjene kapitala tijekom razdoblja koje su proizale iz transakcija i drugih dogaaja, osim promjena koje su proizale iz transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika.

8. Premda se u ovome Standardu koriste izrazi ostala sveobu-hvatna dobit, dobit ili gubitak i ukupni prihodi, subjekt moe rabiti druge izraze kojima e opisati ukupne iznose ako je njihovo znaenje jasno. Primjerice, subjekt moe koristiti izraz neto dobit za stavku dobit ili gubitak.

Ukupna sveobuhvatna dobit obuhvaa sve elemente dobiti ili gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti.

8.A Sljedei pojmovi su opisani u MRS-u 32 Financijski in-strumenti: prezentiranje i koriste se u ovome Standardu u znaenju odreenom u MRS-u 32:

ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009. BROJ 136 STRANICA 3 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

MRS 1

loaja subjekta te glavne neizvjesnosti s kojima se subjekt suoava. Takav izvjetaj moe ukljuiti pregled:

(a) glavnih imbenika i utjecajima koji odreuju fi nancij-sku uspjenost, ukljuujui promjene okruenja u ko-jem subjekt posluje, odgovor subjekta na te promjene i njihov uinak te politike subjekta za ulaganja kako bi se ouvala i unaprijedila fi nancijska uspjenost, uklju-ujui i njegovu politiku dividendi;

(b) izvora fi nanciranja subjekta i ciljnog omjera obveza i kapitala i

(c) resursa subjekta koji nisu priznati u bilanci u skladu s MSFI-jevima.

14. Mnogi subjekti takoer prezentiraju, izvan fi nancijskih izvjetaja, izvjetaje i izjave, kao to su izvjetaji o zatiti ovjekove okoline i izjave o dodanoj vrijednosti, osobito u granama u kojima su ekoloki imbenici vani i kada se zaposleni smatraju vanom grupom korisnika. Izvjetaji i izjave prezentirane izvan fi nancijskih izvjetaja su izvan djelokruga MSFI-jeva.

Opa obiljejaFer prezentiranje i sukladnost s MSFI-jevima15. Financijski izvjetaji realno prikazuju fi nancijski poloaj,

fi nancijsku uspjenost i novane tokove subjekta. Fer, tj. realno prezentiranje zahtijeva vjerno predoavanje uinaka transakcija, drugih dogaaja i uvjeta u skladu s defi nicijama i kriterijima priznavanja imovine, obveza, prihoda i rasho-da navedenih u Okviru. Pretpostavka je da se primjenom MSFI-ova, uz objavljivanje dodatnih podataka, ako je ne-ophodno, postie fer, tj. realno prezentiranje u fi nancijskim izvjetajima.

16. Subjekti iji su fi nancijski izvjetaji u skladu s MSFI-jevima duni su u biljekama objaviti izriitu i bezrezervnu izjavu o sukladnosti. Subjekt ne smije fi nancijske izvjetaje opisati kao sukladne MSFI-jevima ako oni nisu u skladu sa svim zahtjevima MSFI-jeva.

17. U gotovo svim sluajevima, fer prezentiranje se postie po-stupanjem u skladu s primjenjivim MSFI-jevima. Fer pre-zentiranje takoer zahtijeva da subjekt:

(a) izabere i primijeni raunovodstvene politike u skladu s MRS-om 8 Raunovodstvene politike, promjene rau-novodstvenih procjena i pogreke. MRS 8 navodi hije-rarhiju mjerodavnih uputa koje menadment razmatra u sluajevima nepostojanja MSFI-ja koji se specifi no primjenjuje na neku stavku

(b) prezentira informacije, ukljuujui raunovodstvene politike, na nain koji prua relevantne, pouzdane, usporedive i razumljive informacije,

(c) objavi dodatne podatke kada sukladnost s odreenim zahtjevima MSFI-jeva nije dovoljna da bi omoguila korisniku da razumije utjecaj odreenih transakcija, drugih dogaaja i uvjeta na fi nancijski poloaj i fi nan-cijsku uspjenost subjekta.

18. Neprimjerena raunovodstvena politika ne ispravlja se objavljivanjem koritenih raunovodstvenih politika, bilje-kama ili materijalima koja nude objanjenja.

19. U iznimno rijetkim sluajevima, kada menadment zakljui da bi sukladnost sa zahtjevom nekoga MSFI-ja tako obma-njivala da bi to bilo proturjeno cilju fi nancijskih izvjetaja

(a) fi nancijski instrumenti s opcijom prodaje razvrstani kao vlasniki instrumenti (opisani u tokama 16.A i 16.B MRS-a 32)

(b) instrument koji subjektu nalae obvezu da isporui dru-goj strani razmjeran udjel u neto imovini subjekta samo prilikom likvidacije i razvrstan je kao vlasniki instru-ment (opisan u tokama 16.C i 16.D MRS-a 32)

FINANCIJSKI IZVJETAJISvrha fi nancijskih izvjetaja9. Financijski izvjetaji su strukturirani prikaz fi nancijskog po-

loaja i fi nancijske uspjenosti subjekta. Cilj je fi nancijskih izvjetaja ope namjene pruiti informacije o fi nancijskom poloaju, fi nancijskoj uspjenosti i novanim tokovima po-slovnog subjekta koje su korisne irokom krugu korisnika u donoenju ekonomskih odluka. Financijski izvjetaji takoer prikazuju rezultate uprave u upravljanju resursima koji su joj povjereni. Radi ispunjavanja tih ciljeva, fi nancijski izvje-taji pruaju informacije o:

(a) imovini (b) obvezama (c) kapitalu (d) prihodima i rashodima, ukljuujui dobitke i gubitke (e) uplate vlasnika i isplate vlasnicima po osnovi kapitala

u njihovom svojstvu vlasnika i (f) novanim tokovima subjekta. Ove informacije, zajedno s drugim informacijama u bilje-

kama, pomau korisnicima u predvianju buduih novanih tokova subjekta te osobito u odreivanju vremena njihovog nastanka i njihove izvjesnosti.

Sastavni dijelovi fi nancijskih izvjetaja10. Potpuni set fi nancijskih izvjetaja ine: (a) izvjetaj o fi nancijskom poloaju na kraju razdoblja (b) izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (c) izvjetaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja (d) izvjetaj o novanim tokovima tijekom razdoblja (e) biljeke, koje obuhvaaju saetak vanih raunovod-

stvenih politika i druga objanjenja i (f) izvjetaj o fi nancijskom poloaju na poetku najrani-

jeg usporednog razdoblja ako subjekt neku rauno-vodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja stavke u svojim fi nancijskim izvjetajima ili ako stavke u fi nancijskim izvjetajima reklasifi cira.

Subjekti mogu spomenute izvjetaje nazvati drukijim nazi-vima od onih koji su koriteni u ovome Standardu.

11. Subjekt je duan u sklopu potpunih fi nancijskih izvjetaja jednako istaknuti sve fi nancijske izvjetaje.

12. Ako je to doputeno tokom 81., subjekt moe elemente do-biti ili gubitka prezentirati bilo u sklopu jednog izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti ili kao raun dobiti i gubitka. Ako je raun dobiti i gubitka prezentiran u sklopu potpunih fi nan-cijskih izvjetaja, on je njihov sastavni dio i obvezno se pre-zentira neposredno prije izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti.

13. Mnogi subjekti prezentiraju, izvan fi nancijskih izvjetaja, fi nancijski pregled uprave u kojem opisuju i objanjavaju glavna obiljeja fi nancijske uspjenosti i fi nancijskoga po-


MRS 1

Ako drugi subjekti u slinim okolnostima postupaju u skladu sa zahtjevom, tada je oboriva pretpostavka da postupanje subjekta u skladu sa zahtjevom nee biti u toj mjeri obmanjujue da bi bilo proturjeno cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru.

Neogranienost vremena poslovanja25. Pri sastavljanju fi nancijskih izvjetaja menadment treba

procijeniti sposobnost subjekta da nastavi poslovati u vre-menski neogranienom razdoblju. Subjekt je duan fi nan-cijske izvjetaje sastaviti na osnovi neogranienoga vremena poslovanja, osim ako menadment ne namjerava likvidirati subjekt, prestati poslovati ili ako nema drugih realnih al-ternativa. Kada menadment prilikom procjenjivanja svje-stan znaajne neizvjesnosti vezane uz poslovne dogaaje ili uvjete koja moe znatno dovesti u sumnju mogunost subjekta da nastavi poslovati u vremenski neogranienom razdoblju, subjekt je duan svaku takvu neizvjesnost objavi-ti. Kada subjekt fi nancijske izvjetaje ne sastavlja na osnovi neogranienoga vremena poslovanja, duan je tu injenicu i objaviti, zajedno s osnovom na kojoj su fi nancijski izvjetaji sastavljeni, kao i navesti razlog zato se za subjekt ne smatra da ima neogranieno vrijeme poslovanja.

26. Pri procjenjivanju da li je pretpostavka neogranienoga vremena poslovanja primjerena, menadment uzima u ob-zir sve raspoloive informacije o budunosti, koja obuhva-a najmanje dvanaest mjeseci od datuma bilance, ali nije ograniena na to razdoblje. Razmjer razmatranja ovisi o injenicama za svaki sluaj posebno. Ako je subjekt u pro-losti poslovao profi tabilno i ako je imao trenutaan pristup fi nancijskim resursima, moe bez podrobne analize zaklju-iti da je pretpostavka neogranienosti vremena poslovanja primjerena. U drugim sluajevima menadment e moda trebati razmotriti veliki broj imbenika koji utjeu na tekuu i oekivanu profi tabilnost, planove otplate duga i mogue izvore zamjenskog fi nanciranja prije nego zakljui da je primjena pretpostavke neogranienoga vremena poslovanja primjerena.

Raunovodstvena osnova nastanka dogaaja27. Subjekt je duan svoje fi nancijske izvjetaje, izuzev informa-

cija o novanim tokovima, sastavljati po raunovodstvenoj osnovi nastanka dogaaja.

28. Kada se koristi raunovodstvena osnova nastanka dogaaja, stavke se priznaju kao imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi (elementi fi nancijskih izvjetaja) kada one udovo-ljavaju defi nicijama i kriterijima priznavanja tih elemenata iz Okvira.

Znaajnost i saimanje29. Subjekt je duan svaku znaajniju skupinu slinih stavki od-

vojeno prezentirati u fi nancijskim izvjetajima. Stavke razli-ite vrste ili funkcije subjekt je duan odvojeno prezentirati, osim ako nisu znaajne.

30. Financijski izvjetaji proizlaze iz obrade velikog broja tran-sakcija ili drugih dogaaja koji se saimaju u skupine u skladu s njihovom prirodom ili funkcijom. Zavrni stupanj procesa saimanja i klasifi kacije jest prezentiranje saetih i razvrstanih podataka koji tvore stavke fi nancijskih izvje-taja. Ako neka stavka fi nancijskih izvjetaja nije znaajna gledano pojedinano, ona se saima s drugim stavkama iz tih izvjetaja ili u biljekama. Neku stavku koja po svom zna-aju ne opravdava njeno prezentiranje kao odvojene stavke u

navedenom u Okviru, subjekt je duan odstupiti od tog zahtjeva na nain naveden u toki 20. ako mjerodavan re-gulativni okvir nalae ili na drugi nain ne zabranjuje takvo odstupanje.

20. Kada subjekt odstupa od zahtjeva nekog MSFI-ja temeljem toke 19., duan je objaviti:

(a) da je menadment zakljuio kako fi nancijski izvje-taji realno prikazuju fi nancijski poloaj, fi nancijsku uspjenost i novane tokove subjekta;

(b) da se postupilo u skladu s primjenjivim MSFI-jevima, osim to se radi realnog prezentiranja odstupilo od odreenog zahtjeva

(c) naziv MSFI-ja od kojega je subjekt odstupio, prirodu odstupanja, ukljuujui postupak kojeg bi predmetni MSFI nalagao, razlog iz kojeg bi taj postupak u da-nim okolnostima bio obmanjuju u toj mjeri da bi bio proturjean cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru te usvojeni postupak i

(d) za svako prezentirano razdoblje, fi nancijski uinak od-stupanja na svaku stavku fi nancijskih izvjetaja koja bi bila iskazana da se izvjetavalo u skladu sa zahtje-vom.

21. Kada je subjekt odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja u pret-hodnom razdoblju i to odstupanje utjee na iznose priznate u fi nancijskim izvjetajima tekueg razdoblja, duan je obja-viti podatke iz toke 20. (c) i (d).

22. Toka 21. se primjenjuje, primjerice, kada je subjekt u pret-hodnom razdoblju odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja koji se odnosi na mjerenje imovine ili obveze a to odstupanje utjee na mjerenje promjena imovine i obveza priznatih u fi nancijskim izvjetajima tekueg razdoblja.

23. U iznimno rijetkim sluajevima, kada menadment zakljui da bi sukladnost sa zahtjevom nekog MSFI-ja tako obma-njivala da bi to bilo proturjeno cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru, ali mjerodavan regulatorni okvir zabranjuje odstupanje od zahtjeva, subjekt je duan u naj-veoj moguoj mjeri umanjiti uoeni obmanjujui aspekt zahtjeva objavljivanjem:

(a) naziva predmetnog MSFI-ja, prirodu zahtjeva i razlo-ge zato je menadment zakljuio da bi postupanje u skladu sa zahtjevom u danim okolnostima bilo obma-njujue u toj mjeri da bi proturjeilo cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru i

(b) za svako prezentirano razdoblje, uskladu svake stavke fi nancijskih izvjetaja koju menadment smatra neop-hodnom za fer, tj. realan prikaz.

24. U smislu toke 19. do 23., neka informacija bi bila protur-jena cilju fi nancijskih izvjetaja ako ne bi vjerno odraavala transakcije, druge dogaaje ili okolnosti za koje se smatra da ih odraava ili bi se razborito moglo oekivati da ih odraa-va i uslijed toga bi vjerojatno mogla utjecati na ekonomske odluke korisnika fi nancijskih izvjetaja. Kada procjenjuje da li bi postupanje u skladu sa zahtjevom nekog MSFI-ja bilo u toj mjeri obmanjujue da bi proturjeilo cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru, menadment razmatra:

(a) zato cilj fi nancijskih izvjetaja nije ostvaren u kon-kretnim okolnostima i

(b) kako se okolnosti subjekta razlikuju od onih kod dru-gih subjekata koji postupaju u skladu sa zahtjevom.


MRS 1

razdoblja za sve iznose iskazane u fi nancijskim izvjetajima tekueg razdoblja. Subjekt je duan ukljuiti usporedne infor-macije za tekstualne i opisne informacije ako su relevantne za razumijevanje fi nancijskih izvjetaja tekueg razdoblja.

39. Subjekt koji objavljuje usporedne informacije, duan je pre-zentirati najmanje dva izvjetaja o fi nancijskom poloaju, po dva druga izvjetaja te pripadajue biljeke. Ako subjekt neku raunovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili retroaktivno prepravlja stavke u svojim fi nancijskim izvje-tajima ili ih reklasifi cira u svojim fi nancijskim izvjetajima, duan je objaviti najmanje tri izvjetaja o fi nancijskom polo-aju, po dva druga izvjetaja te pripadajue biljeke. Subjekt prezentira izvjetaj o fi nancijskom poloaju:

(a) s krajem tekueg razdoblja (b) s krajem prethodnog razdoblja (koji je jednak poetku

tekueg razdoblja) i (c) s poetkom najranijeg usporednog razdoblja.40. U nekim sluajevima, tekstualne informacije iznesene u

fi nancijskim izvjetajima prethodnog, odnosno prethodnih razdoblja i dalje su relevantne u tekuem razdoblju. Primje-rice, subjekt u tekuem razdoblju objavljuje pojedinosti o pravnom sporu iji ishod je na kraju razdoblja koje je ne-posredno prethodilo izvjetajnom razdoblju bio neizvjestan i jo nije rijeen. Korisnici iz informacije saznaju da je ne-izvjesnost postojala na kraju razdoblja koje je neposredno prethodilo izvjetajnom razdoblju, kao i o postupcima koji su poduzeti tijekom razdoblja radi rjeavanja neizvjesnosti.

41. Kada subjekt mijenja prezentiranje ili klasifi kaciju stavki u fi nancijskim izvjetajima, duan je reklasifi cirati usporedne iznose, osim ako je to neizvedivo. Kad subjekt reklasifi cira usporedne iznose, duan je objaviti:

(a) prirodu reklasifi kacije (b) iznos svake reklasifi cirane stavke ili skupine i (c) razlog reklasifi kacije.42. Kada je neizvedivo reklasifi cirati usporedne iznose, subjekt

je duan objaviti: (a) razlog za neklasifi ciranje iznosa i (b) prirodu usklada koje bi bile neophodne da su iznosi

bili reklasifi cirani.43. Poboljanje usporedivosti informacija unutar nekog razdo-

blja pomae korisnicima u donoenju ekonomskih odluka, osobito na nain to omoguava procjenjivanje trendova u fi nancijskim informacijama za potrebe predvianja. U ne-kim sluajevima je neizvedivo reklasifi cirati usporedne in-formacije za odreeno prethodno razdoblje kako bi se posti-gla usporedivost s tekuim razdobljem. Primjerice, subjekt u prethodnom razdoblju ili prethodnim razdobljima nije podatke prikupljao na nain koji omoguava reklasifi kaciju, te rekonstrukcija informacija moe biti neizvediva.

44. MRS 8 obrauje usklaivanje usporednih informacija koje je potrebno kada subjekt mijenja raunovodstvenu politiku ili ispravlja pogreku.

Dosljedno prezentiranje45. Subjekt je duan stavke u fi nancijskim izvjetajima dosljed-

no prezentirati i klasifi cirati iz jednog u drugo razdoblje, osim ako:

(a) nakon znatne promjene vrste poslovanja subjekta ili iz pregleda njegovih fi nancijskih izvjetaja nije oigledno

fi nancijskim izvjetajima moe unato tome biti opravdano odvojeno prezentirati u biljekama.

31. Subjekt nije obvezan udovoljavati odreenim zahtjevima objav-ljivanja iz nekog MSFI-ja ako informacija nije znaajna.

Prijeboj32. Subjekt imovinu i obveze ili prihode i rashode ne smije pre-

bijati, osim ako prijeboj ne nalae ili doputa neki MSFI.33. Subjekt je duan i imovinu i obveze, i prihode i rashode

iskazati odvojeno. Prijeboj u izvjetaju o sveobuhvatnoj do-biti ili fi nancijskom poloaju ili odvojenom raunu dobiti i gubitka (ako se prezentira), osim kada odraava bit tran-sakcije ili drugog dogaaja, smanjuje mogunost korisnika da razumije nastale transakcije, dogaaje i uvjete, kao i da procijeni budue novane tokove subjekta. Mjerenje imovine po neto vrijednosti umanjenoj, primjerice, za ispravak vri-jednosti po osnovi zastarjelih zaliha ili sumnjivih i spornih potraivanja, nije prijeboj.

34. MRS 18 Prihodi defi nira pojam prihoda i zahtijeva da se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja, uzimajui u obzir iznose trgovakih popusta i koliinskih ra-bata koje odobrava subjekt. U tijeku svog redovitog poslovanja subjekt poduzima druge transakcije koje ne stvaraju prihode, ali su uzgredne glavnim aktivnostima koje stvaraju prihode. Rezultati takvih transakcija prezentiraju se saldiranjem pri-hoda i rashoda po istoj transakciji ako takvo prezentiranje odraava bit transakcije ili poslovnoga dogaaja. Primjerice:

(a) dobici i gubici od otuenja dugotrajne imovine, uklju-ujui ulaganja i poslovnu imovinu, iskazuju se tako da se od iznosa primljenog otuenjem imovine oduz-mu knjigovodstveni iznos imovine i povezani trokovi prodaje; i

(b) izdatak koji se odnosi na rezerviranje priznato u skla-du s MRS-om 37 Rezerviranja, nepredviene obve-ze i nepredviena imovina i koji temeljem ugovora naknauje trea strana (primjerice, sporazumom o jamstvu dobavljaa) moe se prebiti s tim izdatkom.

35. Osim toga, subjekt je duan dobitke i gubitke nastale iz sku-pine slinih transakcija iskazati na neto osnovi, primjerice, dobitke i gubitke od teajnih razlika ili dobitke i gubitke od fi nancijskih instrumenata namijenjenih trgovanju. Meutim, takvi se dobici i gubici iskazuju odvojeno ako su znaajni.

Uestalost izvjetavanja36. Subjekt je duan potpune fi nancijske izvjetaje, ukljuu-

jui usporedne informacije, prezentirati najmanje jednom godinje. Kad subjekt mijenja kraj izvjetajnog razdoblja i fi nancijske izvjetaje prezentira za razdoblje due ili krae od jedne godine, duan je, osim razdoblja obuhvaenog fi -nancijskim izvjetajima, objaviti:

(a) razlog za koritenje dueg, odnosno kraeg razdoblja i

(b) injenicu da iznosi prezentirani u fi nancijskim izvje-tajima nisu usporedivi u potpunosti.

37. Subjekt obino fi nancijske izvjetaje sastavlja dosljedno za jednu godinu. Meutim, iz praktinih razloga, neki subjek-ti daju prednost izvjetavanju o razdoblju od primjerice 52 tjedna. Ovaj Standard ne iskljuuje tu praksu.

Usporedne informacije38. Osim ako MSFI-jevi ne doputaju ili ne nalau drukije, su-

bjekt je duan objaviti usporedne informacije iz prethodnog


MRS 1

sudbu. Primjerice, kada se fi nancijski izvjetaji predouju u elektronikom obliku, ne koristi se uvijek odvajanje stranica; gornje se pojedinane informacije u tom sluaju prezentiraju na nain koji e omoguiti razumijevanje informacija sadr-anih u fi nancijskim izvjetajima.

53. Subjekt esto nastoji fi nancijske izvjetaje uiniti razumlji-vijima na nain da informacije prezentira u tisuama ili milijunima prezentacijske valute. To je prihvatljivo sve dok subjekt objavljuje razinu preciznosti i zaokruivanjem se ne gube znaajne informacije.

Izvjetaj o fi nancijskom poloajuInformacije koje treba prezentirati u izvjetaju o fi nancijskom polo-aju54. U izvjetaj o fi nancijskom poloaju obvezno se ukljuuju

barem stavke koje prikazuju sljedee iznose: a) nekretnine, postrojenja i oprema b) ulaganja u nekretnine c) nematerijalna imovina d) fi nancijska imovina, bez iznosa iskazanih pod tokom

(e), (h) i (i) e) ulaganja obraunana metodom udjela f) bioloka imovina g) zalihe h) potraivanja od kupaca i ostala potraivanja i) novac i novani ekvivalenti j) ukupna imovina razvrstana u portfelj namijenjen pro-

daji i imovina u sastavu grupe namijenjene otuenju razvrstana u portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI-jem 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

k) obveze prema dobavljaima i ostale obveze l) rezerviranja m) fi nancijske obveze, bez iznosa prikazanih pod tokom

(k) i (l) n) obveze i imovina po osnovi tekuih poreza kako su

defi nirani u MRS-u 12 Porezi na dobit o) odgoene porezne obveze i odgoena porezna imovi-

na kako su defi nirani u MRS-u 12 p) obveze ukljuene u skupine za otuenje i razvrstane u

portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI-jem 5 r) manjinski udjeli iskazani u kapitalu i s) izdani kapital i rezerve koji pripadaju vlasnicima ma-

tice.55. Subjekt je duan u izvjetaju o fi nancijskom poloaju pre-

zentirati dodatne stavke, zaglavlja i meuzbrojeve ako je takvo prezentiranje vano za sagledavanje njegovog fi nan-cijskog poloaja.

56. Kad subjekt u svom izvjetaju o fi nancijskom poloaju krat-kotrajnu i dugotrajnu imovinu te kratkorone i dugorone obveze prezentira odvojeno, odgoenu poreznu imovinu, odnosno odgoene porezne obveze ne smije razvrstati kao kratkotrajnu imovinu, odnosno kratkorone obveze.

57. Standard ne propisuje redoslijed ni format u kojem subjekt prezentira stavke. U toki 54. su samo pobrojane stavke koje se po svojoj vrsti ili funkciji dovoljno razlikuju kako bi

da bi drukije prezentiranje ili klasifi ciranje bilo pri-mjerenije u odnosu na kriterije za izbor i primjenu raunovodstvenih politika iz MRS-a 8 ili

(b) promjenu prezentiranja ne nalae neki MSFI.46. Primjerice, znaajno pripajanje ili otuenje, ili pregled pre-

zentacije fi nancijskih izvjetaja mogu ukazati na potrebu da se fi nancijski izvjetaji drukije prezentiraju. Subjekt mijenja prezentaciju svojih fi nancijskih izvjetaja samo ako promije-njena prezentacija korisnicima fi nancijskih izvjetaja prua pouzdanije i relevantnije informacije i ako je vjerojatno da e se nastaviti s promijenjenom strukturom prikazivanja kako usporedivost ne bi bila naruena. Kod promjene pre-zentacije, subjekt reklasifi cira usporedne podatke u skladu s tokama 41. i 42.

STRUKTURA I SADRAJUvod47. Ovaj Standard zahtijeva objavljivanje odreenih podataka

u izvjetaju o fi nancijskom poloaju ili izvjetaju o sveobu-hvatnoj dobiti, u raunu dobiti i gubitka (ako se prezentira) ili u izvjetaju o promjenama kapitala, a da se druge stavke objavljuju ili u samim navedenim izvjetajima ili u biljeka-ma. MRS 7 Izvjetaj o novanim tokovima navodi zahtjeve za prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima.

48. U ovome Standardu se ponekad rabi pojam objavljivanje u irem smislu, to obuhvaa stavke prezentirane u fi nancijskim izvjetajima. Objavljivanje nalau i drugi MSFI-jevi. Osim ako u ovom ili nekom drugom MSFI-ju nije drukije odreeno, objavljivanje se iskazuje u fi nancijskim izvjetajima.

Oznaavanje fi nancijskih izvjetaja49. Subjekt je duan jasno oznaiti fi nancijske izvjetaje i ista-

knuti ih u odnosu na druge informacije u istom objavljenom dokumentu.

50. MSFI-jevi se primjenjuju samo na fi nancijske izvjetaje, a ne nuno i na druge informacije prezentirane u godinjem izvjeu ili nekom drugom dokumentu. Prema tome, vano je da su korisnici u stanju razlikovati informacije koje su sa-stavljene primjenom MSFI-jeva od drugih informacija koje mogu biti korisne korisnicima, ali ne podlijeu zahtjevima MSFI-jeva.

51. Subjekt je duan sastavni dio fi nancijskih izvjetaja i biljeke jasno oznaiti. Osim toga, subjekt je duan vidljivo istaknuti sljedee informacije i ponoviti ih ako je to neophodno za razumijevanje prezentiranih informacija:

(a) naziv ili drugi nain identifi kacije izvjetajnoga su-bjekta i sve promjene tog podatka od kraja prethodnog izvjetajnog razdoblja

(b) da li je rije o fi nancijskim izvjetajima pojedinanog subjekta ili grupe subjekata

(c) datum kraja izvjetajnog razdoblja ili razdoblje na koje se fi nancijski izvjetaji ili biljeke odnose

(d) prezentacijsku valutu, kako je defi nirana u MRS-u 21 i (e) razinu zaokruivanja primijenjenu u prezentiranju

iznosa u fi nancijskim izvjetajima.52. Zahtjevi iz toke 51. uobiajeno se ispunjavaju prikaziva-

njem odgovarajuih zaglavlja za oznaavanje stranica, iz-vjetaja, biljeaka, stupaca i slino. Odreivanje najboljeg naina prezentiranja takvih informacija nalae logiku pro-


MRS 1

mjeovitim prezentiranjem moe nastati kod subjekata koji imaju raznorodne djelatnosti.

65. Informacija o oekivanim datumima realizacije imovine i obveza korisna je u procjenjivanju likvidnosti i solventno-sti subjekta. MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje zahtijeva objavljivanje datuma dospijea fi nancijske imovine i fi nancijskih obveza. Financijska imovina obuhvaa potra-ivanja od kupaca i ostala potraivanja, a fi nancijske obve-ze obuhvaaju obveze prema dobavljaima i ostale obveze. Informacije o oekivanom datumu povrata ili podmirenja nemonetarne imovine i obveza, kao to su zalihe, odnosno rezerviranja, takoer su korisne, neovisno o tome da li su imovina i obveze klasifi cirani u kratkotrajno i dugotrajno. Primjerice, poslovni subjekt objavljuje iznos zaliha kod ko-jih se povrat oekuje nakon vie od dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja.

Kratkotrajna imovina66. Subjekt je duan imovinu razvrstati u kratkotrajnu kada: (a) imovinu oekuje realizirati ili je namjerava prodati ili

potroiti u svom redovitom poslovnom ciklusu (b) imovinu dri prvenstveno radi trgovanja (c) imovinu oekuje realizirati unutar dvanaest mjeseci

nakon izvjetajnog razdoblja ili (d) je novac ili novani ekvivalent (kako je odreeno u

MRS-u 7), osim ako je mogunost razmjene ili upora-be sredstva za podmirenje obveza ograniena u razdo-blju od najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja.

Svu drugu imovinu subjekt je duan klasifi cirati kao dugo-trajnu.

67. U ovom se standardu pojam dugotrajna za materijalnu, nematerijalnu i fi nancijsku imovinu dugotrajne prirode. Me-utim, standard ne zabranjuje uporabu alternativnih naziva sve dok im je znaenje jasno.

68. Poslovni ciklus subjekta jest vrijeme izmeu nabave imo-vine radi obrade (prerade) i njezine realizacije u novac ili novane ekvivalente. Kada redoviti poslovni ciklus subjekta nije jasno prepoznatljiv, njegovo pretpostavljeno trajanje je dvanaest mjeseci. Kratkotrajna imovina ukljuuje imovinu, kao to su zalihe i potraivanja od kupaca, koja se prodaje, troi ili realizira u sklopu redovitoga poslovnoga ciklusa, ak i ako se oekuje da se nee realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja. Kratkotrajna imovina takoer ukljuuje imovinu koja se prvenstveno dri radi trgovanja (fi nancijska imovina unutar te kategorije se klasi-fi cira u imovinu namijenjenu trgovanju u skladu s MRS-om 39) i kratkotrajni dio dugotrajne fi nancijske imovine.

Kratkorone obveze69. Subjekt je duan obvezu klasifi cirati u kratkoronu kada: (a) oekuje da e obvezu podmiriti u redovitom tijeku

svog poslovnoga ciklusa (b) obvezu dri prvenstveno radi trgovanja; (c) podmirenje obveze dospijeva unutar dvanaest mjeseci

nakon kraja razdoblja ili (d) nema bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze

za najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog da-tuma.

opravdale odvojeno prezentiranje u izvjetaju o fi nancijskom poloaju. Pored toga:

a) stavke se ukljuuju kada je odvojeno prezentiranje zbog veliine, prirode ili funkcije neke stavke ili sa-imanja slinih stavki vano za sagledavanje fi nancij-skog poloaja subjekta i

b) koritene nazive i redoslijed stavki ili saimanje slinih stavki je mogue izmijeniti ovisno o vrsti subjekta i njegovih transakcija kako bi se pruile informacije koje su vane za sagledavanje fi nancijskog poloaja subjekta. Primjerice, fi nancijska institucija moe gore navedene nazive izmijeniti kako bi pruila informacije koje su relevantne za poslovanje fi nancijske institucije.

58. Subjekt prosuuje o tome da li e dodatne stavke prezenti-rati odvojeno na temelju procjene:

(a) vrste i likvidnosti imovine (b) funkcije imovine u subjektu i (c) iznosa, prirode i vremena obveza.59. Primjena razliitih osnova za mjerenje razliitih skupina

imovine ukazuje na to da se njihova priroda ili funkcija ra-zlikuju, te ih subjekt stoga prezentira kao odvojene stavke. Primjerice, razliite skupine nekretnina, postrojenja i opre-me mogu se sukladno MRS-u 16 voditi po nabavnoj vrijed-nosti ili revaloriziranim iznosima.

Razlikovanje kratkotrajno/dugotrajno60. Subjekt je duan u svom izvjetaju o fi nancijskom poloaju

dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu te dugorone i kratko-rone obveze prezentirati kao odvojene grupe u skladu s tokama 66.-76., osim kada prezentiranje temeljeno na li-kvidnosti prua pouzdanije i relevantnije informacije. Kada se primijeni taj izuzetak, subjekt je duan svu imovinu i sve obveze prezentirati po likvidnosti.

61. Neovisno o usvojenoj metodi prezentiranja, subjekt je za svaku stavku imovine i obveza u kojoj su objedinjeni iznosi koji se oekuju povratiti, odnosno podmiriti u roku od:

(a) najvie dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja i (b) poslije dvanaest mjeseci od kraja razdoblja duan obja-

viti iznos koji oekuje povratiti, odnosno podmiriti na-kon vie od dvanaest mjeseci.

62. Ako subjekt isporuuje robu i usluge s jasno prepoznatljivim poslovnim ciklusom, odvojeno klasifi ciranje kratkotrajne i dugotrajne imovine i obveza u izvjetaju o fi nancijskom po-loaju prua korisne informacije za razlikovanje neto imovi-ne koja neprekidno cirkulira kao radni kapital od one koju subjekt koristi za dugorono poslovanje. To takoer skree pozornost na imovinu za koju se oekuje da e se realizirati unutar tekuega poslovnog ciklusa i obveze koje dospijevaju za podmirenje u istome razdoblju.

63. Za neke subjekte, poput banaka i fi nancijskih institucija, prezentiranje imovine i obveza po rastuoj ili padajuoj likvidnosti prua pouzdanije i relevantnije informacije nego prezentiranje uz razvrstavanje na dugotrajno/dugoroni i krat-kotrajno/kratkorono, jer ti subjekti ne isporuuju proizvode i usluge unutar jasno prepoznatljivog poslovnog ciklusa.

64. Subjektu je doputeno kod primjene toke 60. prezentirati neke stavke imovine i obveza klasifi cirane na dugotrajno i kratkotrajno, a ostale po likvidnosti ako se time osigurava-ju pouzdanije i relevantnije informacije. Potreba za takvim


MRS 1

(a) refi nanciranja na dugoronoj osnovi; (b) ispravka povrede ugovora o dugoronom zajmu i (c) vjerovnikovog odobrenja razdoblja poeka za isprav-

ljanje povrede ugovora o dugoronom zajmu koje istjee najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, ti dogaaji se sukladno MRS 10 Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja objavljuju kao dogaaji koji ne nalau uskladu.

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o fi nancijskom polo-aju ili u biljekama77. Subjekt je duan u izvjetaju o fi nancijskom poloaju ili u

biljekama objaviti daljnju ralambu skupno prezentiranih stavki u izvjetaju na nain koji je primjeren poslovanju su-bjekta.

78. Razina ralambe ovisi o zahtjevima MSFI-jeva te veliini, prirodi i funkciji iznosa o kojima je rije. imbenici iz toke 58. takoer se koriste pri odluivanju o daljnjoj ralambi. Objavljivanje se razlikuje ovisno o stavki, primjerice:

(a) stavke nekretnina, postrojenja i opreme ralanjuju se po skupinama u skladu s MRS-om 16

(b) potraivanja se ralanjuju na potraivanja od kupa-ca, potraivanja od povezanih stranaka, predujmove i ostala potraivanja

(c) zalihe se ralanjuju u skladu s MRS-om 2 Zalihe na trgovaku robu, sirovine, materijal, nedovrenu proi-zvodnju i gotove proizvode

(d) rezerviranja se ralanjuju na rezerviranja za primanja zaposlenih i ostale stavke a

(e) vlasniki kapital i rezerve se ralanjuju u razliite skupine kao to su uplaeni kapital, premija na izdane dionice i rezerve.

76. Subjekt je duan, bilo u izvjetaju o fi nancijskom poloaju ili izvjetaju o promjenama kapitala, ili u biljekama, objaviti sljedee:

(a) za svaku vrstu dionikoga kapitala: (i) broj odobrenih dionica (ii) broj u cijelosti plaenih izdanih dionica i broj izdanih

dionica koje nisu u cijelosti plaene (iii) nominalnu vrijednost po dionici ili da dionice nemaju

nominalnu vrijednost (iv) usklaivanje broja izdanih dionica na poetku i na

kraju razdoblja (v) prava, prioritete i ogranienja vezana uz vrstu dionica,

ukljuujui ogranienja u raspodjeli dividendi i povra-tu kapitala;

(vi) dionice subjekta koje dri subjekt ili ih dre njegova ovisna ili pridruena drutva i

(vii) dionice rezervirane za izdavanje po opcijama i ugovo-rima o prodaji dionica, ukljuujui uvjete i iznose, i

(b) opis vrste i namjene svake rezerve u okviru kapitala.80. Subjekt bez dionikoga kapitala, kao to je partnerstvo (or-

tatvo) ili trust, duan je objaviti informacije istovjetne oni-ma koje nalae toka 79(a), prikazujui promjene tijekom razdoblja za svaku kategoriju udjela u kapitalu te prava, prioritete i ogranienja koja se odnose na svaku kategoriju udjela u kapitalu.

80.A Ako je subjekt razvrstao

Sve druge obveze subjekt je duan klasifi cirati kao dugoro-ne obveze.

70. Neke kratkorone obveze, kao to su obveze prema dobav-ljaima te obraunane obveze za zaposlene i ostale trokove poslovanja, ine dio radnog kapitala koji se koristi u redo-vitom poslovnom ciklusu subjekta. Subjekt je duan takve poslovne stavke klasifi cirati kao kratkorone obveze, ak i ako njihovo podmirenje dospijeva u roku duljem od dva-naest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja. Isti redoviti po-slovni ciklus primjenjuje se na klasifi kaciju imovine i obveza subjekta. Kada redoviti ciklus poslovanja subjekta nije jasno prepoznatljiv, pretpostavlja se da on traje dvanaest mjeseci.

71. Ostale kratkorone obveze ne podmiruju se u sklopu redo-vitog poslovnog ciklusa, ali njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon kraja razdoblja ili se prven-stveno dre radi trgovanja. Primjeri su fi nancijske obveze klasifi cirane u skladu s MRS-om 39 kao namijenjene trgo-vanju, prekoraenja po bankovnom raunu, kratkoroni dio dugoronih obveza, obveze za dividende, obveze za porez na dobit te neposlovne obveze. Financijske obveze kojima je osigurano fi nanciranje na dugoronoj osnovi (tj. nisu dio obrtnoga kapitala koritenog u redovitom ciklusu poslovanja subjekta) i koje ne dospijevaju za podmirenje unutar dva-naest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja su dugorone obveze, uz primjenu toke 74. i 75.

72. Subjekt klasifi cira svoje fi nancijske obveze kao kratkorone ako njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, ak i ako:

(a) je izvorni rok bio dulji od dvanaest mjeseci i (b) sporazum o refi nanciranju ili reprogramiranju na du-

goronoj osnovi je zakljuen nakon izvjetajnog raz-doblja a prije nego je odobreno izdavanje fi nancijskih izvjetaja.

73. Ako subjekt oekuje i ima mogunost slobodnog izbora da obvezu temeljem postojeeg kredita refi nancira ili pro-longira za najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, tu obvezu klasifi cira kao dugoronu, ak i ako bi inae dospjela unutar kraeg razdoblja. Meutim, kada subjekt nema mogunost slobodnog izbora da refi nancira ili prolongira takvu obvezu (primjerice, nema sporazuma o refi nanciranju), ne razmatra mogunost refi nanciranja i obvezu klasifi cira kao kratkoronu.

74. Ako je subjekt na kraju ili prije kraja izvjetajnog razdoblja prekrio uvjete iz ugovora o dugoronom zajmu s posljedicom da obveza postaje plative na zahtjev, obvezu klasifi cira kao kratkoronu, ak i ako je vjerovnik nakon izvjetajnog razdo-blja a prije odobrenja izdavanja fi nancijskih izvjetaja pristao na to da ne zatrai plaanje zbog krenja uvjeta. Subjekt ob-vezu klasifi cira kao kratkoronu jer na kraju izvjetajnog raz-doblja nema bezuvjetno pravo odgoditi plaanje za najmanje dvanaest mjeseci od kraja izvjetajnog razdoblja.

75. Meutim, subjekt obvezu razvrstava kao dugoronu ako je vjerovnik do kraja izvjetajnog razdoblja pristao odobriti razdoblje poeka koje istjee najmanje dvanaest mjeseci nakon kraja izvjetajnog razdoblja unutar kojega subjekt moe ispraviti povredu i tijekom kojega vjerovnik ne moe zahtijevati trenutnu naplatu.

76. U svezi s kreditima klasifi ciranim u kratkorone obveze, ako izmeu kraja izvjetajnog razdoblja i datuma na koji je odo-breno izdavanje fi nancijskih izvjetaja doe do:


MRS 1

85. Subjekt je duan u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti i odvo-jenom raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran) prikazati dodatne stavke, zaglavlja i meuzbrojeve ako je takav prikaz vaan za sagledavanje njegove fi nancijske uspjenosti.

86. Budui da se uinci razliitih aktivnosti, transakcija i dru-gih dogaaja subjekta razlikuju po uestalosti, mogunosti nastanka dobiti ili gubitka te predvidivosti, objavljivanje ele-menata fi nancijske uspjenosti pomae korisnicima u sagle-davanju dostignute fi nancijske uspjenosti i izradi projekcija budue fi nancijske uspjenosti. Dodatne stavke ukljuuju se u izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i raun dobiti i gubitka, ako se prezentira, te se koriteni nazivi i redoslijed stavki mijenjaju ako je to neophodno radi pojanjenja elemenata uspjenosti. imbenici koje subjekt pri tome razmatra su znaajnost te priroda i funkcija stavki prihoda i rashoda. Primjerice, fi nancijska institucija moe nazive stavki mije-njati kako bi pruila informacije koje su relevantne za po-slovanje fi nancijske institucije. Stavke prihoda i rashoda se ne prebijaju, osim kada su ispunjeni kriteriji iz toke 32.

87. Subjekt ne smije ni jednu stavku u izvjetaju o sveobuhvat-noj dobiti ili raunu dobiti i gubitka, ako je prezentiran, kao ni u biljekama prezentirati kao izvanrednu stavku.

Dobit ili gubitak razdoblja88. Subjekt je duan sve stavke prihoda i rashoda razdoblja

ukljuiti u dobit ili gubitak, osim ako neki MSFI ne nalae ili doputa drukije.

89. U nekim MSFI-jevima su navedene okolnosti u kojima su-bjekt priznaje odreene stavke izvan dobiti i gubitka tekueg razdoblja. MRS 8 navodi dvije takve okolnosti: ispravak po-greke i utjecaj promjena raunovodstvenih politika. Drugi MSFI-jevi nalau ili doputaju iskljuenje elemenata ostale sveobuhvatne dobiti iz dobiti i gubitka koji udovoljavaju de-fi niciji prihoda ili rashoda iz Okvira (v. toku 7.).

Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja90. Subjekt je duan objaviti iznos poreza na dobit koji se od-

nosi na svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti, uklju-ujui usklade temeljem reklasifi kacije, bilo u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama.

91. Subjekt moe sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti prezentirati ili

(a) umanjene za pripadajue porezne uinke, ili (b) prije pripadajuih poreznih uinaka u jednom iznosu

koji prikazuje ukupni iznos poreza na dobit koji se odnosi na te sastavne dijelove.

92. Subjekt je duan objaviti usklade temeljem reklasifi kacije koje se odnose na sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti.

93. U drugim MSFI-jevima je navedeno da li i kada se iznosi ranije priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti reklas-fi ciraju u dobit ili gubitak. Reklasifi kacija po toj osnovi se u ovome standardu naziva reklasfi kacijskom uskladom. Re-klasifk acijska usklada se ukljuuje u povezani sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti u razdoblju u kojem je usklada reklasifi cirana u dobit ili gubitak. Primjerice, dobit ostvare-na otuenjem fi nancijske imovine raspoloive za prodaju se ukljuuje u dobit ili gubitak tekueg razdoblja. Rije je o izno-sima koji su mogli biti priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti kao nerealizirana dobiti u tekuem ili prethodnim raz-dobljima. Takva nerealizirana dobit se mora oduzeti od ostale

(a) instrument s opcijom prodaje razvrstan kao glavniki instrument ili

(b) instrument koji subjektu nalae obvezu da isporui drugoj strani razmjeran udjel u neto imovini subjekta samo prilikom likvidacije i razvrstan je kao vlasniki instrument izmeu fi nancijskih obveza i kapitala, du-an je objaviti iznos koji je reklasifi ciran sa svake i u svaku kategoriju (fi nancijske obveze ili kapital), kao i vrijeme i razloge razvrstavanja.

Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti81. Subjekt je duan sve stavke prihoda i rashoda priznate u

razdoblju prikazati (a) u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti kao jedinom izvje-

taju ili (b) u dvama izvjetajima: izvjetaju koji predoava sastav-

ne dijelove dobiti ili gubitka (zaseban raun dobiti i gubitka) i drugom izvjetaju, koji zapoinje s dobiti ili gubitkom i predoava sastavne dijelove ostale sveobu-hvatne dobiti (izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti).

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti82. U izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti obvezno se ukljuuju naj-

manje iznosi po sljedeim stavkama koje se prezentiraju za razdoblje:

(a) prihodi (b) fi nancijski trokovi (c) udio u dobiti ili gubicima pridruenih drutava i za-

jednikih pothvata obraunanih metodom udjela (d) porezni rashod (e) jedan iznos koji je zbroj: (i) dobiti ili gubitka nakon poreza proizalog iz prestanka

poslovanja i (ii) dobiti ili gubitka nakon poreza priznat mjerenjem fer

vrijednosti umanjene za trokove prodaje ili prilikom otuenja imovine ili skupine, odnosno skupina za otu-enje koje ine ukinuti dio poslovanja

(f) dobit ili gubitak (g) svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti razvrstan

po vrsti, bez iznosa pod (h) (h) udjel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruenih dru-

tava i zajednikih pothvata obraunanih metodom udjela i

(i) ukupnu sveobuhvatnu dobit.83. Subjekt je duan u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti objaviti

sljedee stavke koje se odnose na rasporeivanje dobiti ili gubitka razdoblja:

(a) dobit ili gubitak razdoblja pripisan: (i) vlasnicima manjinskih udjela i (ii) vlasnicima matice. (b) ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja pripisan: (i) vlasnicima manjinskih udjela i (ii) vlasnicima matice.84. Subjekt moe u odvojenom raunu dobiti i gubitka (v. toku

81.) prezentirati stavke iz toke 82.(a) (f) i podatke koji se objavljuju sukladno toki 83.(a).


MRS 1

subjekta. Ova metoda moe biti jednostavna za primjenu jer nije neophodno rashode rasporediti po funkcijama. Slijedi primjer klasifi kacije primjenom metode vrste trokova:Prihodi XOstali prihodi XPromjene zaliha gotovih proizvoda i nedovrene proizvodnje

X

Utroene sirovine i materijal XTrokovi primanja zaposlenih XTrokovi amortizacije dug. materijalne i nemateri-jalne imovine

X

Ostali rashodi XUkupni rashodi (X)Dobit prije poreza X

103. Drugi oblik ralanjivanja je prema funkciji rashoda ili me-todi trokova prodanih proizvoda, te se rashodi klasifi -ciraju prema njihovoj funkciji kao dio trokova prodanih proizvoda ili, primjerice, trokova distribucije i administra-tivnih trokova. Prema toj metodi subjekt trokove prodanih proizvoda objavljuje odvojeno od drugih trokova. Ta me-toda prua relevantnije informacije korisnicima od metode razvrstavanja rashoda prema vrsti, no rasporeivanje tro-kova na funkcije moe zahtijevati proizvoljno rasporeiva-nje i ukljuivati prosuivanje u znatnoj mjeri. Slijedi primjer klasifi kacije primjenom metode funkcije rashoda:Prihodi XTrokovi prodanih proizvoda (X)Bruto dobit XOstali prihodi XTrokovi distribucije (X)Administrativni trokovi (X)Ostali rashodi (X)Dobit prije poreza X

104. Subjekt koji klasifi cira rashode po funkcijama duan je objaviti dodatne informacije o vrstama rashoda, ukljuuju-i rashode po osnovi amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te trokove primanja zaposlenih.

105. Izbor izmeu metode trokova prodanih proizvoda i metode vrsta trokova ovisi o povijesnim imbenicima, imbenicima gospodarskog sektora i vrsti subjekta. Obje metode ukazuju na trokove koji se mogu mijenjati, izravno ili neizravno, s promjenama u razini prodaje ili proizvodnje subjekta. Bu-dui da svaka metoda prezentiranja ima prednost ovisno o vrsti subjekta, ovaj standard zahtijeva od uprave da izbere nain prezentiranja koji je pouzdan i relevantniji. Meutim, budui da su informacije o vrsti rashoda korisne za pred-vianje buduih novanih tokova, dodatno objavljivanje je potrebno ako se primjenjuje ralanjivanje po metodi funk-cija trokova. Pojam trokovi primanja zaposlenih iz toke 104. ima isto znaenje kao i u MRS-u 19.

Izvjetaj o promjenama kapitala106. Subjekt je duan u izvjetaju o promjenama kapitala iskazati: (a) ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujui od-

vojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima manjinskih udjela

sveobuhvatne dobiti u razdoblju u kojem je realizirana dobit reklasifi cirana u dobit ili gubitak kako bi se izbjeglo da bude dva puta ukljuena u ukupnu sveobuhvatnu dobit.

94. Subjekt moe reklasifi kacijske usklade prezentirati u izvje-taju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama. Subjekt koji reklasifi kacijske usklade prezentira u biljekama, prikazuje sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti nakon svih po-vezanih reklasifi kacijskih usklada.

95. Reklasifi kacijske usklade proizlaze iz, primjerice, otuenja ino-zemnih dijelova poslovanja (v. MRS 21), prestanka priznavanja fi nancijske imovine raspoloive za prodaju (v. MRS 39) i kada zatiena prognozirana transakcija utjee na dobit ili gubitak (za zatitu novanih tokova v. toku 100. MRS-a 39).

96. Reklasifi kacijske usklade ne proizlaze iz promjena vika utvrenog revalorizacijom u skladu s MRS-om 16 ili MRS-om 38, kao ni po osnovi aktuarske dobiti i aktuarskih gu-bitaka po osnovi planova defi niranih primanja priznatih u skladu s tokom 93.A MRS-a 19. Te se komponente priznaju u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i u iduim razdoblji-ma se ne reklasifi ciraju u dobit ili gubitak. Promjene vika utvrenog revalorizacijom mogu se u iduim razdobljima prenijeti na zadranu dobit u skladu s koritenjem sredstva ili kad se sredstvo prestane priznavati (v. MRS 16 i MRS 38). Aktuarski dobici i gubici se iskazuju u sklopu zadrane do-biti u razdoblju u kojem su priznati kao ostala sveobuhvatna dobit (v. MRS 19).

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama97. Kada su stavke prihoda i rashoda znaajne, subjekt je duan

njihovu vrstu i njihove iznose objaviti zasebno.98. U okolnosti u kojima bi stavke prihoda i rashoda trebalo

zasebno objaviti se ubrajaju: (a) otpis zaliha do neto ostvarive vrijednosti ili nekretnina

postrojenja i opreme do nadoknadivog iznosa, kao i ponitenje takvog otpisa

(b) restrukturiranje aktivnosti subjekta i ukidanje rezervi-ranja za trokove restrukturiranja

(c) otuenje stavki nekretnina, postrojenja i opreme (d) otuenje ulaganja (e) prekinuto poslovanje (f) razrjeavanje sudskih sporova i (g) ostali sluajevi ukidanja rezerviranja.99. Subjekt je duan treba prezentirati strukturu rashoda pri-

znatih u dobit ili gubitak koristei klasifi kaciju ili prema vrsti rashoda, ili prema funkcijama koje rashodi imaju u poslovnom subjektu, ovisno o tome koja prua pouzdanije i relevantnije informacije.

100. Subjekte se potie da strukturu rashoda iz toke 99. prezen-tiraju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran).

101. Stavke rashoda dalje se ralanjuju kako bi se istaknule komponente fi nancijske uspjenosti koje se mogu razlikovati prema uestalosti, te predvidivosti mogue dobiti ili gubitka. Ralamba se prezentira na jedan od dvaju naina.

102. Prvi oblik ralanjivanja je prema metodi vrste rashoda. Subjekt objedinjava rashode u izvjetaju o dobiti ili gubitka po njihovoj vrsti (primjerice amortizacija, trokovi sirovi-na i materijala, trokovi prijevoza, primanja zaposlenih i trokovi oglaavanja) i ne rasporeuje ih na razne funkcije


MRS 1

(b) objavljuju informacije koje nalau MSFI-jevi a koje nisu prikazane drugdje u fi nancijskim izvjetajima i

(c) pruaju dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u fi nancijskim izvjetajima, ali su vane za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela fi nancijskih izvjetaja.

113. Subjekt je duan biljeke prezentirati sustavno sve dok je to izvedivo. Subjekt je duan svaku stavku u izvjetaju o fi nan-cijskom poloaju i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran) te izvjetaju o promje-nama kapitala i izvjetaju o novanim tokovima oznakom povezati sa svakom informacijom u biljekama koja se na nju odnosi.

114. Biljeke se uobiajeno prezentiraju po sljedeem redoslijedu, koji pomae korisnicima u razumijevanju fi nancijskih izvje-taja i usporeivanju njih s fi nancijskim izvjetajima drugih subjekata:

(a) izjava o sukladnosti s MSFI-ima (v. toku 16.) (b) saetak primijenjenih vanih raunovodstvenih politi-

ka (v. toku 117.) (c) informacije koje potkrjepljuju stavke prikazane u iz-

vjetaju o fi nancijskom poloaju te izvjetaju o sveo-buhvatnoj dobiti, u odvojenom raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran), izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaju o novanim tokovima, po redoslijedu pre-ma kojemu su ti izvjetaji i stavke prikazani i

(d) druga objavljivanja, ukljuujui: (i) nepredviene obveze (v. MRS 37) i nepriznate ugovor-

no preuzete obveze (ii) nefi nancijske informacije, primjerice, ciljeve i politike

subjekta koji se odnose na upravljanje fi nancijskim ri-zikom (v. MSFI 7).

115. U nekim okolnostima moe biti neophodno ili poeljno pro-mijeniti poredak odreenih stavki u biljekama. Primjerice, informacije o promjenama fer vrijednosti priznatim u do-biti ili gubitku mogu se spojiti s informacijama o dospijeu fi nancijskih instrumenata, iako se prve odnose na izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti ili odvojeni raun dobiti i gubitka (ako je prezentiran), dok se druge odnose na izvjetaj o fi -nancijskom poloaju. Ipak, sustavna struktura u biljekama se uva tako dugo dok je to praktino.

116. Subjekt moe biljeke koje pruaju informacije o osnovi sastavljanja fi nancijskih izvjetaja i specifi nim raunovod-stvenim politikama prezentirati kao odvojeni dio fi nancij-skih izvjetaja.

Objavljivanje raunovodstvenih politika117. Subjekt je duan u saetku vanih raunovodstvenih politika

objaviti: a) osnovu (ili osnove) mjerenja koritenu, odnosno kori-

tene u sastavljanju fi nancijskih izvjetaja i b) druge primijenjene raunovodstvene politike koje su

vane za razumijevanje fi nancijskih izvjetaja.118. Vano je da subjekt korisnike informira o koritenoj osnovi

ili osnovama mjerenja u fi nancijskim izvjetajima (primjeri-ce, povijesni troak, tekui troak, neto ostvariva vrijednost, fer vrijednost ili nadoknadiv iznos) jer osnova na kojoj su sastavljeni fi nancijski izvjetaji znaajno utjee na njihove analize. Kada subjekt u fi nancijskim izvjetajima koristi vie

(b) uinke retroaktivne primjene promjene raunovod-stvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-8.

(c) iznose transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu kao vlasnika, prikazujui odvojeno uplate uloga vla-snika i raspodjele vlasnicima i

(d) uskladu izmeu knjigovodstvenog iznosa svake kom-ponente kapitala na poetku i na kraju razdoblja, uz odvojeno prikazivanje svake promjene.

107. Subjekt je duan, bilo izvjetaju o promjenama kapitala ili u biljekama, prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja, kao i pripadajui iznos po dionici.

108. Komponente kapitala iz toke 106. mogu ukljuiti, primjeri-ce, svaku klasu uplaenog kapitala, ukupni iznos svake klase druge sveobuhvatne dobiti i zadranu dobit.

109. Promjene kapitala subjekta izmeu poetka i kraja izvjetaj-nog razdoblja odraavaju poveanje ili smanjenje neto imo-vine tijekom toga razdoblja. Osim promjena koje proizlaze iz transakcija s vlasnicima provedenim u svojstvu vlasnika (kao to su uplate kapitala, otkup vlastitih vlasnikih instru-menata i dividende) i transakcijskih trokova izravno pove-zanih s takvim transakcijama, ukupna promjena kapitala ti-jekom razdoblja predstavlja ukupni iznos prihoda i rashoda, ukljuujui dobit i gubitke, ostvarenih aktivnostima subjekta u tom razdoblju.

110. MRS 8 zahtijeva retroaktivno usklaivanje za uinke pro-mjena raunovodstvenih politika, u mjeri u kojoj je to izve-divo, osim ako prijelazne odredbe nekog MSFI-ja ne nalau drukije. MRS 8 takoer zahtijeva retroaktivno prepravljanje radi ispravljanja pogreaka, u mjeri u kojoj je to izvedivo. Retroaktivno usklaivanje i retroaktivno prepravljanje pro-vodi se na poetnom stanju zadrane dobiti, osim ako neki MSFI ne nalae retroaktivno usklaivanje neke druge kom-ponente kapitala. Toka 106 (b) zahtijeva da se usklaenja objave u izvjetaju o promjeni kapitala ukupno za svaku komponentu kapitala, tako da ona koja su nastala uslijed promjena raunovodstvenih politika prikau odvojeno od onih koja su proizala iz ispravljanja pogreaka. Ta se uskla-ivanja objavljuju za svako prethodno razdoblje i poetak razdoblja.

Izvjetaj o novanim tokovima111. Informacije o novanim tokovima pruaju korisnicima fi -

nancijskih izvjetaja osnovicu za ocjenjivanje sposobnosti subjekta da stvara novac i novane ekvivalente, kao i potrebe poslovnog subjekta za koritenjem novanih tokova.. MRS 7 navodi zahtjeve koji se odnose na prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima i objavljivanje informacija o novanim tokovima.

BiljekeStruktura112. U biljekama se: (a) prezentiraju informacije o osnovi za sastavljanje fi -

nancijskih izvjetaja i odreenim raunovodstvenim politikama primijenjenim u skladu s tokama 117. do 124.


MRS 1

snik i nekretnina namijenjenih prodaji u sklopu redovnog poslovanja kada je klasifi ciranje nekretnina sloeno.

Izvori neizvjesnosti procjena125. Subjekt je duan objaviti informacije o pretpostavkama koje

se odnose na budunost te drugim glavnim izvorima neiz-vjesnosti procjena na kraju izvjetajnog razdoblja koje nose znatan rizik znaajnih usklaenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u iduoj fi nancijskoj godini. U biljekama se o takvoj imovini i obvezama objavljuju:

(a) njihova vrsta i (b) njihovi knjigovodstveni iznosi na kraju izvjetajnog

razdoblja.126. Odreivanje knjigovodstvenih iznosa neke imovine i nekih

obveza zahtijeva procjenjivanje uinaka neizvjesnih buduih dogaaja na njih na kraju izvjetajnog razdoblja. Primjerice, u nedostatku nedavno zapaenih trinih cijena su za mje-renje nadoknadivog iznosa skupina nekretnina, postrojenja i opreme, uinka tehnoloke zastarjelosti zaliha, rezerviranja koja ovise o konanom ishodu sudskih sporova u tijeku te dugoronih obveza po pitanju primanja zaposlenih, kao to su obveze za mirovine, neophodne procjene koje se odnose na budunost. Rije je o procjenama koje ukljuuju pretpo-stavke o pitanjima kao to su usklaenje novanih tokova zbog rizika ili diskontne stope, budue promjene plaa i budue promjena cijena koje utjeu na druge trokove.

127. Pretpostavke i drugi izvori neizvjesnosti procjena objavljeni u skladu s tokom 125. se odnose na procjene koje od ruko-vodstva zahtijevaju najtee, subjektivne i sloene prosudbe. Kako se poveava broj varijabli i pretpostavki koje utjeu na mogui budui ishod neizvjesnosti, tako prosudbe postaju subjektivnije i sloenije, a time i sve vea mogunost zna-ajnih usklaenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza koji iz njih proizlaze.

128. Podatke iz toke 125. nije potrebno objaviti za imovinu i obveze kod koje je rizik znaajne promjene njihovih knjigo-vodstvenih iznosa u iduoj fi nancijskoj godini velik ako su na kraju izvjetajnog razdoblja mjereni po fer vrijednostima temeljenim na nedavno zapaenim trinim cijenama. Nji-hove fer vrijednosti se mogu znaajno promijeniti u iduoj fi nancijskoj godini, ali te promjene nee nastati zbog pret-postavki ili drugih izvora neizvjesnosti procjena na kraju izvjetajnog razdoblja.

129. Subjekt je duan informacije iz toke 125. objaviti na nain koji korisnicima fi nancijskih izvjetaja pomae da razumi-ju prosudbe rukovodstva koje se tiu budunosti i drugih izvora neizvjesnosti procjena. Vrsta i opsenost informacija ovise o vrstama pretpostavki i drugim okolnostima. Primjeri za vrste informacija koje subjekt objavljuje su:

(a) vrsta pretpostavke ili neka druga neizvjesnost procjene (b) osjetljivost knjigovodstvenih iznosa na metode, pret-

postavke i procjene na kojima poiva njihovo izrau-navanje, ukljuujui razloge osjetljivosti

(c) oekivano razrjeenje neizvjesnosti i raspon razumno moguih ishoda unutar idue fi nancijske godine u vezi s knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza na koje utjee i

(d) objanjenja promjena prethodnih pretpostavki koje se odnose na tu imovinu i obveze ako neizvjesnost ostane nerazrijeena.

130. Pri objavljivanju informacija iz toke 125. subjekt nije duan objaviti informacije iz fi nancijskih planova ili prognoza.

osnova za mjerenje, primjerice, kada se odreena kategorija imovine revalorizira, dovoljno je pruiti informaciju o kate-gorijama imovine i obveza na koju je svaka osnova mjerenja primijenjena.

119. U odluivanju o tome da li odreenu raunovodstvenu po-litiku treba objaviti, rukovodstvo razmatra da li e objavlji-vanje pomoi korisnicima u razumijevanju naina na koji su transakcije, poslovni dogaaji i uvjeti utjecali na iskazanu fi nancijsku uspjenost i fi nancijski poloaj. Objavljivanje odreene raunovodstvene politike je korisnicima osobito korisno kada su te politike izabrane iz alternativa koje dopu-taju MSFI-jevi. Primjer je objavljivanje da li je pothvatnik svoj udjel u zajedniki kontroliranom poslovnom subjektu priznao metodom proporcionalne konsolidacije ili metodom udjela (v. MRS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima). Neki MSFI-jevi izriito zahtijevaju objavljivanje odreenih rau-novodstvenih politika, ukljuujui izbor rukovodstva izme-u razliitih politika koje MSFI-jevi doputaju. Primjerice, MRS 16 nalae objavljivanje osnovice mjerenja koritene za kategorije nekretnina, postrojenja i opreme.

120. Svaki subjekt razmatra prirodu svojih djelatnosti i politike koje bi korisnik njegovih fi nancijskih izvjetaja mogao oe-kivati da se objave za tu vrstu subjekta. Primjerice, od su-bjekta koji je obveznik poreza na dobit bi se moglo oekivati da objavi svoje raunovodstvene politike za porez na dobit, ukljuujui one primjenjive na odgoenu poreznu imovinu i odgoene porezne obveze. Kada subjekt ima znaajno ino-zemno poslovanje ili transakcije u stranoj valuti, oekuje se objavljivanje raunovodstvenih politika za priznavanje dobi-taka i gubitaka od teajnih razlika.

121. Raunovodstvena politika moe biti vana zbog vrste dje-latnosti subjekta ak i ako prikazani iznosi za tekue i pret-hodno razdoblje nisu znaajni. Takoer je prikladno obja-viti svaku vanu raunovodstvenu politiku koju MSFI-jevi ne nalau izriito, ali koju je subjekt izabrao i primijenio u skladu s MRS-om 8.

122. U postupku primjene raunovodstvenih politika poslovnog subjekta, rukovodstvo daje mnoge prosudbe, pored onih koje ukljuuju procjene, koje mogu znatno utjecati na izno-se priznate u fi nancijskim izvjetajima. Primjerice, rukovod-stvo prosuuje pri odreivanju:

(a) da li je fi nancijska imovina ulaganje koje se dri do dospijea

(b) kada gotovo svi vani rizici i koristi od vlasnitva fi -nancijske imovine ili iznajmljene imovine prelaze na druge subjekte

(c) da li je neka prodaja proizvoda u sutini fi nancijski aranman, te stoga ne stvara prihod i

(d) da li sutina odnosa izmeu subjekta i subjekta po-sebne namjene pokazuje da subjekt kontrolira subjekt posebne namjene.

124. Objavljivanje nekih informacija u skladu s tokom 122. na-lau drugi MSFI-jevi. Primjerice, MRS 27 zahtijeva od su-bjekta da objavi razloge iz kojih vlasniki udjel subjekta u nekom subjektu koji nije ovisno subjekt nije i kontrola nad tim subjektom, iako u njemu ima, izravno ili putem ovi-snih drutava, vie od pola glasakih prava ili potencijalnih glasakih prava. MRS 40 Ulaganja u nekretnine zahtijeva objavljivanje kriterija koje je subjekt postavio radi razlikova-nja investicijskih nekretnina od nekretnina koje koristi vla-


MRS 1

vati u nekoliko razliitih podruja mjerodavnih zakona. Ako saeto objavljivanje kapitalnih zahtjeva te naina na kojim se kapitalom upravlja ne bi pruilo korisne informacije ili bi iskrivilo nain na koji korisnici shvaaju kapitalne resurse subjekta, subjekt je duan odvojeno prikazati informacije o svakom kapitalnom zahtjevu koji se na njega primjenjuje.

Financijski instrumenti s opcijom prodaje razvrstani kao glavniki instrumenti136.A Za fi nancijske instrumente s opcijom prodaje razvrstane kao

glavniki instrumenti, subjekt je duan objaviti (ako ve nije drugdje objavljeno):

(a) saete kvantitativne podatke o iznosu razvrstanom u kapital

(b) svoje ciljeve, politike i procese za upravljanje svojim obvezama za ponovni otkup ili otkup instrumenata na zahtjev imatelja instrumenata, ukljuujui sve promje-ne u odnosu na prethodno razdoblje

(c) oekivane odljeve novca prilikom reotkupa ili otkupa te klase fi nancijskih instrumenata i

(d) informacije o nainu na koji je odredio novane odlje-ve prilikom reotkupa ili otkupa.

Druga objavljivanja137. Subjekt je u biljekama duan objaviti: (a) iznos predloenih ili objavljenih dividendi prije nego

je odobreno izdavanje fi nancijskih izvjetaja, ali koji nije priznat kao raspodjela vlasnicima tijekom razdo-blja, kao i pripadajui iznos po dionici i

(b) iznos kumulativnih povlatenih dividendi koji nije pri-znat.

138. Ako nije objavljeno drugdje u informacijama koje su objav-ljene u fi nancijskim izvjetajima, subjekt je duan objaviti:

(a) sjedite i pravni oblik poslovnog subjekta, njegovu dravu osnutka i slubenu adresu (ili glavno mjesto poslovanja ako se razlikuje od slubenog sjedita);

(b) opis vrste poslovanja poslovnog subjekta i njegovih temeljnih djelatnosti

(c) naziv matice i krajnje matice grupe i (d) ako je rije o subjektu s ogranienim trajanjem, infor-

macije o trajanju subjekta.

PRIJELAZNO RAZDOBLJE I DATUM STUPANJA NA SNAGU139. Subjekti su duni ovaj Standard primijeniti na godinja raz-

doblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godi-ne. Doputena je njegova ranija primjena. Ako neki subjekt usvoji ovaj Standard u nekom ranijem razdoblju, duan je tu injenicu objaviti.

139.B Financijski instrumenti s opcijom prodaje i obveze temeljem likvidacije (izmjene i dopune MRS-a 32 i MRS-a 1), objav-ljene u veljai 2008. godine, imaju za posljedicu izmjene i do-pune toke 138. i dodavanje toaka 8.A, 80.A i 136.A. Subjekt je duan ove izmjene i dopune primijeniti na godinja razdo-blja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine. Doputena je njihova ranija primjena. Ako subjekt izmjene primjenjuje na neko ranije razdoblje, duan je tu injenicu i objaviti te istovremeno primijeniti povezane izmjene i dopune MRS-a 32, MRS-a 39, MSFI-ja 7 i IFRIC-a 2.

131. Ponekad je neizvedivo objaviti razmjer moguih uinaka neke pretpostavke ili nekog drugog izvora neizvjesnosti procjene. U tom sluaju subjekt objavljuje da je, temeljem postojeih saznanja, razumno mogue da ishodi idue fi -nancijske godine koji se razlikuju od takve pretpostavke mogu zahtijevati znaajno usklaenje knjigovodstvenog iznosa imovine ili obveze na koju utjeu. U svakom sluaju, subjekt objavljuje vrstu i knjigovodstveni iznos odreene stavke imovine ili obveza (ili kategorije imovine ii obveza) pod utjecajem takve pretpostavke.

132. Objavljivanje odreenih prosudba rukovodstva u postupku primjene raunovodstvenih politika subjekta iz toke 122. se ne odnosi na objavljivanje izvora neizvjesnosti procjena iz toke 125.

133. Objavljivanje nekih pretpostavki koje bi inae bile potrebne u skladu s tokom 125., nalau drugi MSFI-jevi. Primjerice, MRS 37 zahtijeva u odreenim okolnostima objavljivanje glavnih pretpostavki u vezi s buduim dogaajima koji utje-u na kategorije rezerviranja. MRS 32 nalae objavljivanje znaajnih pretpostavki koje subjekt primjenjuje pri procje-njivanju fer vrijednosti fi nancijske imovine i fi nancijskih ob-veza koje se knjigovodstveno vode po fer vrijednosti. MRS 16 zahtijeva objavljivanje znaajnih pretpostavki primijenje-nih pri procjenjivanju fer vrijednosti revaloriziranih stavki nekretnina, postrojenja i opreme.

Kapital134. Subjekt je duan objaviti informacije koje korisnicima nje-

govih fi nancijskih izvjetaja omoguuju da ocijene ciljeve, politike i procese upravljanja kapitalom subjekta.

135. Kako bi postupio u skladu s tokom 134, subjekt objavljuje sljedee:

(a) kvalitativne informacije o svojim ciljevima, politikama i procesima upravljanja kapitalom, ukljuujui

(i) opis onoga ime upravlja kao kapitalom (ii) kad se na subjekt primjenjuju vanjski nametnuti kapi-

talni zahtjevi, njihovu vrstu i nain na koji su ugraeni u upravljanje kapitalom i

(iii) nain na koji ispunjava svoje ciljeve upravljanja kapi-talom.

(b) saete kvantitativne podatke o onome ime upravlja kao kapitalom; neki subjekti odreene fi nancijske ob-veze (npr. neke oblike podreenih zaduenja) proma-traju kao dio kapitala; drugi subjekti iz kapitala isklju-uju odreene komponente kapitala (npr. komponente koje proizlaze iz zatite novanog toka)

(c) sve promjene u (a) i (b) odnosu na prethodno razdo-blje

(d) da li je tijekom razdoblja bio u skladu s vanjski namet-nutim kapitalnim zahtjevima kojima podlijee

(e) ako nije bio u skladu s vanjski nametnutim kapitalnim zahtjevima, posljedice takvog odstupanja.

Subjekt objavljivanje ovih podataka temelji na internim in-formacijama koje dobivaju kljune osobe na rukovodeim poloajima.

136. Subjekt moe upravljati kapitalom na nekoliko naina i pod-lijegati raznim kapitalnim zahtjevima. Primjerice, konglo-merat moe obuhvaati subjekte koji se bave djelatnostima osiguranja i onima iz bankarskog sektora i koji mogu poslo-


MRS 2

Defi nicije6. Sljedei izrazi koriteni u ovom Standardu imaju navede-

no znaenje: Zalihe su imovina: a) koja se dre za prodaju u redovnom tijeku poslovanja, b) u procesu proizvodnje za takvu prodaju, ili c) u obliku materijala ili dijelova zaliha koji e biti

utroeni u procesu proizvodnje ili u postupku pru-anja usluga.

Neto utriva vrijednost je procijenjena prodajna cijena u redovnom tijeku poslovanja umanjena za procijenjene trokove dovrenja i procijenjene trokove koji su nuni da se obavi prodaja.

Fer vrijednost je iznos za koji se neka imovina moe razmijeniti ili obveza podmiriti izmeu informiranih i nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju.

7. Neto utriva vrijednost je neto iznos koji subjekt oekuje realizirati prodajom zaliha u redovnom tijeku poslovanja. Fer vrijednost odraava iznos po kojem iste zalihe mogu biti razmijenjene izmeu obavijetenih i spremnih kupaca i prodavatelja na tritu. Prvo je specifi na vrijednost za subjekt, a posljednje nije. Neto utriva vrijednost zaliha ne mora biti jednaka fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje.

8. Zalihe obuhvaaju kupljenu robu koja se dri radi daljnje prodaje, ukljuivi, primjerice, trgovaku robu koju je kupio trgovac na malo i koju dri radi preprodaje, ili zemljite i druge nekretnine koje se dre radi preprodaje. Zalihe tako-er obuhvaaju gotove proizvode ili nedovrenu proizvodnju subjekta i ukljuuju materijal i dijelove zaliha koji e biti upotrijebljeni u procesu proizvodnje. Kod pruatelja usluga, zalihe ukljuuju trokove usluga kako su opisani u toki 19. po kojima subjekt jo nije priznao povezane prihode (v. MRS 18 Prihodi).

Mjerenje zaliha9. Zalihe treba mjeriti po troku ili neto utrivoj vrijedno-

sti, ovisno o tome to je nie.Troak zaliha10. U troak zaliha treba ukljuiti sve trokove nabave, tro-

kove konverzije i druge trokove koji su nastali dovoe-njem zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje.

Trokovi nabave11. Trokovi nabave zaliha obuhvaaju kupovnu cijenu, uvozne

carine i druge poreze (osim onih koje subjekt kasnije moe povratiti od poreznih vlasti) te trokove prijevoza, rukovanja zaliha, kao i druge trokove koji se mogu izravno pripisati stjecanju gotovih proizvoda, materijala i usluga. Trgovaki i koliinski popusti te druge sline stavke oduzimaju se kod odreivanja trokova nabave.

Trokovi konverzije12. Trokovi konverzije zaliha ukljuuju trokove izravno po-

vezane s jedinicama proizvodnje, kao to je direktan rad. Takoer ukljuuju i sustavno rasporeene fi ksne i varijabil-ne ope trokove proizvodnje koji su nastali konverzijom materijala u gotove proizvode. Fiksni opi trokovi proi-zvodnje su oni indirektni trokovi proizvodnje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na obim proizvodnje, kao to su troak amortizacije i odravanja proizvodnih zgrada i proizvodne opreme, te trokove upravljanja i administra-

POVLAENJE MRS-a 1 (REVIDIRAN 2003.)140. Ovaj Standard zamjenjuje MRS 1 Prezentiranje fi nancij-

skih izvjetaja revidiran 2003. s dopunama iz 2005. godine.

MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD 2

ZaliheCilj1. Cilj ovoga standarda je propisati raunovodstveni postupak

za zalihe. Osnovno pitanje u raunovodstvu zaliha je iznos troka koji treba priznati kao imovinu sve do priznavanja povezanih prihoda. Ovaj standard sadri upute u svezi s odreivanjem troka i njegovim kasnijim priznavanjem kao rashoda, ukljuivi bilo koje usklaenje do neto utrive vri-jednosti. On takoer daje upute za metode troka koje se koriste za odreivanje trokova zaliha.

Djelokrug2. Ovaj standard primjenjuje se na sve zalihe osim na: a) nedovrene radove temeljem ugovora o izgradnji,

ukljuivi izravno povezane ugovore o pruanju usluga (vidi MRS 11 Ugovori o izgradnji)

b) fi nancijske instrumente (vidi MRS32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje) i

c) bioloku imovinu povezanu s poljoprivrednom dje-latnou i poljoprivrednim proizvodom u trenutku etve (vidi MRS 41 Poljoprivreda).

3. Ovaj Standard se ne primjenjuje na mjerenje zaliha: a) proizvoaa poljoprivrednih i umskih proizvoda,

poljoprivrednih proizvoda nakon etve te minerala i mineralnih proizvoda ako se mjere po neto utr-ivoj vrijednosti sukladno uvrijeenoj praksi u tim djelatnostima. Ako se ove zalihe mjere po neto utr-ivoj vrijednosti, promjene u njihovoj vrijednosti priznaju se u dobiti i gubitku u razdoblju u kojem je promjena nastala,

b) robe brokera-trgovaca koji svoje zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za trokove to toke proda-je. Ako se ove zalihe mjere po fer vrijednosti uma-njenoj za trokove do toke prodaje, promjene fer vrijednosti umanjene za trokove do toke prodaje priznaju se u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je promjena nastala.

4. Zalihe navedene u toki 3.a) mjere se po neto utrivoj vri-jednosti u odreenim fazama proizvodnje. Primjerice, na-kon etve itarica ili vaenja minerala za koje je zajamena prodaja temeljem forward ugovora ili dravnog jamstva ili ako postoji aktivno trite i ako je rizik nemogunosti prodaje zanemariv. Ove zalihe iskljuene su samo iz onih zahtjeva ovoga standarda koji se odnose na mjerenje.

5. Brokeri-trgovci su oni koji kupuju ili prodaju robu za tui ili vlastiti raun. Zalihe navedene u toki 3.b) u pravilu se stjeu radi prodaje u bliskoj budunosti i ostvarivanja dobiti iz promjena cijene ili brokerskih mari. Ako se ove zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke pro-daje, iskljuene su samo iz onih zahtjeva ovoga standarda koji se odnose na mjerenje.


MRS 2

Troak zaliha pruatelja usluga19. Ako pruatelji usluga imaju zalihe, mjere ih po troku nji-

hove proizvodnje. Ovi trokovi sastoje se prvenstveno od troka rada i trokova drugih osoba koje su izravno uklju-ene u pruanje usluga, ukljuivi nadzorno osoblje, te opih trokova koji se mogu pripisati pruanju usluga. Trokovi rada i ostali trokovi povezani s prodajom s opim admi-nistrativnim osobljem nisu ukljueni, ve se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Troak zaliha pruatelja usluga ne ukljuuje maru ili ope trokove koji se ne mogu pripisati pruanju usluga, a koji su esto ukljueni u cijene koje pruatelji usluga zaraunavaju.

Troak poljoprivrednog proizvoda koji je plod (prirast-prirod) bioloke imovine20. Sukladno MRS 41 Poljoprivreda, zalihe poljoprivrednih pro-

izvoda, koje je subjekt ubrao kao plod svoje bioloke imovi-ne, poetno se mjere po njihovoj fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje u trenutku etve. U svrhu primjene ovoga Standarda, to je troak zaliha na taj datum.

Tehnike za mjerenje troka21. Tehnike mjerenja troka zaliha, kao to su metoda standar-

dnog troka ili metoda trgovine na malo, mogu se koristiti iz praktinih razloga ako se njihovom primjenom dobivaju rezultati koji su priblini troku nabave. Metoda standar-dnog troka uzima u obzir uobiajene koliine materijala i dijelova zaliha, rada, uobiajenu uinkovitost i iskoritenost kapaciteta. Oni se redovito preispituju i po potrebi mijenjaju u odnosu na postojee uvjete.

22. Metoda trgovine na malo esto se koristi u trgovini na malo za mjerenje zaliha velikog broja artikala koji se brzo mi-jenjaju i koji imaju sline mare, zbog ega nije praktino koristiti druge metode utvrivanja troka. Troak ovih zaliha odreuje se tako da se prodajna vrijednost zaliha umanji za odgovarajui postotak bruto mare. Postotak koji se kori-sti uzima u obzir zalihe ija cijena je sniena ispod njihove izvorne prodajne cijene. esto se koristi prosjean postotak za svaki odjel prodaje na malo.

Metode trokova23. Trokovi zaliha predmeta koji se uobiajeno ne mogu

meusobno razmjenjivati te dobara i usluga koji su na-mijenjeni i izdvojeni za specifi ne projekte odreuju se koristei specifi nu identifi kaciju njihovih individualnih trokova.

24. Specifi na identifi kacija troka znai da se specifi ni trokovi pripisuju identifi ciranim predmetima zaliha. To je primjeren pristup za stavke koje se izdvajaju za odreeni projekt, bez obzira na to da li su kupljene ili proizvedene. Meutim, spe-cifi na identifi kacija trokova nije primjerena u sluajevima gdje postoje velike koliine zaliha koji se mogu meusobno razmjenjivati. U tim uvjetima, mogue je koristiti metodu odabira onih predmeta koji ostaju na zalihama kako bi se unaprijed odredili uinci na dobit, odnosno gubitak.

25. Troak zaliha, osim onih koje su obuhvaene tokom 23., odreuje se primjenom metode prvi ulaz prvi izlaz (FIFO) ili metodom ponderiranog prosjenog troka. Subjekt treba koristiti istu metodu za sve zalihe sline vrste i namjene kod subjekta. Za zalihe drukije vrste ili namjene primjena razliitih metoda za utvrivanje tro-ka je opravdana.

tivne trokove pogona. Varijabilni opi trokovi proizvodnje su oni indirektni trokovi proizvodnje koji izravno ili gotovo izravno ovise o obimu proizvodnje, kao to su indirektan materijal i indirektan rad.

13. Rasporeivanje fi ksnih opih trokova proizvodnje na tro-kove konverzije temelji se na normalnom kapacitetu proi-zvodnje. Normalan kapacitet je proizvodnja koja se oekuje ostvariti u prosjeku tijekom odreenog broja razdoblja ili sezona u normalnim uvjetima, uzimajui u obzir gubitak kapaciteta kao posljedica planiranog odravanja. Mogue je koristiti i ostvaren obim proizvodnje ako je priblian nor-malnom kapacitetu. Iznos fi ksnih opih trokova proizvodnje rasporeenih na svaku jedinicu proizvoda ne poveava se kao posljedica smanjene proizvodnje ili ako postrojenje ne radi. Nerasporeeni opi trokovi proizvodnje priznaju se kao ras-hod razdoblja u kojem su nastali. U razdobljima neuobiajeno velike proizvodnje iznos fi ksnih opih trokova proizvodnje rasporeenih na svaku jedinicu proizvoda se umanjuje tako da se zalihe ne mjere iznad troka. Varijabilni opi trokovi proizvodnje rasporeuju se na svaku jedinicu proizvoda na temelju stvarne uporabe proizvodnih kapaciteta.

14. Proizvodni proces moe rezultirati istovremenom proizvod-njom vie od jednog proizvoda. To je, primjerice, sluaj kad se proizvode zajedniki proizvodi ili ako postoji osnovni proi-zvod i nusproizvod. Kad trokove konverzije svakog proizvoda nije mogue zasebno identifi cirati, oni se racionalno i dosljed-no rasporeuju meu proizvodima. Rasporeivanje se moe temeljiti primjerice, ne relativnoj vrijednosti prodaje svakog proizvoda u fazi proizvodnog procesa u kojoj je proizvode mogue zasebno identifi cirati ili na zavretku proizvodnje. Veina nusproizvoda je po svojoj prirodi beznaajna. Kada je to sluaj esto se mjere po neto utrivoj vrijednosti, a ta vrijednost se oduzima od troka osnovnog proizvoda. Kao rezultat toga, knjigovodstvena vrijednost osnovnog proizvoda ne razlikuje se znaajno od njegovog troka.

Ostali trokovi15. Ostali trokovi ukljuuju se u troak zaliha samo u mjeri u

kojoj su stvarno nastali u svezi s dovoenjem zaliha na sada-nju lokaciju i u sadanje stanje. Primjerice, u trokove zaliha moe biti primjereno ukljuiti ope neproizvodne trokove ili trokove dizajniranja proizvoda za odreene kupce.

16. Primjeri trokova koji se iskljuuju iz troka zaliha i priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali su:

(a) neuobiajeni iznosi otpadnog materijala, rada ili dru-gih proizvodnih trokova,

(b) trokovi skladitenja, osim ako nisu nuno sastavni dio proizvodnog procesa prije idue proizvodne faze,

(c) administrativni opi trokovi koji ne doprinose dovo-enju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje stanje, i

(d) trokovi prodaje.17. MRS 23 Trokovi posudbe navodi ograniene okolnosti u

kojima se trokovi posudbe ukljuuju u trokove zaliha.18. Subjekt moe kupiti zalihe s odgodom plaanja. Ako spo-

razum zapravo sadri element fi nanciranja, taj element, primjerice, razlika izmeu nabavne cijene po uobiajenim uvjetima plaanja i plaenog iznosa, priznaje se kao rashod od kamata tijekom razdoblja fi nanciranja.


MRS 2

troka. Meutim, kad smanjenje cijene materijala upuuje na to da e troak gotovih proizvoda biti vei od neto utrive vrijednosti, materijal se otpisuje do neto utrive vrijednosti. U tim uvjetima troak zamjene materijala moe biti najbolja raspoloiva mjera za njihovu neto utrivu vrijednost.

33. Neto utriva vrijednost procjenjuje se iznova u svakom idu-em razdoblju. Ako okolnosti koje su u ranijem razdoblju uzrokovale otpis zaliha ispod njihovog troka vie ne postoje ili ako postoji nedvosmislen dokaz o poveanju neto utrive vrijednosti zbog promjena gospodarskih uvjeta, ponitava se raniji otpis (npr. do iznosa koji je bio priznat prije ot-pisa) tako da nova knjigovodstvena vrijednost bude nia od troka ili novoutvrene neto utrive vrijednosti. Ovo je sluaj kad je, primjerice, predmet zaliha iskazan po neto utrivoj vrijednosti zbog smanjenja njegove prodajne cijene jo uvijek na zalihama u iduem razdoblju i kad se njegova prodajna cijena poveala.

Priznavanje rashoda34. Kad su zalihe prodane, knjigovodstvena vrijednsot tih

zaliha treba priznati kao rashod u razdoblju u kojem je priznat odnosni prihod. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utrive vrijednosti i svi manjkovi zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastan-ka manjka. Iznos bilo kojeg ponitenja otpisa zaliha kao posljedica poveanja neto utrive vrijednosti treba pri-znati kao smanjenje iznosa zaliha priznatih kao rashod u razdoblju u kojem je dolo do ponitenja.

35. Neke zalihe mogu se rasporediti na druga sredstva, primje-rice, zalihe koje se koriste kao komponenta nekretnine

msfi - narodne novine 136-09

Documents