Vinko Bubić,dr.med.

• Funkcija bubrega je čišćenje organizma od otpadnih tvari unesenih hranom ili proizvedenih metabolizmom

• Druga važna funkcija je nadzor nad volumenom i sastavom tjelesnih tekućina.

• Bubrezi filtriraju plazmu i iz filtrata uklanjaju tvari različito brzo ovisno o potrebama organizma

• Bubrezi su položeni sa svake strane

kralježnice, na mišićima stražnje trbušne

stijenke

• Desni bubreg nešto niži od lijevog

• Zajedno sa mokraćovodima, bubrezi se

nalaze retroperitonealno – prostor izmeĎu

parijetalnog lista potrbušnice i mišića

stražnje trbušne stijenke.

• Prosječni bubreg odrasle osobe dug je

12cm, širok 7 cm, a debljine 5 cm.

• Hilum renale – burežni hilus – kroz koji u

bubreg ulazi bubrežna arterija, a izlaze

bubrežna vena i mokraćovod

• Bubrezi su omotani crvenkasto – smeĎom

vezivnom ovojnicom – capsula fibrosa –

bubrežna čahura.

• Poprečni presjek bubrega:

– Kora

– Srž

– Bubrežna zdjelica

• Bubrežna je srž podijeljena u 8 – 15 pyramides renales – bubrežnih piramida, čiji su brhovi usmjereni prema hilusu, a baze prema kori.

• Vrh piramide – papilla renalis

• Mokraća se izlijeva u pelvis renalis,

bubrežnu zdjelicu, šupljinu koja je

smještena u dubini bubrega

• Zapravo je oblika lijevka u čije se grlo

nastavlja mokraćovog.

• Bubrežna zjdelica obuhvaća piramide

svojim zatonima, calices renales, bubrežni

kaliksi

• Temeljna funkcionalna jedinica ne nefron

– Sitne, mikroskopske tvorbe , odgovorne za stvaranje mokraće: sastoje se od bubrežnog tjelešca i kanalića

• Bubrežno (Malpighijevo) tjelešce nalazi se u bubrežnoj kori, čini ga arterijsko klupko, glomerul, koje je okruženo “vrčem” graĎenim od epitelnih stanica –“Bowmannova čahura”

• Na Bowmannovu čahuru nastavlja se

sustav izvodnih kanalića (tubula) koji

počinju proksimalnim zavijenim kanalićem

Henleova petlja

Silazni i uzlazni krak ravne HP

• Henleova petlja nastavlja se na distalni

zavijeni kanalić

• Distalni zavijeni kanalići više nefrona se

ulijevaju u sabirni kanalić koji se ulijeva u

bubrežnu zdjelicu

• IZLUČIVANJE – ureja (metabolizam aminokiselina), kreatinin (mišićni kreatin), mokraćna kiselina (iz nukleinskih kiselina), razgradnje hemoglobina (bilirubin), metaboliti različitih hormona

• Svi lijekovi koje unesemo u organizam moraju se izlučiti vani, a fiziološka homeostaza podrazumjeva :

anabolizam = katabolizam

• NADZOR VODA + ELEKTROLITI –bubrezi imaju veliku sposobnost da promijene izlučivanje natrija kao odgovor na promjene u unosu natrija – dokaz: unos natrija se može povećati i do 10 puta više od normalnoga (1500mmol/dan) ili smanjiti na 10 mmol/dan, a da se volumen izvanstanična koncentracija Na+ promijene razmjerno malo.

• REGULACIJA ARTERIJSKOG TLAKA –

sustav bubrezi-tjelesne tekućine zadužen

je za kontrolu tlaka

• Previše izvanstanične tekućine – povišen

volumen krvi i arterijski tlak -> povišenje

tlaka izravno djeluje na bubrege i uzrokuje

izlučivanje viška izvanstanične tekućine

Snižen arterijski tlak

Renin (bubreg) – hormon koji se ponaša kao enzim!

Reninski supstrat (angiotenzinogen)

Angiotenzin I

Angiotenzin IIZadržavanje soli

Vazokonstrikcija

Enzim za pretvorbu (konvertaza)

• Regulacija acido-bazne ravnoteže –bubrezi izlučuju kiseline i nadziru zalihe pufera u tjelesnim tekućinama. Bubrezi tako zapravo jedinim putem iz organizma luče sumpornu i fosfornu kiselinu

• Puferi = sustavi koji onemogućuju ili ublažuju prenagle i prejake promjene neke fiziološke veličine, npr stupnja kiselosti (pH) – to su otopine slabe kiseline i njezine konjugirane baze ili obrnuto.

• Nadzor nad proizvodnjom 1,25 –

dihidroksi – vitamina D3 – bubrezi zapravo

proizvedu D3 (kalcitriol) – djelatni oblik

vitamina D – on omogućuje kalcifikaciju

kalcija u kostima odnosno apsorpciju kalcija

iz probavnog sustava

• Sinteza glukoze – iz aminokiselina bubrezi

mogu sintetizirati glukozu (kompeticija sa

jetrom)

• Proizvodnja eritrocita – bubrezi luče eritropoetin – podražaj je oskudica kisika, pa se tim homeostatskim mehanizmom želi i osigurati iskoristivost i ono manje kisika što ima

• * u oboljelih od teške bubrežne bolesti razvija se teška anemija – posljedica smanjene proizvodnje eritropoetina

• Bubrežno tjelešce (klupko kapilara) ima

posebne otvore – “fenestre”

Filtracijska membrana bubrega

• Kroz fenestre se u Bowmannovu čahuru cijedi tekućina koja je filtrat krvi – to je proces glomerularne filtracije , a tekućinu koja tim procesom nastaje nazivamo glomelularni filtrat ili primarna mokraća.

• Prolaskom kroz bubrežne kanaliće – sastav se filtrata mijenja – završna mokraća– Proksimalni kanalići – resorpcija

– Distalni kanalići – sekrecija!

• Brzina glomerularne filtracije je mjera za volumen filtrata koji svake minute stvaraju bubrezi:

– Žene 115mL

– Muškarci 125mL

Dnevno 160 – 180L, a mokrimo 1-2L?

filtrat se vraća u krvni optok

• Tubularna reapsorpcija - voda i otopljene tvari iz tubula prelaze u tkivnu tekućina koja okružuje nefron, a potom ulaze peritubularne kapilare koje ih onda nose prema sustavnom krvnom optoku

• Tutularna sekrecija – odvija se u Henleovoj petlji i distalnom zavijenom kanaliću – na taj način se izlučuju vodikovi ioni (H+) čime bubrezi sudjeluju u održavanju pH tjelesnih tekućina

• Glavni steroidni hormon kore nadbubrežne žlijede, bez koga ljudski organizam brzo završava u cirkulacijskom šoku

• Djeluje na distalne kanaliće (tubule) bubrega i reapsorbira natrij, a secernira kalij

• Luči se: kad se smanji natrij, odnosno kad se poveća kalij u plazmi!

• A: Accuracy, Apnea, Aldosteronism

• B: Bruits, Bad Kidney

• C: Catecholamines, Coarctation of the

Aorta, Cushing's Syndrome

• D: Drugs, Diet

• E: Erythropoietin, Endocrine Disorders

Vrijedi za sekundarnu hipertenziju, primarnu (idiopatsku) , u ovom slučaju i češću – ne znamo uzrok!

• U uzlaznom kraju HP reapsorbiraju se Na+

i Cl-. Taj dio nije propustan za vodu, pa

tekućina u njemu postaje razrijeĎena

(hipotonična)

• Distalni zavijeni kanalići i sabirni kanalići

propusni su za vodi, pa voda izlazi

osmozom, a preostali natrij (Na+) su u

tubulu koncentrira

• Antidiuretički hormon povećava

propusnost distalnoga i sabirnoga kanalića

za vodu, pa se pod njegovim utjecajem

povećava količina reapsorbirane vode i

mokraća postaje ugušćenija (regulirano

negativnom povratnom spregom)

• Engl. Clearance – čišćenje, odterećenje

• Onaj volumen krvne plazme iz kojega se

neka tvar potpuno ukloni izluičvanjem u

mokraću i to u roku jedne minute

• Brojčani iznos klirensa ovisi o tvari koja nas

zanima

• Inulin se filtrira u glomerulu, a u tubulima se

ne reapsorbira niti secernira - idealan

• Količina inulina koja se izluči u mokraću svake minute jednaka je količini koja se svake minute filtrira u glomerulu

• Klirens inulina brojčano je jednak brzini glomerularne filtracije

• U praksi se koristi kreatinin!!!

• Klirens kreatinina:

– 120 – 180 L/dan (Ž)

– 140 – 200 L/dan (M)

• Cjevasti organi, duljine 25 cm

• Retroperitonealno smješteni

• Spajaju bubrežnu zdjelicu i mokraćni mjehur

• Pristupaju mokraćnom mjehuru straga

• Stijenka mokraćnoga punog mjehura pritišće završni dio mokraćovoda čime ga zatvara i onemogućuje povratak prema bubregu

• Vrećasti mišićni organ

• Iza stigne simfize

• U muškaraca ispred ravnoga crijeva, u žena ispred rodnice

• S donje strane mjehura u M – prostata

• Prema dolje se mjehur nastavlja u mokraćnu cijev

• Kapacitet mokraćnog mjehura:

– 1L

• Glatki mišić mokraćnoga mjehura – m. Detrusor vesicae

• U području vrata mjehura mjehur prelazi u mokraćno cijev – m. Sfincter vesicae

• Površinski sloj stijenke mokraćnog mjehura se zove tunica serosa, postoji samo na gornjoj strani – to je parijetalni list potrbušnice!

• Početni dio mokraćne cijevi okružuju dva

kružna mišića m. Sfincter vesicae –

unutrašnji sfinkter mokraćne cijevi – pod

kontrolom AŽS!

• M.sphincter urethrae – vanjski sfinkter

mokraćne cijevi – pod voljnim nadzorom

somatskoga živčanog sustava

• Urethra feminina – duljine oko 4 cm, otvara se na vanjskom ušću mokraćne cijevi – ostium urethrae externum – u području predvorja rodnice, ispod dražice, a ispred ulaza u rodnicu

• Urethra masculina – duljine 20cm. U uretru se u prostati ulijevaju izvodni kanali prostate te ejakulatorni vodovi.

• M uretra služi i za izbacivanje sjemena

• Disurija – neugodno, boln mokrenje, znak

je upale mokraćnoga sustava ili kakve

zapreke (kamenac)

• Anurija – potpuni prekid mokrenja

• Urinarna inkontinencija – nedovoljno

istjecanje mokraće

• 95% voda

• Elektroliti NaCl, sulfati, fosfati

• Ureja (mokraćevina), urična kiselina

(mokraćna kiselina) i kreatinin

• Povećana proizvodnja – poliurija (više od

2,5L)

• Smanjena proizvodnja oligurija (manje od

500mL/dan

• 85 ljudi raspolaže sa 1,7 trilijna dolara, a

upravo toliko zajedno ima siromašnija

polovina stanovništva planete Zemlje (oko

3,6 milijardi ljudi) – podaci su dobrotvorne

organizacije Oksfam.

• Boja i specifična težina mokraće (odraz koncentracije bubrega, od 1.002 – 1.040, referentna je čista voda sa težinom 1-000)

• Boja mokraće varira od svijetle do tamnožute, a potječe od žučne boje urobilinogena.

• Glukoza se filtira u glumerulu, ali potpuno reapsorbira u kanalićima

• Albumin – veći od fenestre, pa se ne može filtrirati; bolest : albuminurija kod dijabetesa!

• Ketonska tijela – proizvodi nepotpune razgradnje masti – šećerna bolest, teško gladovanje

• Bilirubin – žučna boja kod npr . Začepljenja žučnih kanala se luči mokraćom – mokraća tamnosmeĎa

• Hemoglobin – kod pojačanog raspada

eritrocita, mokraća je obojena crveno –

hemoglobinurija

• 1 – 3 eritrocita (više od toga hematurija)

• 4 – 8 leukocita (više – infekcija mokraćnog

sustava)

• Kristali – tipa urati, fosfati, oksalati –

vjerojatnost pojave kamenca

• Više od 100.000 bakterija u mL mokraće –

upala mokraćnog sustava

• Dijaliza (gr. διάλυσις dialysis –

labavljenje), postupak koji se obavlja kod

bolesnika kojima je funkcija

bubrega privremeno ili trajno zakazala, i

pri tome se uklanjaju otpadne tvari

(kreatinin, urea) i prekomjerna tekućina,

koje inače uklanjaju bubrezi.

• Princip hemodijalize je isti kao i kod drugih metoda s dijalizom, a to uključuje d i f u z i j u otopljene tvari kroz polupropusnu membranu.

• Odstranjivanje tekućine se postiže korištenjem hidrostatskog tlaka u djelu sa dijalizatom

• Dijalizat obično sadrži natrij, kalij, kalcij, magnezij, kloride, acetate, bikarbonate, dekstrozu i PCO2 u pročišćenoj vodi. Često se dodaje i heparin (antikoagulans) kako bi se izbjeglo zgrušavanje krvi na mjestu krvožilnog pristupa.[

• U hemodijalizi postoje tri metode koje se

koriste za pristup krvi:

– Intravenozni kateter

– Arteriovenska (AV) fistula

– Arteriovenska sintetska premosnica