monetarna politika i bankarski sektor u bosni i hercegovini prezentacija viceguvernera cbbih

1

MONETARNA POLITIKA I MONETARNA POLITIKA I BANKARSKI SEKTOR UBANKARSKI SEKTOR U BOSNI I HERCEGOVINIBOSNI I HERCEGOVINI

Prezentacija viceguvernera CBBiHPrezentacija viceguvernera CBBiH

Ljubiše VladušićaLjubiše Vladušića

Beč, 24. april/travanj 2003.Beč, 24. april/travanj 2003.

2

Monetarna politika u Bosni i Hercegovini:Monetarna politika u Bosni i Hercegovini:

•Currency board aranžman:

•Neopoziv fiksni kurs prema euru: 1 KM = 0,51129 euro

•Puno pokriće monetarne pasive deviznim rezervama

•Neograničena konvertibilnost BAM u odnosu na euro i obrnuto

3

1.Vrlo velika valutna substitucija u zemlji

2. Mnoštvo zvaničnih valuta u zemlji (zavisno od regiona)

3.Obimna strana pomoć (transferi)

4.Nedavna zamjena za euro

Rezultat je da se bilans CBBiH skoro udvostručio za godinu dana.

Pozitivni šokovi i njihov doprinos brzom rastu Pozitivni šokovi i njihov doprinos brzom rastu rezervirezervi::

4

• Currency board je imao pozitivan učinak na:

• Stabilizaciju cijena

• Eliminaciju visoke inflacije

• Stabilizaciju javnih financija

Currency board aranžman i inflacijaCurrency board aranžman i inflacija::

5

InflacijaInflacija u BiH u BiH

-10

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1997 1998 1999 2000 2001 2002

In%

BiH FBiH RS

6

• Obavezne rezerve su jedini instrument monetarne politike na raspolaganju Centralnoj banci BiH pod aranžmanom currency boarda

Obavezne rezerveObavezne rezerve::

• Efikasnost i fleksibilnost• Harmonizacija• Financijska stabilnost

CiljeviCiljevi::

7

DepozitiDepoziti

•Ukupni depoziti krajem 2002. godine iznosili su 4.158 miliona KM i veći su za 25% u odnosu na stanje depozita krajem 2001. godine.•Posmatrajući sektorsku strukturu depozita najznačajnije je učešće depozita građana sa 39%,zatim privatnih preduzeća i društava sa 20%, zatim vladinih institucija sa 13%, javnih preduzeća sa 10% i ostalih depozita sa 18 %. •Ako posmatramo valutnu strukturu depozita vidi se da raste učešće depozita u KM, ali još uvijek su depoziti u stranoj valuti znatno veći i u ukupnim depozitima učestvuju sa 58%.

Krajem 2002. godine iznosila je 1.556 miliona KM i veća je za 10% u odnosu na prethodnu godinu. 86% štednje koncentrisano je u osam banaka. U 2002. godini Agencija za osiguranje depozita u članstvo je primila deset banaka.

Štednja stanovništvaŠtednja stanovništva

8

Struktura depozita po valuti vidi se u sljedećem pregleduStruktura depozita po valuti vidi se u sljedećem pregledu::

31.12.200

031.12.200

0 31.12.2001. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2002.

Iznos Učešće Iznos Učešće Iznos Učešće

UKUPNI DEPOZITI 2094 100% 3324 100% 4158 100%

U tome:

Depoziti u KM 895 43% 1214 36% 1749 42%

Depoziti u stranoj valuti 1199 57% 2110 63% 2409 58%

U milionima KMU milionima KM

•Ročna struktura depozita je sljedeća: Ročna struktura depozita je sljedeća: •76 % čine kratkoročni depoziti, •24 % dugoročni depoziti.

9

Depoziti po valuti

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2002.

u m

ilio

nim

a K

M

UKUPNI DEPOZITI

Depoziti u KM

Depoziti u stranoj valuti

10

Osnovne karakteristike poslovanja bankarskog Osnovne karakteristike poslovanja bankarskog sektora Bosne i Hercegovine u 2002. godini su:sektora Bosne i Hercegovine u 2002. godini su:

1. Ubrzan proces privatizacije banaka;2. Obezbjeđenje propisanog osnovnog kapitala banaka (na

15 miliona KM);3. Okrupnjavanje banaka;4. Značajno povećanje sredstava i kapitala;5. Povećanje kreditnog potencijala;6. Stabilizacija i konsolidacija bankarskog sektora7. Ponuda novih proizvoda i usluga;8. Izmjena i dopuna pravne regulative;9. Osiguranje depozita;10.Povećan obim platnih transakcija.

11

Dionički kapital krajem 2002. godine iznosio je Dionički kapital krajem 2002. godine iznosio je 745 miliona KM i veći je za 19% u odnosu na 745 miliona KM i veći je za 19% u odnosu na 2001. godinu.2001. godinu.

•Ako posmatramo strukturu kapitala uočava se trend rasta privatnog kapitala.•Učešće privatnog kapitala u ukupnom kapitalu krajem 2001. godine bilo je 81%, a krajem 2002. godine ovo učešće iznosi 90%.•Učešće stranog kapitala u ukupnom dioničkom kapitalu je 66%, a u ukupnom privatnom kapitalu strani kapital učestvuje sa 74%.

12

Struktura dioničkog kapitala vidi se u sljedećem pregledu:Struktura dioničkog kapitala vidi se u sljedećem pregledu:

31.12.2000 31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2002.


UKUPAN DIONIČKI KAPITAL

658 100% 627 100% 745 100%

DRŽAVNI KAPITAL 307 47% 119 19% 72 10%

PRIVATNI KAPITAL 351 53% 505 81% 671 90%

U tome:

strani kapital 135 346 494

domaći kapital 216 159 177


13

Ukupan dionički kapital

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2002.

u p

roc

en

tim

a

UKUPAN DION. KAPITAL

DRŽAVNI KAPITAL

PRIVATNI KAPITAL

14


1. Ubrzan proces privatizacije banaka;2. Obezbjeđenje propisanog osnovnog kapitala banaka

(na 15 miliona KM);3. Okrupnjavanje banaka;4. Značajno povećanje sredstava i kapitala;5. Povećanje kreditnog potencijala;6. Stabilizacija i konsolidacija bankarskog sektora7. Ponuda novih proizvoda i usluga;8. Izmjena i dopuna pravne regulative;9. Osiguranje depozita;10.Povećan obim platnih transakcija.

15

Kapital komercijalnih banaka

Ukupan kapital komercijalnih banaka u BiH je dana 31. decembra/prosinca 2002. godine iznosio 993 miliona KM i veći je za 138 miliona KM ili za 16% u odnosu na stanje krajem 2001. godine. U strukturi ukupnog kapitala osnovni kapital učestvuje sa 88%, a dopunski sa 12%.

U milionima KM

31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2002.


UKUPNO 824 100% 855 100% 993 100%

Osnovni kapital 748 91% 762 89% 871 88%

Dopunski kapital 77 9% 93 11% 122 12%

16

Iznos dioničkog kapitala

0

200

400

600

800

1000

1200

31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2002.

u m

ilio

nim

a K

M

UKUPNO Osnovni kapital Dopunski kapital

Učešće dioničkog kapitala u procentima

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2002.

u p

roc

en

tim

aUKUPNO Osnovni kapital Dopunski kapital

17




18

Krajem 2002. godine u BiH je poslovalo 40 banaka, što je za 8 Krajem 2002. godine u BiH je poslovalo 40 banaka, što je za 8 banaka manje u odnosu na 2001. godinu.banaka manje u odnosu na 2001. godinu.Broj banaka po strukturi vlasništva vidi se u sljedećem Broj banaka po strukturi vlasništva vidi se u sljedećem pregledu.pregledu.

31.12.2000 31. 12. 2001. 31.12.2002

Ukupan broj banaka 55 48 40

Od toga:

Privatne banke 36 36 34

Državne banke 19 12 6

U 1999. godini u BiH je poslovala 61 banka.

19

Broj banaka po strukturi vlasništvaBroj banaka po strukturi vlasništva

0

10

20

30

40

50

60

31.12.2000 31. 12. 2001. 31.12.2002

Ukupan broj banaka

Privatne banke

Državne banke

U p

roce

nti

ma

U p

roce

nti

ma

20




21

Aktiva banaka:Aktiva banaka:

Bilansna aktiva krajem 2002 godine iznosi 5.535 miliona KM i u odnosu na kraj 2001. veća je za 22% ili za 995 miliona KM.U strukturi aktive najznačajnije je učešće kredita 55%. Novčana sredstva učestvuju sa 33%, fiksna aktiva sa 7% , ostala aktiva 3% i vrijednosni papiri sa 1%.

Bilansna struktura aktive vidi se u sljedećem pregledu:

22

Aktiva banaka:Aktiva banaka:

31.12.2000 31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2002.


UKUPNA AKTIVA 3190 100% 4540 100% 5535 100%

U tome:

Novčana sredstva 1153 36% 1994 44% 1823 33%

Plasmani drugim bankama 24 1% 30 1% 44 1%

Krediti 1487 47% 1949 43% 3027 55%

Fiksna aktiva i pos. prostor 402 13% 396 9% 411 7%

Vrijednosni papiri 4 52 75 1%

Ostalo 120 3% 118 3% 152 3%


23

Aktiva banaka

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2002.

u m

ilio

nim

a K

M

UKUPNA AKTIVA

U tome:

Novčana sredstva

Plasmani drugim bankama

Krediti

Fiksna aktiva i pos. prostor

Vrijednosni papiri

Ostalo

24

Pasiva banakaPasiva banaka

U ukupnoj pasivi banaka obaveze učestvuju sa 86%, kapital U ukupnoj pasivi banaka obaveze učestvuju sa 86%, kapital sa 14%. sa 14%. U ukupnoj pasivi depoziti učestvuju sa 75%, a kapital sa U ukupnoj pasivi depoziti učestvuju sa 75%, a kapital sa 14%. 14%. Ako posmatramo nominalne iznose vidimo da su se depoziti Ako posmatramo nominalne iznose vidimo da su se depoziti povećali za 25%, a kapital za 17%.povećali za 25%, a kapital za 17%.

Struktura pasive vidi se u sljedećem pregleduStruktura pasive vidi se u sljedećem pregledu::

25

Pasiva banakaPasiva banaka

31.12.2000 31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2002.


UKUPNA PASIVA 3190 100% 4540 100% 5535 100%

U tome:

Depoziti 2094 66% 3324 73% 4158 75%

Obaveze po uzetim kreditima 235 7% 277 1% 348 1%

Pozajmice od drugih banaka 7 2% 5 3

Kapital 681 21% 703 15% 820 14%

Ostale obaveze 173 5% 231 51% 206 4%


26

Iznos pasive

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2002.

u m

ilio

nim

a K

M

UKUPNA PASIVA

U tome:

Depoziti

Obaveze po uzetim kreditima

Pozajmice od drugih banaka

Kapital

Ostale obaveze

27




28

KreditiKrediti

•Ukupno usmjereni krediti u 2002. godini iznose 3.213 miliona Ukupno usmjereni krediti u 2002. godini iznose 3.213 miliona KM i veći su za 53% u odnosu za kraj 2001. godine. KM i veći su za 53% u odnosu za kraj 2001. godine.

•Ako pogledamo sektorsku strukturu kredita vidimo da 41% čine Ako pogledamo sektorsku strukturu kredita vidimo da 41% čine krediti privatnim preduzećima, 44% čine krediti stanovništvu, krediti privatnim preduzećima, 44% čine krediti stanovništvu, javnim preduzećima 11% i ostalom sektoru 4%.javnim preduzećima 11% i ostalom sektoru 4%.

•Krediti stanovništvu znatno su povećani za 118% privatnim Krediti stanovništvu znatno su povećani za 118% privatnim preduzećima za 32 %, a javnim preduzećima za 3%.preduzećima za 32 %, a javnim preduzećima za 3%.

29

Struktura kredita vidi se u sljedećem pregleduStruktura kredita vidi se u sljedećem pregledu::

31.12.2000 31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2002.


UKUPNI KREDITI 1652 100% 2101 100% 3213 100%

Privatna preduzeća 833 50% 988 47% 1304 41%

Javna preduzeća 322 20% 350 16% 361 11%

Stanovništvo 375 23% 647 31% 1415 44%

Ostali sektori 122 7% 116 6% 133 4%

30

Sektorska struktura kredita

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

31.12.2000 31.12.2001. 31.12.2002.

u m

ilio

nim

a K

M UKUPNI KREDITI

Privatna preduzeća

Javna preduzeća

Stanovništvo

Ostali sektori

31

Procjena:Procjena:

•Bankarski sektor u BiH je mnogo jači

•Agencije za bankarstvo (po jedna u svakom entitetu) rade po principima koje je postavio Bazelski komitet i po standardima Evropske unije

•Agencija za osiguranje depozita (jedna za BiH) ojačava stabilnost bankarskog sistema

•Savremeni platni sistemi

•Kao krajnji rezultat reforme bankarskog sistema, očekuje se da će se naplative kamatne stope nastaviti smanjivati

32

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

•Cilj BiH je punopravno članstvo u EU i usvajanje euraCilj BiH je punopravno članstvo u EU i usvajanje eura

•Currency board bi mogao biti prihvatljivo rješenje. Estonija i Currency board bi mogao biti prihvatljivo rješenje. Estonija i Litvanija – odlični primjeri ove konvergencije.Litvanija – odlični primjeri ove konvergencije.

•Direktna strana ulaganja kao pomoć u direktnoj strukturalnoj Direktna strana ulaganja kao pomoć u direktnoj strukturalnoj konvergenciji BiH u EU.konvergenciji BiH u EU.

•Izlazna politika iz currency boarda je usvajanje eura. Izlazna politika iz currency boarda je usvajanje eura.

•Problem BiH je negativan imidž koji još nismo prevazišliProblem BiH je negativan imidž koji još nismo prevazišli

33

ZahvaljujemZahvaljujemna vašoj pažnjina vašoj pažnji

monetarna politika i bankarski sektor u bosni i hercegovini prezentacija viceguvernera cbbih

Documents