Monetarna politika, izvoz i tečaj10. konvencija hrvatskih izvoznika

1. lipanj 2015.

Boris Vujčić, guvernere-mail: boris.vujcic@hnb.hre mail: boris.vujcic@hnb.hr

1 Realni tečaj i izvoz1. Realni tečaj i izvoz

Pokazatelji cjenovne i troškovne j jkonkurentnosti hrvatskog gospodarstva

105

110

105

110

90

95

100

90

95

100

ks, 2

010.

=100

ks, 2

001.

=100

75

80

85

75

80

85 inde

inde

k

75752001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.Nominalni - lijevoRealni, uz potrošačke cijene - lijevoRealni, uz jedinični trošak rada u uk. gospodarstvu - lijevoRealni, uz proizvođačke cijene - desnoRealni uz jedinične troškove rada u prerađivačkoj industriji lijevo

Napomena: Pad indeksa predstavlja realnu efektivnu aprecijaciju. Realniefektivni tečaj kune uz proizvođačke cijene uključuje hrvatski indeksproizvođačkih cijena industrije na nedomaćem tržištu koji je raspoloživ odsiječnja 2010.

Realni, uz jedinične troškove rada u prerađivačkoj industriji - lijevo

Izvor: HNB

Kretanje cjenovne konkurentnosti Hrvatske povoljno u usporedbi p j p

s komparativnom grupom zemalja

Realni efektivni tečajevi uz potrošačke cijene (2000 =100)Realni efektivni tečajevi uz potrošačke cijene (2000.=100)

Zemlje sa stabilnim i/ili fiksnim tečajem Zemlje sa slobodno fluktuirajućim tečajem

90

100

110

120

90

100

110

120

50

60

70

80

50

60

70

80

40

50

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

Bugarska Hrvatska Estonija LetonijaLitva Slovačka Slovenija

40

50

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

Češka R. Madžarska PoljskaRumunjska Hrvatska*

Napomena: Rast indeksa predstavlja realnu efektivnu deprecijaciju * Hrvatska je na ovu sliku stavljena radi usporedbe.Izvori: BIS; HNB

j

...troškovna konkurentnost poboljšana nakon p jpočetka krize

Realni efektivni tečajevi uz ULC u ukupnom gospodarstvuRealni efektivni tečajevi uz ULC u ukupnom gospodarstvu (2000.=100) Zemlje sa stabilnim i/ili fiksnim tečajem Zemlje sa slobodno fluktuirajućim tečajem

90

100

110

120

100

110

120

130

60

70

80

60

70

80

90

50

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.Bugarska Estonija Hrvatska Letonija

Litva Slovenija Slovačka

50

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

Češka Rep. Hrvatska Madžarska

Poljska Rumunjska

Napomena: Rast indeksa predstavlja realnu efektivnu deprecijaciju * Hrvatska je na ovu sliku stavljena radi usporedbe.Izvor: Eurostat

j j j

... no, ostvarenja hrvatskog izvoza nepovoljnija , j g p j jnego u usporedivoj skupini zemalja

Robni izvoz (2000 =100)Robni izvoz (2000.=100)

Zemlje sa stabilnim i/ili fiksnim tečajem Zemlje sa slobodno fluktuirajućim tečajem

400450500550600650

300

350

400

450

500

100150200250300350

100

150

200

250

300

50100

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

Bugarska Hrvatska Estonija LetonijaLitva Slovačka Slovenija

50

100

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

Češka R. Madžarska PoljskaRumunjska Hrvatska*

*Hrvatska je na sliku zemalja sa slobodno fluktuirajućim tečajem stavljena radi usporedbe.Izvori: Eurostat; HNB

j j

Ne postoji izravna veza između rasta izvoza i p jkretanja tečaja – u dobrim vremenima...

2008 20032008. vs. 2003.

Izvoz roba i uslugaRealna efektivna aprecijacija tečaja

PL

RO

CZ

SK

LT

LV

RO

SK

EE

HU

LV

BG

CZ

EE

BG

PL

0 5 10 15 20 25 30 35

SI

LT

HR

0 25 50 75 100 125 150

HR

SI

HU

Napomena: Podaci prikazuju ukupnu postotnu promjenu indeksa realnog efektivnog tečaja deflacioniranog potrošačkim cijenama ipostotnu promjenu izvoza roba i usluga između dva razdoblja. Crveni stupići prikazuju zemlje koje provode politiku stabilnogtečaja a plavi stupići zemlje sa plivajućim tečajem u većini godina za razdoblje obuhvata Crvena okomita (isprekidana) linijatečaja, a plavi stupići zemlje sa plivajućim tečajem u većini godina za razdoblje obuhvata. Crvena okomita (isprekidana) linijaoznačava prosječnu promjenu za zemlje sa stabilnim tečajem, a plava linija za one s plivajućim tečajem.

Izvori: BIS; Eurostat

...niti u kriznim vremenima2013 2008

Realna efektivna deprecijacija tečaja Izvoz roba i usluga

2013. vs. 2008.

HR

CZ

HU

PL

EE

RO

LV

LT

BG

SI

LV

RO

HR

CZ

SK

PL

BG

EE

-5 0 5 10 15 20

SK

LT

EE

-10 0 10 20 30 40 50 60

HR

HU

SI

Napomena: Podaci prikazuju ukupnu postotnu promjenu indeksa realnog efektivnog tečaja deflacioniranog potrošačkim cijenama ipostotnu promjenu izvoza roba i usluga između dva razdoblja. Crveni stupići prikazuju zemlje koje provode politiku stabilnogtečaja, plavi stupići zemlje sa plivajućim tečajem, a crni stupići zemlje članice europodručja u većini godina za razdobljeobuhvata. Crvena okomita (isprekidana) linija označava prosječnu promjenu za zemlje sa stabilnim tečajem i članice europodručja,a plava linija za one s plivajućim tečajem.Izvori: BIS; Eurostat

Robni izvoz RH prema ekonomskim grupacijama zemalja

• nakon punopravnog članstva povećan rast izvoza u EU ponajprije u nove zemljenakon punopravnog članstva, povećan rast izvoza u EU, ponajprije u nove zemlječlanice

• nakon blagog pada udjela izvoza u zemlje članice CEFTA-e u 2013., u 2014.primjetan blagi opravak izvoza (posebice u Srbiju te BIH)primjetan blagi opravak izvoza (posebice u Srbiju te BIH)

2005.=100

200

220

160

180

200

100

120

140

60

80

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

EU15 EU12 CEFTA

Izvor: DZS

Ostali Ukupno

Razlozi zaostajanja hrvatskog izvoza za j j gusporedivim zemljama?

promjene realnih efektivnih tečajeva imaju slab iograničen utjecaj na kretanje hrvatskog izvoza parazloge treba potražiti u:razloge treba potražiti u:

važnosti i značaju ne-cjenovne konkurentnosti

relativno nepovoljnom poslovnom okruženju

slabom priljevu ulaganja u izvozno orijentirane sektorep j g j j

nepovoljnoj geografskoj i proizvodnoj strukturi izvoza

relativno slabim ulaganjima u istraživanja i razvoj

2 Monetarna politika i kamatne stope2. Monetarna politika i kamatne stope

Kamatne stope za kreditiranje poduzeća na p j ppovijesnom minimumu

9

10

9

10

5 71 6

7

8

6

7

8

%%

4,58

5,71

4

5

4

5

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Prosječna vagana kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećimaProsječna vagana kamatna stopa na dugoročne kredite poduzećima

Napomena: Posljednji dostupni podaci za kamatne stope su za travanj 2015.Izvor: HNB

k t t k dit b k d ći bilj ž t i t d

p

kamatne stope na kredite banaka poduzećima bilježe postupni trendsmanjenja

zrcali se u izrazito visokoj likvidnosti... zrcali se u izrazito visokoj likvidnosti

Likvidnost banaka i kamatne stope na Višak likvidnosti bankovnog sustava pdomaćem financijskom tržištu

20

24

18

20 6,06,0Hrvatska ‐višak devizne likvidnosti

Hrvatska ‐višak kunske likvidnosti

gu europodručju i Hrvatskoj (u % BDP-

a)

12

16

20

10

12

14

16

lrd.

HR

K

%

4,0

5,0

4,0

5,0

BDP‐u (%)

Europodručje ‐ višak likvidnosti

4

8

2

4

6

8

u m

2,0

3,0

2,0

3,0

Udio u B

002007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Višak kunske likvidnosti - desnoVišak devizne likvidnosti - desnoPrekonoćna međubankovna kamatna stopa - lijevo

0,0

1,0

0,0

1,0

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 3./2015.

Napomena: Višak kunske likvidnosti je razlika između stanja naračunima za namirenje poslovnih banaka kod HNB-a i iznosa kojegbanke moraju održavati na tim računima prema obračunu obveznepričuve. Višak devizne likvidnosti su likvidna devizna potraživanja

p jKamatna stopa na trezorske zapise MF-a (364 dana u HRK) - lijevo

/

Napomena: Višak likvidnosti u eurozoni jest višak rezervi uodnosu na regulatorno zahtijevanu obveznu rezervu (eng.excess reserves). BDP za europodručje odnosi se na 19zemalja članica, dok se podatak za višak likvidnosti odnosi nap p j

veća od minimalno propisane razine Odlukom o minimalnopotrebnim deviznim potraživanjima.Izvor: HNB

j , peurozonu promjenjivog sastava.Izvori: ECB, Eurostat, HNB, DZS

Regulatorni trošak smanjen za dvije trećineRegulatorni trošak smanjen za dvije trećine

Trošak regulacije na margini – alternativna mjera karakteraTrošak regulacije na margini alternativna mjera karaktera monetarne politike

2,5

Trošak regulacije

1 5

2,0

g j

1,0

1,5

%

0,5

0,02008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. III.2015.

Trošak regulacije procijenjen je kao vagana razlika između najmanjeg potrebnog povrata na plasmane ioša egu ac je p oc je je je ao aga a a a eđu aj a jeg po eb og po a a a p as a enominalnog troška izvora financiranja banaka, uvažavajući kolik sredstava banke ne mogu plasirati zbogregulatornih zahtjeva.

Izvor: Izračun HNB-a.

... no, i dalje znatno veće nego u europodručju

Prosječne kamatne stope za poduzeća u europodručju i Hrvatskoj

9

10

6

7

8

9

%

2

3

4

5

0

1

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

2015

.

Europodručje Hrvatska

Izvori: ESB; HNB

Europodručje Hrvatska

Kamatne stope uvelike povezane s rizikom ljzemlje

Kamatne stope na novoodobrene kratkoročne kredite poduzećima i kreditniKamatne stope na novoodobrene kratkoročne kredite poduzećima i kreditnirejting

Napomene: Rejting je prikazan kao prosjek numeričkih vrijednosti rejtinga triju rejting agencija (Fitch, Moody's i Standard & Poor's).Numeričke vrijednosti pokazuju koliko je po pojedinoj agenciji pojedina država iznad/ispod investicijskog rejtinga BBB-/Baa3. Rejtingpoprima vrijednosti od -9 do 9, pri čemu -9 označava najniži špekulativni rejting (C kod Fitch i Moody's, te R kod S&P), a 9 označavanajbolji mogući rejting (AAA kod Fitch i S&P te Aaa kod Moody's) Kamatne stope odnose se na novoodobrene kreditenajbolji mogući rejting (AAA kod Fitch i S&P te Aaa kod Moody's). Kamatne stope odnose se na novoodobrene kreditenefinancijskim poduzećima, s ročnošću do 1 godine i iznosom do 1 mil. EUR.Izvori: ESB, Bloomberg

Kamatne stope povezane rizikom (rejtingom) lj RH iž bi i li i i ik ljzemlje, u RH niže nego bi implicirao rizik zemlje

Kamatne stope na novoodobrene dugoročne kredite poduzećima i kreditniKamatne stope na novoodobrene dugoročne kredite poduzećima i kreditnirejting

Grčka

‐9

‐8

‐7

‐6ejtin

g

MadžarskaPortugal

Hrvatska

R² = 0,3672

6

‐5

‐4

‐3

‐2

‐1

0

Špekulativn

i re

tnog

rejtinga

Češka

E ij

SlovačkaPoljska Letonija

LitvaSlovenija

ŠpanjolskaItalijaBugarska

Rumunjska0

1

2

3

4

5

cijski re

jting

Pogo

ršan

je kr

edit

DanskaNjemačkaŠvedska

FinskaNizozemskaAustrijaFrancuska

Belgija Estonija6

7

8

9

100 1 2 3 4 5 6 7 8

InvesticP

Napomene: Rejting je prikazan kao prosjek numeričkih vrijednosti rejtinga triju rejting agencija (Fitch, Moody's i Standard & Poor's).Numeričke vrijednosti pokazuju koliko je po pojedinoj agenciji pojedina država iznad/ispod investicijskog rejtinga BBB-/Baa3. Rejtingpoprima vrijednosti od -9 do 9, pri čemu -9 označava najniži špekulativni rejting (C kod Fitch i Moody's, te R kod S&P), a 9 označavanajbolji mogući rejting (AAA kod Fitch i S&P te Aaa kod Moody's) Kamatne stope odnose se na novoodobrene kredite

Dugoročna kamatna stopa na kredite poduzećima (%), prosinac 2014.

najbolji mogući rejting (AAA kod Fitch i S&P te Aaa kod Moody's). Kamatne stope odnose se na novoodobrene kreditenefinancijskim poduzećima, s ročnošću do 1 godine i iznosom do 1 mil. EUR.Izvori: ESB; Bloomberg

Napredak je vidljiv, no još uvijek nedostatan

100

120

60

80

40

60

0

20

IE SE FI UK DK BE FR NL AT DE EL IT ES PT HR HU SI CZ SK PL LT LV EE RO BGIE SE FI UK DK BE FR NL AT DE EL IT ES PT HR HU SI CZ SK PL LT LV EE RO BG

Doing Business (Ukupni rang 2015.)

Doing Business (Ukupni rang 2008.)

Izvor: World Bank, Doing Business 2015.

Zaostajanje Hrvatske u odnosu na zemlje j j jSrednje i Istočne Europe

Doing Business Global Competitiveness Index

Lakoća Global 

100

150

200

Lakoća poslovanja

Pokretanje posla

Ishođenje Provođenje

Rješavanje nesolventnosti

80

100

120

Competitiveness Index

Institucije

InfrastrukturaSofisticiranost poslovanja

Inovacije

0

50

100j

građevinske dozvole

Dobivanje priključka el. 

Trgovanje preko granice

Provođenje ugovora

0

20

40

60

Makroekonomsko okružje

Zd t i

Veličina tržišta

poslovanja

energije

Registriranje vlasništva

Dobivanje kreditaZaštite 

manjinskih

Plaćanje poreza

granice Zdravstvo i osnovno 

obrazovanje

Visoko obrazovanje

Učinkovitost Učinkovitost 

Razvijenost financijskog 

tržišta

Tehnološka spremnost

Dobivanje kreditamanjinskih investitora

Hrvatska CEE zemlje

tržišta robatržišta rada

Hrvatska CEE zemlje

Izvor: World Bank, Doing Business 2015. Izvor : World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2014-2015.

Hrvatska na začelju EU-a prema regulaciji j p g jtržišta proizvoda (PMR indeks, 2013.)

2 5

2,0

2,5

1 0

1,5

0,5

1,0

0,0

ozem

ska VB

Austrija

Danska

Italija

Estonija

Finska

Njemačka

Portugal

adžarska

Slovačka

Belgija

Češka

panjolska

Irska

sembu

rgrancuska

Litva

Šved

ska

Malta

Bugarska

Latvija

Poljska

Cipar

umun

jska

Sloven

ijaGrčka

Hrvatska

Izvor: OECD

Nizo N M Šp

Luks Fr B

RuS

Nepoduzetnička klima uz velik udio državne pkontrole

Državnakontrola Preprekepoduzetništvu

1,50

2,00

2,50

3,00

3,50

Državna kontrola

1 00

1,50

2,00

2,50

Preprekepoduzetništvu

0,00

0,50

1,00

,

ozem

ska VB

Estonija

Austrija

panjolska

Njemačka

Češka

Malta

Danska

Latvija

adžarska

Irska

Finska

Italija

Litva

Portugal

Belgija

Šved

ska

Cipar

Slovačka

rancuska

sembu

rgSloven

ijaHrvatska

umun

jska

Bugarska

Grčka

Poljska

0,00

0,50

1,00

Slovačka

ozem

ska

Italija

Danska

Austrija

Portugal VB

Finska

Estonija

Litva

Poljska

Njemačka

rancuska

Madžarska

Bugarska

Šved

ska

ksem

burg

Belgija

Sloven

ijaČe

ška

Grčka

Irska

Hrvatska

Latvija

umun

jska

Cipar

panjolska

Malta

Niz Š p N M Fr

Luk S

RuB

Niz N F MB

Luk S

Ru Šp

1 60

1,80

Preprekeza trgovinu i investicije

3,03,5

Državno vlasništvo

Detaljnija podjela

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

0,00,51,01,52,02,53,0

Uključenost države u poslovanje poduzeća

Složenost regulatornih procedura

Prepreke za FDI

Ostale prepreke za trgovinu i investicije

0,00

0,20

0,40

zozemska

Belgija VB

Finska

ksem

burg

umun

jska

Bugarska

Madžarska

Poljska

Irska

Francuska

Portugal

Njemačka

panjolska

Češka

Italija

Danska

Grčka

Slovačka

Malta

Austrija

Cipar

Šved

ska

Estonija

Latvija

Sloven

ijaLitva

Hrvatska

Administrativno opterećenje startup‐

ova

Regulatorni protekcionizam 

postojećih poduzeća

Izvor: OECD

Niz

Luk Ru M F N Šp Prosjek EU 27 zemalja  Hrvatska

Okvir monetarne politike izrazito ekspanzivanOkvir monetarne politike izrazito ekspanzivan

HNB vodi politiku stabilnog nominalnog tečaja kune premaeuru uz izrazito ekspanzivno orijentiranu monetarnu

litikpolitikuStabilnost tečaja posljedica dugotrajne spremnosti HNB-ada ga branida ga braniDoseg monetarne politike ograničen mnogobrojnimdomaćim strukturnim problemima van domene djelovanjadomaćim strukturnim problemima van domene djelovanjamonetarne politikeTroškovi financiranja pod velikim utjecajem kreditnogTroškovi financiranja pod velikim utjecajem kreditnogrejtinga (rizičnosti) zemlje

Hvala na pažnji!

3 Ciljanje deprecijacije?3. Ciljanje deprecijacije?

Kako i uz koje posljedice ostvariti ciljanu deprecijaciju?

kreiranjem kuna deviznim intervencijama (višaklikvidnosti već sada na rekordnoj razini!?)

bj i b j j d đ i t č jobjavom i branjenjem određene razine tečaja(cijena/trošak takve politike u terminima međunarodnihpričuva?)pričuva?)povećanjem deviznih obveznih pričuva (podizanjeregulatornog troška ima negativne posljedice)egu a o og oš a a ega e pos jed ce)kupovanjem vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu(nema nikakve garancije da bi se takav oblik operacija( g j p jprelio u ciljano slabljenje tečaja)prelaskom na režim valutnog odbora (manja fleksibilnostnego što ju imamo danas)

Povlašteni tečajevi i financiranje iz primarne emisije – napuštanje tržišne ekonomije i j p j j

povratak u prošlost

korištenje povlaštenog tečaja za izvoznike nije dozvoljeno- takve akrobacije praktički bi značile korištenje višestrukihtečajeva napuštanje konvertibilnosti i članstva u MMF utečajeva, napuštanje konvertibilnosti i članstva u MMF-u

povlašteni pristup primarnoj likvidnosti pod uvjetima koji supovoljniji od tržišnih predstavlja netržišnu redistribuciju ilisubvencioniranje - HNB nema mandat za takvo postupanje

takve mjere su uvijek i svugdje u domeni političkogodlučivanja (mjere selektivnog kreditiranja iz bivše države),i predstavljaju udar na neovisnost središnje banke zanjeno ostvarenje zakonom zacrtanih ciljeva

Promjena monetarnog režima

kredibilitet okvira za provođenje monetarne politiketeško se stječe, a iznimno lako gubi

ciljana deprecijacija u visoko euroiziranoj, maloj,otvorenoj, te visokozaduženoj zemlji može biti pogubaneksperiment s nepoznatim konačnim učincima, kako naizvozne performanse Hrvatske, tako i na financijskustabilnost zemljestabilnost zemlje

negativne posljedice (očekivanja, inflacija)

pitanje povjerenja u novi monetarni režim (ciljana razinamože se mijenjati, zašto sutra ne bi bilo 5% ili 10%!)može se mijenjati, zašto sutra ne bi bilo 5% ili 10%!)

Važnost strukture gospodarstva za dinamiku BDP-a

8

10

Simulacije dinamike BDP-a uz različite udjele izvoza i uvoza

0

2

4

6

%

8

-6

-4

-2

-10

-8

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Hrvatska Hrvatska1 Hrvatska2

Napomena: Plavom linijom prikazana su ostvarenja rasta realnog BDP-a RH, crvenom linijom dinamika rasta uz slovenske udjeleizvoza i uvoza u BDP-u, a zelenom uz slovačke udjele izvoza i uvoza u BDP-u.Izvor: DZS; procjene HNB-ap j

Dinamika robnog izvoza RH Godišnje stope rasta robnog izvoza prema podacima DZS-a i platnobilančnim

202530

Godišnje stope rasta robnog izvoza prema podacima DZS a i platnobilančnim podacima

051015

%

‐20‐15‐10‐5

‐25

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

Prema podacima DZS‐a Prema platnobilančnim  podacima 

Napomena: Podaci DZS-a o robnome izvozu se za potrebe sastavljanja platne bilance, između ostaloga, umanjuju zaoplemenjivanje. Također, platnobilančni podaci uključuju prilagodbe za obuhvat.Izvori: DZS; HNB

Važnost inozemnih izravnih ulaganja g jza izvoz (1)

Udio izvoza FDI poduzeća u % ukupnog hrvatskog izvozaUdio izvoza FDI poduzeća u % ukupnog hrvatskog izvoza

Izvori: FINA za podatke do 2010., kasnije DZS i HNB

Važnost inozemnih izravnih ulaganjaVažnost inozemnih izravnih ulaganja za izvoz (2)

Udio izvoza inozemno kontroliranih poduzeća u % ukupnog izvoza zemalja EUUdio izvoza inozemno kontroliranih poduzeća u % ukupnog izvoza zemalja EU

Izvor: Eurostat

Važnost inozemnih izravnih ulaganjaVažnost inozemnih izravnih ulaganja za izvoz

Udio izvoza poduzeća u domaćem vlasništvu u % ukupnog izvozaUdio izvoza poduzeća u domaćem vlasništvu u % ukupnog izvoza

Izvor: BEEPS