momir ubiparip - lecenje vodom

106

Upload: nencywren

Post on 25-Nov-2015

329 views

Category:

Documents


58 download

DESCRIPTION

Momir Ubiparip - Lecenje Vodom

TRANSCRIPT

  • LEENJE VODOM, SNEGOM, ROSOM, LEDOM, PAROM

    Izabrao i priredio: Momir Ubiparip

    I izdanje

    Izdava: ARUNA Beograd

    Lektura i korektura: Dojna Lapadat

    Distribucija i plasman: ARUNA

    064/15-77-045; 064/19548-56

    tampa: tamparija "Jovan", Beograd

    Tiraz: 500 primeraka

    Bez dozvole autora i izdavaa, zabranjeno je korienje materijala kako u celini, tako i u delovima

    CIP -KaTaJiora3aijHJa y ny6jiHKarj[HJH HapojjHa 6H6jiHOTeKa Cp6HJe, Eeorpajj

    615.31:546212

    LEENJE vodom, snegom, rosom, ledom, parom / izabrao i pripremio Momir Ubiparip. - (1. izd.) - Beograd: M. Ubiparip, 2003 (Beograd : Jovan). -102 str.; 17 cm

    Tira500. ISBN: 86403399-5-7 1. Y6HnapHn, MOMHP a) Bofla - JleKOBHTocr COBISS. SR-ID108285452

  • LEENJE VODOM SNEGOM ROSOM LEDOM PAROM

    Izabrao i priredio: Momir Ubiparip

    Beograd septembar 2003.

  • SADRAJ

    LEKO VITE I PROCISCUJUCE PROCEDURE SA KORIENJEMRAZLIITIH VRSTA VODA 15

    TRLJANJE 15 UMOTAVANJE 17 OBLOZI (LOKALNA UMOTAVANJA) 23 OBLOZI ZA GLAVU I VRAT 27 OBLOZI ZA GORNJI DEO TRUPA 28 OBLOZI ZA RUKE 33 OBLOZI ZA NOGE 34 APLIKACIJE 36

    PROCEDURE VODENE MASAE 38 VODENA MASAA 38 INHALACIJE 41 OZDRAVLJUJUE, PROCISCUJUCE LEKOVITE I KOZMETIKE PROCEDURE 44 ALTERNATTVNA PARNA KUPATILA 47 PARNE KUPKE 49

    LEKOVITE IPROIUJUE PROCEDURE SA KORIENJEM PENE 55 ISCEUUJUCEI PROCISCUJUCE OSOBINE LEDA I SNEGA 59

  • TERAPIJA LEDOM 59 TERAPIJA SNEGOM 68 "TENI LED", ILI UDO OTOPLJENE VODE 70 ISCEUUJUCE OSOBINE ROSE 74 TERAPIJA ROSOM 75 VODA BEZ VODE 77 PRAKTINO LEENJE 87

  • Uvod

    "Sok ivota", "prirodni lekar", "Boja blagodet", tako veli-aju vodu koja daje ivot svemu ivom, nalazi se unutar nas, ulazi sa svakim naim gutljajem, sa svakim udahom, okruuje nas nenim dodirom pare, kapljicama kie, strujama isce-ljujue vlage, snenim prekrivaem kao krzno, vodu, bez koje mi nismo ni "tamo ni ovamo". Sve je to zagonetna i tajan-stvena voda - isceliteljka, arobnica, iva i svima dostupna.

    Prvobitna tena voda u prirodi preuzima druga agregatna stanja, druge oblike postojanja, a u znalakim rukama i pri odreenom dejstvu na nju, poinje da poseduje neverovatna, neobina, arobna dejstva koja omoguavaju daje u praksi iroko koristimo u lekovitim, higijenskim i kozmetikim procedurama.

    Skrivene mogunosti vode, tzv. tajne sile, ovek, pri odreenim uslovima moe da otkrije, probudi i primeni u svoju korist, ne stupajui pri tom u konflikt sa Prirodom.

    U ovoj knjizi sakupljeni su mnogobrojni saveti i recepti zvanine i narodne medicine, uzeti iz razliite literature, nap-rednih pismenih i usmenih izvora u leenju najrasprostra-njenijih bolesti. Saznaete o fantastinim osobinama vode koje se koriste u neobinoj vodoterapiji: o korienju "hladne pare" u lekarskoj praksi: vlanim trljanjima, umotavanjima, oblozima, aplikacijama, vodenoj masai, inhalaciji, hidro-izolaciji: o ozdravljenju, lekovitim i kozmetikim procedu-rama parom; lekovitim procedurama korienjem pene; o terapiji ledom i snegom, kao i elienju pomou vode, snega, pare; o lekovitim udima "tenog leda" (svea otopljena

  • voda); o lekovitim osobinama rose, rosoterapiji spoljasnje i unutarnje primene; o leenju vodom i ne dotiui je.

    Nadamo se da e vam ova knjiga pomoi da uvrstite veru u isceljujue sile Vode - prirodnog Lekara, arsenal sredstava koji je svima dostupan.

    Oblici aktivirane vode koje se koriste u vodoterapiji:

    KISNICA - prirodna destilisana voda. Sadri minimalnu koliinu soli i organskih primesa, ispunjena je suncem, atmo-sferskim elektricitetom i drugim prirodnim energetskim potocima. Nju organizam odlino usvaja u vlanim proce-durama, a unutranjom upotrebom pomae da se hrana usvaja i da dopre do svih organa i elija. Ona odrava vlanost tela u ravnotei. Naalost, zbog savremene ekoloke situacije stanovnici veih gradova danas ne treba daje koriste ni za spoljanju, a posebno ne za unutarnju primenu.

    NAPUNJENA VODA. Voda napunjena energijom i iscelju-juom informacijom moe da se proizvodi od minerala, tenosti, biljaka, organskih ili neorganskih materija, raznih objekata vetakog ili prirodnog porekla, kao i od ivih organizama.

    AROBNA I SVETA VODA - voda nad kojom se ita molitva ili vre specijalne arolije sa ciljem da joj se daju odreene osobine.

    VODA ZA KRTENJE Voda za krtenje je voda sakupljena posle ponoi sa 18. na 19. januar, uoi praznika Jovana Krstitelja.

  • Za proienje stambenog prostora (kao i sveta voda) i voda za krtenje se prska po uglovima sobe, na predmete i nametaj, ukoliko elimo da sa njih otklonimo "slojeve" starih negativnih energija. Zatim se malo vode sipa u staklenu posudu, ne zatvara se i ostavlja u prostoriji.

    PROKUVANA VODA. Pozitivna osobina prokuvane vode je to to u samoj vodi "brie seanja" (uglavnom patogena), unitava mikroorganizme i negativna poljakako u vodi, tako i na predmetima i proizvodima koji se podvrgavaju kljuanju. Ovi kvaliteti se iroko koriste u domainstvu, kulinarstvu i medicini.

    DEGAZIRANA VODA. Voda, izjkoje se na razne naine (vakuumiranjem, kuvanjem i dr.) odstranjuje gas. Takvu vodu elije 3-4 puta aktivnije upijaju, ona vlazi organizam i snabdeva ga hranljivim materijama.

    MEANA VODA. To je voda dobijena meanjem vrue (prokuvane) i hladne vode (ili leda) u proporciji koja je po temperaturi pogodna za pie ili vodene procedure.

    DESTTLOVANA VODA - voda dobijena isparavanjem ili proputanjem kroz glinenu pregradu ili upljikav kamen, a takoe prirodna kinica ili otopljena voda sa veoma malim sadrajem soli (ne vie od 0.01 mg/l) i sa veoma "lakim" mole-kulima. Takva voda proiena od negativne informacije se moe napuniti pozitivnom energijom ili informacijom, to je ini isceljujuom i spremnom za korienje u raznim proce-durama (trljanje, oblozi).

  • STRUKTURISANA VODA je voda koja ima odreen i harmonian raspored molekula vode. Takvu vodu organizam lako usvaja, pa nije potrebna dodatna energija za usvajanje. U strukturisanu vodu se ubraja i 'Voda iz sopstvene posude'4 ili, jednostavnije reeno, urin.

    OTOPLJENA VODA "Snena voda". Dobija se otapanjem snega; isto je to i destilovana "iva" voda.

    "Sleena voda" je voda dobijena otapanjem leda koji se stvara zamrzavanjem vode na prirodnim povrinama ili u posudama (u zamrzivau, na mrazu). Kvalitet takve vode je loiji od "snene", jer je ona liena sunanog punjenja, manje je "iva".

    SREBRNA VODA Za dobijanje srebrne vode, koriste se razne metode. Najrasprostranjeniji od njih:

    Hladan-pasivni - uvodu se odreeno vreme sputaju sreb-rni predmeti (krst, kaika, novi, srebrni pesak) ili se voda proputa kroz srebrne filtere pod pritiskom (do 3 atm.)

    Vru-pasivni - u vodu se sputa vrue srebro. Elektroliza - u vodu se sputaju dve elektrode specijalnog

    aparata za elektorlizu.

    SILICIJUMSKA VODA. U posudu sa vodom sputaju se komadii silicijuma, poeljno tamne boje, koji se dre uvodi najmanje 7 sati. U kontaktu sa silicijumom, voda se isti od bolesnih mikroorganizama i mnogih hemijskih osobina (npr. za leenje konih, eludano-crevnih bolesti, kamena u ui i bubrezima, opadanje tonusa organizma i dr.). Posuda mora biti od providnog stakla - silicijum se dri u vodi na svetlosti 6-7 dana (ne na suncu i ne u tami) i uz prirodnu razmenu vaz-

  • duha (nezaklopljena tegla) i na temperaturi od 40 C Dobijena voda se moe preliti u flae, zatvoriti i uvati due vreme - ona zadrava dobijene osobine i ne kvari se.

    Takva voda spreava virus gripa, brzo zaustavlja krvarenja, smiruje zubobolju, leci anginu i kijavicu, pomae u leenju tuberkuloze i ateroskleroze. Ova silicijumska "otopina" pomae pri oboljenjima eluca, smanjuje sadraj eera u krvi kod dijabetiara, poboljava rad bubrega, jetre, meta-bolizam, omoguava rast kose (treba je utrljati u kosu i masirati glavu), zaceljuje rane. Paradentoza se pri ispiranju usta i masiranju desni silicijumskom "otopinom" 5-6 dana znaajno smanjuje, a pri duoj primeni potpuno izlei. Danas lekari i biolozi direktno povezuju bolesti kao to su dijabetes, hepatitis, hipertenziju, dizenteriju, kataraktu, artritis, ir na elucu, rak i reumatizam ili sa snienjem sadraja silicijuma u krvi, tkivu i organima, ili sa poremeajem razmene jedinjenja silicijuma.

    Zapaeno je da se u prostorijama, u kojima stoji tegla sa silucijumskom vodom, proiava vazduh!

    Za dobijanje silicijumske vode nije pogodan svaki sili-cijum. Odgovara samo sivkasti. Ni u kom sluaju nije dobar crvenkastobraonkasti, u kome mogu da se sadre za organi-zam tetne primese (mutagenih) metala - berilijum, olovo.

    NAMAGNETISANA VODA. Voda se proputa kroz magnetni prsten ili kroz specijalnu magnetnu spravu.

    Spoljanja primena namagnetisane vode (trljanje, oblozi) nema neeljenih pojava, ne naruava mikromagnetni balans tenosti u organizmu, dobro magnetno stimulie i balansira mikrotokove u energetskim kanalima organizma kroz bioloki aktivne take na koi.

  • ELEKTROHEMIJSKI AKTIVIRANA VODA ("iva" i "mrtva"). Elektroliza obine vode (kojasadri so) omoguava da se dobiju dve vrste: anodna (kisela ili "mrtva") i katodna (alkalna ili "iva" - po terminologiji istone medicine - to je voda sa parametrima Jin i Jang). Takva elektroliza vode se sprovodi pomou specijalnog pribora sa elektrodama i dielektrinim pregradama. Uzimanje "ive" (katolita) i "mrtve" (anolita) vode regulie se u zavisnosti od svrhe: "mrtva" ubija bakterije i unitava proces deljenja elija, a "iva" aktivira regenerativne procese u organizmu na elijskom nivou. Iz toga proizilazi da treba naznaiti shemu unutranje i spoljanje upotrebe ovih vrsta vode. Veoma oprezno se treba odnositi prema uzimanju "mrtve" vode, unutra - samo uz saglasnost iskusnog specijaliste. Upotreba "ive" vode nije toliko osetljiva, ali takoe zahteva panju.

    Pod uticajem "ive" vode u organizmu se deavaju odreene pozitivne biohemijske promene. Hiljade eksperimenata su dokazali da se pojaavaju regeneriue funkcije tkiva. Smatra se da anolit ("mrtva" voda), omoguava brzo "gaenje" upalnih procesa, isti rane, a katolit ("iva" voda) stimulie njihovu epitelizaciju - zarastanje".

    Vreme pripreme vode se ograniava na 5 minuta, pone-kadi 15 (za aparat sa pozitivnim elektrodamauvidujoniza-tora). Koncentracija "ive" i "mrtve" vode se vremenom ne menja. Tako pripremljena voda se upotrebljava do mesec dana (istraivanja su pokazala da "iva" voda jaine 11.4 jed. i "mrtva" jaine 4,21 jed. sniavaju jainu tokom jednog mesecaza stotine delova jedinica). Meutim, poeljno je da se pripremljena voda ne koristi due od 5-7 dana.

    Pod uticajem nepovoljnih faktora, kiselo-alkalna ravnotea unutranje sredine naeg organizma moe da

  • balansira ili na stranu zakiseljenja, ili na stranu alkalnosti. I jedno i drugo nepovoljno deluje na organizam i podstie slabljenje, nastaju patoloki procesi u organima. Primena elektrohemijski aktivirane vode moe da neutralie viak kiselosti ili alkalnosti organizma, i na taj nain da omogui ozdravljenje. Voda sa odreenim kiselim ili alkalnim oso-binama, kao i neutralna voda, se moe dobiti meanjem odre-enih proporcija "ive" i "mrtve" vode.

    Najjednostavniji aparat za elektrolizu se sastoji iz nega-tivnih, pozitivnih elektroda, i ispravljaa. Moemo ga sami napraviti i dobiti elektroaktiviranu vodu u kunim uslovima.

    NAPOMENA! Treba znati da "iva" voda, poto ima visoku sposobnost prodiranja, lako dospeva unutar ivih elija i, nakupljajui se u njima, dovodi do povienja unutar-elijskog pritiska. To moe dovesti do unitenja omotaa i elija. Preterana upotreba "ive" vode dovodi do izliva krvi ueludacicreva.

    "POZITIVNA" I "NEGATIVNA" VODA: "Pozitivna" voda hrani oveka pozitivnim energijom biopolja i, obratno, usisava energiju oveka sa negativnom enegijom biopolja. "Negativna" voda deluje suprotno: pozitivno biopolje oveka se oteuje, a negativno hrani.

    BORNA VODA: To je 2-4% vodeni rastvor borne kiseline (1 kaiica borne kiseline na au vode). Primenjuje se spolja, za ispiranje grla, drela, oiju, kao oblog za kapke protiv "jastuia" ispod oiju, koristi se pri krvarenjima iz uha, kao i u kozmetike svrhe.

  • SAPUNJAVA VODA Voda u kojoj je rastvoren sapun u prahu. Koristi se uglavnom za ispiranje rana.

    OLOVNA VODA se sastoji iz 2 dela rastvora osnovnog ugljeno-kiselinskog olova i 98 delova vode. Koristi se za obloge pri udarcima, podlivima krvi, kod zapaljenja koe i sluzokoe, iskljuujui sluzokou oiju (olovo moe da izazove zamuenje soiva).

    JODIRANA VODA - voda u kojoj je rastvorena alkoholna otopina joda: 5-7 kapi 2% rastvora joda na asu vode. Dobro dezinfikuje rane i omoguava brzu regeneraciju epitela.

  • LEKOVITE I PROCISCUJUCE PROCEDURE SA KORICEINJEM

    RAZLIITIH VRSTA VODA

    Leenje vodom je predstavljeno raznovrsnim proce-durama koje se koriste po metodi opteg i lokalnog dejstva.

    TRLJANJE

    Trljanje se primenjuje kao uvodna procedura za leenje vodom, kao i samostalan tretman onih koje pate od hroninog umora, neurastenije, asteninih stanja, smanjenog procesa metabolizma (kod gojaznosti).

    Trljanje moe da sprovede sam pacijent, ili medicinski radnik. Za sprovodenje ove procedure, na telo ili deo tela se stavlja laneno platno potopljeno u vodu i dobro oceeno. Preko njega se telo energino trlja rukama do oseaja toplote. Zatim se platno skida, telo poliva vodom, i energino trlja grubom tkaninom. Slabim bolesnicima (posebno deci) procedure sprovodi drugo lice. Ukoliko omoguava stanje bolesnika, svi delovi tela se trljaju potopljenim i dobro oceenim pekirom ili rukavicom, a zatim suvim pekirom, i pokrivaju arafom i ebetom. Za pojaanje povratne reakcije organizma, posle kompletnog trljanja se bolesnici ponekad polivaju sa 1-2 kofe vode, temperature malo nie od one kojom ste namakali platno pri trljanju. Ponekad se vodi dodaje so, sirce, alkohol i dr.

    Ova procedura deluje osveavajue i tonizirajue, nju po-nekad preporuuju za "elienje" (stara narodna procedura). Takvo trljanje doprinosi jaanju perifernog krvotoka, rege-nerisanju tkiva, pojaanoj razmeni materija.

  • Ova procedura se ne preporuuje osobama koje se jako uzbuuju, licima sa sranim manama, i nakon preleanih tekih bolesti (npr. upala plua). Procedura trljanja poinje sa vodom temperature 32-30 C, postepeno je sniavajui do 20-18 C, i vie. Procedura traje 3-5 minuta.

    TRUANJE SLANOM (MORSKOM) VODOM. Da bi se pojaala povratna reakcija organizma, trljanje se esto sprovodi slanom ili morskom vodom. Obino se koristi 3% rastvor (1 kaiica soli, najbolje morska, na 1 au vode) temperature 38 C. Ova procedura deluje osveavajue i tonizirajue, ponekad se preporuuje u cilju elienja. Trljanje slanom vodom omoguava poboljanje perifernog krvotoka, regeneraciju tkiva, stimulie proces razmene materije u organizmu.

    TRUANJE TOPLOM SLANOM VODOM. Da bi se telo pothranilo toplotom, ili, suprotno, izbacio iz njega viak top-lote, koriste se vrua trljanja tela ili delova tela. Za pojaanje lekovitog efekta se koristi vrua slana (ili morska) voda. Takva trljanj a daju oseaj toplote ukoliko vam je neophodna, a ukoliko imate vie toplote ona se izbacuje. Slana vrua utrljavanja su nezamenljivo sredstvo protiv letnjih ega, sparine, malaksalosti. Procedura se vri na sledei nain: spustiti noge u lavor ili posudu sa toplom vodom; pekir potopljen u vruoj vodi se stavlja na telo - na lea, grudi, lice, vrat. Kada se pekir nalazi na nekom delu tela, preko njega se sprovodi samomasaa: pritiskanje, trljanje, i dr. Moe se takoe sprovoditi vieasovna vrua masaa u cilju elienja organizma.

  • JOGISTIKO TRLJANJE. Energino istrljajte vlano teto pekirom od grube tkanine. Moe se raditi i suprotno - trljati suvo telo vlanim pekirom. Druga varijanta je udobna za one koji ele da se zatite od tetnog dejstva hladnog polivanja, posebno zimi. Saglasno pravilima joge, vlana trljanja treba sprovoditi svako jutro pre praktikovanja asana. Sta vie, jogmi insistiraju da se posle svake mlake vodene procedure (tua, kupanja), nikada ne brie telo, ve da se sprovodi "mokro poliranje" - trljanje mokrog tela mokrim dlanovima, poinjui od stomaka, sve dok se telo ne zagreje i samo ne osui.

    UMOTAVANJE

    Umotavanje tela u vlanu tkaninu i ebe je jedno od najefikasnih sredstava leenja vodom. Kraa primena vlanogumotavanja jaa nerve, malo dua - smiruje, a veoma duga - isti krv i poboljava ishranu tkiva. Opta karakteristika svih vrsta vlanog umotavanja je smirenje nervnog sistema. Razlikuju se potpuna, delimina i lokalna vlana umotavanja. Ona mogu biti mlaka, topla i vrua. Umotavanje je umetnost, i ako jepravilno sprovedeno, moe da bude univerzalni lek. Meutim, ako se sprovede nepravilno, moe da donese veliku tetu organizmu i da diskredituje sam metod leenja vlanom toplotom. Da ne bi nakodili i da bi pravilno sproveli umotavanje, neophodno je pridravati se nekoliko preporuka i napomena. Obavezno obratite na njih panju, jer, u suprotnom, od ovog odlinog leenja neete imati koristi. Saveti su sledei:

  • Najvaniji uslov pravilno sprovedenog umotavanja je normalna toplota nogu, koja ukazuje na pravilnu rasporedelu krvi u organizmu. Ukoliko su ekstremiteti hladni, tada pre umotavanja pacijentu treba obavezno zagrejati noge suvim trljanjem, termoforom ili flaama zagrejanim na pari, a za vlano trljanje koristiti, ukoliko je potrebno, termofor. Ukoliko se noge posle umotavanja sporo zagrevaju, tada: kod hroninih bolesti dovoljno je utopliti ih i staviti termofor preko ebeta; kod teih oboljenja, da bi se izbeglo pregre-vanje krvi i vetako poveanje temperature, najbolje je zagrejati hladne ekstremitete putem hladnog trljanja naizmeninom primenom kratkotrajne vlane toplote (flae zagrejane na pari). Kod akutnih infektivnih bolesti, kao i za one koji pate od priliva krvi u glavu, neophodno je tokom prvih 10-15 minuta umotavanja drati hladan oblog na glavi ili potiljku. Neki ljudi ne trpe potpuna umotavanja (npr. oni koji pate od jakih priliva krvi u glavu), ili se ne preporuuju zbog straha od mogueg priliva krvi u obolele organe kod degeneracije krvnih sudova, izliva krvi u mozak, kod nekih sranih mana, i dr. Osim toga, veoma nervozni ljudi za vreme potpunog umotavanja imaju oseaj straha i pritiskanja u grudima. U svim tim sluajevima potpuno umotavanje se zamenjuje deliminim umotavanjem i trietvrtinskim umotavanjima.

    MLAKO (UZBUUJUE) UMOTAVANJE (temperatura vode 0-26 C). Mlaka umotavanja se obino preporuuju ljudima koji pate od groznice sa visokom temperaturom da bi ona opala; obolelim od neuroza; kao tonizirajue sredstvo; kod nosnih i dr. krvarenja, opekotina, da bi se krv preusmerila od povreenog dela tela (prven-

  • stveno lokalno hladno umotavanje). Ova procedura se sprovodi za ienje organizma ili u periodu prehlada. Tako se neistoe i patogene strukture izbacuju na vlani araf.

    TOPLO (UMIRUJUCE) UMOTAVANJE (temperatura vode 36-39C) preporuuje se kao umirujua procedura kod neuroza sa poremeajem sna.

    U odnosu na povrinu tela koje se umotava, postoji potpuno umotavanje, trietvrtinsko, nepotpuno i lokalno umotavanje.

    POTPUNO UMOTAVANJE (ZAVRTANJE), ILI PAN- V

    SKI PLAST Ovo je jedna od najefikasnijih procedura leenja vodom. Njeno dejstvo je slino dejstvu vlanog hladnog trljanja, ali je ona nenija i paljivija. Takvo umo-tavanje se sprovodi na sledei nain: nag pacijent lei u krevetu pokriven ebetom od oje i odozgo prekriven arafom namoenim u vodu i dobro oceenim. Pacijenta prvo umotaju u araf, a zatim u ebe. Procedura traje 10-60 minuta. Kod procedure za smirenje kompletno vlano umotavanje traje 30 minuta, za toniziranje-10-15 minuta. Dejstvo vlanog umotavanja na organizam ima fazni karakter. Prva faza ima oivljavajue dejstvo koje smanjuje temperaturu (prvih 10-15 minuta). Ona se preporuuje osobama koje pate od groznice i kao tonizirajue sredstvo. Druga faza (pri produetku procedure do 30-40 minuta) ima umirujue dejstvo. Kod pacijenata nastaje stanje dremea, a esto i san. Procedura takve duine se preporuuje obolelima od poveanog uzbuenj a nervnog sistema (hipera-stenina forma neurastenije, poetni stadujum hiperten-zijske bolesti, nesanica). Ukoliko procedura traje due od

  • 40 minuta, nastupa trea faza reakcije: obilno znojenje. Ovoliko trajanje procedure se preporuuje kod poremeaja razmene materija (gojaznost, podagra), i ima za cilj deto-ksikaciju (ova procedura se otprilike sprovodi 40-60 minuta danju ili nou, ali najee je to strogo individualno). Posle procedura za znojenje, preporuuje se tuiranje toplom vodom ili kupanje u obinoj vodi (bez sapuna i drugih hemikalija) prijatne temperature. Viegodinja praksa po metodi doktora S. Knejpa je pokazala da redovna primena kompletnog umotavanja jed-nom nedeljno sa lekovitim ciljem, praktino kod bilo koje bolesti, ukljuujui i neke neizleive (sa take gledita zvanine medicine), ijednom meseno za preventivu, dovodi dopotpunoguspostavljanjaenergije celog organizma: bolest poputa, a pri upornoj i dugoj primeni metoda, problem nestaje bez ikakve intervencije medicine. S. Knejp prepo-ruuje da se sprovodi kompletno umotavanje, tzv. "panski plat", a pri tom se za natapanje koristi biljni aj. Najefikasniji aj je od ovsene slame, malo slabiji - od sena ili od granica bora. Preporuuje se da se na 7 litara vode doda do 1 kg slame ili 2 kg granica. Kuvati 30 minuta i ostaviti da stoji 30 minuta. S. Knejp ovako opisuje ovu metodu: "Sutina tog umotavanja je u sledeem: Od debelog grubog lanenog platna ije se plat, uvidu iroke koulje sa rukavima. Duina koulje je do poda, pa ak i dua. Plat se potopi u hladnu vodu (ili toplu, ako pacijent ne moe da izdri hladnu), cedi se i oblai. Krajevi "plata" se prebacuju jedan preko drugog. Vuneno ebe ve treba da bude pripremljeno na postelji. Najbolje je staviti jedno veliko, iroko ebe, i dva manja. "Plat" treba obui i umotati se to bre, da bi se to manje podvrgavali dejstvu hladnog vazduha. Procedura traje 1,5-

  • 2 asa, u zavisnosti od jaine i stanjapacijenta. Da bi se uverili u delotvornost procedure, pogledajte vodu u kojoj se plast, posle svake upotrebe pere. Voda je prljava, mutna. Neverovatno koliko neistoa iz tela moe da izvue ovaj "plat". "Plat" iri pore i izvlai sve neistoe iz organizma, sluz, itd. Zato regulie temperaturu tela i opte stanje orga-nizma. Posebno je koristan kod groznice, podagre, reume, za spreavanje paralize i dr. Ukoliko se plat potopi u aj od sena, ovsene slame, granica bora, tada odlino deluje kod bolova u kostima, protiv kamenja i peska u urinu."

    TRIETVRTINSKO UMOTAVANJE (DONJE UMO-TAVANJE). Trietvrtinsko umotavanje ili donje umotavanje se sprovodi do pazuha, pri emu glava, vrat, ramena i ruke ostaju neumotani. Njegovo dejstvo je slino dejstvu kompletnog umotavanja i primenjuje se kod groznica i tekih bolesti, kod otoka nogu, reumatizma, nadimanja stomaka. Ono je veoma efikasno u leenju raznih upala unutranjih organa (mozga, srca, plua i dr.), pri emu za vreme umotavanja na upaljene organe treba staviti hladne obloge. Kod hroninih bolesti trietvrtinsko umotavanje se primenjuje pre svega kad se sprovodi gladovanje radi leenja, i tzv. "suvo gladovanje'.

    "NEPTUNOV POJAS". To je vrsta donjeg umotavanja. Pogodnosti takvog pojasa je to moe da se koristi i na putovanju. Kada su noge umorne, otekle, najbolje je primenjivati ovaj pojas sa biljnim ajem. Samo umotavanje se radi pomou grubog pekira irine oko pola metra i tri metra duine. Umotajte pekir kao zavoj, tako da ostavite slobodne krajeve, oko 70-80 cm, koje ete potopiti u hladan biljni aj.

  • U prolee se priprema od granica i mladih listova bora, breze, topole (po 0,5 ae na 1 litar vode); leti - od pelena (aa na 1 litar); ujesen - od hajduke trave (pola ae na 1 litar); zimi - iz iglica bora, jele ili hmelja (po 1 au na 1 litar vode). Potrebno je aj kuvati 5 minuta. Ovi ajevi pri vlanom umotavanju deluju smirujue. Namoiti krajeve pekira u mlak aj, ocediti ih i umotati njime noge i donji deo trupa, a vlaan deo pekira obmotati suvim delom. Slobodan kraj se privruje zihernadlom. Dri se sve dok ne postane suv. Tako se moe i spavati.

    NEPOTPUNO UMOTAVANJE. Ono se radi isto kao i tri-etvrtinsko, ali zahvata telo samo od pupka do stopala. Nepotpuno umotavanje se primenjuje samo kod razdraenja u kombinaciji sa drugim procedurama za odstranjivanje hroninih priliva krvi u glavu i grudi, protiv glavobolje, vrtogavice, nesanice, kod bolesti srca i plua, otoka nogu, reumatizma, bolesti bubrega i mokranog mehura, hemoroida, nadutosti stomaka, enskih bolesti. Treba ostati umotan 1,5-2,5 sata obavezno pokriven toplim ebetom.

    KRATKO UMOTAVANJE (ISPOD PAZUHA DO KOLENA). Primenjuje se kod sranih bolesti i bolesti eluca, za ienje bubrega, jetre i stomaka.

  • OBLOZI (LOKALNA UMOTAVANJA)

    OBLOZI su lokalna vlana umotavanja (zavrtanja). Ova umotavanja se preporuuju za delovanje na odreene organe. Pre nego to karakterisemo razne vrste obloga, naveemo nekoliko saveta za njihovu pravilnu primenu.

    Da bi dolo do pozitivne reakcije na obloge, neophodno je prethodno istrljati mesta koja emo umotavati do crvene boje; trljanje moe biti suvo ili hladno | vlano.

    Oblog se obino pravi od grube tkanine odgovarajue veli-ine, potopljene u vodi i dobro isceene; najbolja osnova za obloge slui retka, gruba tkanina; takvi oblozi znaajno sma-njuju prvi kontakt sa hladnoom, dobro prianjaju uz telo, brzo se zagrevaju, dugo zadravaju vlagu, ne hlade se tako brzo za vreme ceenja; za obloge najvie odgovara, gruba, retka, vie puta isprana tkanina, tipa kuhinjskih krpa.

    Rashlaujui i poluzagrevajui oblozi treba da sadre vie vode, prekrivaju se blago flanelom, i menjaju kada se zagreju, azagrevajui oblozi se cede jae, pokrivaju paljivije flanelom i ostavljaju due vreme.

    Posle stavljanja obloga na odreeni deo tela on se obavezno pokriva vunenim materijalom (flanelom, vunom, ojom); u posebnim sluajevima, kada na mestu stavljanja obloga treba stvoriti veliku vlanu toplotu, izmeu obloga i flanela za pokrivanje se stavlja nepromoivi materijal (pergament papir, kesa).

    Materija koja pokriva oblog mora da bude vea od samog obloga da bi se iskljuio efekat hlaenja obloga vazduhom.

    Oblog posle primene treba odmah dobro oprati u toploj vodi sa sapunom i dobro isprati u tekuoj vodi da bi se opralo ono to koa izbacuje u tkaninu i stoje ona upila.

    Za natapanje obloga se koristi meka, ista, poeljno je aktivirana voda.

  • Za lekovite ciljeve koriste se ohlaujui i zagrevajui oblozi; ne koriste se hladni, tj. oni koji se ne zagrevaju telom.

    Ukoliko se namoi i iscedi samo deo tkanine i pokrije suvim ostatkom tkanine, tada e se dobiti oblog koji tonizira. On se primenjuje kod punokrvnih osoba ili obolelih od upala, a takoe i u sluajevima kada je potrebno pojaati nervni tonus u tkivu, ili putem refleksa izazvati due spazme krvnih sudova u pojedinim delovima tela. Njima oblog alje nervne impulse, i tako ih pokree.

    Po fiziolokom dejstvu zagrevajudh obloga, treba imati u vidu da krai oblozi od hladne vode razdrauju nerve, poja-avaju nervnu napetost.

    Neeljeni efekti u primeni obloga su problemi na koi i gnojna oboljenja.

    Pri RASHLAUJUIM OBLOZIMA (kod trauma, udaraca) napovreeni deo tela se stavlja tkanina presavijena nekoliko puta, namoena u hladnu vodu (najbolje sa ledom) i isceena. Kako se tkanina zagreva, treba je zameniti hladnijom. Zamenu tkanine treba raditi na svaka 3-4 minuta, aprocedura traje 10-60 minuta. Rashlaujui oblozi se esto primenjuju u prvim minutima ili satima posle udaraca. Oni deluju protiv otoka i bola. Lokalna hladna umotavanja (oblozi se primenjuju kod krvarenja iz nosa i drugih krvarenja, kod opekotina, kao i protiv poviene tempera-ture). Hladni oblozi se stavljaju ponekad na oblast srca kod pojaanog lupanja, kao i za sniavanje telesne temperature. U poslednjem sluaju se moe stavljati na elo ili potiljak.

  • Pri ZAGREVAJUCIM OBLOZIMA na odgovarajui deo tela se stavlj a vie puta presavijen oblog potopljen u hladnu vodu (20-15 C) i isceen komadi meke tkanine (salveta, pekiri), preko kojih se stavlja komad nepromoivog materijala (mastanpapir, kesa, celofan). On treba da pokrije meki sloj tkanine, a krajevi treba da su dui za 2-3 cm. Sve se to obmotava slojem vate ili mekom vunenom tkaninom i fiksira zavojem. Oblog (posebno slobodni krajevi) treba dobro da prione uz telo i da ne proputa vazduh. Treba posebnu panju obratiti na to da se, kada oblog nije dobro stavljen, ili kada celofan ili vata potpuno ne pokrivaju vlaan sloj obloga, pojavljuje intenzivno isparavanje i, umesto da zagreva, oblog e hladiti telo. Posle 5-6 sati oblog e biti suv, pa zato nema potrebe due ga drati. Zatim oblog treba skinuti, da ne bi nadraio kou. Posle skidanj a obloga, uraditi suvo trljanje. Zagrevajui oblog je bolje ostaviti preko noi i skidati ga ujutro. Toplota oputa umotani oboleli deo tela i otklanja bol Vru oblog treba drati sve dok bol ne proe, posle ega se obavezno stavlja hladan oblog. Lekoviti efekat zagrevajueg obloga je uslovljen pojavom dugo sauvane lokalne hiperemije, koja rastvara i deluje protiv upale. Smanjujui spazmatike pojave, poboljavajui krvotok u tkivu, zagrevajui oblog deluje protiv bola. Za jaanje dejstva obloga preporuuje se da se u vodu kojom se natapa doda alkohol, rastvor kalcijuma i natrijum-hlorida. Zagrevajui oblozi primenjuju se za razliite lokalne upale, poinjui 2-3 dana nakon udaraca i trauma, kod jakih i hroninih sindroma (radikulitis, neuritis, neuralgije, miozitis, neke bolesti vegetativnog nervnog sistema i lokomotornog aparata).

  • POVEZ SA SLANOM VODOM - ovo je vrsta zagrevajueg obloga u vidu dugake vieslojne tkanine koja se stavlja na oboleli organ (ili u blizini), obino kruno. Povez se pravi od sterilne, lanene ili platnene tkanine sloene u nekoliko slojeva ili zavojem presavijenim osam puta. Pripremljen povez se prvo sputa u prethodno prokuvanu vodu sa solju (10:1), hladi se, protrese ili blago procedi. Mesto stavljanja se prethodno izbrie vlanom tkaninom, povez se stavlja i zavije. Takvi povezi se stavljaju na elo i potilj ak - kod kijavice i glavobolje, na elo, potiljak, vrat, lea - kod gripa, na oblast srca - kod miokarda, na povreeno mesto - kod opekotina, povreda, gnojnih procesa, reumatizma, radikulitisa i dr.

    VIESLOJNI POVEZ (OBLOG). Ovaj povez se primenjuje po metodu I. Srota, za leenje truljenja kotanog tkiva, fistula, otvrdnua, kista itd. Stavlja se hladan, dobro isceen oblog, sloen 4-8 puta. Kada se takav oblog osui, na njega se odozgo stavlja drugi, takoe hladan, ali koji sadri vie vode od prvog. Kada se osui drugi oblog, on se ne skida, ve se preko njega stavlja trei. Primena ovog vieslojnog obloga traje 10-12 asova, a ponekad i due.

  • OBLOZI ZA GLAVU I VRAT

    Ovi oblozi se koriste za smirenje nerava, kao i za leenje bolesti iji je uzrok velika napetost, ili slabost nervnog sistema.

    OBLOG ZA GLAVU (UMOTAVANJE GLAVE). Obino se stavlja pre spavanja i ostavlja preko noi. Takvo umotavanje se praktikuje kod glavobolja, malokrvnosti, nervnih slabosti, bolova reumatskog karaktera. Vlana atmosfera i para na koi glave izaziva oputanje krvnih sudova, smirenje nerava. Za umirenje i rashlaivanje oblasti glave (kod groznice praene visokom temperaturom) primenjuju se hladni oblozi (16-22 C), najbolje sa dodatkom sireta. Oni se stavljaju na vrat i potiljak, i menjaju kad se zagreju. Obino se oblozi za glavu stavljaju na jedan od sledeih naina:

    1. Pokvasiti kosu, povezati elu glavu, od obrva do potiljka isceenim tankim pekirom, i privrstiti ga. Vunenom kapom dobro pokriti oblog da vlana tkanina niotkuda ne viri.

    2. Pokvasiti kosu, povezati glavu isceenim trouglastim pekirom iji donji deo treba staviti na elo, a krajeve zavezati na potiljak, slino kapi. Flanelom pokriti ceo oblog.

    Zavoj od flanela moe da se ponekad zameni ubarom okrenutom naopake. Ovje krzno dobro odrava optimalnu vlanost obloga, izbacujui suvinu vlagu.

    OBLOG ZA OI. Dva komadia vate, zavoj ili mek pamuk namoiti u vodu. Za to je potrebno staviti ih na dlan, politi vodom i, preklapajui drugom rukom, iscediti viak vlage

  • (ne treba jako pritiskati). Oblog se stavlja na zatvorene oi, prekriva flanelom i povezuje oko glave zavojem. Oblozi za oi se koriste uglavnom kod razliitih zapaljenjskih procesa oiju, kapaka, kod povienog pritiska u oima, umora. Slani oblozi za oi poboljavaju vid.

    OBLOG ZA VRAT. Sloenu na odgovarajuu irinu, namoenu i isceenu tkaninu povezati oko vrata tako da na glavi budu dva sloja, pokriti paljivo flanelskom tkaninom mnogo veih dimenzija i privrstiti zihernadlom. Oblozi za vrat se primenjuju kod poremeaja drela i grkljana, kalja, upale krajnika, difterije, ireva, benignih tumora. Hladan oblog za vrat je veoma efikasan kod kijavice i angine.

    OBLOZI ZA GORNJI DEO TRUPA

    Ovakvi oblozi se prave, s jedne strane za vlano pro-ienje (izbacivanje neistoa) iz obolelog dela tela ili organa, a s druge strane - za direktno pothranjivanje tog organa vlagom, hranljivim materijama (posebno ukoliko se za oblog koristi biljni aj ili rastvor morske soli).

    KRUNI OBLOG ZA GRUDI (UMOTAVANJE GRUDI I GORNJEG DELA LEA). Ovaj oblog se pravi kruno, ispod pazuha do mesta ispod rebara, tj. do mesta izmeu eludane jame i pupka. Da bi se izbegao pritisak na grudi, pre stavljanja ovog obloga treba duboko udahnuti i zadrati dah, kako vrsto umotani oblog ne bi oteao disanje. Ponekad se ispod obloga stavljaju ruke. Ovi oblozi se primenjuju kad je neophodno uticati na unutranje grudne organe. Umiru-

  • jue umotavanje grudi i ramena se preporuuje kod svih jakih zapaljenjskih procesa i kod bolesti disajnih puteva - krv se odvlai od unutranjih organa na povrinu koe, unutranji organi se olakavaju od priliva krvi, napadi kalja se ublaavaju, sluz postaje tenija i lake se iskaljava, olakava se disanje. Ova umotavanja se primenjuju istovremeno sa umotavanjima nogu za odvlaenje panje, listova i stopala.

    KOTSKI OBLOG. Ovaj oblog se stavlja na sledei nain: 1) Dva pekira se uivaju sa ue strane i prepolove po

    duini, da bi se dobila uska i dugaka traka koja se uvija kao zavoj. Natapa se i iscedi, a umotavanje poinje od leve strane grudi, obmotava se ukoso na desno rame, prelazi preko lea i vraa na poetno mesto. Zatim ide po grudima ka desnom pazuhu i leima, i vraa se preko levog ramena, zavravajui se na grudima. Oblog se prekriva flenelom na isti nain. Moe i da se prvo navue vunena marama, a zatim vezuje i pridrava drugom tkaninom, stavljenom ispod pazuha okolo grudi.

    2) Dva manja pekira se zaiju, krajevi se umotaju kao zavoj sa obe strane istovremeno, natapaju se, cede i stavljaju tako da av bude na sredini grudi. Provuku se krajevi ispod pazuha, ukrste na leima - zatim se jedan kraj prebacuje preko desnog ramena, a drugi preko levog, i fiksiraju se na grudima. Na isti nain se preko svega stavlja vunena marama.

    Veoma je udobno (pre svega u dejoj praksi) stavljati ovaj oblog na sledei nain: izrezati na lanenoj materiji ili flanelu otvor za glavu. Natopiti i iscediti tkaninu, provui detetovu glavu kroz otvor, zatim jedan kraj slobodne tkanine staviti na lea, drugi na grudi, privrstiti je dobro na bokovima. Preko tog obloga staviti na isti nain flanel, ije krajeve privrstiti zihernadlama.

  • Veoma vano: da bi se izbegao pritisak na grudi, pre stavljanja kotskog obloga treba duboko udahnuti i zadrati dah, i za to vreme dobro namestiti oblog.

    PREDNJI OBLOG. Ovaj oblog zauzima ceo prednji deo grudi i stomaka. Vlana tkanina se prekriva flanelom i vrsto prislanja na bokove. Da bi se ovaj oblog zadrao na grudima pri nemirnom poloaju pacijenta, pod lea se stavi suvi pekir, a on se zihernadlama zakai za krajeve obloga.

    ZADNJI OBLOG. Ovaj oblogzauzima ela lea od ramena do krsta. Oblog se pokrije flanelom, a pacijent lei u postelji da bi oblog dobro prilegao na telo.

    OBLOG ZA KIMU. Tanak pekir se sloi tako da dobijemo usku traku irine 4 prsta, a duine od vrata do krsta. Pekir se natapa, cedi i stavlja po svoj duini kime. Oblog se prekriva flanelom i oboleli lei na jastuku koji ravnomerno pritiska oblog na telu.

    Na taj nain se prave oblozi i za pojedine delove lea. U zavisnosti od njihovih anatomskih i refleksogenih osobina, oblog moe biti raznih razmera: oblog za grudne prljenove, za struk i za krsta. Ukoliko je neophodno da se utie na meicu (hemoroidi, bolesti materice), treba uzeti dui pekir za obloge, kako bi pokrivao i taj deo krsta. Zadrava se pomou stiskanja butina. Takvi oblozi, osim direktnog fizioterapeutskog dejstva na kimu, imaju i refleksogeno dejstvo na organe (posebno ako se oblozi natapaju slanom vodom) koji imaju nervne zavretke na pojedinim delovima kime.

  • OBLOG ZA SRCE. Maramicu za nos presaviti nekoliko puta, potopiti u vodu, lako ocediti i staviti na oblast srca tako da desna strana obloga lei na grudima, dodirujui svojim donjim uglomeludanu jamu, a leva strana na unutranjem kraju linije bradavice. Oblog se odozgo prekriva flanelom. Ukoliko enama dojka smeta za takvo stavljanje obloga, tada oblog treba staviti ukoso, dovodei ga to vie ispod leve dojke, pri emu desni donji ugao treba da se nalazi na eludanoj jami. U veini sluajeva za takve obloge se primenjuje mlaka voda, i oblozi se zamenjuju sveim im se zagreju (po 2-4 minuta). Rede se upotrebljavaju oblozi od vrue vode (pri neuralgijama).

    PANJA! Nikada za srce ne koristiti led!

    OBLOG ZA DOJKU. Dojka se pokriva zagrejavajuim oblogom, koji se odozgo pokriva suvom tkaninom. Koristi se pri leenju mastitisa i raznih otvrdnua u tkivu mlene lezde.

    KRUNI - TRBUNI OBLOG (TRBUNO UMOTAVA-NJE). To je vrsta obloga koja se najee primenjuje. Pravi se na sledei nain: Popreno se na krevet stavlja vuneni al ili komad ireg flanela, duine koja je potrebna da moe biti obmotan oko stomaka, a da se spreda obrazuje sloj dvostruke debljine. Preko toga se stavlja natopljen i isceen malo ui pekir. Stavljamo pacijenta na lea na ve pripremljeni oblog, brzo stavljamo jedan kraj pekira preko drugog na stomak, pokrivamo vimenom materijom ili tkaninom i privrujemo krajeve zihernadlom. Trbuno umotavanje se primenjuje i za oivljavanje i za smirenje. Vlano umotavanje kao lokalni razdraiva, reflektorno deluje na krvni sistem. Pod dejstvom

  • vlane toplote krvni sudovi se oputaju i ire, to odvlai krv iz dubine tela na povrinu. Trbuni oblog slui kao sredstvo koje spreava razne bolesti, pa i uslovno zdravi ljudi mogu da ga stavljaju 2-3 puta nedeljno preko noi. Oivljavajui oblozi za eludac i donji deo stomaka su nezamenljivo sredstvo u leenju dece kada tek nastupa bolest. Oblog obino donosi trenutno olakanje jer kod dece svi tetni faktori pre svega deluju na organe disanja i varenja. Ova umotavanjablagotvorno utiu neposredno na sistem i organe za varenje, a preko njih i na sve proiujue, hranljive i ozdravljujue procese u organizmu. Preporuuju se kod dijareje, zatvora, kalja, pojaanog luenja sluzi, hemoroida, nervnih rastrojstva, raznih osipa, neuredne menstruacije, poremeaja organa za varenje, kod bolesti polnih organa i dr.

    TRBUNI OBLOG. Kada nema mogunosti da se stavljaju kruni trbuni oblozi, mogu se zameniti obinim trbunim oblogom. Potrebno je namoenu salvetu (tkaninu) sloiti u 3-4 sloja i staviti je na stomak, zatim pokriti flanelom, povezati suvi tanki pekir oko stomaka i krsta, a krajeve privrstiti zihernadlama.

    OBLOG ZA ELUDAC. Ova vrsta obloga pokriva samo eludanu oblast, irine 5-6 prstiju, i zalazi bonim krajevima do bradavinih linija, imajui priblinu veliinu koverte malog formata. Obmota se zavojem koji treba privrsti, da se oblog ne bi pomerao prilikom disanja.

  • OBLOZI ZA RUKE

    Ovi oblozi pomau odlivu krvi iz unutranjih organa i donjih delova tela. Primenjuju se kod razliitih tekih bolesti unutranjih organa, kod prehlada, artritisa, kao i u kozmetike svrhe. Takvi oblozi, osim direktnog fiziotera-peutskog dejstva, imaju i refleksogeno dejstvo na organe.

    OBLOG OKO RAMENOG ZGLOBA. Sloiti tkaninu u trougao, namoiti je i iscediti. Staviti je sredinom na spoljanji deo podlaktice, malo nie od pazuha. Ostale krajeve salvete provui i ukrstiti ispod pazuha, povui ih opet na gore i vezati ih na spoljanjoj strani podlaktice. Preko njih namotati ugao salvete koji se nalazi kod vrata. Oblog se prekriva flanelom na isti nain, i privruje zihernadlama.

    OBLOG ZA RUKE (veliki oblog za elu ruku). OBLOG PODLAKTINI (od runogzgloba do lakta), OBLOG ZA RAME (od lakta do ramenog zgoba). Pravi se obmotava-njem ovlaene tkanine (zavoja) ili koritenjem specijalno saivene hulahopke. Oblog se pokriva flanelom i privruje zihernadlama ili zavojem.

    OBLOG ZA AKU. (Mali runi oblog). Ovaj oblog se najlake pravi ako se navue navlaena rukavica sa jednim prstom, preko koje se obavezno navlae vunene rukavice veih dimenzija (zglob ake takoe mora biti zatvoren i pokriven dodatnim oblogom). Oivljujue umotavanje ruku se primenjuje za intenzivno skretanje panje kod tekih bolesti, posebno kod upale plua, plevre, bolesti srca i, uopte, disajnih organa, kod izliva krvi u plunu upljinu.

  • Umotavanje aka ima na organizam (kroz sistem bioloki aktivnih taaka) isto dejstvo kao i umotavanje stopala. Takoe treba napomenuti da umotavanje ake treba da se sprovodi na obe ruke.

    "VRUE" RUKAVICE. Ovo umotavanje aka se prime-njuje protiv bolova u runim zglobovima. Namoite vunenu rukavicu u vru rastvor soli, brzo je iscedite da skoro bude suva, i navucite na ruku. Odozgo navucite mekanu kesu i suvu vunenu rukavicu. Potrebno je prvog dana leiti desnu, a drugog dana levu ruku.

    VLANA, SLANA RUKAVICA. U topao ili vru rastvor soli (1 kaika soli na 2 dc vode) namoiti rukavice. Nakon ceenja, vlano-slane vunene rukavice se koriste za obloge za ake. Oni su veoma efikasni kod artritisa (obino se ostavljaju preko ele noi), a takoe kao refleksogeno sredstvo za stimulisanje razliitih organa i sistema organizma.

    OBLOZI ZA NOGE

    Oblozi za noge se primenjuju kod upale plua, za poboljanje cirkulacije, smanjenje groznice. Oivljavajue umotavanje nogu skree panju kod jakih groznica, primenjuje se za spreavanje priliva krvi u glavu i u trup (vrtoglavica, glavobolje, bolesti grla, srca, upala plua) smanjenje temperature, rastvaranje tetnih materija koje se gomilaju u nogama, za otklanjanje reumatskih bolova, protivpodagre, zastoja krvi u nogama. Oblozi za noge osim toga imaju jako refleksivno dejstvo na organe koji imaju svoje nervne za-

  • vretke na tabanima. Uvek je potrebno koristiti obloge za obe noge, ak i kada boli samo jedna noga. Hladni tabani ne spreavaju primenu oivljavajuih obloga za noge i listove, ali ih je potrebno zagrejati za vreme same procedure termoforima koji su obavljeni vlanom tkaninom.

    OBLOG ZABUTINU. Namoenu i isceenu salvetu ili ko-madi materijala umotati oko butina od vrha do kolena, pazei da sa prednje strane bude dupli sloj obloga. Ovaj oblog paljivo pokriti velikim debelim ebetom.

    OBLOG ZA SKONI ZGLOB I LISTOVE. Ovi oblozi po-krivaju stopala i cevanicu, a pogodno ih je praviti i od hulahopki grubljeg materijala. Hulahopke malo namoiti u vodu i navui na noge, a preko njih navui suve vunene hulahopke. Takvi oblozi odlino odvlae krv iz predela glave, ali se ne preporuuju enama koje pate od hronine upale materice, jer mogu da izazovu priliv krvi i bolove u stomaku.

    OBLOZI ZA CEVANICU (OBLOZI ZA LISTOVE). Ovi oblozi se prave kruno namotavajui od kolena do skonog zgloba. Mogu se praviti i od iseenih hulahopki (bez stopala).

    OBLOZI ZA STOPALA. Primenjuje se oivljavajue umotavanje (za proirenje krvnih sudova) i smirujue umotavanje stopala. Oivljavajua umotavanja stopala se preporuuje kod poremeaja sluha, onih bolesti, glavobolje, u kombinaciji sa umotavanjem stomaka i glave, obino preko ele noi. U kunim uslovima ili na putovanju, podesno je koristiti pamune arape. Hulahopke ili arape se natapaju uvodu, cede se, navlae na noge, a preko njih se navlae suve

  • vunene arape ili hulahopke. Takva procedura podstie snabdevanje krvi i pomae ishranu miia, ispira iz njih produkte raspada materija, efikasno deluje protiv prehlada.

    VLANE, SLANE ARAPE. U rastvor soli (1 kaika na 2 dc vode) namoiti pamune arape ili jednostavno komad vunenog materijala. Nakon ceenja viska vode, takve vlano-slane arape se navlae na noge. Preko njih stavljaju kese, a preko njih vunene arape. Takav oblog je veoma efikasan protivprehlada (vruili, suprotno, jako hladan, leden rastvor soli) posebno u poetnom stadijumu bolesti U toplom vidu, koristi se kao procedura za ienje ili kao sredstvo za brzo otklanjanje umora u nogama. Takoe, kao kozmetiko sredstvo za omekanje ogrubele koe na stopalima.

    APLIKACIJE

    Aplikacije predstavljaju lokalne vlane obloge koji se stavljaju bez prekrivanjasuvom tkaninom. Aplikacija deluje uglavnom kao protivupalno sredstvo, smanjuje neprijatnost na povreenom delu tela.

    HLADNE APLIKACIJE. Primenjuju se obino kod sveih udaraca i otoka. Ove aplikacije se prave od presavijenih komadia vodootpome tkanine. Ona se natapa u specijalan rastvor (npr. olovna voda) malo iscedi i stavlj a na povreeni deo tela. Kada se osui, posle 5-15 minuta, tkanina se ponovo natapa na isti nain. Primenjuju se takoe hladne aplikacije od biljnog aja, npr. gorkog pelena, kod pucanja onih kapilara.

  • VRUE I HLADNE VODENE APLIKACIJE. Procedura se sprovodi nakon pranja kose. Pripreme se dva lavora: sa vruom vodom (temperatura koja se moe izdrati), i sa hladnom (maksimalno niska temperatura, ali bez leda). U vruu vodu se namae tkanina i stavlja preko glave. Koa glave treba dobro da upije vodu, a zatim se vrua tkanina zamenjuje hladnom, Broj vruih i hladnih aplikacija treba da bude isti. Za jednu proceduru treba naizmenino stavljati tople i hladne obloge 3-6 puta, ali se zavrava hladnom ' aplikacijom. Vrua voda podstie irenje pora koe i krvnih sudova na glavi, i na taj nain ih oslobaa neistoa i omoguava priliv krvi u koren kose. Hladna aplikacija deluje suprotno: skuplja krvne sudove i na taj nain se pojavljuje efekat pumpe: moni sistem cirkulacije krvi na koi glave.

    U narodnoj medicini se za lokalno dejstvo na oboleli organ koriste razne HRANOIVE APLIKACIJE sa mikroelemen-tima, bio aktivnim materijama (npr. od raznih biljnih ajeva koji se koriste za leenje odreenih organa). Takve aplikacije se prave vrue (sposobnost izluenja biljnih materija se bolje manifestuje upravo zagrevanjem) a preko njih se stavlja vlana, vrua toplota.

  • PROCEDURE VODENE MASAE

    VODENA MASAA

    Ova masaa ima izraeno dejstvo tri faktora: izdvajajue - koje pomae koi da izbaci tetne produkte razmene materija; proiujue-omoguava zatitu organizma od uzroka bolesti; uvrujue - koje elici telo.

    Vodena masaa se sprovodi svako jutro nakon buenja.

    Prvi ciklus - topla voda. Namoite pekir u vodu, iscedite ga i namotajte kao konopac, pa se sa njim udarajte po leima. Zatim potopite dlanove u vodu i udarajte se po spoljanjoj povrini ruku odozdo na gore, a po unutranjoj odozgo na dole. Opetpokvasite dlanove i lupkajte lice, vrat, grudni ko, trbuh, noge (po unutranjoj povrini odozdo na gore, a sa spolj anje strane od gore na dole) i stopala. Politi se na kraju toplom vodom.

    Drugi ciklus-mlaka voda. Uraditi isto kao u prvom ciklusu. Trei ciklus - hladna voda. Radite kao u prvom ciklusu, ali

    pole toga intenzivno istrljajte ui dlanovima, pokretima odozgo na dole, odprednje do zadnje strane usnih resa, zatim zadnji deo uha, pa prednju i unutranju stranu uha. Proceduru zavriti polivanjem hladne vode. Zatim naliti u lavor vodu temperature koja vam je prijatna, i polijte se. Masau ponavljati svakodnevno. Posle 5-7 dana poee intenzivno znojenje tokom celog dana i noi. Pre procedure masae, obavezno oistite kou od znoja nasapunjanim

  • sunerom, bez vode. Temperaturu vode treba postepeno smanjivati, onako kako vam prija.

    MASAA GRANICAMA. Ovakva masaa se radi u parnim kupatilima. Osnovni metod je da se snopom tankih granica (od breze ili borovih iglica koji stoje u vruoj vodi 10-15 minuta, da omekaju) lagano udara telo i na taj nain se doprema sveza para ka telu. Masaa se sprovodi u horizontalnom i oputenom poloaju. Efikasnost ove masae se poveava usled svee pare koja prianja na povrinu tela i aromatinih sastojaka iz lia granica, kao i mehanikog nadraaja koe koje nastaje od udaraca. Znalaka primena ovog metoda preporaa organizam, omekava otvrdnua, rastvara sve zastoje u tkivu i izbacuje neistoe kroz kou.

    MASAA UDARCIMA. Poprskati ruku hladnom vodom i istovremeno je poeti snano udarati dlanom druge ruke dok koa ne postane crvena. Isto initi i sa drugom rukom, a zatim se udarati po grudnom kou, leima, nogama, do stopala. Takva kombinacija hladne vlage sa kompletnom masaom blagotvorno deluje na elo telo. Dobro je istrljati telo slanom vodom, aposle gajako udarati. Ove slane vodene masae se rade ujutro, to e oeliiti va organizam i pomoi izbacivanje neistoa.

    MASAA USANA. Sprovodi se mekanom etkicom. Za poboljanje cirkulacije krvi, blede usne masirati mekom etkom, potapajui je povremeno u hladnu vodu (moe i slanu).

  • MASAA "TRLJANJE LICA". Sa obe ruke energino trljati obraze, elo, nos, obrve, elo lice, na poetku veoma toplom vodom, a zatim hladnom (do 100 pokreta). Istovremeno se radi blaga masaa onih duplji jagodicama kaiprsta i srednjeg prsta (do 100 krunih pokreta). Ova masaa e dobro uticati na kapke i ouvati vid. Procedura se zavrava trljanjem miia vrata i podbratka. Lice i vrat briu se grubljim pekirom. Takva gruba obrada lice ini elastinim i vrstim. Trljanje je poeljno raditi ujutro i uvee.

    MASAA SA SNENOM VODOM. Kada koa ne dobija spoljanje hranljive materije (a unutranja ishrana nije dovoljna zbog slabog perifernog krvotoka) ona stari, vene, odumire. Zahvaljujui svojoj visokoj bioaktivnosti i sposobnostima da se apsorbuje, snena voda dobro prodire kroz membrane elija koe, to znai da moe da prehrani uvele elije konog i potkonog sloja vlagom koja im nedostaje, a ukoliko dodamo hranljive materije, prenosi ih direktno u elije, hranei ih i zasiujui ih energijom.

    Ovaj rastvor sepripremauproporcijama: 1 kaiicakame-ne soli (najbolje morske, nerafinisane) i 1 kaiica kuhinjskog sireta (najbolje jabukovog ili drugog, vonog) na 300 ml otopljene, snene vode. Prilikom korienja ove procedure za ispiranje usta i drela (kod angine, bolesti zuba, desni, pa-radentoze) potrebno je da se tenost dri u ustima 10-15 mi-nuta, a da se sprovodi nekoliko procedura na dan, 7-10 dana.

    Vodene masae se mogu modifikovati, uvek zamenjujui vodu sa otopljenim snegom. Procedure sa ovom vodom su dostupne svima, ne zahtevaju specijalnu opremu, nemaju neeljene efekte. One pruaju organizmu opte ozdravljenje i podmlauju ga.

  • "POLIRANJE" - MASAA TELA. Ovo je jogistika vrsta masae. Sprovodi se posle tuiranja ili polivanja, umesto trlja-nja tela pekirom. Telo se intenzivno trlja dlanovima ruku. "Poliranje" poinje od stopala, postepeno se die do struka, zatim "polira" svaka ruka, grudi od struka do vrata, zatim lea od struka do vrata, vrat odozdo na gore i lice od centra ka uima, a zavrava se "poliranjem" uiju odozgo na dole i napred-nazad. Efikasnost procedure se viestruko pojaava ako se sprovodi "poliranje' morskom vodom. Posle takve procedure umor brzo prolazi, koa postaje zategnuta i elastina.

    INHALACIJE

    INHALACIJA je metod aerosolne terapije, iji su lekovit faktor tene estice - aerosoli. U vodene inhalacije spadaju toplo-vlane, koje se rade na pari. Rastvaranje lekovitih materija dovodi do vee farmakoloke aktivnosti, pobolja-nja opteg lekovitog efekta, vee povrine kontakta rastvora lekovitog preparata, brzo upijanje, prodiranje u krv i tkivo. Rastvaranjem, estice rastvora dobijaju energetsko punjenje. Najee se stvara bipolarno punjenje aerosolima.

    Prilikom inhalacije para odmah pri udisanju izaziva pojaan priliv krvi u sluzokou gornjih disajnih puteva, omoguava jaanje njene funkcije i ima lokalno analgetsko dejstvo. Inhalacija na pari moe da se sprovodi i praktikovanjem kompletne parne kupke. U tom sluaju zagrejani kamen ili radijator se prskaju raznim aromatinim rastvorima ili biljnim ajevima - borove iglice, belog omana,

  • pelena, majine duice, nane, eukaliptusa i dr. Aromatine materije koje isparavaju prodiru kroz kou i gornje disajne puteve, blagotvorno utiu na centralni nervni sistem i druge organe, posebno na one za koje se preporuuju odreeno bilje i lekovita sredstva.

    Za inhalacije parom mogu biti korieni i specijalni aero-solni sprejevi koji stvaraju estice veliine 0,5-2,5 mikrona sa temperaturom aerosolnog oblaka do 60 C. Inhalacije na pari se esto primenjuju u kunim uslovima. Od lekovitih materija koriste se rastvori eukaliptusa, nevena, belog luka, ^semena mirodije, mentola i dr. Procedura traje obino 5-10 minuta.

    U kunim uslovima se moe sprovoditi INHALACIJA SA BELIM LUKOM. Za to je potrebno izrendati 2-3 ena belog luka, preliti ga sa 1 litrom kljuale vode i raditi inhalacije prekrivi glavu pekirom. Primenjuju se 3 puta na dan po 10 minuta. Efikasnost procedure se moe poveati ako je malo zakomplikujemo. Za to je potrebno sitno iseckanu glavicu belog luka staviti u flau, flau staviti u erpu sa vodom i drati je na vatri sve dok voda ne provri. Iskljuiti vatru i oprezno udisati svakom nozdrvom naizmenino paru iz flae. Disati lagano i duboko, ponoviti 2-3 puta. Posle inhalacije isprati grlo ajem od nevena i istuirati se toplom vodom.

    TOPLO-VLANE INHALACIJE. Primenjuju se za leenje i kao preventiva. Posebno se preporuuju ljudima ije je radno mesto povezano sa tetnim materijama, prainom, zagaenjima vazduha hemijskim materijama. One pojaano snabdevaju krvlju sluzokou i poboljavaju

  • njenu funkciju. Za takve inhalacije se mogu primenjivati lagani rastvori (alkala, tanina, amonijum-hlorida, mi-neralnih voda i dr.) Temperatura aerosolnog oblaka je 38-42 C. Za jednu inhalaciju je potrebno od 25 do 200 ml rastvora. Toplo-vlane inhalacije se primenjuju kod jako nadraene sluzokoe gornjih disajnih puteva, kod jakog i hroninog katara. Cesto se za pojaanje efekta preporuuje kombinovanje inhalacija: prvo toplo-vlane, a zatim uljane. Procedura traje 5-10 minuta, a za potpuno izleenje potreb-no je 20-22 tretmana.

    TOPLO-VLANE INHALACIJE PROMENUIVE TEMPERATURE. Ove inhalacije se sprovode pomou specijalnih aparata koji osiguravaju brzu promenu tempe-rature od 20 do 45 C, svaka 2-3 minuta. One su posebno korisne kod hroninih upalnih procesa.

    INHALACIJA PAROM URINA. Smatra se da udisanje pare urina blagotvorno deluje na leenje tuberkuloze. Takva primena pare urina je prihvatljiva i lekovita. Osim toga, procedura blagotvorno utie na mozak i nervni sistem.

    KUNA INHALACIJA. U kunim uslovima za sprovo-enje inhalacije sa rastvorima metalnog srebra ili ajevima raznih eterskih ulja i antibakterijskih biljaka, moe se koristiti domai inhalator. Za to se uzima erpa sa rastvorom za inhalaciju, prekriva kartonom sa rupicom na sredini i stavlja se na vatru; U rupicu se stavlja slamica kroz koju se die. Jednostavniji nain: biljna sirovina se stavi u au, prelije kljualom vodom (npr. istucani beli ili crni luk) i udie para neposredno nad aom.

  • VODOTERMOINHALACIJA - metod delovanja na sluzo kou nosa i drela sa vruim (43 C) sitnodisperznim kaplj ica-madestilovanevode.Takavuticaj na povrinske slojevesluzo-koe unitava patogenu mikrofloru i viruse, a pri tom nema opasnosti da e se sluzokoa i njeni dubinski slojevi opriti. Ova procedura omoguava da se odmah oslobodite od aktivi-rajuih virusa i da se unite rasprostranjene infekcije u bronhijama i susednoj, nosno-grkljanskoj upljini.

    OZDRAVLJUJUE, PROIUJUE LEKOVITE I KOZMETIKE PROCEDURE

    U lekovite ciljeve u zvaninoj i narodnoj medicini esto se koriste parna kupatila u borbi sa raznim problemima. U parna kupatila su ili zdravi, da se ne bi razboleli, i bolesni, da bi isterali bol u kostima i bolest Primena vrue pare: Poveava ivotni tonus, poboljava zdravlje (u parnom

    kupatilu organizam se promrdava, obnavlja - tonizira). Aktivira srani mii, ceo kardiovaskularni sistem (privre-

    meno se pojaava rad srca i krvotoka, dolazi do nefizikog treniranja kardivaskularnog sistema); Blagotvorno utie na kosti i miie - podmlauje i omeka-

    va zglobove (parna kupatila su izuzetno korisna kod istegnua miia, bolova u zglobovima, pucanja tetiva, upale pokosnice, radikulitisa, neuritisa, miozitisa, iijasa i dr. slinih bolesti; parno kupatilo dubinski deluje na miie, poveavajui njihov energetski potencijal. Normalizuje snabdevanje krvlju svih delova tela,

    poboljava sastav krvi (pod uticajem parnih kupatila, u krvi

  • se poveava sadraj eritrocita i hemoglobina koji snabdevaju organe kiseonikom, takoe leukocita, belih krvnih zranaca, "gutae" mikroba; koliina tetnih materija se sniava, i tada organizam lake moe da se izbori sa mikrobima); Proizvodi pravu "gimnastiku krvnih sudova", gradi kapi-larnu mreu i ak omoguava "izrastanje" novih kapilara (po-sebno u kombinaciji sa kontrastnim vodenim procedurama: parno kupatilo-bazen, polivanje hladnom vodom, sneg). Stimulativno deluje na endokrine lezde (hipofizu, titastu, paratitastu, pankreas, koje su tesno meusobno povezane, regulie rad svih organa) i omoguava odmaranje niza drugih organa (uglavnom jetre i bubrega). Aktivira rad limfnog sistema; Poboljava otrinu vida (posebno je korisno za one koji sede pored kompjutera, vozae i one koji puno itaju). Jaa elije i tkivo. Poboljava nervni sistem (priliv krvi u kou i miie, sniava dotok krvi u mozak; privremeno pojaava procese koenja u centralnom nervnom sistemu: smanjuje uzbu-enje, emocionalnu aktivnost, unutranju napetost, psihiki i intelektualni umor, a umesto toga dolazi do mira i oseaja lakoe, oseaja snage i bodrosti, dobrog raspoloenja i ivotne radosti). Poboljava razmenu gasova, minerala, belanevina i masti (koje nastaje usled uticaja vrue pare), ubrzava izbacivanje iz organizma mokrae i mokrane kiseline, ubrzava raspa-danje masnoa, pri holesterol; osim toga, pod uticajem vruine parnog kupatila u koi se stvaraju vredni produkti razmene belanevina - histamin i acetilholin, koji se krvotokom raznose po elom organizmu, ima pozitivan uticaj na tkiva i organe.

  • Aktivira i trenira disanje, u tom smislu stimulie disanje koe, vidno poveava zapreminu plua, pojaava izdvajanje ugljendioksida, a poboljava usvajanje kiseonika, to sutinski utie na poveanje opte energetike organizma (posle parnog kupatila usvajanje kiseonika se poveava proseno za jednu treinu). isti kou, obezbeuje bolje funkcionisanje lojnih i znojnih lezda (koa se isti od masnoa, znoja, praine, mikroskopskih krpelja - saprofita, postaje glatka i elastina; oslobaa se od stare, izumrle koe, to je mogue samo parenjem). Efikasno ispira iz organizma neistoe, izbacuje kisele produkte razmene materija, produkte raspada i patoloke elije (ustanovljeno je da vruapara moe iz oveka da izbaci i otrovne materije i hemikalije, ak i DDT); Ubrzava procese regeneracije, poveava inelektualnu i fiziku radnu sposobnost (posebno primenom pare u sportskoj gimnastici, gde je neophodno bre obnoviti snagu; kroz znojne lezde se iz organizma izbacuju neistoe -produkti raspada, a sa povrine tela - odumrli epiderm); Omoguava oputanje i nestanak upalnih procesa, pobo-ljanje tkiva; Poveava toleranciju na temperaturne razlike (posebno ukoliko se koriste kontrastne procedure), poveava luenje znoja, to kod sistematskog dejstva ini organizam izdrlji-vijim na temperaturne promene u obinim uslovima).

    Praktikovanje procedura sa parom zahteva obavezno pridravanje sledeih pravila: Nikada ne koristite paru u akutnim stadijumima bolesti (visoka temperatura, jake upale), kao i u sluaju nekih spe-cifinih bolesti (tuberkuloza, srane mane, posle infarkta,

  • modani udar, bronhijalne astme, epilepsije) i stanjima kao to su trudnoa, alkoholno i narkotiko stanje; Zavravajte proceduru sa parom (ukoliko nema specijalnih kontraindikacija) polivanjem hladnom vodom; Vrua para za udisanje i para kojom delujete na oi i ui ne srne da pee. I Osim klasinih parnih kupatila, u arsenalu narodne medi-cine postoji i niz drugih, alternativnih parnih kupatila.

    ALTERNATIVNA PARNA KUPATILA

    PARNA KUPATILA OD OPILJAKA. Ovo je vrsta japanskog parnog kupatila u kome se koristi meavina samlevene kedrovine, i listovi preko 60 lekovitih aromatinih biljaka. Sirovina se stavlja u specijalno loite i zagreva na temperaturu oko 60 C. Pacijent elo telo izlae 15-20 minuta aromatinoj masi, greje se, znoji, a piljevina upija znoj i predaje telu razne korisne materije. Japanci oboavaju ovakva parna kupatila koja efikasno razlazu masne naslage, podmlauju, iste kou i unitavaju tetne bakterije.

    BILJNO PARNO KUPATILO. U ovakvom parnom kupatilu zagreva se plast biljaka, ovek se obliva u tom mirisu i znoji se. Ovaj tretman znojenjem pomae kod prehlada, koristi se i protiv reumatskih bolova.

    PEANO PARNO KUPATILO (KUPKA). Ova vrstapar-nog kupatila ili kupke koristi se kao sredstvo protiv kosto-bolje, reumatizma, vodene bolesti, krofula i dr. Pozitivan uticaj peska objanjava se malim toplotnim kapacitetom i

  • sprovodljivou toplote. Velika prednost peanih parnih kupatila u odnosu na druge procedure za znojenje se sastoji u tome to omoguavaju da se primene najvie temperature bez bilo kakvih posledica (lako ih podnose ak i srani boles-nici). Danas peana parna kupatila sa uspehom lece artritis, razne vrste neuralgija, nefritis, otoke raznog porekla, enske bolesti, gojaznost.

    Nije preporuljivo da vrua peana parna kupatila koriste oboleli od tuberkuloze, iznemoglosti organizma, malokrvne osobe.

    SUVA PARNA KUPATILA OD SOLI, PEPELA I KLICA. Za pripremu ovakvog parnog kupatila pomesati so, pepeo (najbolje od breze) i penine (raene) klice. Takva suva par-na procedura se koristi za jako zagrevanje - proparivanje kod reumatizma sa tvrdim otocima na zglobovima ruku, nogu. So se prethodno zagreva do 60 C, mesa sa pepelom i klicama, sipa u lavor, pa se u tome zagrevaju noge ili ruke tako da oteeni zglobovi budu potpuno prekriveni toplomsmesom. Procedura se sprovodi sve dok se so potpuno ne ohladi. Zahvaljujui ovakvim parnim kupatilima, zglobovi se dobro propare, otok splanjava i zbog intenziviranja krvotoka postepeno nestaje.

    "JOGISTICKA SAUNA". Ova4 'sauna" se moe primenjivati u kui. Namaite elo telo ricinusovim ili maslinovim uljem (moe i suncokretovim) i uradite masau u trajanju od 10-15 minuta. Zatim lagano leite u kadu napunjenu vruom vodom. Voda treba da bude veoma topla (40-45 C). Sputati se u nju veoma lagano, postepeno navikavajui telo na visoku temperaturu. "logistiku saunu" treba primenjivati jednom nedeljno ili najmanje jednom u dve nedelje.

  • PARNE KUPKE

    Ove kupke veoma dobro iste organizam od nakupljenih neistoa. Posle pare se treba oprati hladnom vodom, to jaa i elici telo. Kod bolesti pojedinih delova tela, treba primenjivati parne kupke za te delove tela.

    Efikasnost parnih kupki se viestruko poveava ako se para ne dobij a samo iz iste vode, ve se koristi aj od raznog bilja, rastvori lekovitih sredstava ili soli. Tako, npr., para morske vode je korisna kod vodene bolesti i bolova u uhu.

    PANJA! Para ne sme da pee.

    PARNA KUPKA NA NONOJ POSUDI. Ova kupka se primenjuje kod bolesti mokrane beike, bubrega i kamena u bubrezima, kod raznih zastoja u maloj karlici, cista, hemo-roida, ispadanja debelog creva. U nonu posudu (ili kofu) naliti kljualu vodu sa dodatkom aja od ovsene slame, livadskog rastavia i esti na specijalnu stolicu (ili dasku od WC olje), pa se umotati oko struka da para ne bi odlazila. Trajanje ove procedure je 15-20 minuta, ne vie od 1-2 puta nedeljno. Posle procedure poeljno je lei u postelju i ostati u njoj neko vreme, posle ega treba primeniti brzo hladno polivanje.

    PARNA KUPKA ZA NOGE I STOPALA. Primenjuje se kod priliva krvi u glavu, kod glavobolje, zubobolje i bolova u uima, kod bolesti disajnih organa i srca, tj. u svim sluajevima kada je potrebno izazvati oticanje krvi iz gornjeg dela tela. Ova procedura se najbolje sprovodi uz pomo specijalnog aparata za parne kupke za stopala, u kojem se para usmerava

  • u posudu za stavljanje stopala ili nogu do kolena. U domaim uslovima takvu parnu kupku sprovode u lavoru ili u kofi. Posuda se puni kljualom vodom, preko posude se stavlja daica na koju se stavljaju noge i prekrivaju nepropusnom tkaninom. Za poveanje efekta mogu se primenjivati ajevi od raznog bilja. Trajanje takve kupke je 15-20 minuta, 1-2 puta nedeljno. Ukoliko je neophodno produiti kupku, tada u vodu stavljaju komad zagrejane cigle, koja e odrati toplotu vode. Ove parne kupke se koriste i ako su noge otee-ne, kod uljeva, zastoja krvi, jakog znojenja nogu, ili ako su noge hladne i suve. Posle procedure treba ohladiti noge hlad-nom krpom, istrljati ih i posuti (u leenju znojenja) talkom.

    LOKALNE PARNE KUPKE. Primenjuju se za zasebne delove tela. Cilj: otkloniti bol, omekati, smanjiti obim, naterati da se apsorbuju ili izbace tek nastale otvrdline, tumori i dr. Pomau kod upale oiju i uiju, zubobolje, kod oticanja lezda i krajnika, raznih bolova, eludanih greva, tumora jetre i eluca, kista na enskim polnim organima, paralize, bolnih zglobova.

    PARNE FLAE. Ovi lokalni parni oblozi koriste se kao sred-stvo za zagrevanje parom raznih delova tela, a takoe za prav-ljenje parnih previjanja. Ranije su se za parne flae koristile specijalne glinene posude sa zatvaraima. U kunim uslovima se mogu koristiti obine staklene flae. Prvo ih treba spolja zagrejati u vruoj vodi, zatim oprezno napuniti do 3/4 kljualom vodom, zatvoriti plutanim epom i umotati prvo u salvetu namoenu u kljualu vodu i malo isceenu, a zatim u suvi flanel. Umesto flanela moe se koristiti i vunena arapa ili hulahopka.

  • PARNA KUPKA ZA GLAVU. Za vreme ove procedure delovanju pare se izlau glava i vrat, kao i gornji deo grudi. Za ovu proceduru neophodno je napuniti posudu kljualom vodom i poklopiti je. Sesti na stolicu, prekriti glavu i nadneti se nad posudom. Gornji deo telaje obnaen. Zatim poklopac skinuti da bi se vrua para podizala ka glavi i grudima. Duina kupke je 15-20 minuta, ali ne vie od 2-3 procedure nedeljno. Treba drati usta, nos i oi otvorene. Dobro je ovu kupku primenjivati na aju od krompira uz dodatak ekstrakta eukaliptusa ili miroiije, borovog ulja ili bilja: hajduka trava, kamilica, zova, kopriva, seme mirodije, alfija, lipov cvet i dr. Posle takve procedure preporuuje se 1 minut hladne kupke, pri emu ne treba kvasiti glavu prvih 10-30 sekundi. Ove kupke su efikasne kod prehlada, reumatskih i konvulzivnih bolova u gornjem delu tela, kod katara gornjih disajnih puteva, dobro iste kou lica, glavu, omekavaju i udaljuju sluz iz sinusnih upljina i drela, plua, primenjuju se kao lokalno sredstvo kod udaraca, protiv bolova oiju, nosa, zuba, glave, kod otoka, osipa, unutranjih i spoljanjih izraslina.

    KONTRASTNA PARNA KUPKA ZA GLAVU (INHA-LACIJA). Koristi se kod oboljenja grla (angina, hripavac, tonzilitis, faringitis) i bolova u uhu. Disati paru iz erpe ili ajnika od rastvora koji vri (poeljno sa dodatkom lekovitog bilja ili propolisa) 1-2 minuta. Zatim lice umiti mlakom ili hladnom vodom i isprati usta, uglavnom desni i jezik. Ovu proceduru treba ponoviti nekoliko puta.

    PARNA KUPKA ZA LICE. Primenjuje se kao lekovita kupkakodbolesti nosne oblasti (slino parnoj kupki za glavu) i kao kozmetiko sredstvo za ienje lica od praine,

  • neistoa, ronatih naslaga. Kod kozmetike primene parne kupke za lice, zagrejanom parom se ire kanali lojnih i znojnih lezda. Lojni epovi koji zaepljuju izlazne kanale lojnih lezda postaju meki. Posle toga, kozmetiko ienje koe se odvija lake, ne izaziva nepijatnosti. Aparat za parne kupke lica se sastoji iz staklene posude sa otvorom kroz koji istie para. Ispred otvora pacijent stavlja lice. Glava, zajedno sa otvorom na posudi za parne kupke pokriva se pekirom a lice podvrgava dejstvu pare u trajanju od 10-15 minuta. Temperatura pare je oko 50 C.

    PARNAKUPKAZANOS (NOSNI PARNI TU). Na ivicu erpe napunjene kljualom vodom stavlja se levak (plastini, stakleni, kartonski) osnovom okrenutom na dole. Para koja izlazi kroz gornji otvor se udie prvo kroz jednu, a zatim kroz drugu nozdrvu, a izdie na usta. Da bi se izbegle opekotine, na vrh levka ili ajnika, kroz koji istie para, stavlja se kraa gumena cevica. Takve parne kupke se preporuuju kod bolesti gornjih disajnih puteva, i obinih prehlada.

    PARNAKUPKAZASINUSE.Zakiwajtewetkammceuer-pi, prekrijte se tkaninom preko glave i udiite tu paru. To treba raditi svakog dana sve dok ne ponu da izlaze gnojni epii.

    PARNA KUPKA ZAUI. Najbolje je za to koristiti posudu sa uskim grliem nalik upu, napunjenom do 1/3 kljualom vodom, nad kojom se dri uho, priljubivi lice uz posudu. Para se kroz levak usmerava u usnu upljinu, pri emu se samo uho i okolna oblast titi pekirom da ne bi dolo do opekotina. Primenjuje se uglavnom za leenje raznih upala uha, bolova, prostrela, za oslobaanje od epova.

  • PARNA KUPKA ZA GENITALIJE I DEBELO CREVO. Ove kupke se primenjuju obino kod bolesti tih organa za poputanje upale tkiva i boljeg snabdevanja krvlju. Npr. u leenju erozije, cistitisa, prostatitisa, dobro su se pokazale kupke sa propolisom: u nonu posudu sipati vruu vodu (temperature koje telo moe da izdri), staviti malo propoHsa i sedeti nad parom 10-15 minuta. Kurs leenja: prvi kurs -svakog drugog dana tokom nedelju dana, zatim sledi jedna nedelja odmora, zatim - 3 nedelje leenja takoe svakog drugog dana, i posle pauze od sedam dana - ponoviti tronedeljnikurs.

    PARNA KUPKA (VRU OBLOG). Parni oblog pred-stavlja najintenzivniji uticaj pare na pojedinani deo tela. Parni oblog u kunim uslovima moe da se pripremi na nekoliko naina.

    1. Lagani parni oblog. Koristi se isprano platno, savija se 6-8 puta, sputa u vruu vodu (50-65 C), slabo iscedi ili uopte ne cedi i umota u ebe ili komad flanela tako da vlani i vru oblog bude zatvoren sa svih strana. Posle 15 minuta se pret-hodni oblog zamenjuje novim, a takvu smenu obloga treba vriti na svaka 2-2,5 sata.

    2. Sloen na potrebnu veliinu pekir ili salvetu zavrnuti kao cev, i u centar sa jedne i druge strane sipati toliko kljuale vode da bi se pekir skroz natopio. Tada lagano iscediti sa dva tanjira (dae ne opeete), i izvrnuti do prvobitne veliine, pa staviti izmeu njih dva komada flanela ili presavijen vuneni al. Takav parni oblog stavljati na bolestan deo tela. Kada osetite da oblog poinje da se hladi, zamenite ga drugim, ne menjajui flanel (ili al).

  • 3. Ukoliko je neophodno produiti delovanje parnog oblo-ga, na oboleli deo tela se moe staviti malo isceden oblog od vrue vode, pokriti ga suvim flanelom a preko njega staviti termofor sa kljualom vodom.

    Parni oblozi se koriste za smanjenje bolova kod reumatiz-ma, kostobolje. Za to se koriste ajevi raznih biljaka - npr. korena belog omana i dr. Kod hroninih bolesti, kada je potrebno izazvati omekanje, splanjavanje i nestajanje raznih otvrdlina, opisana procedura se sprovodi vie od dva puta na dan.

    VLAAN OBLOG SABIUEM. Za takve obloge se koristi laneno seme, kamilica i drugo bilje. Oni se stavljaju u platnenu kesicu ili gazu i pare na situ ili kuvaju u malo vode, dobro ocede ili ostave da malo stoji. Takvi oblozi se stavljaju neposredno na telo, pokrivaju nepropusnom hartijom i vunenom materijom, odozgo se stavlja termofor da bi se usporilo hlaenje, i sve pokrije ebetom.

    POLUVLANI OBLOZI NA BILJNOJ BAZI. Za te obloge se koristi svee kuvani krompir koji se izgnjei i odmah zamota u nepropusnu tkaninu kao rolat, a takoe i ovas rasparen bez vode u rerni.

    Vlane i poluvlane obloge na biljnoj bazi preporuuju za sve vrste terminog leenja. Posebno su efikasni kod upala, neuritisa, radikulitisa i dr. Osim dejstva toplote i vlage, takvi oblozi hrane oboleli ogran pozitivnim hemijskim materijama i zraenjem vrue biljne materije.

  • LEKOVITE I PROCISCUJUCE PROCEDURE SA KORICENJEM PENE

    SAPUNJAVO - PENASTE KUPKE. Pripremaju se od 200-300 gr nastruganog sapuna ili tenog sapuna na 150-2001 vode. Sapun treba rastvoriti u toploj vodi. Priprema se kao penasta kupka, metodom gaziranja, a preporuuje se kod neuroza i neurotinih stanja, hipertenzijske bolesti I stepena, za starije i slabe bolesnike, kod konih bolesti.

    MEDNE - PENASTE KUPKE. Pripremaju se sa obinom ili mineralnom vodom uz dodatak 60 gr meda i 2 kaiice ampona. Procedura je ista kao i za penaste kupke, metodom gaziranja. Primenjuju se u leenju bolova. Za kurs leenja primenjuje se 12-15 sedeih kupki temperature 38 C, po 15-20 minuta svakodnevno, ili svakog drugog dana, najbolje u drugoj polovini dana.

    BISERNE KUPKE Ove kupke temperature 34-37 C se pripremaju pomou kompresora vazduha koji se puta kroz specijalnu reetku na dnu kade pod pritiskom 0,5-2 atm. Mehurii vazduha koji se izduvavaju pod pritiskom izazivaju klokotanje vode, a mehurii u vidu zrna bisera, imaju neno masirajue dejstvo na kou. U isto vreme, razdraenje receptora na velikoj povrini koe, zbog kontrasta u temperaturi vode i mehuria vazduha, imaju ogroman tonizirajui uticaj na organizam. Refleksivno se pojaava rad kardiovaskularnog i disajnog sistema, aktivira snabdevanje krvlju i limfom, procesi regeneracije i funkcije koe, tonizira

  • muskulatura. Takve kupke se primenjuju kao tonizirajue, pojaavaju periferni krvotok i elie. Primenjuju se u poetnom stadijumu ateroskleroze, hronine ishemijske bolesti srca i hipertenzije I stepena, kod poremeaja u klimaksu, gojaznosti, kod akutnih bolesti nervnog sistema, polineuritisa, paralize, poliartritisa i dr. Lokalne biserne kupke se uglavnom koriste u kozmetikoj praksi. Duina trajanja kupke je 10-15 minuta, kurs leenja traje 12-20 procedura.

    MORSKA PENA. Ova pena se stvara mehanikim udarcima (vetrom, udarima o stene) povrinskog sloja mora na kome se, posebno na obali, stvara povrinski sloj organskih suspenzivnih materija raznog porekla, izmeu ostalog i onih koji imaju razne bioloke aktivne osobine. Ona se koristi za morske kupke u sanatorijumima u leenju konih bolesti, za podmlaivanje, hranjenje organizma mikroelementima bioaktivnih materija kroz kou. Doziranje procedure je individualno.

    BIOPENA (KONJSKI SAPUN). To je pena koja se stvara na leima konja posle intenzivnog tranja. Ovom penom se uspeno leci psorijaza. Za to je potrebno namazati obolele delove koe, saekati da se pena osui, paponovo namazati. Ovu proceduru treba raditi nekoliko puta na dan, i ukoliko imamogunosti, i sledeih nekoliko dana. Psorijaza se takvim narodnim metodom brzo otklanja. Na leto idite na odmor na selo, upoznajte se sa seoskim konjem i on vas moe sva-kodnevno snabdevati "konjskim sapunom". Neete zaaliti - iz sela ete se vratiti sa glatkom i istom koom, a na liaj ete zaboraviti.

  • MASAA SAPUNICOM. Masaa se sprovodi nasapunja-nim rukama u leeem poloaju. Maser povremeno, onoliko koliko je potrebno, vlazi i sapunja ruke. Za masau se koriste kozmetiki i deji sapuni. Da bi se spreila prehlada, pacijent se pokriva tkaninom, a otkrivaju se samo delovi tela koji se masiraju. Procedure traju 5-20 minuta, svakog drugog dana. Ukoliko se masaa sprovodi sa lekovitim ciljem, tada se preporuuje kurs 12-15 procedura kod hronine bolesti srca, koronarne ateroskleroze, aterosklerotinih bolesti ekstremi-teta u poetnom stadijumu, poetne manifestacije proirenja potkonih vena donjih ektremiteta, promena na koi od termikih povreda, opekotina i udaraca, bubuljiastog osipa, jake sekrecije lojnih lezda. Masaa sapunicom se preporu-uje kada je neophodno biti oprezan ukoliko je koa osetljiva na mehanika razdraenja i obina runa masaa je moe traumirati; kod maljavih ruku i nogu i grudi, kada je obina ("suva") masaa oteana; kod bolova u miiima posle intenzivnog fizikog napora; za ubrzanje regenerativnih pro-cesa. Ona brzo otklanja umor i deluje osveavajue.

    KLIZMA SAPUNICOM. Sitno izrendati domai sapun. Uzeti 1 kaiicu dobijenog sapunskog praha i meati (do stvaranje pene) u 1,51 vode temperature do 35 C. Takva klizma sapunicom dobro isti debelo crevo i normalizuje rad organa male karlice, pankreasa, jetre.

    PENASTE MASKE. Za izbeljivanje koe lica, obnavljanje epitela i dezinfekciju, posebno kod koe sa pritevima, za poveanje elastinosti i barunast ten se koriste sledee penaste kozmetike maske:

  • Pomeati 20 gr kvasca sa nekoliko kapljica limunovog soka sa malom koliinom 3% hidrogena. Masku naneti na lice i ostaviti 15-20 minuta; Sitno iseckati medicinski sapun, rastopiti ga u toploj

    vodi sa malom koliinom 3 % hidrogena i napraviti jaku penu. Masku drati 20 minuta.

  • ISCELJUJUE I PROIUJUE OSOBINE LEDA I SNECA

    TERAPUA LEDOM

    Prelaskom vode iz tenog stanja u vrsto dolazi do niza sutinskih promena - menja se struktura krtistalne reetke, istiskuju se gasovi, soli, menjaju se anomalna, fizika i hemijska svojstva. Tfe promene omoguavaju da se led koristi za dobijanje iste otopljene vode i kao samostalno ozdrav- ljujue kozmetiko sredstvo. Najbolja vrsta leda je prozrani led, on je u najveem stepenu slian destilovanoj vodi i ima osobinu da duboko prodire u sva tkiva organizma i proiuje ih.

    Mogu se zapaziti sledea svojstva istog leda: Kombinacijom sa raznim napicima, sadrzina

    napitaka bre prodire u krv i tkivo organizma (zato, ako se uzima sa alkoholom, brzo dolazi do opijanja); Pomae kod zubobolje ukoliko je uzrok vrua hrana

    ili pie; Kod bolova od dugotrajnog gledanja snega, oblog od

    leda stavljen na oi pomae i jaa vid; Daje sjaj beonjaama, a redovni oblozi od leda

    spreavaju kataraktu; Omoguava varenje hrane, ali brzo izaziva e; Ukoliko se pije sa siretom i medom, pomae kod

    utice, tumora jetre, leci liaj; Odvlai krv od arita bolesti, npr. kod udaraca,

    hemo-roida;

  • Napade astme olakava jemena kafa i maleni komadii leda koje treba gutati sa kafom; Blokira nervne impulse koji izazivaju tucanje (za to je potrebno uzeti u usta komad leda i propustiti u grlo do samog drela); Kod spoljanje primene izaziva oticanje krvi od bolesnog dela tela (stavljanje leda na vratne prljenove moe da otkloni glavobolju i normalizuje krvni pritisak); Stavljanjem na obolelo mesto (3 minuta) brzo otklanja napade bolova kod radikulisa; Utie na nervne i energetske tokove u organizmu, omoguava aktiviranje bioaktivnih taaka stavljanjem komadia leda; Voda dobijena otapanjem leda korisna je za bolesti oiju; Nad zaleenim vodenim povrinama vazduh se dobro isti od zagaenja, zasiuje se negativnim jonima; die se lako; organizam efikasno usvaja kiseonik (zato se sankajte na zale-enim jezerima ili reci, jednostavno etajte ili se bavite zim-skim ribolovom - takva etnja e vam dati bodrost i energiju tokom ele nedelje, vaem licu svee rumenilo).

    Meutim, LED je tetan za grudi (kod osetljivih bronhija). tetno dejstvo leda se otklanja spoljanjom i unutarnjom upotrebom vode.

    Led se iroko koristi u kozmetici, za ukazivanje prve pomoi kod nesretnih sluajeva, a takoe za dobijanje otopljene vode.

    Posebno treba istai korienje leda za podmlaivanje modanih elija. A. Atanasjev predlae da se ova procedura sprovodi na sledei nain.

  • PODMLAIVANJE MODANIH ELIJA. Uzeti pare elastinog zavoja (ili irokog lastia, plastinu kapu za kupanje) i zategnuti na glavu tako, da otpozadi bude zatvoren deo izmeu vrata i potiljka. Malo nagnuvi glavu i podignuvi kosu nagore, ubaciti kockicu leda veliine kao za koktel, proverivi da led, klizei po ljebu na vratu, bude na udubljenju na potiljku lobanje. To predstavlja taku "fen-fu". Izmeu leda i koe ne srne da bude nikakvih drugih slojeva. Stavite na lea pekir da voda ne bi oticala niz vrat, malo zabacite glavu unazad i opustite se. Kratko ete imati nepri-jatne oseaje, ali e to ubrzo proi, a led e se sasvim otopiti, pa ga neete ni oseati.

    U poetnoj fazi led treba staviti 2 puta na dan; ujutro, pola sata pre doruka i uvee, pre spavanja. Tako raditi sve dok koa potpuno ne prestane da reaguje na led, a za to je potrebno oko mesec dana. Tada se redovne procedure mogu prekinuti i primenjivati po potrebi.

    Ovaj metod, osim podmlaivanja modanih elija, takoe prua i dobre efekte: otklanja alkoholnu zavisnost, pojavljuje se oseaj stalne radosti, euforinog raspoloenja, dejeg doivljaja ivota, poboljava memoriju, pojavljuje se pozitivno emocionalno stanje, dubok san, prolaze teke hronine migrene; predstavlja univerzalni lek protiv svih problema. Pomou ove metode se moete osloboditi od neodoljive elje za alkoholom i hranom.

    REFLEKSOTERAPIJA SA LEDOM (KRIOTERAPIJA). Krioterapija se zasniva na korienju specijalnih paketa sa smrznutom vodom ili vodenim rastvorom (kriopaketi). Takvi kriopaketi se pripremaju vrlo jednostavno i dostupni su svima. U meku kesu sipati slan rastvor (1,5 kaiica kuhinjske

  • soli na asu vode), iz paketa istisnuti ostatak vazduha i vezati. Da bi se pojaalo dejstvo krioterapije, u isceljujuci rastvor se moe dodati morska so i druga lekovita sredstva: med, glina, biljni ajevi i dr.

    Paket se zamrzava. Posle smrzavanja paket sa ledom dobija okruglu formu, udobnu za tavljenje aplikacija ili masau neposredno na obolelom delu tela, koji je refleksivno povezan sa obolelim organom. Za veinu lekovitih procedura dovoljno je koristiti kriopakete temperature minus 3-4 C, to odgovara temperaturi smrzavanja slane vode. Kod drugih lekovitih procedura, treba koristiti nie temperature, stoje takoe lako izvesti u zamrzivau (do -18 C).

    Kako u kunim uslovima sprovesti krio terapiju? Kada se rastvor pretvori u led, izvadite kriopaket iz zamrzivaa i prislonite ga na obolelo mesto ili zonu koja odgovara obo-lelom organu, radei lagane i spore krune pokrete masae. Prvo e koa pobledeti, a zatim (posle 2-3 minuta) poinje brzo da crveni jer se, posle skupljanjapod uticajem hladnoe, krvni sudovi brzo ire i krv dotie na obolelo mesto. Inten-zivno crvenilo je signal da hladno dejstvo treba prekinuti. Sklonite kriopaket, utoplite pocrvenelo mesto i odmorite se dok koa ne vrati svoju prvobitnu boju. Vreme odmora je individualno - od 2 do 15 minuta. Zatim proceduru ponovite - ponovo do crvenila koe. Za jedan tretman, dve masae su sasvim dovoljne. Ni u kom sluaju ne treba dopustiti prehla-enje. Posle toga bolno mesto treba utopliti due vreme.

    Krioterapija pomou leda je veoma jednostavna i korisna procedura. Ona pomae u otklanjanju velikog broja bolesti, miinih greva, i da se uspostave procesi razmene materija u organizmu, a time i da se pobolja zdravlje. Ako se pridr-

  • avate odreenih pravila, u kunim uslovima je potpuno bezbedna.

    Ako imate u zamrzivau nekoliko kriopaketa razliitih veliina, uvek ete imati pod rukom sredstvo za izbavljanje od bolova. Pomou krioterapije, u toku nekoliko minuta se moete osloboditi glavobolje, bolova u od udaraca, neuro-dermitisa i neprijatnih oseaja vezanih za njega.

    Da biste dobili eljeni rezultat i ne nakodite sebi sprovoenjem krioterapije, treba se strogo pridravati sledeih pravila: ne odlazite sa upotrebom leda - drite kriopaket dok koa ne pocrveni; nemojte da prehladite ruke - da bi to izbegli, navucite rukavice; ne stavljajte korieni kriopaket ponovo - posle procedure, led treba baciti. ne stavljajte istovremeno nekoliko kriopaketa (kod nekih bolesti potrebno je stavljanje aplikacija na dva mesta - u tom sluaju aplikacije se redom stavljaju prvo na obolelo mesto ili zonu koja mu odgovara, a zatim na stomak, kao obavezna procedura); aplikacije ne treba sprovoditi vie od 1-3 puta na dan, dva puta se stavlja u toku jedne procedure. jedan od uslova za vreme "ok" kriomasae - paket ne treba da se otapa kao obian led iz zamrzivaa.

    Pacijenti koji su proli kurs leenja, govore da poboljanje dolazi ve posle druge procedure, pri emu je efekat mnogo jai nego uzimanje tableta. Hladnoa ne samo da otklanja bol, ve likvidira i zapaljenjske procese, smanjuje miine spazme i napetost. Gastroenteroskopija pokazuje da

  • zarastanjem malih ireva tkivo postaje glatko, ali tamo gde su bili vei irevi - ostaju oiljci - istina, ne tako veliki kao prilikom drugih naina leenja. Zato se posle tretmana kriomasae, neprohodnost eluca praktino ne susree.

    Jasno je da ukoliko organizam naglo ohladimo, ne treba da oekujemo pozitivne rezultate. Ali, ako toplotu sakup-ljamo lagano i samo sa malog dela tela, nastupa isceljujui efekat. Krioterapija umirujue deluje na vegetativni nervni sistem, smanjuje pritisak, normalizuje puls i praktiki nema neeljenih efekata.

    Metodom duboke krioterapije ruskog profesora Olega Kuznjecova (temperatura kriopaketa je do - 21-23 C) sada pokuavaju da lece kolitise, zatvore, psorijazu, trofike ireve, poremeaje krvotoka u mozgu, neke bolesti srca. Primenjuje se i za preventivu gripa. Specijalno za deje vrtie u Rusiji Kuznjecov je razradio i oprobao metodu elienja krioma-saom. Pre spavanja, malianima su tokom 15-60 sekundi masirali stopala ledenim paketom, posle ega su im oblaili lanene arape i stavljali da spavaju. Tabani nisu izabrani sluajno, jer je u toj oblasti koncentrisana velika koliina bioloki aktivnih taaka koje, kada se aktiviraju, mogu uticati na ceo organizam. Kod prehlade treba noge pariti, a za pre-ventivu - kratkotrajno, ali jako hladiti. Pre masae tempera-tura nogu je obino oko 29,4 C, a kasnije oko 27 C. Dva sata kasnije, tabani se zagrevaju do 30,3 C, i to je ve unutranja toplota. Osim refleksivnog dejstva na bioloki aktivne take i hladne receptore, kriopaketi utiu na tkivo i u polnim organima. Otopljeni kristali leda lue mikrotalasne eletromagnetne frekvencije ija je frekvencija slina elektromagnetnim talasima koje zrai zdrav organizam.

  • Prirodni "tandem" krio i biorezonantna terapija daje odli-ne rezultate u leenju hipertenzije, ishemije, bolesti eluca, bubrega, jetre, neurodermitisa, ginekolokih bolesti, hemo-roida, iijasa, radikulitisa i mnogih drugih patologija.

    Zone koje odgovaraju unutranjim organima postoje na elom ovekovom telu. Kroz njih se moe efikasno uticati na obolele organe. Kao primer, naveemo u tablici zone na koje treba uticati kriopaketom kod odreenih bolesti.

    SHEMA UTICAJA LEDA KOD ODREENIH BOLESTI

    Bolesti Mesto stavljanja kriopaketa

    Alkoholna zavisnost Potiljak Artroza kolena Koleno (svakodnevno, po 3 minuta) Astma Stomak Behterevljeva bolest Vrat, stomak Bol u grudima, jak kaalj Donji delovi paleva (tamo, gde se palevi spajaju sa dlanovima) Sinusi Obrazi Gastritis Stomak Hemoroidi Krsta, stomak Hipertenzija Vrat, stomak Dijabetes Zona pankreasa Zatvor Stomak, pupak (u smeru kazaljki na satu) Klimaks Vrat, stomak Kolitis, uz greve Kima Mastopatija Grudni ko Mioma Krsta, stomak

  • Bore Koa Neurodermitis Koa Otoci Koa Poliartritis zglobova Zglobovi, stomak Polna nemo Krsta, osnova lobanje (potiljanajama) Prostatitis Krsta, stomak Prehlada Nabori na palevima (koji odvajaju lanke) Proirenje vena Vene Srani problemi Koren paleva (u sredini mesnog, izbaenog dela). Skleroza Potiljak, stomak Gnojne bubuljice Koa V

    Cir na elucu Stomak ir na dvanaestopalanom crevu Stomak

    Refleksne zone koje odgovaraju organima se nalaze na elom telu, ali najvie su rasprostranjenje na dlanovima, stopalima, licu i stomaku.

    Na ruci su refleksne zone rasporeene na sledei nain: dlanovi-glava, prsti-kosa, nadlaktica-grudi do dijafragme, ramena-stomak i karlica. Kima se uvek projektuje sa zadnje strane ekstremiteta. Evo kako su refleksne zone rasporeene na dlanu: prvi lanak palca odgovara glavi, drugi - vratu, jastui ispod prvog lanka - grudima sa srcem i pluima, ostali deo dlana - stomaku. Kaiprst i domali prst su ruke, srednji prst i mali prst- noge. Ramena - miii izmeu palca i kaiprsta, a meica - miii meu "nogama", tj. izmeu srednjeg i malog prsta.

  • Kod prostatitisa i ginekolokih bolesti moe se staviti led na krsta, tu se nalaze nervi kojih idu ka polnim organima, i na stomak, a moe i na jamice izmeu srednjeg i domalog prsta na zadnjoj strani dlana i izmeu tih prstiju, to odgovara zonama krsta i meici, a zatim na dlan u zoni koja odgovara stomaku. Na slian nain zone su rasporeene i na stopalima.

    Na licu se takoe nalaze zone koje odgovaraju unutra-njim organima. Zona koja odgovara pluima nalazi se izme-u obrva, jetre - na bonim stranama nosa, eluca - na noz-drvama, tankog creva - na oblasti od nozdrva do velikog vili-nog miia ispred uha, debelog creva - na oblasti od miia vilice do uglova usana.

    Na stopalima i nonim prstima se praktino nalaze sve zone koje odgovaraju unutranjim organima. Sada se u popularnoj literaturi lako mogu pronai te refleksne zone. Masaa zone koja odgovara stopalima i dodatna masaa stomaka je klju za lekovit i preventivni uticaj na svaki organ.

    PANJA! Primena krioterapije ima svoja ogranienja. Kategoriki se zabranjuje primena kriopaketa kod akutne ishemijske bolesti srca, hipertenzijskih kriza, predinfarktnog stanja. Ne preporuuju se pacijentima koji ne mogu da ih izdre.

  • TERAPIJA SNEGOM

    Sneg se za ozdravljenje moe koristiti: za elienja organizma - hodanje bosih nogu, kupanje u snegu, lokalni sneni oblozi, u kontrastnim procedurama -parno kupatilo - dubok sneg; za unutarnju i spoljanju upotrebu - kao kompletne i lokalne kupke; protiv bolova-prva pomo kod opekotina, udaraca, ia-enja, s