montiranje klima uređaja

5/26/2018 Montiranje Klima Ureaja

1/15

STROJARSKA KOLA ZA INDUSTRIJSKA I OBRTNIKAZANIMLANJA

RIJEKA JOE VLAHOVIA 10

ELABORAT ZAVRNOG RADA

UGRADNJA KLIMA UREAJA

Mentor: Uenik:

Drako Lovri, profesor Dorian Valenta

U Rijeci, svibanj, 2014.


2/15

STROJARSKA KOLA ZA INDUSTRIJSKA I OBRTNIKAZANIMLANJA

Prosudbeni odbor za zavrni rad

Uenik: Dorian Valenta

Matini broj:

Razred: 33

kolska godina:2013/2014

Obrazovno podruje:

Zanimanje: Instalater monter

Naziv zadatka:

Ugradnja klima ureaja.

Opis zadatka:

Uenik e se za konzultacije obratit svojem mentoru.

Zadatak zadan: Rok predaje pisanog rada: Predvieni datum obrane:

Mentor:

Potpis:


3/15

Sadraj:

1. Klimatizacija ......................................................................................................... 1

2. Namjena ............................................................................................................... 2

3. Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni .................................... 2

3.1. Komforna klimatizacija ...................................................................................... 2

3.2. Industrijska klimatizacija ................................................................................... 2

4. Vrste klimatizacijskih sustava ............................................................................... 3

4.1. Niskotlani ili nisko brzinski klimatizacijski sustavi............................................ 3

4.2. Visokotlani ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi......................................... 4

5. Toplinske pumpe .................................................................................................. 4

6. Ugradnja klime ..................................................................................................... 6

7. Probijanje zida sa povezivanje unutranje i vanjske jedinice............................... 9

8. Povezivanje instalacije na unutranjujedinicu ..................................................... 9

9. Instalacija vanjske jedinice ................................................................................. 10

10. Provjera spojeva ............................................................................................. 10

11. Vakumiranje (pojam vakumiranje) i punjenje freonom .................................... 11

Literatura .................................................................................................................. 12


4/15

1

1.Klimatizacija

Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajueg stupnja

ugodnosti za boravak ljudi, ali i drugih ivih bia. U irem smislu termin se moeodnositi na bilo koji oblik hlaenja, grijanja, ventilacije ili dezinfekcije koji mijenjaju

stanje zraka.

Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaa tehnike postupke za ostvarivanje

eljenih parametara zraka te njihovo odravanje u prostoru pomou termo

tehnikih sustava tijekom itave godine. eljeni parametri koje treba kontrolirati u

optimalnim graninim vrijednostima su vezani uz uvjete toplinske ugodnosti. To sutemperatura, vlanost zraka, brzina strujanja, istoa zraka, buka, itd.

Klimatizacijski sustavi obavezno ukljuuju dovoenje svjeeg zraka u prostor koji

se klimatizira, tj. ukljuuju i ventilaciju prostora jer u tehnikom smislu, sustavi koji

nemaju dovod svjeeg zraka nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu

klimatizacijski ureaji jer nemaju mogunost ovlaivanja niti odvlaivanja zraka,

ve slue samo za grijanje i hlaenje zraka).

Slika 1 Klima ureaj s led diodama


5/15

2

2.Namjena

Klimatizacija obuhvaa grijanje, hlaenje, odvlaivanje, proiavanje i ventilaciju

zraka.

1. Grijanje: klima ureaji nam omoguuju preciznu kontrolu temperature te

odravanje konstantne temperature tijekom cijele godine bez obzira na

vanjske uvjete.

2. Hlaenje: klima ureaji, pogotovo tijekom vruih ljetnih mjeseci, nam

omoguuju hlaenje prostorija ime se stvara ugodna atmosfera za

boravak ljudi.

3. Odvlaivanje: u reimu hlaenja klima ureaj moe odvlaivati zrak

pruajui osjeaj svjeeg zraka. Ljudsko bie osjea da je razina od 40 do

60 % ugodna razina vlage.

4. Proiavanje: klima ureaji mogu proizvesti svje i ist zrak jer su

opremljeni filterima koji apsorbiraju praine i neistoe iz zraka.

5. Ventilacija: ventilacija moe biti ugraena u sustav klima ureaja. Ona

djeluje na principu da uzima zrak iz unutranjosti prostorije i zamjenjuje ga

svjeim vanjskim zrakom.

3.Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni

3.1. Komforna klimatizacija

To su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Odravaju

temperaturu od 20 do 27C, te relativnu vlanost od 40 do 60% uz brzinu

strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.

3.2. Industrijska klimatizacija

Industrijska klimatizacija obuhvaa sustave koji stvaraju optimalne uvjete za

odvijanje nekog proizvodnog ili tehnolokog procesa, kao to su temperatura,

vlaga, istoa zraka. Primjenjuju se u pogonima za proizvodnju elektronikih

ipova, mlijeka, raunalnih sustava, vina, ampanjca, Parametre sustava

definiraju tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u

industrijskom prostoru.


6/15

3

4.Vrste klimatizacijskih sustava

Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedea i vrijedi i za sustave

komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:

4.1. Niskotlani ili nisko brzinski klimatizacijski sustavi

Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu

klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). Vezan za brzinu strujanja

je problem buke koju stvara zrak strujei kroz kanale, pogotovo pri strujanju

kroz kanale velikih dimenzija. Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. Koriste

se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazalita, muzeji, itd.

Slika 2 Vaillant


7/15

4

4.2. Visokotlani ili visokobrzinski klimatizacijski

sustavi

Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od

1500 do 3000 Pa. Kanali su najee krunog presjeka (inae kod niskotlanih

sustava mogu i najee jesu pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera)

prvenstveno zbog krutosti stjenki. Koriste se kada je ograniena mogunost

smjetaja kanalskog razvoda, obino za urede na izlazima (anemostati

ureaji koji raspruju mlaz u mnogo smjerova i na taj nain smanjuju brzinu

strujanja). Jo jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja slui za

smanjenje brzine strujanja zraka.

5.Toplinske pumpe

Toplinska pumpa nam omoguuje da toplinu iz okoline iskoritavamo za grijanje

zatvorenog prostora. Toplinu iz tla preuzima medij koji krui podzemnim cijevima.

Ovako zagrijan medij stie u toplinsku pumpu gdje predaje toplinu drugom plinovitom

mediju u isparivau. Ovaj se zagrijava, raste mu tlak no kompresor ga stlauje u

tekue stanje pri emu se dodatno podie temperatura (npr. s 3 - 7C na 50 ili

70C). Ovako zagrijan medij odvodi se cijevima do izmjenjivaa u velikom spremniku

gdje toplinu predaje vodi (ili drugom mediju - npr. za cijevi podnog grijanja). Pritom se

hladi i povratnim vodom vraa u toplinsku pumpu. No, kako je cijeli sustav pod tlakom

koji u pojedinim koracima procesa dosee i 15 bara, ovaj ohlaeni medij protiskuje se

kroz sapnicu (ekspanzijski ventil) nakon ega se irenjem naglo hladi (i do -3C) i

ulazi u ispariva. Zbog velike temperaturne razlike izmeu medija zagrijanog

toplinom tla (8 - 12C) i ohlaenog plinovitog medija, u isparivau toplina naglo

prelazi na plinoviti medij i zagrijava ga npr. do + 3C pri emu se u plinu podie tlak.

Nakon prisilnog stlaivanja u kompresoru temperatura dodatno raste do 50 ili 70C,

a tu toplinu medij predaje vodi u izmjenjivau (kondenzatoru) u velikom spremniku. I

to se ponavlja stalno u krug.


8/15

5

Slika 3 Vanjska jedinica toplinske pumpe


9/15

6

6.Ugradnja klime

Ugradnja klime najee predstavlja najvei problem. Nestrunom ugradnjom se

najee gubi garancija, a najvei broj kvarova nastaje uslijed loe ugradnje. Uslijedeemtekstu e biti objanjeni osnovni postupci ugradnje, ali to ne znai da se

savjetuje nestrunim osobama da po koracima montiraju ureaj. Za dobru montau

su neophodni strunost, specijaliziran alat i ureaji koji se ne mogu zamijeniti

klasinim kunimureajima. Iako je u startu malo vea cijena isplati e se ubrzo u

ugradnji.

Sastavni dijelovi:

I Unutranja jedinica

1. Okvir prednjeg panela

2. Prednji panel

3. Filter zraka iza prednjeg

panela

4. Horizontalni usmjerivai zraka

5. Vertikalni usmjerivai zraka

6. Prijemnik signala daljinskog

upravljaa

7. Svjetlei indikator

8. Prekida

9. Daljinski upravlja

II Vanjska jedinica

10. Cijev i omota

11. Konekcijski kabl

12. Ventil

13. Ventilator


10/15

7

1. Provjeriti da li su isporueni svi neophodni dijelovi koji se nalaze u specifikaciji uz

ureaj

2. Provjeriti uvjete garancijei da li zavisi od osobe koja montira ureaj (najei

uvjet garancije je da moe da montira samo ovlateniservis)

3. Provjeriti elektrinu instalaciju u kui/stanuda li je potrebno premjetanje

elektrinog prikljuka, provjeriti snagu elektrine instalacije i da li posjeduje

uzemljenje koje je neophodno

4. Odrediti mjesto vanjske i unutranje jedinice


11/15

8

(podeavanjevisine unutranjejedinice, ako je plafon preko 2.5m postavlja se na

2.2m zbog uinka) Ovo je okvirnauniverzalna slika, uz svaki ureaj se isporuuje

slika. Pored navedenih ogranienja treba voditi rauna o maksimalnom razmaku

vanjske i unutranje jedinice, kondenzacijske cijevi, maksimalna razlika izmeu

vanjske i unutranje jedinice moe biti 5-15m. Zavisi da li se savijaju cijevi, kolika je

koliina freona - da li treba dopuniti.

5. Montiranje nosaa (limenog profila) unutranje jedinice na zid.

Prisloniti nosa uz zid i obiljeiti mjesta za rupe u zidu (voditi rauna na predviene

razmake zidova), izbuiti rupe i uarafiti oslonac. Najee se oslonac uvruje sa

4-6 arafa(dimenzije zavise od podloge na koju se privruje). Obavezno voditi

rauna o idealno horizontalnom poloaju.


12/15

9

7.Probijanje zida sa povezivanje unutranje i vanjske

jedinice.

Neophodno je da otvor bude sa blagim nagibom, najee se vri svrdlom 55mm(dovoljna mjera za nesmetano provlaenje cijevi i kabla). Zbog odvoda

kondenzata potrebno je da unutranja jedinica bude viaod vanjske i da otvor u

zidu bude ispod, nii od unutranje jedinice. Ukoliko je potrebno nastavljati c ijevi

kroz koje prolazi freon, najpraktinije je da to bude ispod unutranje jedinice i da

spoj ne prolazi kroz otvor u zidu. U sluaju eventualnog kvara, to omoguuje laki

popravak.

8.Povezivanje instalacije na unutranju jedinicu

Izolacija dvije cijevi kroz koje prolazi freon (bakrene cijevi) se vri odvojeno. Uz

izolirane cijevi treba dodati kondenzacijsko crijevo. Povezivanje kabela za

napajanje i komunikacija sa vanjskom jedinicom. Najee u desnom djelu

unutranje jedinice postoji poklopac ispod kojega se nalaze prikljunice za kabel.

Nakon povezivanje kabela prelazi se na povezivanje cijevi. Cijevi se sijeku na

tonu mjeru alatom za rezanje bakarnih cijevi.

Zatim se cijevi pripremaju za spajanje na unutarnju jedinicu tako to se alatom

raire krajevi i nakon toga ventilima uvrste za unutranju jedinicu.


13/15

10

9.Instalacija vanjske jedinice

Mjesto vanjskejedinice je odreeno na osnovu parametara iz toke4. Vanjska

jedinica moe biti na viem poloaju od unutranje jedinice, ali u tom sluaju

kondenzacijsko crijevo ne smije ii uz brdo ka van, ve je neophodno odvod

staviti u unutranjosti prostorije ispod unutranje jedinice. Kod razlike u visini

iznad 2m treba obavezno staviti sifone.

Sljedei korak je uvrivanje nosaa vanjskejedinice za zid (izjednaiti razmak

nosaa sa nogicama koje se nalaze na vanjskoj jedinici). Otvor u zidu kao i

neophodne dimenzije vida zavise od tipa zida. U zavisnosti koji model ureaja se

montira, za bunije ureaje se stavljaju gumene podloke izmeu nogica klima

ureaja i nosaa radi smanjenja vibracija i buke. Sljedeikorak je povezivanje

kabela na vanjsku jedinicu i povezivanje cijevi na vanjsku jedinicu (isti postupak

pripreme cijevi kao za unutranju jedinicu).

10. Provjera spojeva

Uvezivanje cijevi, kabela i crijeva za odvod kondenzata. Rebrasto crijevo za

odvod kondenzata unutranje jedinice se postavlja kao najnie.


14/15

11

11. Vakumiranje (pojam vakumiranje) i punjenje freonom

Sve prethodne tokenestruni majstori mogu napravit slueise raznim alatima

koji nisu prvenstveno napravljeni za ugradnju klima ureaja. Vakumiranje

predstavlja najvei problem nestrunima, au svakim uputama klima ureaja ovo

predstavlja obavezni korak. Klima ureajponekad moe radit i ako se ovaj korak

ne napravi, to neki majstori rade, ali e ubrzo uslijediti velike posljedice.

Ovim postupkom se izvlai zrak i vlaga iz sistema da bi se potom pustio plin

freon. Takoer, ovako se provjerava i kompletna instalacija, kako kasnije ne bi

dolo do curenja freona.

Vakumiranje se moe vriti:

vakuum pumpom (specijalnim kompresorom za tu namjenu)

obinim kompresorom slian kompresoru iz friidera

Vakuum pumpa se prikljuuje na vanjsku jedinicu preko manometara za kontrolu

pritiska koji se povezuju na ventil za punjenje freonom klima ureaj. Taj ventil se

nalazi na manjem ventilu vanjske jedinice.


15/15

12

Literatura

1. http://www.arijanova.hr/klima_uredjaji.php ( 10.05.2014 )

2. www.acs-klime.rs/.../sve_o_klima_uredjaju.pdf ( 10.05.2014 )3. http://www.ve-trgo.hr/klima/17-jo-informacija-o-klima-ureajima ( 09.05.20114 )

4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimatizacija ( 08.05.2014 )

montiranje klima uređaja

Documents