Morfologija

MorfologijaMorfologija ili oblikoslovlje

Nauk koji se bavi oblicima rijei Nauk koji prouava kako se morfemi slau u ovjerene oblike rijei Prouava morfoloku strukturu rijei Prouavanje oblika koji se pojavljuju u indoeuropskim jezicima(?) Tumaenje razliitih naina tvorbe razliitih oblika jedne te iste rijeiInkorporativna morfologija- reenica se formira kao sloena rije

Aglutinativna morfologija- gramatike se kategorije izriu aglutinacijom tj. lijepljenjem prefiksalni ili sufiksalnih morfema

Flektivna morfologija

1. Analitika- gramatiki odnosi izraavaju se posebnim esticama ( lanovima,prijedlozima,veznicima,pomonim glagolima i dr.)2. Sintetika- morfemi leksikog znaenja veu s morfemima gramatikog znaenja pri emu se mogu pojaviti glasnovne i naglasne promjeneOblici rijei

Morfemika- nauka o morfemima

Morfem- najmanji odsjeak rijei kojemu je pridruen kakav sadraj

Izraz morfema zove se MORF,zbog glasovnih promjena na granici morfema,ista morfemska jedinica moe poprimiti vie inaica koje nazivamo ALOMORF(razliiti ostvaraji morfema).

Alomorfizam se pojavljuje zbog glasovnoh promjena koje su fonotaktiki zakoni (zvunost,mjesto tvorbe,ispadanje) i zbog povijesnih promjena

Glasovne promjene povijesnog podrijetla pomau pri razlikovanju padea

Navezak se vodi kao alomorfizam

-razlikuju se rjeotvorni(leksiki) i oblikotvorni(gramatiki) morfemiOblikotvorni morfemi: 1. Korijenski (sastoji se od samog korijena rijei) i 2. Afiksalni (oni se predmeu domeu ili umeu korijenskome morfemu)

Gramatiki morfemi jo se zovu i nastavani a razlikuju se to u imenica dolaze PADENI morfemi, a u glagoli OSOBNI morfemi.

-znaenje pridrueno nastavanom morfu zove se GRAMATEM daje obavijest o rodu,broju,padeu,osobi,vremenu,nainu, a LEKSEM utjee na znaenje prefiksima i sufiksima.- gramatem zavisi od leksema

Morfologija izmeu fonologije,sintakse i leksikologije(nauk koji se bavi oblicima rijei ispreplee se i si viim i niim jezinim razinama

(dio jezika kojemu su predmetom veze fonologije i morfologije naziva se FONOMORFOLOGIJA,ako je usredotoena na uporabne osobitosti fonolokih opreka radi izraavanja morfolokih razlika ili MORFOFONOLOGIJA, ako eje isredotoena na prouavanje fonoloke strukture morfema.

(u nauk o oblicima rijei ne uvrtavamo RJEOTVORBU premda se nove rijei tvore razliitim morfemima pa postoji i MORFOLOGIJA TVORBE RIJEI. Razmatrajui rjeotvorne ili leksike ili oblikotvorne ili gramatike oblike, ve u samim nazivima zapaamo bitnu razliku: rjeotvornima oblikujemo novu rije ili joj mjenjamo znaenje, gramatikima pak pridruujemo samo gramatikoj obavijest odabranoj rijei.

Znaenje i sastav rijei

(rije se sa stajalita ope lingvistike teko moe definirati

Mogue definicije:

rije je skup glasova koji je povezan jedinstvenim akcentom, a moe dolaziti samostalno izmeu dviju pauza (ili praznina) i obino kao cjelina ima neku funkciju te izraava (jednostavno ili sloeno ) znaenje.

Rije je najmanja govorna jedinica koja moe stajati kao kompletan izriaj

(po fonemskom sastavu rijei se mogu sastojati od dviju,triju,etiriju,pet ili vie glasova.

(po morfemskom sastavu rijei se mogu sastojati od jednog,dvaju triju ili vie morfema.

(pojam rije nije istovjetan pojmu jezinog znaka,jer jezini znak moe biti sastavljen i od vie rijei da bi imenovao oznaeno

Npr. Stambena zgrada (dvije rijei-jedan jezini znak)

(rije nije istovjetna s leksemom,koji se u leksikologiji definira kao ukupnost svih oblika punoznanih rijei

Vrste rijei

1. IMENICE su rijei kojima se imenuju bia,stvari i prirodne pojave te imaju stalan rod,a u reenici se mjenjaju po padeima i mogu biti subjekt,imenski dio predikata,apozicija ili jezgra prilonih oznaka i atributnih skupova2. PRIDJEVI su rijei koje poblie oznauju imenice izriui razliita obiljeja stvari,bia i prirodnih pojava,odgovarajui na pitanje koji? iji? Kakav? Te imaju posebnu sklonidbu u tri roda,slau se s imenicom u rodu,broju i padeu,dio njih moe se stupnjevati,a u reenici slue koa atribut ili dio imenskog predikata.3. ZAMJENICE su rijei koje zamjenjuju druge rijei,najee imenice i pridjeve,pa su i po sklonidbi i po slubi dvovrsne: imenike i pridjevne a po znaenju se osobne,posvojne,povratne,povratno-posvojne,upitno-odnosne i neodreene.4. BROJEVI su rijei, dijelom sklonjive, dijelom nesklonjive,koje izriu tono koliko je ega ili koje je to po redu te najee poblie oznauju imenice.5. GAGOLI su rijei koje izriu radnju,stanje i zbivanje te se spreu izriui osobu i vrijeme ili nain radnje stanja i zbivanja,a u reenici im je temeljna sluba izricanje predikata.6. PRILOZI su su nepromjenljive rijei koje se najee dodaju glagolim za oznaku mjesta,vremena,naina,uzroka,koliine,poredbei drugih okolnosti, a katkad se prilau i drugim rijeima. Nainski prilozi nastali preobrazbom pridjeva pojavljuju se u komparativu i superlativu, ali ih ne svrstavamo u promjenjive rijei jer su nastali preobrazbom komparativa i superlativa ve postojeih pridjeva.7. PRIJEDLOZI su nepromjenjive pomone rijei koje izriu meusobne odnose rijei u reenici.8. VEZNICI su nepromjenjive pomone rijei koje povezuju rijei u reenice ili sureenice u reenici.9. ESTICE su rijece,takoer nepromjenjive, koej slue za preoblikovanje reeninog ustrojstva i za mjenjanje znaenja rijei uz koju stoje. Po svom postanku estice mogu biti prilozi,veznici,zamjenice pa i druge rijei.10. USKLICI su nepromjenjive rijei koje slue za izricanje osjeaja,duevnih raspoloenja,poticaja,doziva i za oponaanje prirodnih zvukova. Slavko Pavei u prvom izdanju ove gramatike Glasovi i oblici pravi istu ralambu sa jednom promjenom: 1.rijei za pojave naega vanjskog i unutarnjeg svijeta- imenice 2. Nazivi zamiljeni kao osobine ili obiljeja samostalnih pojava- glagoli,pridjevi,prilozi,brojevi,zamjenice i 3. Rijei koje se odnose na sadraj rijei s kojima su povezane prijedlozi,veznici, estice,usklici; jedina mu je kritika to je zanemario gramatike osobine11. MODALNE RIJEI su rijei kojima se izrie misaoni ili osjeajni odnos prema cijeloj reenici,stav govornika. Prepoznatljva u reenici jer je odvojena zarezom.

Imenice Imenice kojima imenujemo pojave vanjskog i unutarnjeg svijeta imaju svoja leksika,morfoloka i sintaktika znaenjaPrema PREDMETU imenujemo dvije vrste imenica:

1. OPE IMENICE koje se odnose na svako bie,svaki predmet ili svaku pojavu iste vrste.

2. VLASTITE IMENICE odnose se na samo jedno bie,stvar ili pojavu.

Preobrazbom ope imenice mogu postati i vlastite i obrnuto.

Prema SADRAJU imenice se dijele na:

1. STVARNE (KONKRETNE) imenice koje imenuju bia,predmete i pojave u iju se stvarnost moemo uvjeriti pomou svojih osjetila. Trovrsne su.

2. POJEDINANE imenice imenuju svakog ili bilo kojega pripadnika ove vrste: ovjek,prijatelj,ovca, ptica...

3. ZBIRNE imenice imenuju skup istovrsnih bia ili predmeta zamiljenih kao jedna cjeli (uz neke zbirne imenice na ad koje oznauju mladunad,supostoji i mnoina npr. Guad-guii janjad-janjii telad-telii jarad-jarii; uz zbirne imenice rabi se i obina mnoina npr. Brod-brodovi-brodovlje4. ZAJEDNINE imenice po svojim obiljejima mogu biti podvrste i zbirnih i pojedinanih imenica,jer oznauju skup bia ili predmeta to ine cjelinu prema nekoj srodnosti,ali se u tom skupu ne pomilja na njezine lanove kao uzbirnim imenicama niti se razabire od kojih se pojedinaca ili primjeraka sastoji npr. Rod rodbina narod porodica obitelj puk publika rulja jato roj gaj uma ikara. Za izdvajanje iz zbirnih imenica dva su razloga: ne tvore se sufiksima tipinim za zbirne imenice i veina tih imenica ima normalnu mnoinu.

5. GRADIVNE (MATERIJALNE) imenice imenuju grau ili materijal, to jest tvari krute,zgusnute,sipke,rasute,tekue,plinovite i druge. Npr. Bakar okolada kruh led lim maslac repa sir slanina zlato eljezo brano tua zob. Mnoina gradivnih imenica ne znai vie istovrsnih predmeta ni veu koliinu, nego vie vrsta iste tvari ili vie tvari na razliitim mjestima.

6. MISLENE (APSTRAKTNE) imenice izraavaju pojmove,oznauju radnju ili oznake, apstrahirano od vritelja radnje ili nositelja oznake te se stavljaju nasuprot stvarnim imenicama. Npr. Bijeg borba brzina jad ljubav mrnja radost rije savrenstvo

Za gramatine potrebe korisna je podjela imenica po tome znae li to ivo ili neivo :1. Imenice za IVO obuhvaaju imena koja znae to ivo, bilo stvarno bilo izmiljeno: ovjek djevojka patuljak itd. Ovamo idu imenice mrtvac i pokojnik iako znae neiva ovjeka

2. Imenice za NEIVO obuhvaaju imena koja znae to neivo i nestvarno (apstraktno): bijes bol cesta dan... Meu imenice za neivo ubrajaju se i dijelovi ljudskoga,ivotinjskog ili biljnog tijela (zatiljak,nos...) Iako znae ivo ovamo se uvrtavaju imen akoja znae biljke i skup drvea: bob,bor,borik,grab...;a tako i imenice koje znae skup ivih bia (narod,puk,opor...) Ta je podjela vana u sklonidbi imenica mukoga roda,i to samo za AKUZATIVE JEDNINE, jer je akuzativ imenica za ivo A=G;a akuzativ imenica za neivo A=N (sinkretizam nastavaka)

Neke imenice mogu znaiti ivo i neivo pa se to odraava i na akuzativ jednine: npr. Traim nosaa za prtljagu. Kupujem nosa zvuka.

Imenice koje znae ivo bie ako oznauju kakvu udrugu mogu imati u akuzativu bilo nominativni bilo genitivni nastavak. Npr. Varteks je pobijedio Hajduk/a.

Iako znai knjigu ili film, neivo, imenica za ivo ponaa se prema osnovnom pravilu A=G npr. itao sam i gledao Mora.Gramatika obiljeja imenica( za utvrivanje morfolokoga sustava imenica vana su i njihova obiljeja:ROD BROJ PADE

ROD

Imenice se razvrstavaju u tri skupine po tome znae li muko,ensko ili pak neutralno,to nema spola ili to mlado gdje spol nije vaan

Razlikuju se imenice mukog,enskog i srednjeg roda

O rodu imenice ovisi i oblik rijei koji ih poblie oznauju (pridjevi,pridjevne zamjenice,redno brojevi)

Odreeni gramatiki rod razlikuje se od prirodnog spola pa tako imenice mogu biti bilokojega roda

Nerazlikovanje spola gramatikim rodom osobito je esto u nazivima ivotinja Imenicom mukog roda esto se imenuju ivotinje obaju spolova; npr. Bizon,crvenda,uk,dabar,obad,pauk Oba spola istovrsne ivotinje imenuju se i imenicom enskoga roda; npr. Antilopa, aplja, kuna,lasica

Kad je lako raspoznati spol ivotinje, postoje i imenice za mujaka i za enku npr. Konj-kobila-drijebe

Za mladunad este su imenice u mukom rodu npr. Lavi,labudi,mii

Mukom rodu pripadaju imenice koje znae muko bie,ali i druge koje imaju morfoloke osobine mukog roda

Imenice mukog roda u nominativu jednine mogu imati ove nastavke:

- (nitini zaetak)

-o

-e

-a

Imenice s nastavcima a i e ,premda su morfoloki izjednaene s imenicama enskog roda,zbog toga to imenuju pripadnike mukog spola, ipak pripadaju imenicama mukog roda te su im pridjevne rijei i sintagme mukog roda

Najvei dio imenica mukog roda ima nastavak , to znai da zavravaju na zatvornik

Nulti nastavak u nominativu jednine imaju i neke imenice mukoga roda sa zavrnim o koje je nastalo vokalizacijom l>o

Nulti je nastavak i u rijeima tueg podrijetla posuenima u novije vrijeme sa zavrnim otvornikom i (hobi) e (sie) u (gnu) ili u manjem broju imenica na o (bistro)

Imenice na i i sklonidbi proiruju osnovu s j-, a ostale tvore padene nastavke a sklonidbe

Posuenicama za zavrnim io u N.jd. nastavak je o ,te one u svim padeima osim u N i A jd za neivo, i V i I jd. Za ivo proiruju osnovu sa j- (radio,radija,Dario,Darija)

enskom rodu pripada veina imenica koje znae ensko bie i veoma velik broj imenica koje ne znae enski spol, ali imaju morfoloka obiljeja enskoga roda. Nastavci u N.jd.

-a: unuka ujna glava kkia oluja

-e: sele neve Jele

-: blagost milost alost

-i: ki mati

Osjeajno obojene imenice na ica (izjelica,kukavica,propalica) oznauju i muku i ensku osobu

Imenice bol ar i jad pojavljuju se u mokom i enskom rodu; bol prelaskom iz jednog roda u drugi jedini mjenja znaenje (u mukom rod je tjelesna bol,a u enskom duevna patnja)

enama se gdjekad naziv zanimanja ili titule neopravdano navodi u mukom rodu. Opravdana je imenica u mukom rodu ako su osim ene u skupu i mukarca. Npr. Ona je bila najbolji lijenik u toj bolnici.

U srednje rodu imenice su koje esto znae neto mlado,malo i milo (odmilice i umanjenice),orue,radnju (glagolske imenice),osobinu,skup istovrsnih stvari(zbirne imenice),razliite neutralne stvari i pojmove,katkad i odraslu osobu obiljeenu kakvom negativnom ili pozitivnom osobinom.

Nastavci u N.jd.

-o: bedro rebro blago

-e: dijete dojene unue

Umanjenice na e i osjeajno obojene imenice na lo mogu oznalavati i muku i ensku osobu (unue,klepetalo)BROJ U mnotvu istovrsnih bia,predmeta i pojava zapaamo i jedinku iste vrste. Stoga imenice i svojim obliom oznauju broj primjeraka.

Jednim oblikom moe se imenovati samo jedan primjerak bia, predmeta ili pojave ili vie primjeraka.

Tako imamo jedninu,dvojinu,paukal,malinu i mnoinu.

Dvojina (dual) ili malina (paukal) oblikom se ne razlikuje od genitiva jednine u mukom i srednjem rodu ili nominativa mnoine u enskom rodu. Od jednine i mnoine dual se razlikuje po tom to dolazi samo uz brojeve dva,dviju,oba,obje,tri,etiri ( ne zaboravimo da uz imenicu i njih sklanjamo)

Neke imenice pojavljuju se samo u jednini pa ih stoga nazivamo singularia tantum. Najee su to zbirne,neke apstraktne,gradivne imenice i najee vlastita imena.

Neke se imenice rabe samo u mnoini pa se nazivaju pluralia tantumPADE Imenice ne mijenjaju oblik samo u rodu i broju nego i u padeu,ovisno o njezinu poloaju i slubi u reenici

Sedam je takvih gramatikih funkcija i sintaktikih odnosa u kojim se rije mijenja nastavkom,a katkad i naglaskom i glasovnom promjenom na granici osnovnoga i padenog morfema. Pade takoer jo izriemo i prijedlozima te odnosnim atributima

Sinkretizirani padeni nastavci su:

D i L jd.

N i A za neivo

N i G za ivo

D,L,I mn.

( sinkretizirani oblik je oblika jednak nastavkom,prijedlogom i naglaskom)

Postoji tzv. Priloni nominativ (Nita kao ljeto!)

Glasovne promjene koje ine temeljne razlike meu nekim padeima

Vok,jed.mr. : ak.mn.mr ( mom-e : momk-e (palatalizacija)

D,L,I jd : G.mn..r ( majc-i : majk-i (sibilarizacija)

Gen.jd. : gen.mn.m.r ( lonca : lonaca ( nepostojano a)

Gen.mn..r sestara (nepostojano a) Nominativ i vokativ nikada ne dolaze s prijedlogom,dok ostali padei mogu a i ne moraju doi.Obvezni atributi Ne mogu se ispustiti iz reenice jer reenica postaje nevaljala1. Kvalitativni genitiv

ovjek sijede kose ( ovjek sa sjedom kosom Izrie intergralni ili sastavni dio predmeta

Svaki se kvalitativni genitiv moe prebaciti u instrumental,ali se ne moe svaki instrumental prebaciti u kvalitativni genitiv

2. Genitiv vremenski/akuzativ vremenski Na razini sintakse prilona oznaka vremena

Prolog ljeta bili smo na Zru.

Prolo ljeto bili smo na Zru.

Imenika vrsta- nastavak u Gen.jd. (-a, -e, -i)

Imenika promjena- nastavak u Nom.jd. (-, -a, -e. o)

Imeniki rod/kongruencijiski pokazatelj (m,,s/m,f,n)

Imenice vrste a (u genitivu jednine imaju nastavak a)

1. Imenice mukog roda

Imenice s nastavkom Imenice s nastavkom o Imenice s nastavkom e Najvie imenica a vrste imaju u Nom.jd. nulti ili nitini nastavk : sa zavrnim zatvornikom ( bor,in,ovjek ) imenice sa zavrnim o koje je nastalo vokalizacijom protonika l (aneo,dio,pepeo) posuenice sa zavrnim dugim o (bistro,biro) posuenice sa zanaglasnom duinom na zavrnim otvornicima e i u (atelje, bife, Dante, sie) imenice s nastavkom o

osobna imena prezimena i odmilice s viesuglasnikim osnovnim zavretkom (debeljko,deko,ujko,Zlatko,zloko) imenice tueg podrijetla (auto,kakao,loto,video) nastavak e

imaju osobna imena i prezimena na je (Hrvoje,Maroje,Vukoje) nominativni nastavak i

imaju ope imenice i vlastita imena neslavenskog podrijetla (Bambi,Gandhi,Bobi,remi,Zagi) imenice s nastavkom u

imenice tueg podrijetla (emu,iglu,intervju)Sklonidba imenica a-vrste

jedninaNom.oraopanjBeduhzvonarbogacmozak

Gen.

Dat.

Ak.

Vok.

Lok.

Instr.

Alomorfizam nastavaka izricanje istoga padea dvama nastavcima Vokativ jd. u/e (nenepanik/nepanik) Nastavk e uvjetuje alomorfizam osnova na k g h c z pa tako u vokativo imamo palataliziranu osnovu Od pravila odstupamo ako je vokativna osnova zbog palatalizacije izrazom toliko razliita od nominativa da bez napora ne moemo dovesti svezu Imenice na ar oznaavaju vritelja radnje,mogu imati oba nastavka u vokativu (povijesno r nekada bilo nepano)

Instrumental jednine gdje alomorfizam nastavaka uvjetuje PRIJEGLAS i RAZJEDNAENJE

Alomorfizam osnova

iz genitiva dobivamo pravu osnovu u Nom,jd. mogua vokalizirana osnova (l/o) i proirena osnova (nep. A) u kosim padeima obezvuena osnova u vokativu jednine palatalizirana osnovamnoina Nom.konj

Gen.

Dat.

Ak.

Vok.

Lok.

Instr.

Alomorfizam nastavaka

samo u Gen.mn. a i iju ( -i imaju imenice za mjerne jedinice, -iju zub,gost,nokat,mrav,deko,prst)

Alomorfizam osnova

u genitivu mnoine proirena osnova imenice stranog podrijetla kao keks,bend,dirigent,akt,jogurt u genitivu mnoin eneke imaju proirenu osnovu a neke ne D,L i I mnoine imaju sinkretizirane padene nastavke Prisutna sibilarizacija s obzirom na zavretak osnove pa imamo sibilariziranu osnovu (ispred i ima) mogu imati dugu i skraenu mnoinu (-ov,-ev) prijeglas uvjetuje nastavku duga mnoina skoro sve jednoslone,dvoslone i neke troslone rijei (stol-ov-i ; panj-ev-i) dosljedno se izmjenjuju prema prijeglasu

Golub-(ov)-i ( alomorfizam jer ima i kratku mnoinu

dugu mnoinu nemaju: 1. jednosloni nazivi pripadnika naroda (kot,ved,eh)2. imena novanih jedinica (cent,jen)3. tuice koje obino zavravaju na dl, -cl (knedl,krmenadl,nicl)4. neke imenice koje promjenom u dugu mnoinu mjenjaju znaenje sati satovi

akti - aktovi

skraena mnoina/produljena jednina

akovani/akovanin (-in gramatiki morfem koji znai jedninu)2. imenice srednjeg roda (a-vrsta)

od sklonidbe mukog roda s-vrste razlikuju se po tome to su mu Nominativ,Akuzativ i Vokativ sinkretizirani Neke imenice u mnoini proiruju osnovu sa n- (vrijeme) ;sa t- (dijete); i sa v- (podne), sa s- (udo,nebo,tijelo) Nastavci u Nom.jd. o za nenepanik i e za nepanik Nastavak e Imenice kojima osnova zavrava na nepanik,slivenik c, treptajnik r te skupom t ( bie,djelce,dvorite,granje,jajace) Imenice koje proiruju osnovu sa et- ; -en- ; -ev- ( dijete,janje,pile,breme) Nastavak a ima imenice DOBA (starije gramatike proglaavale su je nesklonjivom Ako osnova zavrava na dva suglasnika pojavljuje se neproirena osnova (nep. a) Imenice koje proiruju osnovu sa et- i znae mlado najee nemaju mnoine od iste osnove ,nego ju zamjenjuju zbirnom imenicom (djeca,drvee,guad) ili mnoinom tvorenom na sufiks i (maii,pilii)Specifine mnoine

udesa oka

udo oko oi

uda oesa

kola tijela

kolo tijelo

kolesa tjelesa

neba nebo

nebesa

uha

uho ui

uesa NomSel-oPolj-eTele-Dob-a

Gen

Dat

Ak

Vok

Lok

Instr

Sklonidba a-vrste imenica srednjeg rodaJednina

Mnoina

Nom

Gen

Dat

Ak

Vok

Lok

Instr

Imenice enskoga roda (i-vrsta)

Ovoj vrsti pripadaju imenice enskoga roda koje u NA.jd. imaju nulti ili nitini nastavak , a u G.jd. i svim ostalim padeima nastavak i

U ovu slonidbu spadaju mnoge apstrektne imenice izvedene sufiksom -ost,zbirne imenice izvedene sufiksom ad te imenica ki, koja produuje osnovu umetkom er Mnoina imenica srednjeg roda oi i ui takoer pripada ovoj promjeni

Ovamo spadaju i imenice enskoga roda s nepostojanim a i zavrnim samoglasnikom nastalim vokalizacijom l>o (misao,pomisao,pogibao)

Imenice sa viesuglasnikim zavretkom u G.jd,osim onih na t i d,u Nom.jd imaju nepostojano a (bojazan,misao,ravan,sablazan) Veina padea ove sklonidbe sinkretizirana

U nominativu i akuzativu jednine l se zamjenjuje s o na kraju rijei (misao-misli)

U instrumentalu jednine veina imenica moe imati dva nastavka i ju (ispred nastavka ju imenika osnova se jotira)

Zbirne imenice na ad ne mogu imati nastavak ju

U genitivu mnoine sve imenice mogu imati nastavak i, a samo neke nastavak iju ( kostiju,kokoiju,grudiju,prsiju,oiju,uiju)

Uzorak sklonidbe imenica i-vrste

NomKost-Misao-Ravan-Ljubaznost-

Gen

Dat

Ak

Vok

Lok

Instr

Nom

Gen

Dat

Ak

Vok

Lok

Instr

Sklonidba imenica e-vrste

Imenice enskoga rod s nastavkom a u Nom.jd; ali toj vrsti pripadaju i imenice mukoga roda s nastavkom a i sve ostale imenice koje imaju u Gen.jd. nastavak e (zeko,ujo,medo) Ovdje pripada i imenica mati U dativu i lokativu jednine imenica kojima osnova zavrava na k,g,h ispred nastavka i moe provesti sibilarizaciju tako da je esta sibilarizirana osnova (ovo se pravilo ne provodi dosljedno- u imenicama enskih imena i imenica koje znae stanovnice naseljenih mjesta;u mnogim opim imenicama: liga,kolega,psiha,papiga,juha,baka,seka) Vokativ jednine moe imati razliite nastavke o e i a U genitivu mnoine samo tri imenice imaju nastavak u (ruka,noga,sluga),nastavak mohu imati sve imenice Imenice s oblikom genitiva sa esto imaju nepostojano a ako ima osnova zavrava na dva suglasnika, pa tu imamo pojavu proirene osnove Nep. a esto se ne umee u imeniku osnovu te ako se ono ne umetne moemo imati nastavak i PREDNOST TREBA DATI OBLIKU S NEPOSTOJANIM A

Uzorak sklonidbe imenica e-vrste

Nomen-a

Gen

Dat

Ak

Vok

Lok

Instr

PRIDJEVI

Promjenjiva vrsta trorodnih rijei sa sklonidbom i stupnjevanjem(kvalitativni),odreenim i neodreenim oblikom Prema znaenju: Kvalitativni (opisni) kakvo je to ? Relacijski (odnosni) kakvo je to u odnosu na koji pojam ? (posvojni i gradivni) ;odnos prema pripadnosti,prema vremenu,prema prostoru,prema grai GERUND : glagolski pridjev radni,glagolski pridjev trpni,glagolski pridjev sadanji i glagolski pridjev proli Glagolski pridjev proli i sadanji u suvremenim se gramatikama ne spominju kao posebna vrsta rijei. Danas se u gramatikama ta vrsta rijei naziva popridjevljeni glagolski prilozi,a time sugerira da su pridjevi nastali naknadno poslije priloga Gramatika svojstva pridjeva Osobitost je pridjeva u hrvatskom knjievnom jeziku da se nastavanim morfemom iskazuju 4 gramatika obiljeja: rod,broj,pade i odreenost/neodreenost

Odreenost i neodreenost moe se izrei gramatiki kvalitativnim i gradivnim pridjevom,a posvojni pridjev uvijek odreuje predmet- pa je on ve sam od sebe odreen

Neodreen pridjev samo svojim leksikim sadrajem kvalificira predmet ne odreujui ga nego istiui samo njegovo svojstvo

Neodreeni pridjev upotrebljava se u obliku imenskog predikata i predikatnog proirka

Neodreeni pridjev moe se oekivati uz kvalitativni genitiv,te uz nainske i koliinske priloge

Upotreba odreenog oblika moe se oekivati uz vlastita imena, razne biljne i ivotinjske vrste,pridjevi na ski ki ki nji ji i uz pokazne zamjenice

Pridjevi na ov ev in sklanjaju se kao neodreeni

Sklonidba (ne)odreenih pridjeva

1. Neodreeni pridjevi

Neodreeni se pridjevi mukog i srednjeg roda u jednini sklanjaju prema imenikoj sklonidbi Padeni su nastavci enskog roda i svih triju rodova u mnoini ne razlikuju od padenih nastavaka za odreeni oblik pridjeva

Neodreeni pridjevi mukog roda imaju u nominativu jednine (i akuzativu) nepostojano a, i to pridjevi koji zavravaju na ak, -an, -ar

U oblicima bez nepostojanog a moe doi do dodira dvaju umnika koji su razliiti po zvunosti pa se provodi jednaenje po zvunosti

2. Odreeni pridjevi

Sklanjaju se po sklonidbi koja se zove pridjevna sklonidba (pridjevno-zamjenika)

Ima posebne nastavke u genitivu,dativu i lokativu jednine mukoga i srednjega roda, a nastavci za enski rod i i za mnoinu svih triju rodova jednaki su kao u neodreenih pridjeva

Pridjevi srednjeg roda na nenepanik u N.jd. imaju nastavak o ,a na napanik nastavak e

Ako osnova m.r i s.r zavrava na nenepanik, pridjev e u G,D,L jd imati nastavke oga omu om, a ako osnova zavrava na nepanik ega emu em (prijeglas)

Stupnjevanje pridjeva

Samo se opisni pridjevi stupnjuju, a gradivni ako su u ulozi opisnog pridjeva;ako su u prenesenom znaenju

Nije apsolutna kategorija to znai da se ne mogu ni svi opisni stupnjevati

POZITIV je temeljni oblik pridjeva

KOMPARATIV nam kazuje da odreeni pojam ima osobine vie nego drugi, pa je zato uvijek upotrebljavan uz genitiv. Za tvorbu komparativa koristimo nastavke -i (i)ji SUPERLATIV oznauje pojam koji ima najviu osobinu

Za tvorbu superlativa koristimo dometak naj- koji stavljamo na komparativ

Oba stupnja tvore se sintetiki tj. od nastavaka

Stupnjevanje je leksika kategorija

Postoji tzv. Analitika kompozicija koja se tvori pomou priloga manje-vie-najvie-najmanje. Stilski je i razgovorno obiljeena.Uzorak sklonidbe odreenog i neodreenog pridjeva (jednina)

m.rs.r.rm.rs.r.r

NomNom

GenGen

DatDat

AkAk

VokVok

LokLok

InstrInstr

Brojevi Gramatiki se ne mogu definirati u potpunosti

Vrsta rijei koje znae tono zbrojivu koliinu ili redoslijed

Postoje glavni i redni brojevi,brojevne imenice i brojevni pridjevi

Glavni brojevi

Brojka (1,2,3,4...)

Broj (jedan, dva, tri...)

Jednostavni su brojevi oni do 20 i oni koji znae stotice, desetice

Sloeni su oni kombinirani (1548)

Pisanje: dvadeset i jedan ili dvadeset jedan (samo u bankovnom prometu piemo sve zajedno)

Jedan,jedna,jedno,jedni,jedne,jedna

Sklonidba kao odreeni pridjev,osim stupnjevanja

Dva,dvije,oba,obadva(tautologija),obje,obadvije

Tri

etiri

Sklonidba broja dva( po ovom uzorku i obadva,obadvije....)

Jd.m.rods.rod.rod

Nom

Gen

Dat

Ak

Vok

Lok

instr

Sklonidba broja tri ( po istom uzorku i etiri)

Jd.

Nom

Gen

Dat

Ak

Vok

Lok

Instr

Brojevi s prijdlogom se ne sklanjaju Pet,est... gramatiki su prilozi; dolazi uvijek imenice u genitivu mnoine

Brojevne imenice (slue za brojenje OSOBA i BIA)

Tvorbeni dometci: -ica ; -oje ; -ero Dvojica,trojica- osobe mukog roda Dvoje,troje- brojanje osoba,bia ali i ivotinja razliitog spola Petero,estero,sedmero Brojevni pridjevi

Uz pluralia tantum i imenice koje znae par npr. Dvoje hlae, dvoji svatovi Redni brojevi Koje je to po redu u nekome nizu Ponaaju se kao odreeni pridjevi,ali nemaju stupnjevanjeZamjenice U reenici se ponaa gramatiki kao pridjev ili imenica Semantiki prazne Imenike ili pridjevne zamjenice temeljna je podjela Promjenjiva vrsta rijei s padeima,a ovisno o tome jesu li jednorodne ili trorodne,dijele se na imenike ili pridjevne

Osobne zamjenice

Oznauju sudionike u komunikacijskome procesu Budui da njima oznaujemo govornika (ja,mi), sugovornika (ti,vi)i negovornika (on,ona,ono...) te zamjenice LEKSIKI izriu kategoriju osobe

Neke imaju nenaglaene oblike(zanaglasnice) u GDA jd. i mn.

Naglaeni oblici upotrebljavaju se: (pozicijski odreeni) Na prvome mjestu u reenici

Iza suprotnih i sastavnih veznika

Kada izriemo suprotnost

Iza prijedloga,zbog toga lokativ nema zanaglasnih oblika

Uz akuzativne oblike prijedloge proirujemo s a (uza nj)Povratna zamjenica

Oznauje da su vritelj i trpitelj ista osoba Budui da su vritelj i trpitelj ista osoba to se dokazuje metodom supstitucije tako da umjesto SE postavimo rije koja je subjekt,odnosno vritelj Isti izraz ima i estica se ali u posve drugome znaenju nego li zamjenica Formalno (oblikom) se razlikuju jer se estica se ne moe zamijeniti sa sebeUzorak skolonidbe osobnih i povratne zamjenice

NomjationonoonaMi vioni

Gensebe,se

Dat

Ak

Vok

Lok

Instr

Kako se upotrebljavaju neodreene zamjenice s prijedlogom? Sloene su zamjenice u veini sluajeva prave sloenice pa ih treba pisati zajedno Zamjenice se esto zdruuju s prefiksima i to: S prijedlogom PO piu se zajedno u znaenju neodreenih zamjenica (pokoji,poneki,poneto Ako prefiks PO uva svoje dijelno znaenje,onda se pie rastavljeno od zamjenice Kada se prijedlog PO zdrui sa zamjenicom moe tvoriti u prilog (poto,potom,poneto) S predmetcima I,NI,NE nastaju sloene neodreene zamjenice (itko,ita.iiji,ikoji) Rijece se I NI NE piu se odvojeno u sluajevima : 1. Kad predmetak I slui za pojaanje i 2. Kad kakav prijedloga razdvaja NI od zamjenice 3. Kad estice NI i NE stoje uz zamjenicu,ali slue za nijekanje (ne tko govori,nego to govori!) Kad sloenica nita ima zamjeniko znaenje,ne odvaja se Zamjenice se mogu zdruivati sa esticom GOD i to dvojako: 1. Kad je estica GOD naglaena,pokazuje neogranienost jer se odnosi na svaku osobu ili predmet iste skupine i tada se pie odvojeno,ono ak moe biti rastavljeno i zanaglasnicom. I 2. estica GOD moe postati drugi dio sloene zamjenice koja pokazuje ravnodunost prema izboru,tada god nema svog naglaska i pie se zajedno s prethodnom rijei,takoer se i u sklonidbi dodaje osnovnom obliku zamjenice. Zamjenike se sintagme mogu tvoriti rijeicama put,bilo ili mu drago koje se piu odvojeno od zamjenice (koji put,svaki put, koji mu drago) Odvojeno od prijedloga piu se zamjenike zanaglasnice nj,me,te,se i instrumental mnomUpitno-odnosne zamjenice-imenine TKO, TO Imaju jedan oblika za rod i broj,ali poseban oblik za ivo i neivo Slue ili kao upitne ili kao odnosne,esto su veznici pa su tada odnosne Sklanjaju se po pridjevno-zamjenikoj sklonidbi,imati na umu naveske Od upitno-odnosnih zamjenica izvode se neodreene zamjenice npr. netko,neto,itko,ita,svatko,svataPosvojne zamjenice i povratno posvojna zamjenica-pridjevne

Gramatiki pridjevi,trorodne i imaju broj Sklanjaju se po pridjevno zamjenikoj sklonidbi Izriu pripadnost govorniku,sugovorniku odnosno negovorniku Povratno posvojna zamjenica izrie pripadnost svim govornim osobama,a u reenici je to vritelj radnje (subjekt) Povratno posvojna zamjenica ima 4 oblika: dulji ( mojega krai ( mojeg stegnuti ( moga/mog nestegnuti ( mojega/mojeg upotreba povratno-posvojne zamjenice svoj ja moj

ti tvoj

on njegov Doao je na autobus.

mi na

vi va

oni njihovo

svoj Imam svoj auto/moj

Ima svoj auto/tvoj

Ima svoj auto/njegov ? ( onemoguena komunikacija

svoj se ne moe upotrijebiti u genitiv jer ima DISTRIBUCIJSKO OGRANIENJE, ona u nominativu gubi svoje zamjeniko znaenje

zamjenica svoj upotrebljava se u pravom pridjevnom znaenju: vlastit,roeni;srodan,blizak,prisan;slobodan,nezavisan;naroit,originalan

znaenje u pasivnim reenicama je bitno i subjekt i objek moraju imati leksiku povezanost,te to moramo imati na umu kada prebacujemo u aktiv

pokazne zamjenice

pokazuju udaljenost govornika od onoga o emu se govori ovaj ( neposredna udaljenost taj ( dalje malo onaj ( najdalje tu se ne ubraja ovakav, takav, onakav jer su to pridjevi,a ne ni ovako,tako,onako jer su to prilozi DEIKSIJA je kategorija koja pokazuje udaljenost 1.stupanj proksimal najblie 2.stupanj medijal srednja udaljenost 3.stupanj distal najudaljenije Skljanja se po pridjevno-zamjenikoj sklonidbi One su upuivake rijei Upitno-odnosne-pridjevne

znae neodreenost ili su reenini veznici koji,iji,kakav,kolik sve odnosne zamjenice zamjenjive su nekom imenicom od njih dakako tvorimo neodreene pridjevne zamjenice u koje takoer ubrajamo zamjenicu sav Glagoli promjenjiva vrsta rijei s osobnim oblicima promjenjive rijei kojima se izriu pojmovi promatrani u procesu su kao radnja,stanje i zbivanje (semantika def.) za radnju je znaajna svjesna i namjerna upotreba energije vritelja radnje pri zbivanju se energija troi nesvjesno i nenamjerno proizvodi nesvjesni uinak;uzronici su prirodni zakoni kod stanja nema vidljivog procesa ni promjene granica meu ovim kategorijama nije apsolutna odreeni morfoloki oblici glagola su rijei koje oblicima izriu oprjeke vremenu,vidu,stanju,nainu,osobi i broju

sprezivi,osobni ili finitni oblici jer imaju kategoriju osobe bitno je napomenuti da je vid semantika kategorija jer nije vidljiva u gramatinom nastavku glagola kao ostale,nego je vidljiva u osnovi sprezivi glagolski oblici:prezent,aorist,imperfekt,perfekt,pluskvamperfekt,futur(I. i II.), imperativ,kondicional(I, i II.)

nesprezivi oblici:infinitiv,glagolski prilog sadanji i proli, glagolski pridjev radni i trpni

infinitiv

oznauje radnju bez oznake gramatike osobe,vremena i naina i po tome se pribliava imenicama,ali glagolske kategorije vida i stanja sadrane su i u infinitivu i po tome infinitiv pripada sustavu glagolskih oblika infinitiv je neodreeni glagolski oblik uglavnom zavravaju na ti i na i svaki glagolski oblik hrvatskog knjievnog jezika odreen je dvjema kategorijama: vidom i stanjem jer svaki pripada jednom vidu(svrenom ili nesvrenom i stanju(aktivu ili pasivu. Te glagolske kategorije obuhvaaju sve glagolske oblike i tako ih objedinjuju u jedan glagolski sustav. Ostale su kategorije svojstvene samo nekim glagolskim oblicima.GLAGOLSKI VID leksika kategorija kojom se izrie traje li glagolska radnja u prolosti,sadanjosti ili budunosti svi glagoli imaju svreni i nesvreni vid,samo neki imaju drugaije oblike za oba vida,a o vidu nekih glagola zakljuujemo iz konteksta vid je dvojan(binaran): svreni vid izraava radnju kao cjelinu,obuhvaenu jednim pogledom nesvreni vid ostavlja to obiljeje neizraeno,tj. radnja se obavlja u procesu bez obzira na poetak i kraj (mogue prepoznati u sintagmama jo uvijek+glagol,stalno+glagol) glagoli jednog vida imaju obino parnjake drugoga vida ( vidski parnjaci glagoli svrenog i nesvrenog vida ne podudaraju se potpuno u svim oblicima

veina se glagolskih oblika tvori od jednog ili drugog vida (aorist,imperfekt)

prezent svrenih glagola ne upotrebljava se za izricanje prave sadanjosti; negirani imperativ ograniava se na samo nesvrene glagole... (gradivo sintakse)

neki glagoli imaju oba vida pa se zovu dvovidni, ti glagoli nemaju vidske parnjake

glagoli na irati glagoli koje znae objedovati

GLAGOLSKA OSOBA

odnos izmeu govornika,glagolskog znaenja (radnja,stanje,zbivanje) i subjekta trostruki obavijesno odnos 1.osoba govornik=subjekt 2.osoba sugovornik=subjekt 3.osoba negovornik=subjekt (osoba o kojoj se govori) Mnoina samo upuuje na vie govornika,sugovornika i negovornikaGLAGOLSKO VRIJEME

Prolost(perfekt,aorist,imperfekt,pluskvamperfekt),sadanjost(prezent) i budunost(futur I. i II.) (svevremenost) Morfoloki je odreeno prolo,sadanje i budue glagolsko vrijeme izreeno nastavcima,a semantiki u kontekstu Izrie procesKATEGORIJA STANJA

Kategorija stanja izraava usmjerenost ili neusmjerenost glagolske radnje prema subjektu u reenici

Aktiv i pasiv Pasiv ili trpno glagolsko stanje izraava usmjerenost glagolske radnje na subjekt

Aktiv ili djelatno glagolsko stanje ne izraava usmjerenost glagolske radnje na subjektu pa se glagolski oblici koji ne pokazuju taj odnos nalaze u aktivu; subjekt je vritelj radnje KATEGORIJA NAINA

Nain je glagolski oblik koji oznauje odnos izricatelja reenice prema vrenju glagolske radnje

Indikativ,imperativ,kondicional,optativ Prva tri naina izriu se sprezivim glagolskim oblicima Indikativ ili izjavni nain oznauje radnju kao stvarnu tako to izrie prisutnost radnje u stvarnosti ili joj tu prisutnost nijee. Nijekanje prisutnosti radnje mijenja znaenje izjavnog naina jer se govori o odsutnosti radnje u odreenom vremenu. Znaajna je osobina izjavnog naina obvezatna povezanost s vremenom. Imperativ ili zapovjedno nain prikazuje djelovanje kao takvo koje se treba ili ne treba ostvariti po volji druge osobe kao potreba,poticaj ili odluna molba. Zbog naravi izricanja volje, imperativ se izrie u 2.os jednine i u 1.os i 2.os mnoine,a iznimno u 3.os jednine (neka rade !) Kondicional ili pogodbeni nain prikazuje radnju kao moguu,pretpostavljenu ili poeljnu. On se izrie sloenim oblicima. (2 kondicionala) Optativ ili eljni nain izrie elju da se glagolska radnja dogodi ili ne dogodi. On nema svojega morfolokoga izraza, nego se izrie glagolskim pridjevom radnim i zato se posebno ne ukljuuje u morfologiju glagolskih oblika hrvatskog knjievnog jezika.GLAGOLSKI ROD (DIJATEZA)

Nije rod u smislu imenikog roda Semantiko-sintaktiki odnos vritelja i subjekta Tri odnosa izmeu vritelja i subjekta Aktiv S=V Uitelj hvali uenika. Pasiv SV ; S=T Uenik je hvaljen od uitelja. Medij S=V=T Hvalim se.TVORBA GLAGOLSKIH OBLIKA

Glagolski sustav hrvatskoga knjievnoga jezika ima 17 kategorija oblika Jedan neodreeni oblik: infinitiv Sedam vremena: prezent,aorist,imperfekt,perfekt,pluskvamperfekt,futur I. i II. Tri naina: imperativ,kondicional I. i II. Dva glagolska pridjeva: radni i trpni Dva glagolska priloga: sadanji i proli Dva glagolska stanja: aktiv i pasiv Jedni su oblici jednostavni (nesloeno,sintetski), a drugi sloeni ( perifrastiki) Infinitivna osnova dobiva se tako da od infinitiva glagola maknemo infinitivni nastavak ti Prezentska osnova tvori se tako da glagol postavimo u 3.os mnoine te joj oduzmemo nastavak za dato lice

TVORBA JEDNOSTAVNIH GLAGOLSKIH OBLIKA1. PREZENTPrezentska osnova + nastavci em e e emo ete u

-jem je je jemo jete ju

-im i i imo ite e

-am a a amo ate aju

( glagoli htjeti i moi imaju 1.os jednine nastavak u ( mogu,hou)

(duina prezentskih nastavaka katkada ima razlikovnu ulogu (prezent i imperativ)

2. IMPERFEKT(tvori se od nesvrenih glagola i po tome je komplementarno prolo vrijeme s aoristom,koji se tvori od svrenih glagola

Prezentska osnova + nastavci ah ae ae asmo aste ahu

-jah jae jae jasmo jaste jahu

-ijah ijae ijae ijasmo ijaste -ijahu (nastavke ah ae... dobivaju glagoli s nastavkom ati

(nastavke jah jae... dobivaju glagoli s nastavcima nuti,-jeti.ljeti,-njeti i iti

(nastavke ijah ijae.... dobivaju glagoli kojima prezentska osnova zavrava na zatvornik3. AORIST(tvori se od svrenih glagola i po tome je komplementarno prolo vrijeme s imperfektom

Infinitivna/aorisna osnova + nastavci h smo ste e

-oh e e osmo oste oe 4. IMPERATIV

(nema oblika za sve osobe,nego samo za one kojima se moe zapovijediti neposredno a to su 2.os jd. i 1. i 2.os mn.

(Za 3.os upotrebljava se neka + prezent

Prezentska osnova + nastavci mo -te

-i imo ite

-ji -jimo jite

-aj ajmo ajte5. GLAGOLSKI PRIDJEV RADNIInfinitivna osnova + nastavci o la lo li le la

-a(o) la lo (a)li le la6.GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI(tvori se od prijelaznih glagola,a katkada i od neprijelaznih i povratnih

Infinitivna/prezentska osnova + nastavci en ena eno

-jen jena jeno

-n na no

-t ta to7.GLAGOLSKI PRILOG SADANJI(tvori se od nesvrenoh glagola

3.os. prezenta + -i8.GLAGOLSKI PRILOG PROLIInfinitivna osnova + -avi av

-vi vTVORBA SLOENIH GLAGOLSKIH VREMENAPerfekt

(prolo glagolsko vrijeme,koristi se za izricanje prolosti

Glagolski pridjev radni + nesvreni prezent glagola biti (sam,si,je,smo,ste,su)

Pluskvamperfekt

(pretprolo glagolsko vrijeme

Glagolski pridjev radni + perfekt/imperfekt pomonog glagola biti(bila sam,bijah,bjeh)

Futur ili futur prvi

(budue glagolsko vrijeme

Infinitiv + nenaglaeni prezent pomonoog glagola biti

Futur egzaktni ili futur drugi

(predbudue vrijeme

Glagolski pridjev radni + dvovidni prezent pomonog glagola biti(budem,bude...)

Kondicional prvi ili kondicional sadanji

(pogodbeni nain,izrie uvjet ostvarenja radnje

Glagolski pridjev radni + aorist pomonog glagola biti (bih,bi,...)

Kondicional drugi ili kondicional proli

(pogodbeni je nain

Glagolski pridjev radni + kondicional prvi pomonoga glagola biti (bila bih...)NEPROMJENJIVE RIJEIPrilozi

Adverbi Nepromjenjiva vrsta rijei koje oznauju neko obiljeje,odreenje pojma tp ga izrie glagol,pridjev ili koji drugi prilog Prilozi mogu izblie oznaavati i imenice ako ona znai radnju (skitanje nou...) Meutim, budui da se prilozi tvore od opisnih pridjeva popriloenjem, ili sufiksima o ili e, to se moe rei da se tvore i od komparativa i superlativa pridjeva pa nije potrebno prilozima pripisivati ni djelominu promjenjivost Prilozi najee imaju okolnosno znaenje, oznauju razliite okolnosti vrenja glagolske radnje pa prema tome razlikujemo mjesne,vremenske,uzrone,nainske i koliinske priloge (mogu imati i neka druga obiljeja ( namjerni i iskljuni) Neki prilozi kao blizu,prije,poslije imaju i vremensko i mjesno znaenje (mogue je dakle da prilozi imaju i dva znaenja) Neki pak prilozi imaju posebna znaenja (vjerojatno,jamano,moda,valjda,navodno)( njima iskazujemo vjerojatnost,doputanje,nesigurnost,opravdano oekivanje,pretpostavke ili sumnju Prilozi s posebnim znaenjima pripisuju se esticama,a neke je priloge teko razgraniiti od estica iako je kriterij za razgraniavanje u naelu jasan: prilog ima ulogu reeninog lana ili je odredbeni dio u okviru kojeg reeninog lana, a estice ne mogu imati tu sintaktiku ulogu Upuivako zamjeniko znaenje imaju prilozi koji zamjenjuju druge priloge i prilono upotrebljene padene izraze pa se po tome smatraju prilonim zamjenicama. To su prilozi koji izriu odnos prema osobi, pokazuju da je to u blizini pojedine osobeProstorPitanjeU odnosu sa zamjenicom

jation

mjestogdjeovdjetuondje

ciljkamoovamotamoonamo

smjerkudaovudatudaOnuda

Prilozi van i vani razlikuju se time to VAN dolazi kao cilj kretanja,a vani oznauje mjesto glagolske radnje Prilozi ovdje ondje znae mjesto radnje i nisu preporuljivi za koritenje kada elimo izrei cilj kretanjaPrijedlozi

Prepozicije Pomone gramatike rijei koje oznauju podreenost jedne punoznane rijei drugoj i time izriu meusobni odnos predmeta ili radnji koje izriu punoznane rijei ( otiao je na livadu ) S prijedlozima dolaze samo zavisni padei,najee genitiv,najrjee dativ,a lokativ se upotrebljava samo s prijedlozima Prijedlozi radi,nasuprot,unato,usprkos mogu iz stilskih razlog doi poslije imenica ili zamjenica ( POSLIJELOZI Prijedlozi Netvorbene rijei (bez,do,iz,iza,pred,preko,prema,protiv....) Sloeni od dvaju prijedloga to je rijetko vidljivo (ispod,iznad,nasuprot,izmeu,nasred,spram...) Sloeni od prijedloga i imenice (dovrh,nadno,namjesto,naoko,usprkos..) Poprijedloenjem samih imenica i priloga (elo,du,kraj,mjesto,nie,okolo,) Prijedlog GLEDE glagolskog je postanja Popis prijdloga poprilino je otvoren, ali se pravim prijdlozima nazivaju oni iz prve i druge skupine Prijedlozi su obino prednaglasnice,nenaglaene rijei koje se izgovaraju zajedno s naglaenom rijei iza sebe kao izgovorna cjelina,a naglasak dobivaju samo kad silazni preskoe na njih Prijedlozi bez,iz,k,kroz,nad,niz,nuz,od,pod,pred,s,uz dobivaju navezak a Likovi s naveskom upotrebljavaju se iz glasovnih ili morfolokih razloga,kako bi se izbjegla glasovna skupina teka ili nemogua za izgovoriti Prijedlog S dobiva navezak kada rije iza njega poinje sa s z i ispred zamjenice mnom i sa rijeima koje poinju sa ks- ps- Prijedlog K upotrebljava se s naveskom ako rije iza njega poinje sa k- i g- Neki se prijedlozi upotrebljavaju i u okrnjenom obliku, bez posljednjeg otvornika (naspram,pram,porad,me..) Genitiv: od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, van, unutar, iznad, ispod, vie, povie, nie, prije, uoi, poslije, nakon, za, tijekom, tokom, dno (podno, nadno, odno), vrh (povrh, navrh, uvrh, zavrh), elo, nakraj, onkraj, krajem, potkraj, sred (nasred, posred, usred), oko, okolo, blizu, kod, kraj, pokraj, pored, nadomak, nadohvat, i, u, mimo, du, uzdu, irom, diljem, preko, bez, osim, mjesto (umjesto, namjesto), uime, putem, (s) pomou, posredstvom, izmeu, (na)spram, put, protiv, nasuprot, usuprot, usprkos, unato, zbog, uslijed, radi (zaradi, poradi), glede, prigodom, prilikom, povodom Dativ: k(a), prema, naprama, nadomak, nadohvat, nasuprot, usuprot, usprkos, unato, protiv Akuzativ:kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, meu, nad, pod, pred, za Lokativ:na, o, po, prema, pri Instrumental:s(a), pred, za, nad(a), pod(a), meu Dativ tei osamostaljenju od padea. Neki padei koji mogu doi i s genitivom, prvenstveno se koriste s dativom (nasuprot, unato, usprkos...).

Prijedlozi izrii u druga znaenja: dodavanje,doputanje,drutvo,izluivanje,izuzimanje,lienost,mjera,nain,namjena,oznaka, pripadanje,red,sredstvo,svrhuuzrok,zaklinjanje,zamjenu

Veznici Konjukcije Nepromjenjive pomone rijei koje slue za povezivanje rijei i sureenica u sloenim reenicama i reenica u diskursu Prema tome veu li nezavisne ili zavisne sureenice,razlikujemo zavisne i nezavisne veznike. Nezavisni veznici su: i,pa,te,ni,nit,a,ali,dok,nego,no.ve,kad li.kad ono,samo,samo to... Nezavisnim se veznicima veu i rijei koej u reenici imaju istu slubu tj. veu se subjekti,objekti i prilone oznake Zavisni veznici izriu odnos zavisnosti izmeu dviju sureenica,tj. oni odreuju sureenicu kao zavisnu Zavisni veznici: da,da li, kako , e, im, dok, poto,nakon to, jer, budui da Zavisni se veznici ne upotrebljavaju u povezivanju rijei Veznici mogu biti jednolani i dvolani,a vezniku ulogu mogu imati i neki skupovi rijei pa tu govorimo i o vielanim veznicima Veznici se dijele: Prave- oni koji slue samo za povezivanje reenica i rijei Nepravi- pripadaju i drugim vrstama rijei,a slue i za povezivanje reenica (neodreene zamjenice- tko to koji iji kakv kolik ( odnosne zamjenice i prilozi) Rije TO moe biti i pravi veznik Veznici sstoje ispred rijei ili na poetku reenica koje povezuju Veznici a i ni uvijek su prednaglasnice,a ostali su naglaeni Veznici da,kad mogu biti i prednaglasnice,ali mogu biti i naglaeni kad izanjih dolaze zanaglasnice: da je,kad je... ili se ovi vezniki skupovi mogu pridruiti naglaenoj rijei iza sebe Jedino je veznik li nenaglaen, i dolazi iza prve naglaene rijei ili drugih nenaglasnica koje tada dobivaju naglasak i prestaju biti nenaglasnice prema znaenju jedni su veznici semantiki odreeni jer u knjievnom jeziku imaju samo jedno znaenje tako veznici a,ali izriu suprotnost; dakle zakljuivanje; osim izuzimanje; im neposrednu prijevremenost; budui da,jer uzronost; iako,premda,makar doputanje takvih veznika je malo,veina je veznika semantiki prazna tj. oni nemaju odreeno znaenje, nego samo slue za povezivanje, a znaenje dobivaju od reenice koju povezuju neki nezavisni veznici upotrebljavaju se i za isticanje tj. ne povezuju rijei ili reenice nego ih samo istiu,to se vidi po tome to dolaze na poetak teksta ili odlomka

estice

rijece,partikule ili modalne rijei nepromjenjive rijei koje slua za oblikovanje ili preoblikovanje reeninog ustrojstva, za isticanje ili davanje drugaijega znaenja pojedinim rijeima, a slue i za subjektivno modalnu ocjenu reenice kao cjeline za oblikovanje pitanja slue estice li,zar estica li upotrebljava se u neutralnom pitanju,iza drugih upitnih rijei estica li upotrebljava se gotovo tautoloki,iz stilskih razloga,da pojaa upitnost,nesigurnost estica li upotrebljava se iza nijenoga prezenta kada se oekuje potvrdan odgovor estica zar upotrebljava se u reenicama kada se pita sa sumnjom,nevjericom,uenjem,odbijanjem,poricanjem estica zar zajedno s nijenicom ne na kraju reenice upotrebljava se kad se oekuje da e se n apitanje odgovoriti potvrdno za nijekanje slui estica ne,nijenica ili negacija za posebno isticanje slue reenice bar,ba,ak,ma,takoer,upravo,ta.. za ono to je blizu 1.osobi ( evo;2.eto;3.eno ; naravno ovo uzimamo u obzir koliko kontekst doputa estica god kao drugi,naglaeni dio opih zamjenica istie da iskaz vrijedi za svaku osobu predmet ili pojavu iste skupine,a uz uz zamjenike priloge i vremenske veznike da iskaz vrijedi za svako,odnosno najvee ostvarnje onoga o emu se u reenici govori estica put,puta u vezi s pridjevima i rednim brojevima i pokaznima zamjenicama pokazuju mjesto u nizu radnja dogaaja rije neka,osim to je veznik,kao estica slui za iskazivanje zapovjedi,elja,blagoslova,proklinjanja,doputanja,mirenja s ime, a udvojena prijetnje i prijekora estica je i da kad nije u slubi veznika,nego se dodaje da oznai slobodni,neupravni govor ili nesigurnu tvrdnju da je estica i u prilonim vezama i u zapovjednom prezentu drugu skupinu estica ine nepromjenjive rijei kojima se izriu razliita subjektivna-modalna obiljeja i ocjene reenica kao cjeline,asintaktiki ne pripadaju toj cjelini,nego ine cjelinu za sebe. To su nepromjenjive rijei kao npr. da,dabome,dakako,data,doista,zaista,tovie,meutim,naprotiv kao to proizlazi iz reenoga,estice kao vrsta rijei imaju u reenicama dvojaku ulogu: jedne slue za preoblikovanje reenica ili znaenja pojednih rijei,a druge su jednakovrijednice reenici;esto ista estica moe doi u objema ulogamausklici

uzvici nepromjenjive rijei koje nemaju izrazitijeg logikoga znaenja,nego slue kao kompleksni izraz za izricanje osjeaja,duevnih raspoloenja,za dozivanje ili poticanje ili za oponaanje prirodnih zvukova odreenija znaenja imaju i usklici koji su onomatopejski izrazi za oponaanje neartikuliranih zvukova to ih ovjek isputa u raznim prilikama,usklici za ivotinjske glasove i za ostale prirodne zvukove usklici imaju glasovni sklop kao i ostale rijei,ali esto imaju i osebujan,koji nije uobiajen i mogu u drugih rijei(hmmm,thjaa,pssst);katkada oznauje i glas koji ne postoji u jeziku kao fonem,a esto im i naglasak odudara od opih naglasnih pravila koja vrijede za ostale rijei usklici su otvoren skup rijei jer se mogu tvoriti novi i neprestano se tvore,ali tvorbeno na sasvim osebujan nain tvorba usklika ima samo neka opa obiljeja koja se ne mogu obuhvatiti odreenijim tvorbenim pravilima,pa se postanak novih usklika i ne smatra tvorbom,nego jezinim stvaranjem usklici su sintaktiki potpuno samostalne rijei,moe se rei da su zapravo nesinatktike rijei ulazei u tekst i reenice,usklici se sintaktiki ne povezuju s drugim rijeima u reenici,pa se odvajaju zarezom ili usklinikom;jedino se ne odjeljuju uz vokative jer su im oni po sintaktikim obiljejima potpuno srodni pa se neki spremni i vokative ubrojiti u usklike meu usklike mogle bi se ubrojiti i potapalice,rijei dodue s odreenim znaenjem,ali koje se u govoru upotrebljavaju bez toga znaenja kao znak da govornik ne zna to bi rekao,pa ubacuje da popuni stankeopisni atribut + imenica u genitivu koja se odnosi na neku drugu imenicu

ZAMJENICE

OSOBNE- imenuju govornika sugovornika i negovornika (ja,ti,mi,vi)

POVRATNA (sebe,se)

UPITNO-ODNOSNE (tko,to)

NEODREENE (netko,neto)

NEODREENE- (ikoji,iiji,ikakav,svekoji...)

UPITNO-ODNOSNE- (koji,iji,kakav,kolik)

POKAZNE-ovaj,taj,onaj

POVRATNO-POSVOJNA (svoj)

POSVOJNE- (moj,tvoj,njegov,njezin...)

IMENINE

PRIDJEVNE

OSOBNE (on,ona,ono,oni,one,ona)

Ovisno o navesku

Prisutnost meuglasnikog j