{globalizacija i privatizacija}

Moj svjedok je VRIJ EM E / drugidiofl azgovarala Elia Pald(ia PE(l(A 'AC0N

NA ZAMOIBU BROJNIH (ITATEIJA NASEG (ASOPISA

fPOHl, S PROFESOROM SLAVKOM KUTICEM OBAVILA sAMNASTAVAK RAZGOVORA O GIOBAtIZA(UI I PRIVATIZAIUINA PROSTORU REPUBLIKE HRVATsKE 5 POsEBNII\4NAGLASKOM NA VRIO AKTUALNU VTADINU ODIUKU OPRTSTANKU TRAJANJA ZAKONA O RIVIZUI PRETVORBI I

PRIVATIZAiIJE.

sVA PITANJA NASIH (ITATELJA MAHOM SUVEZANA UZ NAS RAZGOVOR OBJAVUENu EP1H\ BR)l s8 1SUECANJ 2006.) | U P0SEBN0T\,l TZDANTU fpoHf, |(ADA 5M0RAZGOVARALIO GLOEATIZA(UI I5VTMU ONOMI 5TO ONA DONOsI HRVAI5KOJ.

NAII\,,IE, KAKO U SVOJIM PI5MU NAVODI JTDAN OD NASIH (ITATEUA, GOSPODINKULI( JEDINIJT (OVJEK U HRVATSKOJ KOJI(E OTOJTIMI PROGOVORITI ISKRENO I BEZSTRAHA, NA NAJBOTJI MOGU(I NA(IN. PRENI,TV5I OVU INTORI\,,IA(UU (,O5PODINU

KULI(U, ON JE ODGOVORNO PRIHVATIO NASTAVAK NASEG RAZGOVORA O TOJ IiMI.

c) U TV emisiii L4tit ic4 emitiranoi 9. listopada na l. programu HTV-a gle-

dateljima ie bilo postavljeno sljedeie pitanje:

Smatlate li da hrvatska drlava prelutno odobrava prijevaru?

Cak 94% TV gledatelja odgovorilo fe potwdno, a samo 6% Dijedno.

IGko biste Vi, gospodine KuliCu, odgovorili na ovo pitanie?

Iz navedenih podataka vidi se da je narod osviiestio pojam politike i unatoi

tome Sto 94olo ljudi smatra da su politiaari opljaikali ljude, nema nikakvihpomaka u pol i t ic i .

Svaki narod ima moguanost da u vlast bira ljude, ali ne one koii ie narodvarati ili s narodom manipulirati, ili koji te narod zlouporabiti, ili koii aezlouporabiti vlast. Nama preostaje da se samo pitamo iesmo li izabrali oneljude koji ae manje zlouporabiti vlast protiv naroda, ili pak one ko.ii ae svoju

vlast u velikoj mjeri zlouporabiti, jer u politici ne postoie oni koji neie na bilokoji naiin zlouporabiti svoju vladajuau poziciiu. Takvih ljudi nema i takve

ljude nije moguie izabrati, ier se tako u nas podrazumiieva izopateni pojam

politike. Moje ie miiljenje da onoga trenutka kada dode do formiranja vlasti,

od toga dana svaka vlast nastoji ostvariti prostor odluaivanja izvan naroda, tj.da se narod viSe nista ne pita.

Onoga trenutka kada dolazi do pristanka na manipulaciiu, narod od tadamora samo aekati kraj mandata vlasti izabranih. Znaii narod ne moie prije

sprijeaiti zlouporabu vlasti protiv sebe, tu takozvanu prijevaru ili takozvanu

samopriievaru. Stoga nije ni audno zaito je na tako postavljeno pitanje tolikipostotak ljudi rekao da je narod pristao na manipulaciju odnosno zakljutioda hrvatska drzava presutno odobrava priievaru.

o) U tijeku te iste, 1'rlo gledane TV emisije, gledatelji su slali i woje SMSporuke. Neke od njih Cu Vam poloviti i molim Vas da ih prokomentirate:

Hruatska drZava je lopovska drlava.

Mnogi su pretoreni, pogotovo hflatski bronitelji

Vlast samo brine kako ostati ia vletd.

Lijepa flah puna je nafia\a

Hryetska, to je ktimi drZava.

Gradani bi trebali tutiti driavu

Kada te se dogoditi Budinpelta u flaioj nehopoli?

Odgovor na ovo pitanje vezan je za visinu opieg stanja svtesti. Kod nas iak

93yo ljudi pripada formalno-pravno niioj i srednjoj Skolskoj spremi i zato

taj narod nije u moguinosti razumjeti ito se dogada s njim, oko njega i bez

njega. Narod na to.i razini svijesti nije u moguinosti razum.ieti odredene

okolnosti, posebno ne one koje se odnose na manipulaciju u danim okolno

stima. Odgovor na ovo pitanje da narod moie proturieaiti svojoj nesreai tiae

se stanja svijesti koie ie on u danom trenutku imao i okolnostima u koiima

on zivi.

Kada bismo povijesno promatrali ovaj problem, sve vlasti bile su zapravo

oktroirane vlasti. One nisu nikada bile posljedice takozvane demokracije ni

takozvanog izbom veaine naroda. Uvijek su bile rezultat ili posljedica, kao

i kod nas, jednoga manjeg broja ljudi koji su smatrali da ie upravo oni koji

su se nametnuli na vlast, biti u funkciji njihovih interesa. Hrvatsko druitvo i

hrvatska driava nastali su .a nekako sliaan naain. Ustav Republike Hrvatskeje vrijednosno politiaki akt, umjesto vrijednosno socijalan akt. Vrijednosno-

politiaki akt ie sredstvo manipulaci.ie narodom ili oblik oktroirania vlasti.

Sam takav iin oblikovanja drustva onemoguaava tom narodu da sazna uvjete

materijalne istine svoje opstoinosti, jer takva vlast se zakonito udaljava od

interesa naroda mislefi kratkorotno samo svoie interese.

o) IGda ste to rekll odmah mi je pala oa pamet lraia istina, odnosno nasa

tragediia: Made se izmienjuiu, a drulweno-gospodarske i socijalne prilike

ostaiu iste i nepromiienjene. Ima li nade da Ce neka Itova generaciia hrvat-

skih polititara konaCno dodi na vlast i prestati misliti samo na sebe, i koja de

promijeniti dosada3nju ne bal blistalu praksu?

Kada su u pitaniu promjene, moiemo reai da ova stvarnost nije vodena ide

iom promjena u smislu nekoga dubljeg horizonta. Mozak liudi ili um onih

ko.ii odluduju o svemu ovome nema nikakve veze s moralnoiau, jer um i tako

nije povezan s moralnoiau. Ako je njihov um usmjeren u pravcu ostvariva-

nja njihovih kratkoroinih interesa vlasti, privilegiia radi, onda mi od njih i

ne mo2emo otekivati da oni misle neki dublji horizont, ne samo za sebe, a

pogotovo ne za narod. Kada sam isao u etiologiu jednoga takvog procesa

odluiivanja ili bolje redi manipuliranja veiine od strane maniine, saznao sam

listopad 20{6. eprlha

u Hrvatskoj

da manjinta uvijek preferira svoje kratkoroane interese preiuaujuai dugotraiDe Stete i posliedice po vecinu.

O) lz Vatih rijeii mogu zakljuiiti da Vi analizirate Madu kao takrru, kaofenomen, i ona kao takva uopie po Vama ne ukljuduje interese naroda, negoukljuauje interese iskljutivo vladajuie strukture, za ulaz u koju je preduvjetlaganje naroda, pohlepa i telia za vlajiu?

Mislim da ste potpuno u pravu. Sve vlasti u povijesti vlasti bile su skoro iste.lskljuaivo su bile vezane za njihove kfatkoroine interese, ne misleii dueoroi,n( Ir l lcre\e . l rodr, r posebrro nc uf.tanka i ra,/voia,/ ivota drugih.

9) Znaii da je ojihov um uvijek izralavao unutar:niu strukturu morala kaovanisku formu prava, ier se ranjska forma prava uvijek manifestira kao unu-tarnia struktura morala, ako ga oni uopCe imaju.

Prethodno sam rekao da je um ljudi koji donose te odluke dominantno vezanza proces adaptacije i modifikacije na dane okolnosti. S obzirom da im okol,nosti uvi jek idu u pri log u smislu da mogu doniiet i takve odluke. Ovdje seotvara pitanje opfe etiologije politike.

9) Sto je zapravo ta politika?

drugo nego jedan oblik odgovornosti i sposobnosti upravljanja druitvenimposlovima, pravilnog upravljanja prostorom, dobrima, izvorima u korist i nadobrobit svih.

Sjeaam seiednog navoda u literaturi, ko.ii kaie da se periklo od trenutka dola_ska na vlast u Ateni kao graki filozofi dr2avnik nikada nije nasmijao do svojesmrti, jer.ie brinuo brigu o svorrr narodu u Ateni i u Grikoi. Vi dobro znateSto time ielim reai. Znaei, on je ra?umio paradigmu i poiam politike. Nisamsiguran da suvremeni politiaki reiimi to uopae razumiju.

o) Znati, na.5a dana3nja politika ukliutuje prije ru, korupciju, lat?

C)na u sebi to uobliaava kao iskrivljeni po.jam. Ona se kao iskrivljena iskazuiekao ispravna.

O> Ako usporedimo politiku kao takrru i globalizaciju kao takvu, molemo liih usporediti kao paralelne procese, jer globalizacija je takoder rarljira, akose oswnemo na niezina obedanja i niezin€ stvarne cilieve?

Globalizacta ie jedan globalni savez, interpersonalni savez takvih liudi, Iiudisklonih dominaciji manjine nad veiino|n. prema tome i globalizacija iezapravo jedan oblik ili proces promjene oblika civilizacijskog ustroja, a timei ma|ripulacija sviietom.

Ako smo u mogua osti saznati da se ta paradigma i taj poiam potpuno izo-)liaio i izopaaio od vremena Aristotela do danas, tai pojam ie otiiao u takvu o> Interesi globalizacij€ podlealeni su vrlo ma.lom broju ljudi, a ne cijelomskrivljenost da nije ni iudo da se oni koji ulaze u politiku sluze tako iskriv aoviedanstvu?

ienim Pojmom politjke. u samoi sustini politike, o|ra bi norala biti niita U pravu ste, globalizacija ukljuiuie vrlo mali broj ljudi koji su beskrupulozni

l p ( )h ; r lirtopad 2006.

{globalizacija i privatizacija}

u prisvajaikoj aktivnosti, koji su brutalni i do kraja agresivni i be56utni.

e> A slatko4eaivi su i u svojim se obedanjima i progamima pozivaiu na

dobrobit doviedanstva i niegovu sigumost, blagostanie i mir?

Totno! Prema tome njima se i pripisuje i radikalizam ibrutalnost manjine

spram veiine. Njima zapravo veiina srneta. Njima ie ve6ina teret. I tu se

zapravo otvara i daje konaian odgovor da je politika ono sto ureduje odnose

medu silama, a moral ono sto urettuje odnose medu ljudima. zato politika

nikada nije traiila niti trebala monlne ljude, jer moralni ljudi ni$ta nisu

mogli napraviti u politici. Prema tome, iskivljeni pojam politike u sebi kdie

tu prijevaru kao oblik manipulacije swarnoiiu, odnosno narodom od strane

maniine.

o) Zakljudno bi se moglo redi za onoga koji vata da se zna snati, ili u pdievo-

du bi to moglo glasiti da vriiem€ u kojem ,ivimo motemo nazliati vtemenom

kultue prijeEre, a ona se dogada, smatra hrratski narod s wha, s poziciie

moCnih i onih koii upravliaiu hrvatskom drlavom. Sto vi mislite o tome?

Molim Vas da za titatclie Epohe detaljno proanalizirate pretvorbu i priva-

tizaciiu prov€denu u Hrvatskoj (s komparativnim osvrtom na provedene

privatizaciie u npt Sloveniii, Ceskoj ili Maclarskoj)?

To sto se dogodilo u Hrvatskoi ne da se otkloniti. Narod ovoga prostora nije

bio pripremljen za tai nasilan iin promjene, a narodu ie opet u obliku lazi

stoljeta obeiano da ie promjena druatveno politiikog uredenja Republike

Hrvatske svim pojedincima i drustvu, driavi i narodu u cjelini, donijeti nedto

bolie, neito vise, neito sigurnije, izvjesnije i ljepae sutra. Sam iin pretvorbe

i privatizacije driavnoga u privatno vlasniitvo ne mora znaaiti ni3ta, kao

lto ie to u nasem sluiaju. Rad driavnim ili privatnim sredstvima, odnosno

sredstvima u privatnom vlasniStvu, pita za odnos prema radu, jer vlasniStvo

samo po sebi jest relevantno, ali ne toliko relevantno da bi to bio razlog takvih

krupnih promiena i nasilja, tj. temeljnom, nasilnom dinu oduzimania onogagto ie pripadalo radnicima i narodu ovoga prostora. Zakljuino, umjesto

odekivane kapitalizacije zateaenoga s tzv. pretvorbom i privatizaciiom zate-

ienoga hrvatskog bogatstva, Hrvatska je doiiviela dekapitalizaciju s finom

desupstancijalizacije, s gubitkom onoga Sto .ie to drustvo u danom trenutku

imalo. Umiesto oaekivanog rasta druitvenog bruto proizvoda s naslova novih

i dodanih vrijednosti, veae zaposlenosti, veaih investiciia, vede proizvodnje,

veieg izvoza, veie i bolje konkurentnosti i svega onoga ito je bilo objektivno

i za oaekivati, od svega toga nije se dogodilo niita, a odgovor leii u jednom

od Vasih pitanja, odnosno u mojem odgovoru na VaSe prvo pitanje. Ljudi

koji su upravljali tim procesima, ainom nasilnog podrzavljenja onoga Sto

je ved privatizirano, tzv pretvorbom i privatizacijom driavnog u neko novo

privatno vlasnistvo, upuauje na spoznaju da je prema nalazu Ureda za driav-

nu reviziju vise od 90% poduzeta (1700 poduzeaa) nezakonito pretvoreno

i privatizirano. Ono sto je nezakonito pretvoreno i privatizirano, kao nova

struktura vlasniStva upuiuje da javno i odgovorno kaiem kako vlasnistvo

koie je steeeno na nezakonit naain nema pravne vainosti u pravnoj driavi. U

politiikoj drZavi mozda, ali u pravnoi drZavi nema pravnih vainosti. Takav

proces je rezultirao sa 400.000 nezaposlenih, s milijardama kuna koje smo

morali davati za neka poduzeta da bismo ih mogli prodati, uputuje da ono

5to se dogodilo nema zastare u pravnoi driavi. Poku3aj da ta ista politiaka

struktura koja ne ieli da se vise i3ta propitkuje i ispituje kako je tko doiao

do aega, takoder daje odgovor na ono VaSe p.vo pitanie iz prvog dtela naSeg

razgovora. Znaii oni i,ele prikriti stanje time ito ae se mozda iedan veii dio

tako privatiziranog preprodati i na taj naiin Prikriti joS dublje. Takozvanim

ulaskom u EU to se stanie zapeaatrje. Nisam siguran da ie ikad itko vise

istraiivati podriietlo tako nezakonito steienog vlasnistva.

O) Ako doista lelimo udi u EU, moramo utiniti ios toliko toga, a posebno se

moramo powetiti uredenju nasega pravnog sustava i niegova Prilagodavanjaeuropskom.

Europska Unija takoder ima Ustav, iza koieg ne stoji niaiia i nikakva driava,

jer nije usvojen od naroda Europe. Europski Ustav je vriiednosno-politiaki

akt. Europska Uniia ie oblik nasilnog udruzivanja politiako-financijskih elita

u Europi, ali ne naroda.

Onoga trenutka kada se htjelo testirati narod, Francuze, Nizozemce i druge,

oni su istog momenta odbili biti u takvoj zajednici; ier to nije Europska

zaiednica,.ier Europska Unija ie sasvim drugi pojam i to ie projekt moanih, a

Europska zajednicaie sasvim nesto drugo. Projekt Europske zajednice je Pro-pao, proiekt regionalnog stvarania Europske Uniie je propao. Pobijedioje Pro-jekt moCnih driava, ne nijednog naroda. Ono sto bi puk trebao znatiie pravi

razlog postoianja Europske Unie. Mi koii pratimo sto se dogada u Europi, vea

smo u 90-im godinama pro3log stolieda, a i prije, saznali zasto narodi EuroPe

nikada ne smiju saznati zasto i iemu Europska Uniia. Ako narodi EuroPe ne

budu htjeli diai ruku za takav Ustav, diii ae ruke njihove nove vlasniike i poli-

tiako-financijske strukture koje su ved unutar tog projekta, ier one neie moai

odriavati svoju vlast bez politiiko-financijske elite i centara modi, odnosno

onih koji upravlia.iu EU, koji upravljaju narodima u Europi.

o> ,este li Vi osobno za ili protiv ulaska Hrratske u EU?

Ovdje nije problem jesam li ja za ulazak ili neulazak Hrvatske u EU, nego ievainiji problem ito mi znaaimo za Europu kao proizvodaai i kao potroiaai.

Beznaiajni smo kada je u pitanju proizvodnja, ier mi niSta ne Proizvodimo,pa nam 460 mil i juna potroraia ne znai i ni3ta, ier mi ionako nemamo van,

sko trziite, jer to vanjsko triiste nije prihvatilo i ono malo naie proizvodnje

s naslova strukture troikova. Znaai, nama je nedostupno europsko triiste

Zbog kojih bi onda razloga imali potrebu uii na to triiste ili tai novi oblik

organizacije, nove ekonomske geogtafije ili nove geografske ekonomiie?

Medutim, i da nas veaeras prime u EU, postavlja se pitanje: ito sad? Europa

je nama onemoguiila svoje triiSte s naslova takozvane konkurentnosti. Mi ne

proizvodimo neito 5to bi bilo konkurentno njima, a ono Sto izvozimo, izvozi

mo ispod ciiene troikova repromaterijala. eak i cijena rada nije u to ukliuae-

na. lsto tako, mi moramo biti svjesni toga da je Europa vea uala u Hrvatsku,

uzela nam naie triiite za svoje proizvode. Znaii, mi smo vei debelo u Europi

Uvozni lobi je u kontekstu politiiko-financijske elite ili u njihovoj funkciji

preferirao uvoz svega jer se tvrdi da Europa bolie zna i bolie Proizvodi od nas,

pa mi prema njihovu mialienju ne trebamo nista ni proizvoditi, Pa ispada da

ne trebamo niata ni misliti, pa ni raditi. Ako oni bolie proizvode, onda sigur-

no bolje proizvode za sebe, ako misle bolje, onda sigurno misle bolje za sebe,

al i ne i 7a nas. To toi nitko kod nar nire razumio. Na tai naein smu nasjel i . Pasmo im predali i domaie triiite. U Hrvatskoj danas govotimo o takozvanom

hrvatskom gospodarstvu, gospodarstvu koje nema ni medunarodnog trziSta,

ali je, nagla(avam, izgr.lbilo i svoie domaae triiite. Takva ekonomua itakva

driava ne mogu opstati i ne mogu postojati kao sub.iekt civilizacije, i mi ne

mo2emo biti alanica Europe u kojoj se odluauje o tome kakva prava i kakve

obveze ima spram jednog kluba koji se zove Europska Unija, kao rezultat

projekta moanih driava, a ne, opet ponavl.iam, nikakve zajednice. Znaei, mali

listopad 2006. epoha

i s labi j i u toD projektu gube vci danas. Prinl jera radi, neke zemlje koje nis[rrile u eurozonu sLr r.r dalcko boljen, gospodarskonr i svakorn drugom poloia,

iu, najviSe u sl] l is lu bol jeg i kval i letnteg i ivotd, nego one drlge koje su uSieu to baino druitvo rrocnih. Onoga trenutka kada Hrvatska Postane alanicaEU. bi lo da Ini iznutra iznudinto naae alanstvo, kao Sto se to clogada, bi lo danas ()Di si l(nr uvuku u svojc druStvo, izvri i t ac se sasvim sigurno devalvaci jakune, do one nrjere kada ie ci jena nalega radiL i svega ovoga Sb imamo bit i ujednom bezvri jednom stanju. Prema tome, nas tek ieka ono Sto nitko De slut i .Zato oni koj i zal lovaraju i to brl i ulazak r.r EU ovako nespremni, olvaraju ci jel iniz pitanja da bi prikr i l i sve ono sto se dogodilo. Zato i to nlalo proizvodimo,lnorat aer)o se suoti t i s t im da aemo i nlalo troi i t i . Trolenje neie bit i moguiekao do sada, jer u tom nromentu nastupit ae takozvana neoliberalna eutanati ia. Pftz,nt l i su ram mozak i puni l i trbuh na kredit, uvlatei i nas u kart i inozaduii \ 'anje. Ulazimo u vri jeme okolnosti u koj ima ie narr praznit i trbuh, al inrozak Dcie imati aime reagirat i . Nas oaekuje susret naie svi jcst i s Ylasti lonlstvarnoiau, povodoln takve buduan{)st i . S naslova proi lost i hrvirtske pol i t i ikestrukture su s jeft inorn prodajorr banaka predl le 143 rni l i j rrcle kuna depozitai3tednih uloga u ruke novih vlasnika.

S naslova proi lost i , t i ist i Dovi vlasnici takoder raspolalu s na(inr bivi imdeviznim rezervanra, koje sedanas zovu medunarodnc pri iuve.I to je s drugcstrane l iranica. Rddi se o icgdje oko 56 rr i l ' jardi kuna. I)al jc, l2 mil i jardikuna mirovinskih t 'bndova lakoder je na raspolaganju stranin bankama ione to narna prodl ju po daleko vetoj ci jeDi ocl one po kojoj sDro ih nl i nj inrapredali . Isto je i s l - l mil i jardi kurra investici . jskih iondova koj i su sadn lakodcru vlasni i tvu stranih banaka, odnosno nj irna na raspolaganju, jer se saznaloda n)i ni i i ln ne znaDo uprtvl jat i , jer je kapacitet upravl j ini . l druitvonr ispodsYakog diverziteta problema jcdne odgovornc drZave (pir j s 224 rni l i iardekuna s naslova proi lost i) . Nan1a je driava trebala da orgaDizirarro proizvodnju Zivota, a ne da bude u lunkci i i tudih iDtcresl u Hrvdlskoj.

o> Jeste li Vi, dakle, za ili protiv ulaska Hrvatske u EU?

Syi l) i svjesni snro i injenice da jc hrvatska kLrl tura i civi l iz lci ja bi la pri jeEurope u Buropi. Zakl juano, kad inzist irale na ocigovoru, mi sno vei odavnou Europi. Zdto n1e iude nekakvi pregovarai i o ulasku u !.uropu. O tenru oniuopae prcgovardu? To je za hrvltski narod rr ist ika, al i i vel iki troiak.

o) Za$to ni&o od hrvatskih polititala niie konzultirao struaniake poputVas, gospodine Kuliiu, da bi se izbjegle ovakve stra$ne posliedice pogre$nogmodela pretvorbe i privatizaciie?

Niie toano da nismo niita rekli. U krjizi "Kritiiko-teorijski ost,rt ru cknnontskc i polilitkc struktur. nove Europe> (op. ur aulora Slavka Kulita), od prije20 godina napisano je da europske direktive traie izvodaae, a ne pregovirraae.Danas se opet javno ldie da se pregovara s Iiuropskom Unijom. S lturopskotnUnijofi De pregovarafio. C)pct se laze, jer direkt've ne traie pregoYaraie, veione koj i ae izvrS't i zadano. Oni nas zovu da vide jesmo raTuntjel i to ato mitrebamo ui init i .

Direkt i \ .c ne obvezuiu i lanice Europske Unije, osirr ako Djihovi parl lmeltt i lone prihvate. Kacl prihvatc, onda da. Nledutim, ono i&) je vaino jest to da suodluke !)rropskog parlanlenta i Europske komisi je uvietoviulc i ul t imativneza sre one koj i i rnaju potrebu ui i u taj klub. Mi k) joi nismo razuDrjel i . Znati ,ako \'am netko pokuia refi cla rTa to nismo upozoravali, ta.j \rirnt l.rie, jef nrinaDstvcnici smo ih na b upozori l i jo! pri je 20 godina.

u Hrvatskoj

Q) Kako to da te iinienice nisu uzete u obzir?

Moj rrozak to ne zni. U knjizi .Nu:rosl rekonstitucijc hrydtskog druitrd idradw" lop. r |r . aulora Slavka Klr l ica) istaknlrc sarn klko ]e joi nepotpunodefinirana hrvatski pol i l iaka vlast traZi la znanstveno lni l l jenje o takozvlnojkonccpci j i opstanka i razvoja Zivota r l Republici Hrvatskoj. Ova knj iga jenastir la 1993. godine. U njoj je jasno reteno da su i drziva i drr i tvo pogresnopostavl jeni, jer je Ustav trebao bit i vr i jednosno soci jalni, a ne vri jednosnopoli t i tki rkt. Medutinr, do dana danainjega, unaroa svi ln saznanjima, NISTAse ni je promijeni lo. Jako da sam doiao u obvezu prcnu narodu ot 'oga pro,stora da napiScm knj igu o nuinosti rekousti tuci je hr\,atskog druitva i dr iave.Kniiga je izai la l99l j . godine. Ni to r l i je 'bi lo pri l rvaieno. I)ol.zimo u okolnosti u koj ima jc organiziraDo Dezuanje j i l ie od svakoga znanja. Izgledir kao r iaje to sudbina naroda ovoga prostora. Hrvatskorrr rarodu i narodinla koj i i iveskupa u zaiednici s hrvatskinr to ni je bi lo nuzno. Ni je bio problern u krmejesmo l i lni znal i i l i nisnm znali , l ]el lo to i to sDro n)i iz znan()st i znal i , javnoslDo prjopiavi l i i to je pravi lo ncred u tom nj ihovu kralkounrl iu, Lr nj ihovinrl(rrtkoroininr intercsiDti t . Da sn)o inral i koncepci ju pretvorbe i privatizaci je,ond! ne bi bi lo pl ir ike stol jeca. Prcmr tome, oni su odbaci l i onoga tko misl idubl j i horizont, ar mi u znanosti lnorafio f i is l i t i u horizont kao samosvi jestnaroda, horizont naroda. Mi u znanosti zi lagal i snto se zn stvirranje novih i

' i 1 ' , : ̂ ' ' listopad 2006.

{globalizacija i privatizacija} u Hrvatskoj

dodanih vrUednosti pomo6u onoga ito se zateklo. Mi smo morali misliti tai

dugi horizont u interesu vedine. Medutim, to sto smo mi mislili u interesu

vetine, ta politidka struktura je odbacila. Mi smo samim time sto smo promi-

Sljali o tome i znali kako oni trebaju postupiti, pravili nered u njihovu ved ivr-

stom redu, u beskoncepcijskom stanju. Pretvorba i privatizacija nisu sluiajno

nezakonite. Tako se htjelo. Mi koji smo htjeli drukiije, mi smo niima samo

smetali, ili su nas omalovazili jer nas nisu mogli osporavati. Njihov um nije

pitao za monl. Po osnovnim znanjill]ra iz neurologije, um i nema nikakvu

vezu s moralom, ako moral ne pita za uporabu uma, ili ako um ne posegne za

moralom. Postavlja se pitanje: kakve kulturne i materijalne posliedice imaju

takve odluke tih liudi koji ih donose, za narode kojih se njihove odluke tiatr?

Prema tome, mi koji smo drukiije znali, mi smo njima pravili nered u tom

njihovu vrlo kriminaliziranom redu, jer su se oni za to odluiili. Ovih dana

aujem podatke o 35 milijuna dolara, 25 mili.iuna dolara na ceduljicama, kojeje narod koji je otisao iz Hrvatske dao za Domovinski rat. Ispada da je tai

novac dao ljudima koji su vodili privatni rat, pomotu privatne dttave, zbog

privatnog prisvajanja.

o> Kako vi komentirate odluku drlavnog wha da je 30. rufna ove godine

prestao traiati Zakon o reviziii ptetvotbe i piv.ttacije?

Taj zakon nie sludajno nestao sa scene, jer se priprema ubrzana Privatiza-cija, bez razdjelnice s beskoncepcijskom privatizacijom. Mi smo ponovno

upozoravali na ono ito ie preostalo, posebno kada ie u pitanju energetsko

jezgro, mislim na HEq INU, Hrvatske vode, Hrvatske {ume, znaii na ono ato

ne smiie ni sluaajno dodi pod mozgove i um onih koji su do sada odluaivali

o tome. Znaai moramo napraviti neku razdjelnicu iovo koncipirati u smislu

dubljeg horizonta. Ako nam i to razbiiu (energetsko jezgro) i to kriminalizi-

raiu, primite na znanje Vi i ovaiavnost, da pada iluzija da smo druitvo i dria-

va. Znaii, otvara se pitanje ie li mi uopte moiemo biti driava, kao subjekt

civilizacije, u okolnostima kriminalizaciie sadriaia onoga ito ovaj prostor u

sebi ima u l judima. izvorima idobrima..

e> Po izviestaiima ozbilinih istrazivanja Hlatska je iol 1990. bila mealu prve

tli-t€tiri tranzicijske zen ie po stupnju niezina razvoja u odnosu na razdoblie

socijalizma, pet godina kasniie pali smo na peto-iesto miesto, Ito zbog rata,

lto zbog drugih okolnosti,2000, godine padamo na deveto mjesto, a 2003,

godine nalazimo se na druraestom ili trin.estom mjestu. Vlade se izmieniu-

ju, a situaciia ost.ie ist. i tini se bezizlazna. Nikako da se na politidkoj sceni

poiavi osviiestena struktura politidara koji bi uistinu imali suvislu razvojnu

politiku i pravi program. Prepoznajete li Vi potencijal u nekome od nasih

polititkih voda i lto mislite o naioj razvojnoj politici?

Razvoine politike nema. Razvoina politika proizlazi iz sustava socijalnih

odnosa, a sustav socijalnih odnosa proizlazi iz koncepcije i strategije o

opstanku i razvoju iivota. Nitko u ovoj stvarnosti ne misli Hrvatsku kao

subjekt kulture i subiekt civilizacije. Nitko ne misli iivot u ovom Prcstoru.Umjesto koraka napriied, ili kvantnog skoka naprijed, mi smo doi.ilieli, zbog

kriminalizacije kapitala, pad unatrag. Pad unatrag ie najteii pad. Ovo o temll

Vi govorite, da smo s treieg mjesta pali na dvanaesto ili trinaesto mjesto,

znaai da mi i dalje klizimo u nepovrat, jer prodaia ili rasprodaja strancima

sadriaja ove stvarnosti, govori da se ova stvarnost btzo prazni.

Mozgovi koji odluauiu i donose odluke o prainienju toga Prostora i njegove

financijske akumulacije, znati s naslova onoga ito smo predali iz pro3losti,

one 224 milijarde dolara, i dalje donose odluke o prodaji budr:inosti. Prodaja

buduanosti za sada se moie oaitovati kroz takozvanih 12 milijardi dolara

stranih ulaganja. To nisu strana ulaganja, to je kuPnja hrvatske buduanosti.

Mozgovi koii su donosili odluke o predaji proilosti, oni nam sada prodaju

buduinost.

Znaii, l2 milijardi dolara investicija nisu strane investici.ie u Hrvatskoj, vec

je to kupnja onoga 3to im donosi profit. Primjera radi, Deutsche Telekom u

Njemaikoj ostvaruje dobit od 3 do 4% godisnje. U Hrvatskoi i do 309o. Na

procesu majmunizacte hrvatske stvarnosti ostvaru.iu veliki profit.

]er to ato mi razgovaramo uz pomoa tri-ietiri mobitela dnevno, nema nikakve

veze sa stvaranjem novih i dodanih vrtednosti, nema nikakve veze s pitanjem

i upitnoiiu opstanka i razvoja iivota u ovom Prostoru. Koncepcije razvo.ia

nema, jer Hrvatsku nitko ne misli kao subjekt kulture da postane subiekt

civilizacije, da nas svijet cijeni prema onome Sto aemo svijetu pridonositi u

kulturnom i materiialnom smislu, a ne u onom smislu ito iemo od svijeta

prositi. To jeiedno od kljuinih pitanja koje se tiie Problema ko.ie u Hrvatskoj

do sada nitko nije mislio. Nedavno smo na HTV-u duli da je u Hrvatskoj

l2 miliiardi dolara stranih investicija. Znaai, i sredstva iavnog prioPaavanja

laiu, varaiu, prikrivaiu istinu, prave bolje stanje od onog kakvo uistinu jest.

U naielu, ni tisak viie niie hrvatski, kao Sto to nisu ni banke.

Boiim se da je i vlast u Hrvatskoj sve manie hrvatska, da radi sve manje u

interesu hrvatskog naroda i da se pretvara u servis - mislim ovdje na poli

tiako-financijsku elitu - driave privatnih vlasnika, umjesto driave radnika i

naroda. To su kljuine stvari o koiima se narod ovog prostora mora svakod

nevno informirati, kako ne bismo nestali kao subjekt kulture, jer nanl ie i to

upitno, ier proces asimilacije ie na pomolu.

o) Svi smo mi kao narod, u meduwemenu wjedotili raznim oblicima pljatki,

nepotizma, ratnog profiterstva, formLania 200 bogatih obitelii i siromasenia

naroda, Danas s lazotamnjem i rezignaciiom gledamo na put nase driave

prema europskim i svietskim integtacijama, a nati btanitelii, zanemaleni,

odlaze u nepowat... Monetama stabilnost kao jedini traaak svjedosti niie

rezultirala motivacijom za ulazak u razvojnu fazu naseg gosPodarstva. Sve

drlave raspravljaju o koraku iza neoliberalizma i strudnjaci katu da je skandi-

navski razvoini model najbolji, jer je i socijalno i ekonomski najprihvadjiviii.

Zar je tako tesko sastaviti pobjedonosan plan za sve nas ili koPirati neki od

stanih - uspiesnih politidko-gospodarskih modela?

Hrvatska stvarnost traii da svoj naiin proizvodnie iivota dovede do toga

modela. Ali, hrvatska stvarnost ne moZe na sebe, zbog sebe, iz sebe, u smi-

slu Spinoze, primiti niaiji model, ier mi pripadamo sPecifiinom kulturnom

obrascu, s, doduie, vrlo kvalitetnim prirodnim i proizvodnim Prostorom.Medutim, ono ito bi javnosti trebalo reii i skrenuti Painiu, iako ie to Parci-jalno i dosad bilo reaeno u ovih 16 godina, ie to da ie stabilizacijski program

utjecao na stabilizaciju obnaianja vlasti u Republici Hrvatskoj 1993. godine.

Taj dokumentje imao svoju vainost moida godinu dana. On i dan danas pre-

tenciozno pokuiava zami.ieniti nepostojanje koncepcije, strategije i sustava

sociialnih i gospodarskih odnosa, ali potpuno neuspjeino. Mi do dana dana3

njega nemamo toga temelinog razvoinog dokumenta, oko kojega bi trebalo

sve ljudske, materijalne ienergetske tesurse usmjeriti u smislu koncePcije

opstanka i razvoja iivota, u smislu da je koncepcija dalekoseino odmierava

nie onoga ito mi jesmo danas u odnosu na ono aemu mi tezimo. Strategija

je iiva dijalektiika disciplina, proces materijalizaciie onoga 3to je druatvo ili

za ito se druitvo opredijelilo. Medutim, mi do dana danainjega te koncepcije

nemamo. Niti znamo 3to jesmo, niti znamo aemu teiimo. U tim okolnostima

listopad 2006. ePoha

lglobalizacija i privatizacijal

( lr Lr( l \ cnir cncrgi la \c tr() i i , rasipa. od enersi jc Lrlr iL ( l() clel i tr i ( 'nc encfgi jc, ()( l

Dal inih dcr ' i \ ' i r la do s,,egir oDo!!a at() troi inro, a d:r na|r ne di le'ni lukvir postiqnuca u snrislu polel jnog kret. inj i i elr uslvr. Ono i to Dti ( lanits r izunti icvantoi g(J\1n inro o neacnru alo jc naprcdak jest napredovirnje lrrenra t)nontc ienlLrdr2.Nir 1ri . ost!ari \anju clru(tven() (xl irbrinih ci l jcvu. N{i l ()g konscnzrrsa o

itclrronr takrorr c|rkrrntentu ncDli tnlo ni nakon l6 q()di l i r .

.. Zaito?

L-prir\ 'o /b(r! : to{a i to I l fvatsk:r joi uvi iek l l i i r pol i t i i l ( i konsti tuif inr i nr i Denroiclrro nik.rkar d()kul lrenl doni ict i o tontc ho('cnto l i l )r tkl icir ;r t i i inslo\rk\onski t ip kal i t .r l i rDrr, in,: l i r ielrralni l ip k"t,1,", ' rnr" i l i pro curopski t i f ,on.r j (r kojenr qo\1)r inro. r\1i pf i i i rno pri tu cl:r cenro ui i u l iur i4rsku Lrni jrr , i rhrYi lsl( ir stvirfno\l ic pod snalrr irrr utrr.r j i11rl proirnref iakog, inr l i t iduir lnogtipir k.rpitr l i rrrr.r . Ji I ]rn)n r ni i l . r l rol i \ ' ( i i r se oprc(l i jc l inro, i l i za j t 'c l .rn i l i z:rdrLrgi nroclc l .

tr1r clo clena clan.r integir nenrirnro to unr. l tarnie \drD(x)dredt:ntr nit i je( lno

tirkyo irsno nrerluuaroclno ( 'pr! 'dielrcrr je. Kircl nls svi jcl yrcrlnuie. kird n. lss\ i lc l prorrrdtr ir , kld ni ls s! i tcl pr.(rsuduic, ()n zni l l i l to. l \ lcdutirrr. r .rr ot i ovoq

f ros l ( ) r l nc rn i za t o , i e r po l i t i ak ( ) l i n r t nc i i \ k r c l i t i j c j o { L r ! i t c k u t i nkc i t isroj ih krrrtkorotnih inlerrsir. i r ne intcrcsa narocl ir . l 'o se rrror.r j lsno reci.

u Hrvatskoj

l ' r . r r l r l ( ) r u r , l i f i . r \ . r r r i f I i l . r r r t r J l . r h r l | l 1 ) \ l r \ l . I \ l r , l . l l ( ) J r l o r r r r r . l r r ( l r r r . r n . i r

r l ( ) l ) o l i l i i k r \ l r u k l u r r , . , . r I r x \ ( J p i t , r 1 c l i s t p r u h l c r r r o l , n . r i . r n i . r \ l r \ t i r ( l r l i .

r ) ( l \ i l i l r r . l f i r r 'un r lc \Lrp\ l r r r . r i i r l i r l . i r r , r lsprrr i l . r j t orroq. l i to i ( ) ( n i i ( r . r \ l , r t ) , { . r

r r r . J c r r r j i l r o r n r ) / i r l i r c f r o i c i l i d . r c l i s l r \ r l i l i i i n i r l l r . L r k l , j . r r o \ ( ) r i L i . L i (

h f \ r t \ k i p r ) \ l ( ) f ( ) q f . l n i t c n i L l . r s u i z \ o f i i ( l o l ) f l u n j c n r u ( ) q f r r i i f f i l r ( l f o g

i c r r o c l u n u , . r L o s e l o r r . r s t r \ i , o s l i r l i h c , , i a r i . r r i l ) i l r r d ) o I r r / . r r r r i r ( r r . r .

I ) r L r q i ( c n r i \ l i l i i i y { ) t L r r ^ 1 ) n r p r ) \ l ( ) f u , l n e n r i . \ l i n ! ! ! r r r ( i n r o T r l . r l ) i l r i r i

n i l i J n r r i f i l ( l n i a i u l l ) r r p f o a a s U , \ o i r n l t o n r i s l i n r o d i / n a n r ( ) .

' Sjeaajuci se mudrih stihova Dantea Alighierija (Bo,anstvena komedija):"Kada

noga skrene s pravog puta, lto brie hodd, to brie zalltta", pitam Vasl

Ima li li'eka kolektivnom stanju depresije naieg naroda (ovdje mislim na sve

osim na onih 200 bogatih obitelji, ili koliko ih vei ima) zbog kaosa koji vlada,

nase duzniike i sluganske politike i kolektivnog Zivota na kredit i izvan na3ih

moguanosti?

I ' � i l r r r i r l r i i i r s I r 7 t r r o d q r ) \ o r . N l i \ r r ( ) f r ( , r ) r . r i i l i L o f r \ 1 ) \ l f r . , i f . L f ] r f \ l ( ,

k o n e c f . i i c , ( t L r q o l o e n o g o p \ l i r n l i . r r . r / \ ' o i l i i r o l l r l l r v . r l \ ( t ) i . r ) i \ r ) o \ .

o p f . d i i c l i l i , / r r ) r ) o ( t ( ) s f , , ( \ r h c s l ( ) i r . r l ) . i i \ l ( ) \ t . r n i c u k I c t i r n i L r . l o p r r o

r a s k r i T j r J . r l o n , r r r r l f I n i s l i l i l , u r o t r r r o d i . I l i k ( ' i i s r ) r o r L p o . , o r . l . r L i r i . r t , '

i d c p o l l f c i n i n r p u t c n r i d i s c o r r i n a | o r l \ r ) ( l i p ( ) g f r i D o . n i \ r n ( ) / r i r . i l i n r i 1 . r .

( , \ r n ) , . . r l ) ( , r l . j e r ) l i v . L n r c L r t i N r i r r r n r e t i i i i n r L r . ( l l l k n . r \ n i r r . d i r i n i \ u f f . r l r l L N r

e l c l ( t r r ) n \ k l . . l n i o v i q r i r l i r ' l ( j l i ( ) i i \ c I f i k l r u j L r k i r o h r v r t r l i j . i l n j s L r h r \ x l ' 1 , i .

j . r i r n j i i ro\ r r : rd.rc. r re J.r osr i r i iLr iLr r r r r r rc l , n, : !o d i r ! . t r rg luI l tu i rL \ l . ( )n

. ,unrcr iznr()nr s\ ' ih l ipor i r . Znir i i pot fo in jc \ve$ir , p i r nr i r l i . r r i n. r l i . r r l iar) i dug.

l lcprr \ i j i l l i ( ) i i l ce Lr i t r : r ' r l l rg, : lanir : rc vcr ' r , jc f ( 'c Lr j t i s \c t ( ic po( lnr i r i \ , r l l

i n o z c n r n e r l u g o | c , z r l ( ) n i t ( ) . l j f r ( r i l ! ( x l i t i ( 1 c p | c r i i L r . I ) c p | c s i i r c o h l i k ' r L r r , :

n r c n c b r r l s t r i l i l c i k ( ) s l , r r l c p o t c ( l i n . n , s o . i i r t l r r i h g r - L r p . r L r . r r o d r . s r e r e c t q

b | r ) l r l j L r d i l ( , i i s L r i s l i o c ' i l i i z p o s l a , i r f k r f i t r l n r i i f n ] i l ( x l n o \ i \ . r \ l i r \ l i i r f i l i t l . r .

L i n r i n j L r t u ( ' i i l i c l i n r i n i f i r i L r . i t i r t n i s l i o v r i i c r l n o s n i s i r s l i r \ ' r i i ( l i t , u r r x l e i i r i * r k i

l fhrr iak i s l \ l \ \ k . rp iL.r l . r , r rn r ) r r r r . r r r r i l ( )5 l i r i f r r rn i r k() r r r f . N.r f ( )du j t n. r r r r f l

r r L r t j r d . u r r c p f r \ i \ i n , L r l l i r r l n l i \ i l | r \ u \ l r \ , k o j i o r l b r t u i c r a c l k o t i r r i r u \ l . r l l r l

p f i r l i t i l i i r p i l x l j l r \ t r . r f l l i n o v r \ f i l e ( l l r o s l i u i n l c f e s u k . r i ) i l i r L r . K . r I i l . r l i , , r r r r i .

s u s l . l \ I ( r i i i d . r r f ( ) l l t ( ) o r , . l c / r n r . i t i n r / d f . l \ l i f n r i n r r . r r . a l i l n r b ( ) l l i J I

i i \ i ) t o n r . ' l i ) n . r r o d r x o g p r o s l o r i r n i j c r r z u n r i i , l . r r d , r l i d o l : r z i k , i i , t a l . o i l r ' . r

nrr t i tn ih i r i rd ikr ln ih I r ( )nr ieor ( l f t l i t \ 'cr ro pol i l i ikog uf( len] i r .

l ros l i jc dcpr cs i j l j t r l iLr j t r sc ncurrrze. pr ihozc i L l . r nc gor or inr c l . r l ie . Sh i , ,o l r f r r i . r

nf r r rora l ) i t i po\ l i fd icr l (u.r , r rcLlut i r r , krdr a i l r r r r u t iskLr d.r i . r ) (J l ) l lLrJ i i o\ |

gocl inc izvr i i lo sLrnroLrbojs lvrr i rko 85"" nr lLrdih l iur l i k , r te c l , r h i is to! t l r .nul l i . r

ot j i lo u rnozcnrstvo, I ( l ( l b i nr( ' ! l i , u l .u iutc n i l . iedi ln vc l j l ( i i ln inro/ i te l In i i r ( l i l r

l iu( l i n i tL l p() l i t i ikLr st rukturU i n.r onr l ( ) j i l i lk( ) \ode nr iu df / i lyu.

\ i e ( l L r l i m , ( ) n i l u n c n r ( ) s u n i i t r n r p r . r v i l r i r r l i D r r j c \ L r d c n ( ) r l i l T i v c L r d c p r e

sivnorn \ l i rn iu i d i r svoie r i r ; r vojne polenci j i r le r . rs i l ) . r iu Lr r l i i t . r i l i ( l r l )o\ lor . U

prop.rc lar jLr i l i d i lnstanclro r ra prop.rc l . r r r jc Lro ohl ik postoj . rn i r .

posl i \ l j i r sc p i l i rn ic r i r i to s\ 'e \ c . i bfo j l iLrd i izbiegirv i r Lrr4ree bi lo k i r l ,vc iz hor r?

Zai to tc svc re( ' i l ) r ( ) j l ru iL isk l jLr ierr rz I roces.r r . lJ . l? Zr i l ( ) i ( s \ | r r i ' i l r ro i l lLrd i

i s k l l u i t r r i . , l i v n o s i i ! ( ) l i r l Z i r i l o \ c s \ c s v , r c l i n c r . r ( \ i l r \ . i i i h l { ) o b ( i g r L i h

(Jbi lc l i i . ycc ni r ncl i ih l f i ( ic \ . t . r l i obi lc l t i l i r !c | i rspol i )7Lr \ ! i ic ( ) ( l :o ' r1, l ) (Jq.r1\1\ . r

Lr l l fYxt \ l i ( ' i . K( ln. .ntrx. i r i r r i r t .arno! l k i rp i t i r l i r l )c / r r rn i i l r Lrcz r i ld i r , n i r '1r '

r r r r r upozor. l \ Lro htu broi tLr t r , i i ] . r l l r os l r i r ' l ) ( )gr l r l r ro k l ) r r . l r r r t f r l1rr ) r

Ol \ r r i r se pi t i l r lc onoqir i lo \e l ioc l n i ts t | rg i r l i r , ( l . r in lerper\o r ln i s .L\r . , r l r

q lo l ) i r l iz l . i ts l i r rn lcf l ] . r -s() l r i l r ) .1 s l fukluf . r i rn. r s . r \ . i / u n. l i ( ) t pol i t r i l i r l in in

e i t s l , o i 5 t r L r l i t L r f i i n i l ( i n r o p o f l L r n i s t i n r i r u / n x n o \ l i . u q ( ) s p ( ) ( l i l r s t y u . u \ \ i n l

por i tnra drui t \ .1, i t ( ) . , i i l ) f . r \ ( ) ovu st \ .1.D()r l osuclLr ic nr l ) ( )st ( ) j rn ie u f r1) l . l

stopad 200640

{globalizacija i privatizacija}

danju iivota. Ni,e sluaaino ito svi oblici Zivota i dalie u Hrvatskoi nestaju. I

bilini iZivotinjski, pa i ljudski. Um ljudi koii donose odluke nema nikakve

veze s moralom i oni su u funkciji adaptacije i modifikacije da ostvare isklju-

aivo svoj interes.

o) Motemo li reCi da su to nepriiatelii unutar naaega hrvatskog naroda?

Mozete to zvati kako god hoaete, medutim to je ono sto je nas i ovu nasu

stvarnost u ovako kvalitetnom prirodnom prostoru usporilo da svoj prinos

i doprinos Europi i svijetu damo iz sebe, ier narod ovoga prostora smatra

da joi uvijek niie aberiran. Problem aberaciie svodi se na to da narod ovog

prostora ioi niie izgubio razbodtost razmiiljania i odgovornost ponaianja

spram buduiih potomaka. Ako i dalje nastavimo isplaaivati mirovine i plaae

driavnih sluibenika, i ovo ato nazivamo plaiama, uz rasprodaju i nova

zaduiivanja, moramo biti svjesni da na taj naain svojim potomcima jedemo

buduinost. To se u medicini zove proces autodigestije ili samoprobave. To

je tragiino ne osvijestiti. Ono sto se ovdje do sada dogadalo, u kolaboraciji

crkvene i wjetovne vlasti u 21. stoljetu, ne sliii ni na ito sto se dogodilo u

proslosti. Ja nemam vise nitijedne rijeii primjedbe, ni crkvenoi ni svjetovnoj

vlasti, ali imam primjedbe znanstvenoi zaiednici koja ie odsutjela ono o aemu

je trebala govodti. Mi bismo trebali biti samosvijest toga naroda, koji od nas

oiekuje da interueninmo u svijest naroda ovoga prostora, ako narod sam

sebe gura u nesreiu ili ako narod netko drugi gura u nesreiu. U oba slutaja

znanstvena zaiednica nije reagirala osim tasnih moralnih pojedinaca.

C) Govorili smo o depresiii kao padu drultva samog u sebe na individualnoj

i koleltivtroi razini. . . Koleldivno stani€ srece, pah stvara jednu homogenost

i otvorenost. Smatrate li da hrragki narod trenutadno n€ma dovolino homo-

genosti i da 8mo razjedinieni?

To nije sluiajno. Zasto? Upravo zbog toga 3to centri moai imaiu saveznike(podanici i oportunisti) u hrvatskoi stvarnosti, u smislu takozvanih centripe-

talnih sila. Djelujemo od sebe spram sviieta. Hrvatskaie globalizirana, ona se

ne globalizira i to zahvaljujuti djelovan)u tih takozvanih centripetalnih sila,

koje djeluju od onoga ito bi trebalo biti zajednitko prema privatnom inte-

resu. Postavlja se pitanie koie sile djeluju na rastroistvo toga tradicionalnog,

socijalnog i nacionalnog biaa. To su te centripetalne sile. Saveznik u tim cen-

tripetalnim silama centrima modi su politidko-financiiska elita i oportunisti

u svim segmentima druStva. Neobrazovani i siromaSni narodi su podlolniji

manipulaciji (neizdvaianje sredstava za obnzovanje odraslih).

e) Spomenuli ste znanstverike. Zanima me Vale miSljenie o situaciii kada

povjesniaari izdaiu kniige i uclibenike i u niima svatko na drugatiji nadin pise

o naSoi suvrem€noj poviiesti. Ne mogu se usuglasiti oko osnovnih Einienica,

kao recimo uloge Tita ili Tldmana u nalof nedavnoj povijesti. Sto Cemo u

budu€nosti uditi nalu djecu?

To niie sluaajno. Postoji tisude knjiga i morda ieioi tisuiu autora napisati,oi

tisuau knjiga o nekoj povijesti. Niie povtest ono {to su oni napisali. Povijestje ono 3to se dogodilo, a ne ono ato su napisali. Nitko od njih nije iiao, prosu-

iluiuai i piiuii povijest, s naslova povijesnosti, kritike povijesti, znaii, kritike

onog ito se dogodilo. Mi nismo sposobni suoiiti se s problemima svoga vre-

mena. Nismo sposobni suoaiti se s vlastitom stvarnosau, s vlastitim pojavama

i prcmjenama u vremenu u kojem iivimo, ito znati da nismo emocionalno

zreli za svoju vrstu. To upozorava da za opstanak ovog naroda ne moZemo

vi3e osudivati bilo koga u Europi, osim ako nismo razumjeli naain spaiavanja

svoga opstanka. Mi do dana dana3njega ne znamo ito ie dobro, a Sto loie.

Prema tome, sve ono sto je napisano vrijedi kao neka povijest, ali nama nedo-

staje povijesnost, kritika onoga ito se dogodilo od 1102. godine do danas, ierje hrvatski narod u sukobu s drugiD narodima uvijek doiivljavao redukctu

svog iivotnog prostora. I)anas viie nemamo nacionalnu homogenizaciju.

Globalizacua je proces koji potire sve Sto je tradicionalno, socialno i ito renacionalno. Ona trazi ono lto je toboie internacional o, a internacionalan je

samo interes. Iedini interes je ono ito je zajedniiko, ma bilo na aiji trosak.

o) Molim Vas da u kratkirn crtama komentirate hrvatski oblik neoliberaliz-

ma koji je sam po sebi wlo specifidan; kapitalu je, kao Sto se rekli, dana pre-

velika sloboda, do.li su strani otimati ili strane investiciie, nazovimo to kako

hodemo, banke su nam preuzete, odredene multinacionalne komPaniie koie

kod nas posluiu bogatiie su od drrave u kojoj posluiu, a drtava niie odigrala

ulogu koju je trebala odigrati. Vlast je sama sebi $Tha, rije&o tko govo o

narodu. Postoje samo kako na! narod slikovito kate, oni koji su 'legli" na

novac i dijele ga wojim rodacima i prijateljima lJ.oz nzne poslove. Sto Vi

mislite o wemu tome?

Politiiko-financijska elita Republike Hrvatske je od sanlog poaetka prihvatila

neoliberalizam, odnosno socijal darvinizam, gledajuai svoje kratkoroine

interese u tom procesu, a ne interese naroda. Tai problem promjene dva

temeljna principa, liberalnog u neoliberalni princip, jest da umjesto prvog

principa liberalne doktrine, slobode kretanja kapitala i rada, danas imamo

vulgarnu, ultimativnu slobodu kretanja kapitala, ali bez slobode kretanja

rada. To moramo duboko razumjeti. Tek iemo zapravo u buduinosti doii-

vjeti posl.iedice eliminacue rada s naslova interesa kaPitala. Drugi princip

promjene ie da umjesto sustava financirania, investicta u Hrvatsku ili neku

drugu driavu od strane centara moii, mi imamo sustav zaduiivanja. Zaito?

Jer tai drugi princip neoliberalizma ide na ostvarivanje profita i dobiti svim

sredstvima, kroz pretaspodjelu, a ne stvaranjem novih i dodanih vriiednosti,

preraspodjelom svih izvora, dobara, iak i prostora. Cetvrti svjetski rat vodi

se za izvore i dobra koja se nalaze na tom prostoru. Mi nismo razumjeli taj

problem tnnsformaciie toga takozvanog radikalnog, brutalnog, ultimativnog

kapitalizma. Otkuda nasim vodeiim polititkim lianostima prostor politiike

slobode da komuniciraju s najradikalni. j im rei imima u svrietu, koi i su vec

omraZeni u svijetu zbog svog radikalizma i nasilja spram svijeta. Mislim tu i

na Blaira i Busha i druge vode tih imperi.jalnih zemalja, koie svoje bogaaenje

svim sredstvima ostvaru.iu kroz nasilnu preraspodjelu svega.

o) Danas se govori o izgubljeDoi generaciii mladih ljudi rodenih od 1965. do

1975. godine, hwatskih intelektua.laca, koii su odg4iani u duhu mivGih obra-

zovnih r.rijednosti, a danas su prisiljeni prilagodavati se nemoralnom sociial- darvinizmu. Za razliku od spomenute genelaci.ie, danatnji mladi ljudi vise

ne tet€ toliko obrazovanju, t€le se tto priie osamostaliti i vatan im ie samo

novac, a ne znanie. Kako Vi gledate na tai Problem?

Ovo ito se danas dogada kod nas u sustavu socijalnog obrazovanja spada

u destruktivnu antropologiu. Prihvaaanje Bolonjske deklaracije niie nista

drugo nego brie prihvaaanje adaptaciie i modifikacije na okolnosti u koiima

jesu. Tako da brii, drskiji, vulgarnUi, ostvaruiu svoje interese na raaun dru'

gih. Bolonjsku deklaraciju ima se smatrati destruktivnom antroPologijom.

Sto briim prilagodavanjem radi ostvarivanja svojih osobnih interesa, na

raiun opiih interesa. Taj proces takvog obrazovania govori o upotrebljivosti

li5topad 2006. epoha

u Hrvatskoj

vrlo malog broia ljudi u odnosu na ultimativni kapitalizam u smislu da setraze samo Homo optimusi - ljudi koji ie ne biraiuai sredstva ostvarivatiinlcresc,/a \ebe i l i zJ svoju korporaci ju.

O) Slaiete li se da se danas vise govori o vjestinama nego o znanju?

Upravo zbog toga sto se ekonomska znanost otudila od misaono-spoznajnogprocesa stvaranja novih i dodanih vrijednosti i otiila u vieitinu prometovanja

tudim vrijednostima radi ostvarivanja razlika u cijeni. To nema nikakve veze

sa znano!au. To je vjeitina. Vjeitina nte znanost. Mi smo napustili znanost,

posebno u polju materijalnih odnosa, a pripadamo civilizaciji matefijalnekulture. Sve manje znamo stvarati ono Sto hoaemo troiiti. Nama ae potroinja

sasvim sigurno biti uskraaena s naslova onoga sto mi stvaramo.'lb ae biti

naSa sudbina, ako to ne osvijestimo.

o) Stephen B. Young u k&ii <Morol i kapitalizam" bavi se moguiimpomileniem privatnih interesa i javnog dobra u zadanoj paradigmi globalne

ekonomije i na tragu univerzalnih CRT (CAUX ROUND TABLE - mreranajutjecajnijih globaldih industdiskih lidera) natela druitveno-odgovoroogpoduz€toist . Korupcijski i socijal-dawinistitki oriientirani kapitalizam

koii ie istodobno brutalan i neodgovoran, ne mote uroditi blagostanjem,

vei samo nelagodon i nemirima koii Ce izbiiati diljem wijeta, Vieruiete li

u profesionalnu i etitku odgovornost wietskih mo6nika, tzv. 'Junaka naieg

dobal kako ih je nedavno u emisiii HTV-a"Lica nacije" nazvao prof€sor dr.

sc. Vjeran IGtunaria?

Ti moanici i politiiko-financijska elita dokazali su da nemaju nikakvog

norala, jer kulturni mem profita zakonito iskljuiuje moralnost. Nema

moralnog kapitalizma, iako nai Predsjednik Republike kaie da je za moralni

kapitalizam. Znati on je za ono lto ne postoji. Steta. Znam da je u svom pro

milljarrju o kapitalizmu primarno nislio na norahlost koie nema. Kulturni

mem proffta iskl juiqe kulturni mem morala. Mi moramo znati sto hofemo

od sebe, al i i od drugih.

o) Govori se da ie korporacije donijeti zakone kojima Ce poslati drustveno

odgovornije. Koliko Vi ierujete u to, znaiuai da one gledaju samo svoie

interese?

Poznavajuai klasi ian kapital izam, ovaj suvremeni takozvani kognit ivni

kapitalizam govori da je klasiini kapitalizam eksploatirao na(e tijelo, Daie

miaiie. Poluga naaina proizvodnje iivota i profita je premjeatena s misiaa na

mozak. Kognitivni kapitalizam viaestruko eksploatira na3 mozak nego ito to

mi uopie znamo. Tim vise, ito od nas traZi da se joi u osnovnoj, srednioi i

iak visokoj ikoli pripremamo da ga mo2emo bolje sluziti, dr nas on dublje

predujmljuje od onoga koji je danas u stanju preduimiti. Zakljuano, tragiinoje ne zl1ati da moraLni kapital izam ne postoj i .

o) Smatrate li da neke visoke Skole za meoadrment odgajaiu rnlade ljude da

budu upravo takvi - prilagodljivi nemoralnom kapitalizmu?

One nlih ne odgajajr.r, one ih pripremaju za darvinistiiku borbu, ali bez

moralnosti , koia nema nikakve veze s kulturnim memom profi ta. Oni uae

ePoha listopad 2006.

{globalizacija i privatizacija} u Hruatskoj

kako doti do proffta svim sredstvima. ViSe znaju o tome da budu drskiji,ultimativniji, brZi i da postignu profft nego o bilo iemu drugom, jer je postizanje profita temel.ini kriteri.i njihove ocjene i njihove nagrade. Taj takozvanikvantni menadZment ide za tim da na trZistima uzme ito moie s naslovarazlike u pozicti moai. Svi odnosi koie danas imamo su posljedica dielovanjaprava jaaih. Slabiji to ili prihvate ili ih nema, bilo da se radi o vojnoj moii,materi.ialnoj, financijskoj, simbolitkoj moii (sustavu). Bush kaZe: "1ll sepol<oate ili iete umrijeti." Svijetu je dana jasna poruka iz jednog jedinog centramonopola moii. Ako se s tim centrom monopola moai i jednom takvomlianosiu koja svijetu ultimativno nudi "i/i lete umrijeti ili se pokoriti", sastajt

predsjednici Republike i Vlade bez medusobnog znanja, tada moj mozak nezna odgovoriti ito mi to imamo zaiedniako s niima.

o) Do koje miere su globalizacijski procesi tansparentni i dvosmjerni i dokoje miere je civilno dru$tvo uopde dostoina oporba globalistima i kao takvau moguCnosti nadzora i prijekora motnika u sluaaju nedostatka ojihovedrultveDe odgovornosti?

Globalizacijski procesi dieluju s naslova atrakcijskih sila, a repulzijske silepokuiavaju pruijti otpor svim sredstvima, iz otaja. To se zove terorizam.Globalizacijaje mutan, netransparentan pojam. fednog trenutka nudi akulturaciju, drugi put dominaciju, treai put decentralizacUu, aetvrti put liberaliza-ctu, peti put nudi privatizaciju, itd. Mi nismo razumjeli doktrinu onih koji su

taj proces globalizacije svijetu ponudili po sustavu prihvatite to, bit ae svimadobro. Na to sam vec davno upozorio rekavii da je globalizacijska maglaguSia od one Radiaeve, iz koje su se guske usp.iele vratiti. Nisam siguran daae se iz ove magle itko vratiti.

r3> ]e li po Va$em miSlieDiu civilno &ultvo doista iedini put preusmieravanja

globalizacije od ciljeva bogatih i moCnih na ciljeve ndoda, kako smatrajuneki struaniaci, ukljudujuii i Chomskogl

Civilno druatvo.ie samo po sebi periferno druitvo. Ono je periferija centra.

Svi centri su opstali na ratun periferije. Iluzia je oiekivati bilo Sto od tako

rvanog civi lnog dru(fva kote re razvlaiteno i raroruiano, jer nema ni orui j jni sredstava. Ono nte niita drugo do vapaja iednog u pustinji. Za oiekivatije promisljanje novog oblika civilizacijskog ustroja, jer oblici nasilja koji su

sviietu ponudeni kao oblik razvoja ne daju razvoj. Svijet je nasilno ustrojen.

Periferiia nestaie na ratun centra. Mali narodi nestaju na raaun velikih upra'vo s naslova ultimativnog djelovanja kapitala koji odredu.ie sve niiu ctenurada. Taj problem globalnog kapitalizma proizlazi ili stvara neoliberalnu

eutanaziju. On uskraiuje zdravlje, hranu, doprinose za obrazovanje, sve ono

ito se do sada zvalo socijalnim problemom, koje je mislila takozvana demo

kratska ili socijalna ddava. To sve nestaje. Ta neoli-

beralna eutanazija se vea pojavljuje na iirokoj fronti

uskraaivanja svega onoga Sto je narodu i radniku bilo

dostupno, pa makar i na ovaj naain kako je to bilo.Neoliberalnu eutanaziju treba shvatiti kao uskraai-vanje onoga sto se do sada imalo u sadriaju iivota,pa iak is naslova ljudskih prava. Sve veai broj ltudi

6e biti iskljuiivan iz procesa rada, sve veii broj ljudi

ie na taj naain biti iskljuien iz iivota. Sve veai broj

l judiae bit i i bolesni j i i gladnti . Sveje to ono 3to nam

zapravo globalizacija kao proces kodifikacije princi'

pa prava jaaeg nudi u neposrednoj buduanosti.

a) Sto je sa sindikatima. Vierujete li u niihovu

snagu?

Sto se tite sindikata, ako mislite na sindikate kod nas

i u naaelu, sindikati u Americi suraduiu s kapitalom,

odrzavaju mir i red, dajuai radnicima iedan dio pro-

fita jer to sindikati znaju iiaupati. Medutim, sindika

ti kod nas su zapravo niita dfugo nego aisti paraziti

ili ako hoaete, sindikati su kod nas oni koji misle da

rade i oni koji su zaposleni, a ne stvaraju niita. Znaii

mi smo pristali da imamo 755 predsjednika sindikata, a od sindikata ni "s':

S takvim sindikatima mj nemamo moguinosti utjecaia da se zaStite ovakogrubo naruieni interesi rada u odnosu na domaie ili strane vlasnike.

Q) Kad smo komentirali civiloo druStvo, iz Vaiih sam rijedi zakljutila danemoCnici ne mogu biti opolba mofnima.

Oni aak nisu na razini takozvanog organiziranog repulzi jskog otpora si l i i

centrima moai, jer oni nemaju pretpostavke za to, jer su liseni i sredstava za

rad i liieni su sredstava fiziike sile. Oni postoje, oni se toleriraju i financi

raju. Ali, to je samo stvaranje doima da to ito se radi pomaze produiavanju

opstanka u propadanju.

o> Kako komentirate prodaju do iuaer naaega nacionalnog ponosa - Plive

Barru?

Pliva nije prodana sada. Pretpostavljam da Vi to dobro znate, Pliva je proda

na vei odavno. Ona vei odavno nije hrvatska. To je bila jedina proizvodna

organizacija u bivioj Iugoslaviji koja je imala vlastitu proizvodnju utemeljenu

na znanju i kojoj je u jednom trenutku i uspjelo, ali samo trenutatno, dok iojnisu oduzeli ono Sto je stvorila. Onoga trenutka kadaje razvojni institut Plive

bio diskreditiran, kadaje prodano ono ito se zapravo proizvelo u tom institu

listopad 2006. epoha

{globalizacija i privatizacija}

tu, toga trenutka Pliva je od proizvodne postala trgovaikom organizaciom.

Oni koii su njom manipulirali, uz pristanak naie politiiko-financijske elite su

vieroiatno zajedno podiielili ono ito su utrtili na razlici u vrijednosti dionica

povodom nedavnog iina 3to se dogodio u Italiji. Prema tome, interesi Politiiko'financijskih struktura, pa i ovih kapitalskih struktura i tih oportunista,

da se iedna proizvodna organizacija pretvori u trgovaiku, bit ae sve manie

trgovaaka, hrvatska organizacija. Ona je sad strana trgovaika organizacUa.

Lijekovi su proizvod koji imaju sve manie veze sa zdravliem, a sve viSe s

profitom. Oni koji ae biti prisilieni koristiti liiekove, oni ae morati plaaati sve

skuplje ono Sto bude tude, jer to tude moze biti samo privremeno ieftinije na

trziitu u potroanji ovoga naroda. Ne moramo se nadati da ae i ti generiaki

lijekovi biti jeftiniii, ier ved sada imamo dvoklasnost tih zdravstvenih lista na

koiima postoie dvije vrste lijekova. Jedni ko.ie vi morate ako hodete ili moiete

kupiti i drugi koii nisu uopae dostr.lpni, ier su jako skupi. Mi vea imamo i u

podrutju zdfavlia kao elementarne slobode, zdravlja kao vriiednosti i zdrav

lja kao funkcUe, zapravo dekadenciju, deklasiranje ili klasiranie bogatih koji

ae moti kupiti izvorni liiek i one koji neae moai kupiti generiaki lijek. Prodaje

se u ovom trenutku Pliva, kada za to nije bilo razloga. Zakliuano, time

dokazujemo da bogati mogu zalijetiti svoju bolest, jer ie izlijetiti ne mogu.

Ovo od iega su oni bolesni to niie mogute izlijetiti. To je PohlePa najteia

bolest moanih. Oni koji nede moai kupiti generiike lijekove, niima je ostalo

da umru, pa se iskazuje da ovoga trenutka ni umrijeti niie naigore. Tete iepostojati u propadanju i bolesnom stan u.

o) IGko vjerovati farmaceutskim kompanijama koje lansiraju lijekove, kofe

mi s punim povjereniem kupujemo i konzumitamo, kako bi se svako toliko

obznanilo da je neki od tih lijekova opasan, pa tak i smrtonosan, kao ovai

nedavni sludaj s Voltarenom?

Od svega onoga 3to mi troiimo i uzimamo u sebe, od zraka, do lijekova, vode

i hmne, mi sve manie znamo 3to uzimamo. Mi sve manie znamo sto Platamoi 5to to znati za nasu fiziologiiu biologije i jos manje za ono Sto to znaai za

fiziologiiu neurologije. Ako je kvaliteta onoga Sto uzimamo u sebe upitna,

od oneaiiaenog zraka do GMO hrane, do liiekova o koiima aPsolutno nista

ne znamo, onda se otvara to temeljno pitanje na Principu tega fe raditi nasa

ffziologija biologiie i kako de ona odredivati fiziologiju neurologiie. Znaii da

nama stanie halucinaciia tek sliiedi.

o) Nali vojnici izlofuni su pogibelji u Mganistanu. Ciji je to int€res?

Otvara se cijeli niz pitanja o tome u sto se zaPravo transformira ili reformira

Ministarstvo obrane RH, odnosno HV Ako ie hrvatski prostor predan stra

noj vojnoj sili na uporabu, otvara se pitanje smisla posto.ianja Ministarstva

obrane RH,jerie ono iskljutivo vezano za obranu od ugroze fiziikog prostora

RH. Ako je taj prostor predan stranoj voinoi sili i s njim ta strana vojna sila

raspolaie, u Sto se zapravo pretvata MORH? Ono ito bi trebalo javnosti reai

je da se ono pretvara u dviie ili tri interventne brigade eiji su zaPov.iednici

satnija u Afganistanu, Azerbejdianu, Iraku, Koreji, i tko zna koliko ae novih

ratiita biti otvoreno, i MORH sve manje ima vezu s obranom teritorija RH,

a Hrvatska vojska se pretvara, bez obzira iiju uniformu nosila, u funkciju

plaaeniake vojske - tko zna za aiji interes. To definitivno .e smiie uoPae tako

zavriiti, medutim o tome nitko ios niita ne zna, jer hrvatski narod u to nema

uvida. Politiaka struktura to kriie od naroda.

o) Hrllatski narod je po wim anketama protiv ulaska u NATO, a za ulazak

u EU. Zalto ie na.od potpuno iskliuded iz donoienja odluka i o&etlivanja

ciljwa naie buduCnosti?

Globalizacija ima svoje institucije preko kojih ostvaruje svoje ciljeve Priie

svih to su MMF, Svjetska banka, IFC, NATO, WTO, TESS, EU, Europska

banka, UN takoder. Je li hrvatska politiika vlast dobila mandat da hrvatski

narod i hrvatsko druitvo i driavu joi u nastaianju ukliutuje u institucUe

dominacije ili institucije koje vode rat za dominaciju na nasu Stetu? To

hrvatski narod ne zna. Ulazak u NATO ne bi trebao biti sporan, kada bi

zapravo Ministarstvo obrane bilo odgovorno za obranu fiziikog teritorija

RH. Medutim, Ministarstvu obrane ie nametnuta i nacional.a, i socijalna, i

obrambena sigurnost, ito nigdje u svijetu nema, osim Sto to Postoji u SAD'u

' da se oruijem brani sve. Ulazak u NATO savez: da ili ne, ima smisla ili nema

smisla, postavlja se pitanje ugroze od koga, kojim intenzitetom, koiim obli-

cima, kojim sredstvima... Znaii koncepcija obrane teritorta RH je derivacija

koncepciie razvojne, politiike, ekonomske, diplomatske i na koncu nacional

ne i sociialne sigurnosti. Obrambena.ie tek neka treaa, tewrta derivacija koja

treba biti funkcija u danom trenutku ugroze hrvatskoga fiziakog prostora.

S obzirom da je tai fiziaki prostor predan stranoi vojnoj sili, ja ne vidim ni

svrhu ni smisao Ministarstva obrane, pa i tih voiarni ko.ie se grade za 21, sto-

ljeae. U aiioi god ae funkciji biti, bit te na troaak hrvatskog naroda.

o> Sto mislite o Haaikom sudu i odluci da Hrr"atska ne mote imati status o> Ima li nade da se u Hrvatskoi revitalizira srednji gradanski drustveni slojPtiiatelia suda? koji je danas gotoyo potpuno unisten, a koii bi trebao predstavljati prosjek

Sasvim sigurno ie da ie i Haaiki sud politiaka institucUa. To sto se Hrvatska DaJeg drultva i na naibolji natin ocrtav.ti njegova obiljezja?dodvoravala, dokazujuai sebe da je prtateli, to se sada Hrvatskoj vratilo kao Ako bismo i htjeli da srednji sloj bude noseaa konstrukcta hrvatskog druStva

:l;l:li::J;[lii*i:,i:-;1'i:,,11:ffi::il:i$.::'.ili:'fi'.il ::i"'ffiff';,".ffii:ii:"Tllii]JJJ.,]'.?5#tTifi;:ili::H:Haaga i niihovih interesa, mi iemo ostati s ove strane schengenskog zida

be i privatizaciie. Kapital ie birati za sebesamo visoko vrijednosni sastav radaAko to odbijemo, opet aemo biti protiv Haaskog suda, mi eemo opet ostati s

koii moZe Dratiti visoki tehniaki sastav kapitala. Veaina je u svakom sluiajuove strane Schengenskog zida. Taj dio ist ine Hrvatskoi ne priznaie nikakvu

el iminirana i i r Dro(esa rada, a t ime i iz procesa i ivota. Misl im da je ovosuradniu madaje Hrvatska, posebno pol i t i tka el i la. iTni iela sav Prl iavi vesod

oitanie zaka;nielu za hrvatsku slvarnost. Ako se i bude stvarao srednii slo1.1991. godine do danas pred one koii to obezvrjeduiu smatraiuai da hrvatska

budite sigurni da se on neie stvarari i da neie proiziai iz hrvatskog naroda,politiika struktura nije dovoljno kvalitetno suradivala s njima. Ta polititka

struktura je itekako suradivala i stavila je .ak na 3tetu ovosa naroda sve da ::i:.T:1ffJii::i,',f',*:.:,?;:: o"t-t *bi kao prate'u komPonentu

dokaze tu suradnju. Niie toano da hrvatska politiika elita nije suradivala,

samo se ne zna u aiju ae to korist sve skupa zavrSiti. Je li na itetu hrvatskog

naroda ili u korist Haaskoe suda. o> SuEeme[o druitvo bi trebalo imati devet slojeva, a mi ih imamo samo

listopad 2006. ep()ha

u Hrvatskoj

dva. Jedaa uiasno bogat, koji je u manjini, i drugi, koji ie u ve6ini, ali je

beznadan?' l i ) tDo!

Sto sc strat i f lkaci je t i ie, u Hrlatskoj se stvara sve minj i broj l judi koj i

i ive obi jesno, bez yrsebnog znanja i bez napornog fada, ki io i sve ve.i broi

l iudi koj i je iskl juien iz posl! , ! t ime i iz soci j .r l trog l i \ota. Vaino jc zDali

da slr t i obi jesni, moini l j r .r t l i doi l i na svoje pozici jc bez znanja i bez rddd, i l

LrziDraiuci k) u obzit ne iznenaduje nds f iDjerr icd dr se sye te stvrr i o koj inra

pri iairo dogaclajrL lpravo r)ami. feclau dio, oko 20 do 30o/i , l judi kol i inra

posao, iDri kart icu, pa nroie Lroi i t i bez obzira tko te io pl i t i t i iz i njega, i l

65'16 l judi Zivi na rubu el izistenci je, i to uqrae ni je bi lo nlLino za Hrvatsku, i

to je vi ie ncgo Zalosno.

o) U cjelokupnom kaosu koji vlada, a iz kojeg rijetko tko vidi izlaz, gospodi-

ne Kuli6u, molim Vas da mi odgovorite na pitanje: u demu nalazite svakod-

nevnu inspiraciju za rad i swaralaitvo?

Nloj najbol i i ot lgovor na ovo pitanje glasio bi da noju inspir lci iu z^ rad i

stvaral i i tvo arpinr iz neslaganja s ovirn Sb sc dogada s hrvnlskinr dr ui lvoDl

i iz nezadovolistva s oninr i lo se ver'dogodikr, a ni je se snrjelo r. fugotl i t i .

N_ezido\ol istvo incslaganjc izrdz su nloje potrebe zr n:rpredovanjcnr izi l

drukai jonl stvarnoi iu narodir ovoga prostora. On() ! t() zrr i f i iskdTuje n1i da

trpim vi ie nego ik) nlogu ui ivat i . Onaj koj i je svjestdn teiko nrozc bit i srctan.

Onai koji ie sretarl, ato te mLr svijest? I-iudi koji znaiu ito se doli.rda u o\'oi

stvarnosti , l judi koj i su ostvari l i susret sroje svi jest i s ororr stvarrroicu, s plo

blcnrinrr sroga vrenrena. nr()gu kazit i (h sLr raztrDljcl i () \ 'Ll stviunost. Samo oni

koi i su r irzunl j . l i ovu st\ . iu nost, o\ 'oj slvi trrrost i nrogLr ponroi i svoi jnl ja\ ninr

djclovanienr io\ ' i l j g{)\ ' {)r g(n-i inc s Vrrr l i jc izraz tog neshganji s onit l ik) sc

dogatlalo, s oninr i to sc doga(lr, pir i s oninr ik) sl i iedi u snrislu di! sc ne nrogu

sloi i t i s dir l j r ionr bcskonccpci iskom ptivl t izaci j{)nr. ZDaai, i jedan idrugi

izvor nrogr n.zad()\ 'ol islvi l i govord gori iue posl jedica su moga ra2l l lni jevanj i l

problenrir nrogr nrroth i l i narocla ovoga prostora koj i ie ontoguiio nteni da

saznilnr uvjctc nraleri jalne ist ine r jegova opstanka i niego!d nestanka.

O) Za sam kraj, zamolila bih Vas da mi kaiete koja ie VaSa misao vodilia koia

Vas najbolje odreduje kao osobu?

ld re misl inr dr senr Lr bi lo icmu Lrspio. ier lo Sto sirr si lztrdo \ ' i ie nt i je snte

talo nego i t{) lni jc ponrogkr. ( l i ic ' l i i i rot pokui anr bi l i iTvln vlast i , izvru

rovcl. Nit i nlogu bit i l r i ) l i \ ' \ ' l ls l i koia icst, Ir i l i rr logu bi l i Prot iv novca, jer

bcz njega nc nrosu. Prerra torlc, tr ir2ite od nrenc da r, lrrr cl i rm odgovor na

pitnnje kojc ncnl i odgovofr, bcz obzirr i to pokuslvinr prosudit i l l i ishod na

raziDi svi iet i . Zird.raa lni je di nl isl inl ishod ist inc ra ni lrod o()gi l Prost()ra.

o) Dragi gospodine Kulitu, hvala Vam na sreii koju ste mi poklonili ovim

razgovorom.

l ivir l i t \di l . l . dr:rgl l r l i i r , nr pnri .euoj pri l ic i d.r uz \hiu pomoi, zajedni iki

progovorrnro o problcnrinrr l() i i t iStc hrvi l lski narod ihrvatsku dr)at 'u.3

r ' l i { 1 1 } i listopad 2006. 47