Modul: Zatita od bolesti i tetnika

u voarstvu dio zatita od bolesti Cvjetkovi, B. (2010.): Mikoze i pseudomikoze voaka i vinove loze.

Sveuilite u Zagrebu. Agronomski fakultet, 1-534.

Jurkovi, D., osi, J. (2003.): Zatita vinograda i vonjaka od

uzronika bolesti. Veleuilite u Poegi. Skripta, 1-83.

Kipati, J (1992.): Bolesti voaka i vinove loze. Sveuilite u

Zagrebu. Agronomski fakultet, 1-292.

osi, J., Jurkovi, D., Vrandei, K. (2006.): Praktikum iz

fitopatologije. www.pfos.hr

http://www.pfos.hr/

PROGNOZA POJAVE BILJNIH BOLESTI

Predvidjeti vrijeme pojave i moguu jainu neke bolesti moe biti presudno za uspjeh kontrole bolesti te prije svega ekonomski uinak, odreene proizvodnje.

Svrha je prognoze da sprijei epidemiju bolesti (osobito onih koje se mogu suzbijati fungicidima) pravovremenim informacijama o poetku, razvoju i jaini napada.

Prognoza je osobito bitna za bolesti koje jako variraju u intenzitetu napada.

Kod bolesti koje se redovito javljaju prognoza ima zadatak da odredi rokove i razmake tretiranja.

Glavni zadatak prognoze je utvrditi rizik od pojave bolesti ili

mogunost da e se intenzitet bolesti poveati (Campbell and

Madden 1990).

to definira uspjean prognozni model? Campbell and Madden (1990) izdvajaju:

pouzdanost (koritenje podataka o biologiji patogena i okolinim imbenicima)

jednostavnost

vanost bolesti (bolest je vana za odreenu kulturu, ali se rijetko javlja tako da potreba za tretiranjem nije dana)

korisnost (prognostiki model treba primijeniti kada bolest i / ili patogen moe biti otkriven pouzdano)

dostupnost (potrebne informacije o imbenicima za nastanak bolesti (trokut) bi trebale biti raspoloive)

vienamjenski primjenjivost (praenje i donoenje odluka za vie bolesti i tetnika treba biti na raspolaganju)

isplativosti (prognostiki sustav bi trebao biti pristupane cijene u odnosu na ostale mjere zatite koje se poduzimaju)

Prognoza je osobito bitna u voarstvu zbog smanjenja broja

prskanja.

Za prognozu potrebno je poznavati:

biologiju parazita: koje spore parazit stvara, kojim sporama se

iri u vegetaciji, a koje omoguuju odravanje pod nepovoljnim

uvjetima, kada nastaju infekcije, kroz koje organe dolazi do

zaraze, koji su minimalni, a koji optimalni uvjeti za razvoj

parazita (za sporulaciju, infekciju, klijanje konidija) i dr.

uvjete pod kojima nastaju zaraze

Treba pratiti (i biljeiti) klimatske imbenike (temperatura - najee srednja dnevna temperatura, ali i druge kada to metoda zahtjeva, koliina oborina, relativna vlanost zraka, rosa, trajanje sijanja sunca, jaina i smjer kretanja zranih struja i dr.).

Poznavanje jaine zaraenosti ili kontaminacije sjemena, lukovica, gomolja...

kontinuirani obilasci i pregledi nasada ili polja (konfiguracija terena, mikroklima)

poznavanja osjetljivosti sorata ili hibrida (fenofaza razvoja biljke)

Prognoza se nekada slui indirektnim metodama, na pr. kada su u pitanju virusne zaraze prati se pojava vektora (vektori su prenosioci virusa), najee su to lisne ui. Intenzitet pojave bolesti u jednoj godini ponekada moe biti indikator za prognozu jaine bolesti u drugoj godini.

ANTIFUZIKLADIJSKA SLUBA

Ova sluba predvia pojavu aave krstavosti (Fusicladium

dendriticum - nespolni stadij gljive; Venturia inaequalis - spolni stadij

gljive), bolesti koja se svake godine javlja u nasadu jabuka (i

kruaka).

Venturia inaequalis

Carstvo:Fungi, Pododjel:Ascomycota, Razred: Dothideomycetes,

Red:Pleosporales, Porodica: Venturiaceae, Rod: Venturia

-uzronik krastavosti jabuke ili fuzikladija (Fusicladium dendriticum)

- napada najee list i plod, a znatno rjee cvijet i mladice

- najvanija i najtetnija bolest

Na listovima se od proljea do jeseni uoavaju maslinasto zelene pjege

i to preteito na gornjoj strani lista (oko 1 cm).

Pjege se mogu spajati, a list je esto deformiran to za posljedicu ima

slabiju asimilaciju, jau transpiraciju i izvor zaraze za plodove.

U sluaju velikog broja pjega list se osui i otpadne.

Pjege rijetko nalazimo na naliju dlakavost lia.

http://en.wikipedia.org/wiki/Fungihttp://en.wikipedia.org/wiki/Ascomycotahttp://en.wikipedia.org/wiki/Dothideomyceteshttp://en.wikipedia.org/wiki/Pleosporaleshttp://en.wikipedia.org/wiki/Venturiaceaehttp://en.wikipedia.org/wiki/Venturia

Na zarazu su osjetljiviji mladi listovi. Najjau

zarazu nalazimo u unutranjosti kronje. to je

vonjak bujniji i gueg sklopa to su razlike u

zaraenosti unutranjosti kronje i rubova manje.

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Venturia+inaequalis+images/v=2/l=IVI/*-http://www.agrobio.cz/choroby/strupovitost_jablone1.jpg

Gljiva nije tipini endoparazit hife subkutikularno.

Rub pjega nije otro odjeljen od zdravog dijela, nego postepeno prelazi u

nezaraeni dio plojke.

tetnost napada na lie oituje se u smanjenoj asimilaciji, a takovo lie i

jae transpirira (takav gubitak vode posebice dolazi do izraaja u vruim

ljetnim mjesecima), lie postepeno uti i otpada jo tijekom vegetacije, i na

kraju, napadnuto lie je izvor zaraze za plodove.

Na plodovima se taker javljaju maslinasto-zelene pjege veliine obino

2-6 mm, ali mogu biti i vee (1-2 cm).

http://botit.botany.wisc.edu/

www.apsnet.org

Pjege su povrinske (hife su ograniene na subkutikularni rast).

Jako zaraeni plodovi su deformirani, sitniji i otpadaju.

Stariji plodovi, ak i ako su jae zaraeni, u pravilu ne otpadaju, ve se

unutar pjege raspucavaju.

Ispod zaraenog stanija dolazi do tvorbe plutastog stanija (aktivna

obrambena reakcija) koje izolira zaraeno tkivo od zdravog.

Posljedice napada plodova su:

- gubitak plodova (otpadaju, sitni su i deformirani)

- kroz pukotine ulaze drugi paraziti (Monilia)

- loa kvaliteta (nia trina cijena)

www.plantwise.org

Napad fuzikladija na cvjetovima nije esta pojava, ali se moe nai. Na

laticama i lapovima - maslinastozelene mrlje. Direktnih teta nema.

Napad na kori mladica takoer kod jabuka nije esta pojava (krastava

mjesta s plitko raspucanom korom).

U tim krastama prezimi micelij, te u proljee kraste poprimaju

maslinasto-zelenu boju zbog formiranja konidija.

www.viette.com -

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=venturia+inaequalis+flowers&source=images&cd=&cad=rja&docid=jDFCiGP0jQIhTM&tbnid=Z-7vDfA4tzDO6M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.viette.com%2Fv.php%3Fpg%3D303&ei=iTwjUbXwKYXSsgbP9oHoDg&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGMXMTLs5S0-bnZjq6IiWODwzvJ5A&ust=1361350142348673

Biologija

Zaraeno lie otpada tijekom cijele vegetacije, a posebice u jesen.

Tada gljiva prelazi na saprofitski nain ivota, a micelij prelazi iz

subkutikularnog stanija u mezofil gdje se proiri.

U proljee se nakon spolnog razvoja javljaju se periteciji s askusima i

askosporama, a vratovi plodita pojavljuju su na licu lista u oujku i travnju.

Heterotalina vrsta.

botit.botany.wisc.edu

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=venturia+inaequalis+&source=images&cd=&cad=rja&docid=gEDDazpx7JmUwM&tbnid=ofETi4Tu26vsPM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fbotit.botany.wisc.edu%2Ftoms_fungi%2Fsep2002.html&ei=Sj0jUd6KKcfPsgb-0oHAAw&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNH_zfxQTc6uGUm-HxJlo1-TwGbCzg&ust=1361350239212913

Askospore se oslobaaju aktivno i za to je potrebna voda (kia).

Primarna zaraza - askospore ili konidije koje se razvijaju na kori mladice.

Askospore kliju u micelij na listovima, dolazi do perforiranja kutikule i

micelij se smjesti subkutikularno.

Nakon inkubacije nastaju mrlje, a na njima konidije, koje se ire kiom i

omoguuju sekundarnu infekciju.

Jak razvoj parazita treba oekivati

u godinama s estim kiama u

travnju i svibnju uz relativno toplo

vrijeme.

Suzbijanje

1. kulturalne mjere (pravilan izbor tla, izbor sorata, razmak izmeu redova,

prorjeivanje kronje, njega voaka, pravilna gnojidba, suzbijanje korova)

kemijska zatita (sumporni fungicidi - nisu najbolji, ali djeluju i na pepelnicu;

bakarni fungicidi - ne preporuuju se zbog fitotoksinosti iako imaju dobro

djelovanje na parazita; Glasilo biljne zatite.

Koda nas se za prognozu koriste aparati CDA-AGRA-

akovec i Metos (Weiz- Austrija) bazarini na Millsovoj tablici.

wiki.bugwood.org

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=venturia+inaequalis+flowers&source=images&cd=&cad=rja&docid=6NSAnfB1oGY5WM&tbnid=J-g4WGo84aaVKM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwiki.bugwood.org%2FVenturia_inaequalis&ei=ej4jUd7xEYTHtAab3IBo&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGMXMTLs5S0-bnZjq6IiWODwzvJ5A&ust=1361350142348673

Tijekom godina iskuane su razliite metode odreivanja roka za provoenje prvog prskanja. Temelj svih metoda je:

utvrivanje dozrelosti peritecija (to su plodita parazita koja nastaju nakon prezimljenja zaraenog lia iz prethodne vegetacije)

izbacivanje i let askospora (askospore su osnovni izvor primarnih zaraza)

Za uspjeno suzbijanje fuzikladija potrebno je pratiti oborine poetak i trajanje vlaenja lista temperaturu za vrijeme vlaenja lista relativnu vlagu zraka let spora Poetak kie u proljee uvjetuje let spora, a dovoljno je ve 0.2 mm

kie za pucanje askusa i let spora. Kia zatim uvjetuje trajanje vlanosti lista. Moe isprati i fungicide. Relativna vlaga zraka je vana jer spora moe ostati klijava bez vode

due to je via relativna vlaga zraka. 7 sati pri 70 % r.v.z, 8 sati pri 80 % r.v.z., te due vrijeme kod 90 % r.v.z.

Praenje leta zimskih spora je osnovni podatak, jer one svojim

klijanjem prouzrokuju primarne infekcije.

Askospore se iz askusa oslobadaju silovito, bivaju izbaene pod

tlakom i preputene su zranim strujanjima. Askospore mogu

uzrokovat zarazu u odreenom rasponu temperatura i u ovisnosti o

dostupnosti vode potrebne za klijanje ovih spora.

Konidije nastaju nakon zaraze biljnih organa raznose se po nasadu

uglavnom vodom (kinim kapima).

Inkubacijska krivulja po Millsu slui prvenstveno radi predvianja

mogunosti i jaine zaraze jabuke askosporama i konidijama gljive V.

inaequalis.

Pretpostavlja se da su tijekom vegetacije u vonjaku uvijek prisutne

konidije gljive uzronika krastavosti.

U nekim velikim nasadima jabuka danas su postavljeni aparati koji automatski hvataju askospore, te na temelju kompjutorskih modela i uneenih podataka sami preraunavaju elemente potrebne za odreivanje roka prskanja.

U manjim nasadima, ali i pojedinim velikim vonjacima prognoza se radi na temelju iskustva, poznavanja biologije i ekologije parazita, te praenju podataka o oborinama i temperaturama.

Nakon to se utvrdi da su periteciji u otpalom liu poeli oslobaati

askospore, na temelju kretanja dnevnih temperatura i duljine

vlaenja lista utvruje se rizik od zaraze.

Let spora moe se odrediti na temelju zbroja srednjih dnevnih

temperatura od kalendraskog poetka godine (Creemers i sur.,

1996.)

Zbroj srednjih dnevnih

temperatura u C

Let spora u %

262-270 50

557-571 95

938-887 Zavretak leta

Millsova inkubacijska krivulja

Predvia jaina zaraze krastavou.

Prisutnost zrelih askospora neophodno je pratiti hvatanjem spora ili

provjerom zrelosti pseudotecija gljive. Nakon to se utvrdi da su pseudoteciji

u otpalom liu poeli oslobaati askospore, na temelju kretanja dnevnih

temperatura i duljine vlaenja lista utvruje se rizik od zaraze.

Uvjeti za zaraze mogu se prikazati grafiki (krivuljom) ili tablino.

Sa suzbijanju krastavosti jabuke kree se nakon to je utvreno

oslobadanje askospora, a postoje uvjeti za zarazu.

Nakon prvog tretiranja prate se uvjeti za daljnje zaraze te se

odluuje o slijedecim tretiranjima.

Millsova inkubacijska krivulja korisna je u planiranju zatite od ove

bolesti jer prua podatke o uvjetima pri kojima dolazi do zaraze, ali

uz to predvia i jainu zaraza. Na osnovi tih podataka proizvoa

moe odluciti o potrebi i vremenu tretiranja, a uz to odabrati i

adekvatan fungicid prema naelima ekonominosti.

Average Temperature1

Wetting Period (hr)2

Incubation

Period (days)3 F C

79 26 11.3 ---

77 25 8 ---

75 24 6.1 ---

73-63 23-17 6 9-10

61 16 6.1 9-10

59-57 14-15 7 12-13

55 13 8 14

54 12 8.3 14

52 11 9 15

50 10 11 16

48 9 12.2 17

46 8 13.4 17

44 7 15.4 17

43 6 18 17

40 5 21.2 ---

39 4 27.8 ---

37 3 29.6 ---

35 2 34.7 ---

34 1 40.5 ---

1Average temperature during the wetting period in Fahrenheit or Celsius 2Minimum wetting period needed to achieve infection 3Time in days until visible symptoms appear

Revised Mills Table

http://www.nysaes.cornell.edu/pp/extension/tfabp/components/revmills.html

Krae vrijeme za infekciju Infekcija askosporama ili konidijama se

moe javiti u kraem vremenu nego to je opisao Mills. To osobito

vrijedi za temperature nie od 5,5 C. npr. minimalno vrijeme potrebno

za infekciju na 2,7C je 30 sati, to je 11-18 sati manje nego to je bilo

u ranijim tablicama.

Jednaki zahtjevi za primarnu i sekundarnu infekciju. U ranijim

tablicama se iznosi da je za infekciju s konidijama potrebno manje

vrijeme nego s askosporama. Novija istraivanja pokazuju da obje

spore trebaju podjednake uvjete.

Samo je minimalno vrijeme vlaenja izneeno u novoj tablici

zato to jaina infekcije ovisi o duini vlaenja, koliini inokuluma,

osjetljivosti domaina i kultivaru.

Za prognozu se koriste i aparati koji automatski registriraju uvjete za razvoj fuzikladija, tj. vlanost lista i temperaturu Biometron, Bosch, KIT, Metos, CDA Agra, Apple scab predictor aparat prognozer fuzikladija.

Svi aparati rade na principu Mills i Laplante krivulje. Postoje i dugorone i kratkorone prognoze, a slue za odreivanje vremenskog razdoblja, odnosno poetka povoljnih uvjeta za infekciju i razvoj bolesti, te uvjetuju preventivnu zatitu protiv fuzikladija ploda jabuke.

Dario Ivi : Primjeri nekih prognoznih modela u zatiti bilja od

bolesti.

http://img14.imgspot.com/u/07/170/20/CDA001.jpghttp://www.agra.hr/CDA.html

Za prognozu se koriste i aparati koji automatski registriraju uvjete za razvoj fuzikladija, tj. vlanost lista i temperaturu Biometron, Bosch, KIT, Metos, CDA Agra, Apple scab predictor aparat prognozer fuzikladija.

Svi aparati rade na principu Mills i Laplante krivulje. Postoje i dugorone i kratkorone prognoze, a slue za odreivanje vremenskog razdoblja, odnosno poetka povoljnih uvjeta za infekciju i razvoj bolesti, te uvjetuju preventivnu zatitu protiv fuzikladija ploda jabuke.

Primjena modela za prognozu krastavosti jabuke putem sustava potpore u doneenju odluke (Biak i sur., 2011. Phragmenta phytomedica et herbologica).

http://img14.imgspot.com/u/07/170/20/CDA001.jpghttp://www.agra.hr/CDA.html

Nectria galligena rak jabuke

Carstvo:Fungi, Pododjel:Ascomycota, Razred:Sordariomycetes Red:Hypocreales, Porodica: Nectriaceae, Rod:Nectria

Rairena u svim uzgojnim podrujima osim Australije (iskorijenjena u Tasmaniji i Australiji).

Utvrena je na vie od 60 vrsta drvea i grmova iz razliitih rodova prevladava na komercijalnoj jabuci (Malus sylvestris) i kruci (Pyrus communis) (Langrell 2002).

Aceraceae - Acer, Anacardiaceae - Rhus, Aquifoliaceae - Ilex, Betulaceae - Alnus, Betula, Cornaceae - Cornus,Corylaceae (Betulaceae) - Corylus, Carpinus, Fabaceae Cercis, Castanea, Fagus, Quercus, Hippocastanaceae - Aesculus, Juglandaceae - Carya, Juglans, Lauraceae - Umbellularia, Malvaceae - Tilia, Meliaceae - Swietenia, Nyssaceae - Nyssa, Oleaceae - Fraxinus, Rosaceae - Amelanchier, Crataegus, Cydonia, Malus, Pyrus, Sorbus, Rutaceae - Citru, Salicaceae - Populus, Salix, Ulmaceae - Ulmus, Violaceae - Viola

http://en.wikipedia.org/wiki/Fungihttp://en.wikipedia.org/wiki/Ascomycotahttp://en.wikipedia.org/wiki/Sordariomyceteshttp://en.wikipedia.org/wiki/Hypocrealeshttp://en.wikipedia.org/wiki/Nectriaceaehttp://en.wikipedia.org/wiki/Nectriahttp://www.daff.gov.au/

Simptomi razliiti na izbojima i granama.

Izboji - ulegnute smee pjege, dio izboja iznad odumrlog mjesta se

sui, savija.

Na granama sline promjene, biljka stvaranjem kalusa pokuava

sprijeiti irenje parazita.

Crvenosmee pjege oko lisnih oiljaka, pupa, kratkih izboja, rana

od rezidbe ili neupadljiva tamna udubljenja na mladoj stabljici

uglavnom u kasno proljee ili rano ljeto.

William M. Brown Jr., Bugwood.org

http://www.ipmimages.org/images/768x512/5359731.jpghttp://www.ipmimages.org/images/768x512/5359730.jpghttp://www.ipmimages.org/images/768x512/5361013.jpg

Kod mladih izboja odumire kora oko pupa, a na odumrloj kori razviju se koncentrini krugovi.

Na starijim granama i deblu u poetku neupadljive, malo smee pjege, u pravilu uz oiljak, pup, izboj, ozljedu od rezidbe. Odumrli dio kore brzo zasui i raspuca.

Rakasta tvoreveni se poveava i postaje eliptina. Gljiva prodire u kambij i nastaje viegodinja infekcija.

www.science.oregonstate.edu

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Nectria+galligena+&source=images&cd=&cad=rja&docid=b1pi2QzUM4Iz1M&tbnid=Bx88MvfgJP_pMM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.science.oregonstate.edu%2Fbpp%2FPlant_Clinic%2Fimages%2Fapple_nectria.htm&ei=xkAjUajdDsTZsgbdhICYAg&psig=AFQjCNH4XuGsWamZh3pzKnbecll8GlleCw&ust=1361351097319086

U povoljnim uvjetima bolest brzo napreduje, parazit zalazi dublje u

koru razvijaju se tipini simptomi raka, okruen hipertrofiranim

stanicama kore. Zaraeni dio brzo odumire, a mlada stabla

propadaju.

Hipertrofija aktivna obrambena reakcija kojom voka pokuava

zatvoriti ranu.

Zatvoreni i otvoreni tip raka.

www.apsnet.org nl.wikipedia.org

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Nectria+galligena+&source=images&cd=&cad=rja&docid=QO2h3Q52wJ4u2M&tbnid=84ffuqG_gNkMWM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.apsnet.org%2Fpublications%2Fimageresources%2FPages%2Fpdcovr15.aspx&ei=I0EjUc3lFYbUtAbQsYC4CA&psig=AFQjCNH4XuGsWamZh3pzKnbecll8GlleCw&ust=1361351097319086http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Nectria+galligena+&source=images&cd=&cad=rja&docid=JN3KEQaowacowM&tbnid=LOc9M4F9LzK-mM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fnl.wikipedia.org%2Fwiki%2FBestand%3ABaumkrebs_%28Nectria_galligena%29.jpg&ei=ZkEjUefuAYfatAbxmoCoDg&psig=AFQjCNH4XuGsWamZh3pzKnbecll8GlleCw&ust=1361351097319086

U koliko se na voki nalazi nekoliko rak rana javlja se suhovrhost, a

kasnije i suenje voke. Ponekad se biljka sui i ranije, dok rak nije

opkolio granu ili deblo.

Mogu biti napadnuti i plodovi. U pravilu promjene nastaju tijekom

skladitenja suha trule u obliku tamno smeih do crnih pjega oko

ake ili drugdje na plodu. Ispod pjege tkivo je mekano, a na

presjeku ploda vide se smee pruge poput strelica.

http://www.sciencephoto.com

Na zaraenim dijelovima nastaju otobijeli jastuii (plodita s konidijama) obino tijekom ljeta.

Crveni pritii (periteciji promjera 1-2 mm) formiraju se tijekom cijele godine, ali uglavnom ne u prvoj godini. Za infekcije od listopada do veljae odgovoran peritecijski stadij.

periteciji

askusi

www.zor.zut.edu.pl

www.scoopweb.com -

http://www.plant.uga.edu/Extension/images/nectr3.jpghttp://www.zor.zut.edu.pl/http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Nectria+galligena+&source=images&cd=&cad=rja&docid=QuYmP1R5FUQk5M&tbnid=T1TJMdb-Ig5zlM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.scoopweb.com%2FNectria&ei=aUMjUe2IK83CswbmyYDADQ&psig=AFQjCNH4XuGsWamZh3pzKnbecll8GlleCw&ust=1361351097319086

U proljee i rano ljeto, ruiaste ili krem reproduktivne strukture (sporodohije nakupine konidiofora s konidijama) se formiraju na povrini tkiva zaraenih prethodne godine.

Periteciji se formiraju u kasno ljeto ili ranu jesen kod mladih rakastih tvorevina sa korom, u pukotinama kore ili na rubu starog raka kojem nedostaje kora. Oni su u poetku crveni, a kasnije smei ili crni.

pnwhandbooks.org

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Nectria+galligena+&source=images&cd=&cad=rja&docid=P1982uguLtyEdM&tbnid=wETRoPodD-flHM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fpnwhandbooks.org%2Fplantdisease%2Fnode%2F3527%2Fprint&ei=ckIjUa-nIMf0sgb04YDAAw&psig=AFQjCNH4XuGsWamZh3pzKnbecll8GlleCw&ust=1361351097319086

Askospore izlaze iz peritecija za vrijeme kinih razdoblja u proljee i jesen. ire se vjetrom, vodom ili alatom za obrezivanje. Na veu udaljenost ire se samo askospore.

Konidije i askospore mogu inficirati samo ozljeeno tkivo kore, mrtvo tkivo, ali i preko oiljaka nakon otpadanja lia, rana od rezidbe, tue, niskih temperatura.

Gljiva prezimljava kao micelij u rakastoj tvorevini ili kao periteciji (u kori).

Prema nekim istraivanjima moe uzrokovati i trule ploda koji poinje kod ake.

Suzbijanje: Indirektne mjere:

Za sadnju vonjaka izbjegavati mrazevim izloene poloaje

Izbjegavati prekomjernu gnojidbu duikom

Saditi otpornije sorte (potpuno otpornih nema)

Ne podizati novi vonjak blizu starog i naputenog

Direktne mjere:

Pravovremeno irezivanje zaraenih mjesta, grana (unitavanje istih)

Premazivanje istih aseptinim voskovima

U rasadnicima i mladim vonjacima kod osjetljivih sorti na poloajima gdje se rak esto javlja mogue prksanje fungicidima (na bazi Cu, kaptana, tolifluandia ili benzimidazola) svakih 10-14 dana za vrijeme otpadanja lia

www.apsnet.org

MONILINIA FRUCTIGENA - uzronik trulei plodova

MONILINIA LAXA - uzronik palei cvjetova i mladica

Carstvo:Fungi, Pododjel:Ascomycota, Razred:Leotiomycetes Red:Helotiales, Porodica: Sclerotiniaceae, Rod:Monilinia

Monilinia izazivaju trule plodova, a kod kotuniastog voa i suenje mladica s cvjetovima. Na jezgriastom vou najee dolazi M. fructigena, a na kotuniastom M. laxa.

Savreni stadij Sclerotinia monilinia fructigena.

Obje vrste rasprostranjene su u Europi, Americi, Australiji i Novom Zelandu, a M. fructigena i u Aziji i Africi.

http://en.wikipedia.org/wiki/Fungihttp://en.wikipedia.org/wiki/Ascomycotahttp://en.wikipedia.org/wiki/Leotiomyceteshttp://en.wikipedia.org/wiki/Helotialeshttp://en.wikipedia.org/wiki/Sclerotiniaceaehttp://en.wikipedia.org/wiki/Monilinia

Plod (pokoica) prvo dobije

tamnu pjegu koja se brzo iri, a

meso ploda ispod pjege smei

i trune te je ubrzo zahvaen

cijeli plod.

Na povrini ploda razviju se

ukasti (M. fructigena)

jastuii u koncentrinim

krugovima.

Ako se dva ploda dodiruju

trule prelazi s jednog na

drugi.

Zaraeni ili truli plodovi zasue i ostanu na stablu ili padnu na tlo.

Potpuno su protkani micelijem gljive.

U tom obliku gljiva prezimi. To je "mumija".

Slijedee se godine na mumijama razviju nove generacije konidija.

Savreni stadij u prirodi rijedak.

Odrava se uglavnom u konidijskom

obliku.

Formiranje konidija na mumijama

uglavnom iza cvatnje, tako da te

konidije zaraavaju samo plodove.

Do zaraze dolazi putem rana.

Osjetljivost jabuke se povisuje

dozrijevanjem (vei sadraj eera

vea osjetljivost).

Broj sekundarnih infekcija veliki.

Iako postoje razlike u otpornosti sorti, otpornih nema.

Suzbijanje:

Oteano iz nekoliko razloga

Infekcija ide preko rana te fungicidno djelovanje ogranieno

eeri iz plodova veu i inaktiviraju brojne fungicide

Mehanika zatita

Indirektna (prskanje protiv krastavosti i savijaa i smanjena

gnojidba mineralnim gnojivima)

Kod kotuniastog voa (vinje, trenje, breskve, kajsije, ljive)

Monilia laxa se javlja u dva oblika - suenje mladica s cvjetovima i

trule plodova.

Monilia laxa se ponekada moe nai na jezgriastom vou, a

Monilia fructigena i na plodovima kotuniastog voa.

www.cuencarural.com

www.plante-doktor.dk

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=monilia+laxa&source=images&cd=&cad=rja&docid=n9xNBxUq1isQ2M&tbnid=_CoB8mQNk3sLrM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.cuencarural.com%2Ffrutihorticultura%2Ffrutihorticultura%2F42180-monilinia-un-problema-para-la-exportacion-de-frutas-de-carozo-argentinas%2F&ei=dUUjUdi5HIectAaNn4CQAg&psig=AFQjCNGwK1XOUijcOXSjdjVk-s5DPy13qw&ust=1361352431464262http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=monilia+laxa&source=images&cd=&cad=rja&docid=L4mSGDZTgaILYM&tbnid=nzm3VPqXT7-cRM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.plante-doktor.dk%2Fsvamperiget.htm&ei=kkUjUYrzC8XJtAanw4GgCA&psig=AFQjCNGwK1XOUijcOXSjdjVk-s5DPy13qw&ust=1361352431464262http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=monilia+laxa&source=images&cd=&cad=rja&docid=L4mSGDZTgaILYM&tbnid=nzm3VPqXT7-cRM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.plante-doktor.dk%2Fsvamperiget.htm&ei=kkUjUYrzC8XJtAanw4GgCA&psig=AFQjCNGwK1XOUijcOXSjdjVk-s5DPy13qw&ust=1361352431464262http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=monilia+laxa&source=images&cd=&cad=rja&docid=L4mSGDZTgaILYM&tbnid=nzm3VPqXT7-cRM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.plante-doktor.dk%2Fsvamperiget.htm&ei=kkUjUYrzC8XJtAanw4GgCA&psig=AFQjCNGwK1XOUijcOXSjdjVk-s5DPy13qw&ust=1361352431464262

Suenje mladica u cvatnji oituje se kroz naglo posmeenje,

suenje i propadanje tek procvalih cvjetova. Mladica se osui. Broj

osuenih mladica moe biti velik i na njima nema plodova.

Prezimi u zaraenim polusuhim granama, na kojima u proljee

nastaju jastuii konidija.

Konidije obavljaju zarazu u cvatnji mladice preko cvjetnih organa.

Ponekada moe doi do zaraze dok je cvijet jo zatvoren ili kada su

plodovi ve zametnuti.

Najkritinije vrijeme je cvatnja, odnosno kiovito i prohladno vrijeme

u to vrijeme.

Na odumrlim cvjetovima i mladicama razvija se velik broj jastuia

konidija sive boje, za razliku od ukastih jastuia kod M.

fructigena.

www.plantesygdomme.dk

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=monilia+laxa&source=images&cd=&cad=rja&docid=Odj2U9aJWxhDGM&tbnid=Goa_V7O69SniQM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.plantesygdomme.dk%2Fgraa%2520monilia%2Ftarget6.html&ei=EUcjUbKqA4iUtAbJ6YC4CQ&psig=AFQjCNGwK1XOUijcOXSjdjVk-s5DPy13qw&ust=1361352431464262

Simptomi trulei plodova ljive jednaki su kao i kod jabuka i kruaka.

Plodovi prvo dobiju smeu pjegu, koja se brzo iri, trune i ubrzo biva

zahvaen cijeli plod.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/Monilia_laxa%2C_2006-08-24.jpg

Phytophthora cactorum kruna trule kore

Carstvo: Chromista, Pododjel: Oomycota, Razred: Oomycetes, Red: Pythiales, Porodica: Pythiaceae, Rod: Phytophthora

Nije jako rairena, neke sorte su osobito osjetljive.

Zaraava 200 vrsta iz 160 rodova ukljuujui jabuke, jagode, brojno drvenasto ukrasno bilje i voke.

Rairena u razliitim podrujima, najvie umjereni klimat, na slabije obraenim tlima.

Simptomi variraju ovisno o domainu: kruna trule kore, trule plodova, pale klijanaca, venue.

Simptomi:

- list utozelena boja,

otpadanje

rododendron

www.scientificsocieties.org

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Phytophthora+cactorum+&source=images&cd=&cad=rja&docid=G3cSh-pws25R7M&tbnid=Szrzc1uI5JkGWM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.scientificsocieties.org%2Faps%2Fproceedings%2Fsod%2FPapers%2FWerres_Shroeder%2Fdefault.htm&ei=7FEjUYmiLIHLhAecjoHQAQ&psig=AFQjCNFy0ypCJ22VUAQBw6Yx63XBGmT2mg&ust=1361355506159659

Na deblu (obino mjesto

nacjepljivanja) natrula

pjega ljubiasto-see boje.

Tkivo odumrlo i otro

odijeljeno od zdravog

dijela.

iri se prema kronji,

manje sa strane.

Deblo moe biti opkoljeno

u istoj godini.

Odgoena cvatnja, suenje

postranih grana, promjena

boje lista, smanjna veliina

plodova

www.caf.wvu.edu

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Phytophthora+cactorum+&source=images&cd=&cad=rja&docid=TmCtfC3s33kQiM&tbnid=shYWJp0vN4IPnM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.caf.wvu.edu%2Fkearneysville%2Fdisease_descriptions%2Fomcrown.html&ei=v1EjUbmPJMnChAegt4CQAw&psig=AFQjCNFy0ypCJ22VUAQBw6Yx63XBGmT2mg&ust=1361355506159659

pinova.hr

pnwhandbooks.org

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Phytophthora+cactorum+&source=images&cd=&cad=rja&docid=H4QWnHSL4Eec1M&tbnid=ZXbe3ZBk9IneRM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fpinova.hr%2Fhr_HR%2Fbaza-znanja%2Fvocarstvo%2Fzastita-vocnjaka%2Fzastita-jabuke%2Fbolesti-jabuke%2Frak-korijenova-vrata-jabuke&ei=ulIjUezeNIWKhQf5roGoDg&psig=AFQjCNFy0ypCJ22VUAQBw6Yx63XBGmT2mg&ust=1361355506159659http://pnwhandbooks.org/plantdisease/node/2648/print

U tlu moe preivjeti nekoliko godina u obliku oospora i hlamidospora (nespolna reprodukcija). Oospore kliju u sporangije i poinju klijati kad su temperature oko 7C, porastom temperatura poveava se brzina klijanja.

Oospore mogu preivjeti 1-2 godine bez domaina, a hlamidospore stotinjak dana.

Oospore i hlamidospore su uglavnon odgovorne za primarne infekcije, a sporangije za sekundarne.

U starim vonjacima mogue je u tlu nai obilje oospora.

ipm.illinois.edu

http://ipm.illinois.edu/diseases/series600/rpd664/index.html

Zoospore se kreu u vrlo vlanom tlu i one su glavni izvor zaraze. Tijekom zime moe prezimjeti u inficiranim stablima, korovima, otpalim zaraenim plodovima.

Zoospore s tla, zaraenih plodova ili korova dospjevaju na koru debla.

Za infekciju najpogodnije vrijeme izmeu listanja do cvatnje.

irenju bolesti na nova stabla pogoduju tea tla i vlana proljea ili uestalo navodnjavanje.

Za rast parazita optimalne temp. kod 25C i vlano tlo u zoni korijena.

www.artistic-arborist.com

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Phytophthora+cactorum+&source=images&cd=&cad=rja&docid=W50IuTsaTfokxM&tbnid=sGrbZPagnkwC4M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.artistic-arborist.com%2Fsept_2003.htm&ei=tlMjUay7ONGChQfRyoCYCg&psig=AFQjCNFy0ypCJ22VUAQBw6Yx63XBGmT2mg&ust=1361355506159659http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Phytophthora+cactorum+&source=images&cd=&cad=rja&docid=W50IuTsaTfokxM&tbnid=sGrbZPagnkwC4M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.artistic-arborist.com%2Fsept_2003.htm&ei=tlMjUay7ONGChQfRyoCYCg&psig=AFQjCNFy0ypCJ22VUAQBw6Yx63XBGmT2mg&ust=1361355506159659http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Phytophthora+cactorum+&source=images&cd=&cad=rja&docid=W50IuTsaTfokxM&tbnid=sGrbZPagnkwC4M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.artistic-arborist.com%2Fsept_2003.htm&ei=tlMjUay7ONGChQfRyoCYCg&psig=AFQjCNFy0ypCJ22VUAQBw6Yx63XBGmT2mg&ust=1361355506159659

Suzbijanje:

Sadnja zdravog sadnog materiajla.

Smanjenje inokuluma u tlu upotrebom kemijskih i biolokih pripravaka.

Potapanje korijena zaraenih biljaka u otopinu metalaxil ili Al-fosetila ili Cu hidroksid, znatno smanjenje nivoa zaraze (Jeffers, 1992).

Bioloka kontrola

Mogunost koritenja Enterobacter aerogenes (Utkhede, 1987), Bacillus subtilis (Utkhede and Smith, 1991) i Trichoderma vrsta (Roiger and Jeffers, 1991).

Tranzschelia pruni spinosae (sin. Puccinia discolor) Hra ljive

Domaini su joj i kajsija, badem i breskva.

Javlja se u svim uzgojnim podrujima ljive osobito u kinim godinama, ravniarskim krajevima uz rijeke.

Kod jaeg napada dolazi do defolijacije, plodovi ostaju manji s manje eera

Mogue je da ve u kolovozu biljka izgubi svo lie. Ako nakon toga slijedi jaka zima dolazi do suenja stabla ili grana.

Red Uredinales | Porodica Uropyxidaceae Rod Tranzschelia

www.phytoma.com

http://www.asturnatura.com/orden/uredinales.htmlhttp://www.asturnatura.com/familia/uropyxidaceae.htmlhttp://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Tranzschelia+pruni+spinosae+&source=images&cd=&cad=rja&docid=RkkruOTUf4v3rM&tbnid=Rz1SX4MvtTAifM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.phytoma.com%2Favisos.php%3Freferer%3Davisos%26FiltroAnyo%3D%26FiltroMes%3D%26FiltroCultivo%3D%26FiltroPalabras%3DTranzschelia%2520pruni-spinosae&ei=blQjUcWGD4SwhAeqloHIDg&psig=AFQjCNHTIuW5pLf-j-klNTWR3mpUv3cIQQ&ust=1361356170971641

Obino se javlja poetkom srpnja.

Na listu male klorotine pjege 1-2 mm promjera, a na naliju okrugle ute nakupine uredosorusi.

Jae zaraeno lie uti i otpada.

Plodovi su rijetko zaraeni, na njima male nakupine spora.

Kod nekih sorata na izbojima nastaju male rak rane duguljastog oblika.

www.asturnatura.com

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Tranzschelia+pruni+spinosae+&source=images&cd=&cad=rja&docid=PwygIkFfPxLgYM&tbnid=6Z8VN86vqT6aOM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.asturnatura.com%2Fespecie%2Ftranzschelia-pruni-spinosae.html&ei=oVQjUbXzGsPAhAekjoCABA&psig=AFQjCNHTIuW5pLf-j-klNTWR3mpUv3cIQQ&ust=1361356170971641

Pred kraj ljeta umjesto uredosorusa razvijaju se crni jastuii

teliosorusi s teleutosporama (dvostanine lako razdvojive).

www.zor.zut.edu.pl

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Tranzschelia+pruni+spinosae+&source=images&cd=&cad=rja&docid=zL2WqMWnSy_VnM&tbnid=RT85lpHEdAuYZM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.zor.zut.edu.pl%2FSkrypt-web%2Fpages%2FTranzschelia-pruni-spinosae-XXXVIII-9-r_jpg.htm&ei=51QjUY_GGoi3hAfL5YAg&psig=AFQjCNHTIuW5pLf-j-klNTWR3mpUv3cIQQ&ust=1361356170971641

Biologija Heterecijska, makrociklina hra.

teliospore p rezime na otplaom liu, u proljee kliju u

etverostanian bazid . Bazidiospore inficiraju umarice

(Anemone).

Spermagoniji i ecidije nastaju na umaricama na naliju lista.

Ecidije su smjetene izmeu spermagonija.

umarice mogu biti trajno zaraene tj. gljiva prelazi u rizome

trajni izvor zaraze.

Ecidiospore sa umarica vjetrom dosprjevaju na listove lljive

i na naliju dolazi do infekcije.

Inkubacija 7-10 ili vie dana. Tijekom vegetacije mogui vei

broj uredogeneracija.

Krajem ljeta formiraj se teliosorusi koji prezimljavaju.

Mogui je i drugi nain prezimljenja. Uredospore u jesen

zaraze koru jednogodinjih mladica i tu prezimi uredomicelij.

Na njemu u proljee nastaju prve uredospore.

Uredospore mogu prezimjeti i do 5 mjeseci i zadrati klijavost

20%. Mogu biti preneene iz junih krajeva.

umarice nisu neophodne za odravanje.

Kino i toplo vrijeme u svibnju i lipnju pogoduje razvoju bolesti. Optimum za klijanje uredospora 20-23 C.

Suzbijanje:

Izbor manje osjetljivih sorti

Redoviti pregled nasada

Kad se pojave prvi uredosorusi tretirati fungicidma svakih 10-12 dana (npr. Folpan 80 WG, Folpan 50 WP, Futura 50 WP)

Erwinia amylovora - uzronik bakterijske palei kruaka,

jabuka i drugih vrsta por. Rosaceae

1780. godine u Americi je utvrena bolest kruaka kasnije poznata kao "bakterijska pale". Prava priroda bolesti utvrena je 1879. godine.

parazitira na vie od 160 biljnih vrsta iz oko 30 rodova. Dobri domaini su biljke iz porodice Rosaceae (npr. jabuka, kruka dunja, glog, vatreni grm i dr.). Najee dolazi na navedenim biljnim vrstama, meutim krug domaina joj je puno iri. Najvie vrsta na kojima parazitira E. amylovora pripada rodovima: Pyrus, Malus, Cydonia, Crataegus, Cotoneaster, Pyrachantha, Amygdalus, Prunus, Sorbus, Mespilus, Amelanchier, Spirea, Rosa, Rubus, Eriobotrya itd.

Gdje god se bakterijska pale proirila tete su bile velike.

U Republici Hrvatskoj E. amylovora utvrena je 1995. godine na podruju Osijeka.

Stupanj zaraze bakterijskom palei u vonjacima SAD-a poetkom 20. stoljea kretao se 20 - 90 %.

Velike tete pretrpjele su i Velika Britanija (naroito na jabukama na kojima su u nekim sezonama zabiljeeni 100 %-tni gubici uroda zbog potpunog unitenja cvjetova) te Novi Zeland i Nizozemska.

Nakon pojave bolesti u Republici Hrvatskoj poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. Zaraena stabla su krena i spaljivana. U toj akciji je iskreno 199.432 stabla jabuka, 142.479 kruaka, 148 dunja i 152 mumule. Bolest nije iskorijenjena unato uloenim naporima.

Oboljeti mogu list, cvijet, izboj, plod, grana, deblo, a pod odreenim

uvjetima moe biti zaraen i korijen.

Popis simptoma:

plodovi - mumifikacija

list nekrotina podruja,

list venue

list - promjena boje, odumiranje

stabljika promjena boje kore

stabljika rakaste tvorevine na kori

stabljika - venue

venue i propadanje

cvjetova

www.forestryimages.org

(M. Cambra, IVIA, Spain)

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Erwinia+amylovora+&source=images&cd=&cad=rja&docid=nJ-pWxAQai9O-M&tbnid=dy5Acuj6WYGHJM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.forestryimages.org%2Fbrowse%2Fdetail.cfm%3Fimgnum%3D1436075&ei=dFcjUYmuMM23hAeEiYCYCQ&psig=AFQjCNGUFIUeRLW4HWy7qZXeBftmhYmgaA&ust=1361356597701393

Najee infekcija nastaje preko cvijeta.

Mogu biti napadnuti pojedini cvjetovi ili itava cvat. Oni prvo poprimaju vodenasti izgled, a potom posmee i naglo se osue, pa izgledaju kao da su spreni vatrom.

Bakterija se kroz cvjetne peteljke brzo proiri na izboj na kojemu se takoer javlja promjena boje.

Na mladom liu boja se mijenja od rubova prema sredini, oni

pocrne i bez sjaja su.

Zaraeno lie se uvija prema gore i osueno visi na stablima do

kraja vegetacije.

http://www.appleman.ca/korchard/blite1.htm

Karakteristini simptomi su na ljetorastima, odnosno "vodopijama". Za nekoliko dana infekcija zahvati 15-30 cm izboja koji pocrni. Vrni dio savijen je poput ruke kiobrana.

venue i propadanje mladica i izboja

boja im se mijenja u smeu, crnu, a na izbojima se javlja

karakteristian simptom savijanja u obliku drke kiobrana

www.forestryimages.org 1.agrifish.dk

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Erwinia+amylovora&source=images&cd=&cad=rja&docid=ABKYKdpLdxg0aM&tbnid=kTs7LF3kWwmt-M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.forestryimages.org%2Fbrowse%2Fdetail.cfm%3Fimgnum%3D1254072&ei=flkjUYmSMcWYhQfj7YCgDw&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNHaSpNQaAT-NUqnoikhvwb0A01Eaw&ust=1361357481158100http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Erwinia+amylovora&source=images&cd=&cad=rja&docid=hxFzFxasw_YgXM&tbnid=Q_phjR-8P_4DNM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2F1.agrifish.dk%2FDefault.aspx%3FID%3D12478&ei=rlkjUcyANJCxhAeE4oDwAQ&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNHaSpNQaAT-NUqnoikhvwb0A01Eaw&ust=1361357481158100

Active (left) and dormant (right) fire blight

cankers on mature apple branches. (Courtesy A.

Jones)

Vegetative shoots of pear: healthy

(right) and diseased with fire blight

(left). (Courtesy D. Sugar)

Ako zaraza nastupi preko peteljke ili izboja, promjena boje u obliku trokuta zapoinje na mjestu spoja peteljke i plojke i iri se na vei dio lista.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e8/Fire_blight_%28Erwinia_amylovora%29_of_pear.png

Ukoliko je vrijeme vlano i toplo na cvjetnim peteljkama i plodovima vide se kapljice bijele ili jantarne boje bakterijskog eksudata.

Plodovi bivaju inficirani od zametanja do berbe. Tek zametnuti plodovi pocrne, osue se, mumificiraju, ali ostaju na granama. Na zelenim plodovima uoavaju se prvo uljane pjege koje kasnije pocrne.

Pred zriobu javljaju se lokalna posmeenja, ali je to rjei simptom.

Na kori debljih grana i na deblu mogu se uoiti uleknute, neto tamnije povrine na kojima se kora osui i ljuti, uslijed ega se razvijaju promjene tipa rak-rana.

Ispod kore javlja se crvenkasto smea boja i bakterijski eksudat koji

za vlanog vremena izbija u vidu kapljica na povrini. U poetku

eksudat je bijele, zatim jantarne i na kraju smee boje.

Infekcija na podlozi se obino javljaju na spoju podloge i plemke, a

rezultat je kretanja patogena kroz biljku. Javljaju se vodenasta

podruja, promjena boje u ljubiastocrnu, pucane kore i bakterijski

eksudat.

Simptomi se mogu zamijeniti s prisutnosti Phytophtohora vrstama.

www.apsnet.org

Prazit prezimljuje na rubovima rak-rana iz prethodne godine, mumificiranim plodovima bilo na stablu, bilo na tlu.

Bakterijski eksudat s povrine biljnih organa kia i vjetar raznose omoguujui irenje parazita.

Mravi, muhe, ose, pele i drugi insekti na usnom ustroju i nogama prenose bakterije na sve osjetljive organe. Ozljede od tue, mraza, vjetra, insekata, osiguravaju brojne infekcije.

Biljke su najosjetljivije u vrijeme cvjetanja, te stoga produena cvatnja poveava mogunost zaraze.

http://www.apsnet.org

Suzbijanje:

Jedan je od najtvrdokornijih parazita protiv kojega za sada nema uspjenih mjera suzbijanja.

Najbolji pristup je integrirana zatita i proizvodnja.

Danas su nam na raspolaganju iskljuivo preventivne mjere zatite od bakterijske palei.

Sadnja otpornih sorata na bakterijsku pale jedna je od preventivnih agrotehnikih mjere zatite jabuka.

Preventivne mehanike mjera zatitile

- Odstranjivanje zaraenih izboja i to rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo kod jabuke, odnosno 50 cm kod kruke.

Orezane dijelove biljaka potrebno je bacati u plastine vree ili na prikolice prekrivene plastinom folijom.

Pri rezidbi nakon svakog reza potrebno je dezinficirati alat, kao i rane uinjene rezidbom. Rane nastale pri rezidbi premazati 3 %-tnom otopinom pripravaka na osnovi bakra.

Orezane dijelove nikako ne bacati na tlo i naknadno

sakupljati.

Orezane zaraene dijelove iznijeti iz vonjaka i

zajedno sa plastinim vreama i folijom spaliti.

Sredstva za dezinfekciju alata i strojeva : etilni alkohol

(70 %), varikina (sa 12 % slobodnog klora), Menno

Florades, formaldehid (38 %) i dr.

Preventivne kemijske mjere zatite

primjenom pripravaka na osnovi bakra u normalnim

dozama koje koristimo za suzbijanje Venturia

inaequalis te u cvatnji primjenom manjih koncentracija

(5 10 puta manje nego u vegetaciji). U cvatnji je

takoer dozvoljena primjena sredstva na osnovi

fosetila.

Stigmina carpophylla (Clasterosporium carpophilum) uzronik

upljikavosti lia

napada sve vrste kotiavog voa (breskva, nektarina, ljiva, trenja, vinja, marelica i badem)

breskva - napada list, plod i mladice

opasna na mladicama i plodu, plod nema nikakvu trinu vrijednost, a mladice se sue

ee se javlja u kinim godinama i u vonjacima s umjetnim kienjem

Carstvo:Fungi, Pododjel:Ascomycota, Razred:Dothideomycetes

Red:Dothideales, Porodica:Incertae sedis, Rod: Stigmina, Vrsta: S. carpophila

http://en.wikipedia.org/wiki/Fungihttp://en.wikipedia.org/wiki/Ascomycotahttp://en.wikipedia.org/wiki/Dothideomyceteshttp://en.wikipedia.org/wiki/Dothidealeshttp://en.wikipedia.org/wiki/Incertae_sedis

Na listovima nalazimo

okruglaste crveno-smee

pjege, obino obrubljene

tamnijim rubom.

Unutranji dio pjege

ispada odumrlo tkivo i

tako postaje list upljikav.

Kod kasnijih zaraza ne

dolazi do ispadanja

napadnute zone ve

samo do nekroze.

Uzrok ispadanja - antitoksina obrambena reakcija biljke na djelovanje patogena.

Jae zaraeni listovi otpadaju, kod nekih sorti i prije nego su jae upljikavi pa voka u sluaju jaeg napada ostaje gotovo bez lia.

Na peteljkama nastaju izduene pjege, posljedica suenje lista.

www.viarural.com.ar

http://www.viarural.com.ar/viarural.com.ar/agricultura/aa-enfermedades/stigmina-carpophila.htmhttp://www.flickr.com/photos/gmlu/2495178490/http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=yOEHYD6_5BMULM&tbnid=H9lsQjN35cmkJM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.viarural.com.ar%2Fviarural.com.ar%2Fagricultura%2Faa-enfermedades%2Fstigmina-carpophila-03.htm&ei=1V8jUfiHFomwhAec3ICoBA&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488

Na izbojima sline pjege kao na listu (okrugle ili eliptine). U okviru pjega tkivo uljee i sui se. Ukoliko je zahvaen cijeli izboj dio iznad napadnutog mjesta se sui.

Ako se ne osui, mnogi pupovi na proljee ne potjeraju jer ih je gljiva otetila. Za takva stabla je karakteristino u proljee da izgledaju golo. Gljiva je glavni uzronik suenja mladica breskve.

www.forst.tu-muenchen.de

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=tb8VKG10VVyZvM&tbnid=D7yvOy5AY0rsjM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.forst.tu-muenchen.de%2FEXT%2FLST%2FBOTAN%2FLEHRE%2FPATHO%2FPRUNUS%2Fstigcarp.htm&ei=EmAjUZrrKtO5hAfDm4DoBQ&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=tb8VKG10VVyZvM&tbnid=D7yvOy5AY0rsjM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.forst.tu-muenchen.de%2FEXT%2FLST%2FBOTAN%2FLEHRE%2FPATHO%2FPRUNUS%2Fstigcarp.htm&ei=EmAjUZrrKtO5hAfDm4DoBQ&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=tb8VKG10VVyZvM&tbnid=D7yvOy5AY0rsjM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.forst.tu-muenchen.de%2FEXT%2FLST%2FBOTAN%2FLEHRE%2FPATHO%2FPRUNUS%2Fstigcarp.htm&ei=EmAjUZrrKtO5hAfDm4DoBQ&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488

Granice s pojedinanim

pjegama podsjeaju na

oteenja od tue. Zbog

prodora gljive u dublja

stanija pojavljuje se smola.

www.cercetarepomicola-constanta.ro

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=sdN7gc1UmjGcNM&tbnid=5YLwmdErQQ2EPM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.cercetarepomicola-constanta.ro%2FAP2.htm&ei=C2QjUaDqK8myhAeEioHgBg&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGmQc4SDVxi0xlkqyl3M4utAbfh9Q&ust=1361360119438910http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=sdN7gc1UmjGcNM&tbnid=5YLwmdErQQ2EPM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.cercetarepomicola-constanta.ro%2FAP2.htm&ei=C2QjUaDqK8myhAeEioHgBg&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGmQc4SDVxi0xlkqyl3M4utAbfh9Q&ust=1361360119438910http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=sdN7gc1UmjGcNM&tbnid=5YLwmdErQQ2EPM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.cercetarepomicola-constanta.ro%2FAP2.htm&ei=C2QjUaDqK8myhAeEioHgBg&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGmQc4SDVxi0xlkqyl3M4utAbfh9Q&ust=1361360119438910

Na plodovima okruglaste crveno-smee pjege koje su malo

udubljene. Kod veeg broja pjega plod se deformira i izluuju

se kapi smole.

www.viarural.com.ar

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=_0uRrx3khQ33DM&tbnid=vdwFa61_rle6nM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.viarural.com.ar%2Fviarural.com.ar%2Fagricultura%2Faa-enfermedades%2Fstigmina-carpophila-04.htm&ei=MGEjUe-uN5CShgf0sYAY&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488

Gljiva prezimljuje na breskvi na slijedee naine:

- u obliku zbijenog micelija, tzv. gema na kori grana, u

rak-ranicama u kori granica

- u obliku konidija koje su vrlo otporne na hladnou i

isuivanje

- zaraeno otpalo lie

www.forst.tu-muenchen.de

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=tb8VKG10VVyZvM&tbnid=L4uq0kxmRMWM-M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.forst.tu-muenchen.de%2FEXT%2FLST%2FBOTAN%2FLEHRE%2FPATHO%2FPRUNUS%2Fstigcarp.htm&ei=VWAjUb2BOMrJhAeq54HoDg&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=tb8VKG10VVyZvM&tbnid=L4uq0kxmRMWM-M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.forst.tu-muenchen.de%2FEXT%2FLST%2FBOTAN%2FLEHRE%2FPATHO%2FPRUNUS%2Fstigcarp.htm&ei=VWAjUb2BOMrJhAeq54HoDg&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=tb8VKG10VVyZvM&tbnid=L4uq0kxmRMWM-M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.forst.tu-muenchen.de%2FEXT%2FLST%2FBOTAN%2FLEHRE%2FPATHO%2FPRUNUS%2Fstigcarp.htm&ei=VWAjUb2BOMrJhAeq54HoDg&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488

Za vrijeme vlana vremena, u proljee na kori i rak-ranicama na prezimjelom miceliju nastaje obilje konidija.

Konidije kliju i time poinje u proljee prva infekcija listova.

Konidije raznosi kia cijedei se niz stablo, na listove gdje klina cijev vri infekciju ili preko pui ili direktnom perforacijom epiderme.

Posebno su zarazi izloeni mladi listovi. Stariji listovi esto su potpuno otporni.

Konidije kliju ve na 2-4C. Optimalna je temperatura za razvoj konidija 20-23C.

Najvaniji faktor za jai napad koliina i raspored oborina.

Inkubacija 5-14 dana, tijekom vegetacije mogu vei broj zaraza.

Kako je kia glavni faktor koji iri konidije unutar kronje, to je obino jae zaraen donji dio kronje. est je sluaj da su listovi na vrhu kronje zdravi, a na donjem dijelu stabla gotovo da ih i nema.

Lie postaje krajem lipnja otporno na zarazu. Tada poinje zaraza kore jednogodinjih mladica. Na lisnom oiljku gdje je list otpao najee dolazi do zaraze. Gljiva prodire u koru i dovodi do odumiranja zametnutih pupova, pa takva grana u proljee slabo cvate i prolistava.

Gljiva se nalazi i na otpalom liu ispod voke, to nije previe bitno jer je glavni uzrok zaraza na voki.

Suzbijanje:

Rezidba zaraenih izboja tijekom zime.

Kasna jesenska prskanja fungicidima na bazi Cu.

Organski fungicidi 3-4 prskanja. Prvo iza cvatnje,

drugo 2-3 tjedna nakon toga i tree za tri tjedna

nakon prethodnog otprilike. Ovo je prosjeno i ovisi o

padavinama kao i o godini. Nakon prolistavanja vie

se ne koristi Cu jer je fitotoksian, ve organski

fungicidi Polyram, Kaptan, Dithane, Antracol.

www.vinogradarstvo.com

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=9s6xtgce_Jm9_M&tbnid=NOed-C3cTabIZM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.vinogradarstvo.com%2Findex.php%3Fs%3D810&ei=m2EjUZHFF8mnhAf7hIDADQ&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488

Stigmina carpophylla parazitira esto i trenju.

Napada listove, plodove i mladice.

Simptomi na listu i kori kao kod breskve.

Napadnuti plodovi poslije cvatnje se sue poprimaju

tamnosmeu, gotovo crnu boju i otpadaju. Na zelenim

plodovima nastaju svijetlo smee relativno velike pjege.

Biologija i suzbijanje kao kod breskve.

www.skudci.com

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Stigmina+carpophylla&source=images&cd=&cad=rja&docid=TaMwKLNkyTgG1M&tbnid=4L7QUi9bbu5wWM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.skudci.com%2Fsucha-skvrnitost-peckovin&ei=XWEjUaOqF8SWhQeyxoGoCQ&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNEBcs2cLw_Fj6d0UWC7wTba_yi7rg&ust=1361359081191488

Na ljivi se se javlja najrijee, simptomi obino u drugom

dijelu vegetacije.

Kod suzbijanja se koriste isti fungicid kao u zatiti od

Tranzschelia pruni-spinose koji suzbijaju ili barem smanjuju

intenzitet zaraze. Zimska prskanja fungicidima na osnovi Cu.

Za vrijeme vegetacije fungicidi na osnovi folpeta i mankozeba.

Armillaria mellea kompleks uzronici trulei drveta

Carstvo:Fungi, Pododjel: Basidiomycota, Razred: Basidiomycetes, Red: Agaricales, Porodica: Strophariaceae, Rod:Armillaria

Krug domaina ukljuuje tisue drvenastih biljaka, grmove, vinova loza.

ivi kao parazit na ivom staniju domaina ili kao saprofit na odumrlim biljkama.

Kao uzronik trulei drveta najee je opisna Armillaria mellea iako najnovija istraivanja indiciraju da je trule povezana s nekoliko blisko povezanih gljivinih vrsta pa se koristi grupni naziv Armillaria vrste.

Zaraava korijen te se iz njega iri u deblo za razliku od drugih gljiva koje uzrokuju trule i koje ulaze u voku putem rana ili prelomljenih grana.

http://en.wikipedia.org/wiki/Fungihttp://en.wikipedia.org/wiki/Basidiomycotahttp://en.wikipedia.org/wiki/Basidiomyceteshttp://en.wikipedia.org/wiki/Agaricaleshttp://en.wikipedia.org/wiki/Physalacriaceaehttp://en.wikipedia.org/wiki/Armillaria

kronina i akutna faza u razvoju bolesti

http://courses.cals.uidaho.edu/

Simptomi:

korijen zaraen s A. mellea ima bijelo do ukasto oblikovane

lepezaste micelijske povrine izmeu kore i drveta.

Tamno semei do crni rizomorfij ponekada se moe vidjeti na

povrini korijena.

http://www.arsia.toscana.it/m

Rizomorfij (tvorevine poput niti sastavljene od gustog spleta hifa) ivi izmeu kore i drvnog dijela korijena (debla) dovodei do odumiranja kambija i suenja voke.

Armillaria se moe nai u umama gdje producira veliki broj poput meda obojenih tjela na i oko baze odumrlog drvea. Iz tog razloga potjee ime medena gljiva

Armillaria je takoer poznata kao gljiva pertla" jer se mnoge vrste ire kroz tlo ili ispod kore kao rizomorfij koji nalikuje pertli.

www.wiki.lasypolskie.pl

www.inaturalist.org

www.sierrapotomac.org

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Armillaria+mellea+&source=images&cd=&cad=rja&docid=oigZJagXIZkzgM&tbnid=3jSPNwKkr3n93M:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.wiki.lasypolskie.pl%2Fdoku.php%3Fid%3Do%3Aopienkowa-zgnilizna-korzeni-buka&ei=QWsjUYfCMc60hAeir4F4&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGIbXUOWtGpROSVbOiHL3NsmNc0pw&ust=1361362018095648http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Armillaria+mellea+&source=images&cd=&cad=rja&docid=IDMK_IAkY2jIgM&tbnid=WVKabzGuL1_czM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.inaturalist.org%2Fobservations%2F150038&ei=YGsjUaDQEcbRhAfymYGIDA&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGIbXUOWtGpROSVbOiHL3NsmNc0pw&ust=1361362018095648http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Armillaria+mellea+&source=images&cd=&cad=rja&docid=UnvPukRAssRqRM&tbnid=Nd7NZZIIAZtqKM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.sierrapotomac.org%2FW_Needham%2FHoneyMushroom_071120.htm&ei=r2sjUd71MM65hAfxxoCwDA&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGIbXUOWtGpROSVbOiHL3NsmNc0pw&ust=1361362018095648

http://courses.cals.uidaho.edu/

biluminiscencija

http://www.chicagowildernessmag.org/is

http://papermoon.hubpages.com

iri se uz pomo bazidiospora koje kolononiziraju panjeve. Kolonizirano tkivo panja slui kao hrana i osnova za irenje do korijena drugog drvea (od manje vanosti u irenju ove gljive).

Kod nekih Armillaria vrsta iri se micelijem od korijena do korijena.

U mnogim sluejevima rizomorfij raste preko korijena, unutar kore mrtvog drvea, iri se po nekoliko metara od baze formirajui mreu rizomorfija koji kod agresivnijih vrsta moe napasti drvee ili kod manje patogenih napasti domaina koji je oslabljen usljed drugih imbenika.

Rizomorfij raste puno bre nego uobiajene hife gljive (19 mm

dnevno u laboratorijskim uvjetima) i unutar njega se hrana

translocira od izvora hrane (npr. panj) do vrha po nekoliko metara.

Vrh rizomorfija ima dovoljan zarazni potencijal da prodre u koru

korijena i progresivno uniti struktrno korijensko tkivo.

Genetiki potpuno iste kolonije rizomorfija su naene da prekrivaju

povrunu od nekoliko nogometnih igralita.

http://www.forestpathology.org/di

www.cals.ncsu.edu

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Armillaria+mellea+&source=images&cd=&cad=rja&docid=wnj-bZQ59HxdUM&tbnid=XqLzIkg_A8bneM:&ved=0CAQQjB0&url=http%3A%2F%2Fwww.cals.ncsu.edu%2Fcourse%2Fpp728%2FArmillaria%2Flife_cycle.html&ei=IGwjUdqRHZOHhQfvhoCgDg&bvm=bv.42553238,d.ZG4&psig=AFQjCNGIbXUOWtGpROSVbOiHL3NsmNc0pw&ust=1361362018095648

Suzbijanje: Preivljava na odumrlom korijenju.

Izbjegavati podizanje novih nasada na podruju gdje je poznato da je patogen bio prisutan.

Nakon krenja starog nasada poeljno 2-3 godine uzgajati ratarske kulture(okopavine, lucerna) jer u tom vremenu ostatci korijena istrunu.

Odravati dobro zdravstveno stanje nasada.

Kulturalne mjere: Kod zaraenih stabala izlaganje korijenove krune i gornjeg dijela

korijena moe usporiti razvoj gljive.

U proljee, uklanjanje tla od oko baze od stabla do dubine od 9 do 12 ina. Ostavite trup izloen do kraja vegetacije. Tijekom proljea, ljeta i jeseni, drati gornji dio korijena i krune suhim.

Kemijske mjere: Fumigacija tla krajem ljeta do poetka jeseni. Prije fumigacije

ukloniti sve zaraeno drvee, panjeve i to vei dio korijenovog sustava. Zaraene dijelove spaliti.

Podosphaera leucotricha (anamorf Oidium farinosum)

- uzronik pepelnice jabuka

- gljiva je prvi put opisana u Americi 1871. godine, a u Europi 1873. godine (Tirol) - prisutna svugdje gdje se jabuka uzgaja

- jaina napada ovisi o sortimentu i klimatskim prilikama

- nanosi indirektne tete iscrpljujui domaina (smanjena je asimilacijska povrina, prirast je

iz godine u godinu manji, internodiji su krai, cvatnja je slabija)

- direktne tete: zaraza cvjetova (ostaju sterilni), smanjena je kakvoa plodova (izgled)

caf.wvu.edu original

- napada list, cvijet, izboje, mladice i plodove

List: odmah iza listanja bjeliasta prevlaka, listovi su tvrdi, uspravni, ljevkasto

uvijeni, sue se i otpadaju (osim vrnih), u pravilu su zaraeni svi listovi iz jednog

pupa

Jako zaraeni listovi otpadnu prije toga poprimajui crvenkastu nijansu na rubovima.

Sekundarno zaraeni listovi imaju prevlaku na naliju listova, a na licu se uoavaju

svijetlo zelenekaste klorotine zone. Do sekundarne zaraze moe doi ve drugi dan

nakon to list izae iz pupa, takvi listovi su deformirani jer zaraeni dio raste sporije od

zdravog.

List je najosjetljiviji na napad u periodu 2 do 6 dana nakon izlaska iz pupa odnosno u

periodu najintenzivnijeg porasta. Na listovima starim 8 i vie dana zaraze su gotovo bez

znaenja.

Cvijet: lapovi prekriveni bjeliastom prevlakom, latice su sitnije bez karakteristine

boje (zelenkaste su), u pravilu su sterilni, zaraeni svi cvjetovi jednog cvata (iz jednog

pupa), esto se sue

Mladice: mogu biti napadnute samo dok ne odrvene, zaraene mladice se osue i nose

puno mrtvih pupova, mogu biti potpuno prekrivene prevlakom micelija, internodiji su

krai

Plod: zaraza ploda ne nastaje kod svih sorata, kada zaraza nastane ne uoava se lako,

napadnuti mogu biti mladi plodovi, pojavljuje se mreasta prevlaka kao posljedica

djelomine nekroze kutikule

caf.wvu.edu

apsnet.org

agf.gov.bc.ca

eppserver.ag.utk.edu

treefruitdisease.blogspot.com

apsnet.org

http://www.apsnet.org/edcenter/intropp/lessons/fungi/ascomycetes/Article Images/ApplePowderyMildew09.jpg

apsnet.org

- obligatni epifitni parazit

- eliptine ili okrugle oidije nastaju u dugim nizovima

- kleistoteciji (okrugli ili blago krukoliki; dvije vrste apendicesa) nastaju u nakupinama,

rjee razasuti

Prezimljava:

- kao micelij u lisnom ili cvjetnom pupu (posebice u vrnom pupu prologodinjih

izboja), do zaraze dolazi u doba njihova formiranja (lipanj)

- kao kleistotecij (njihova uloga nije posve jasna, kod nas nastaju ve u lipnju, a

askospore postaju zrele 3 do 8 mjeseci nakon nastanka kleistotecija, pri

optimalnim uvjetima - 25

- klijavo je samo 12,5% askospora, umjetnim

infekcijama pomou askospora nije se uspjela reproducirati zaraza)

- prije nego se pupovi zatvore gljiva preko lisne peteljke prodire u pup, gljiva prodire

izmeu zametaka buduih listova, zaraeni pupovi se nikada ne zatvore do kraja,

tanji su i nisu vrsti

- micelij u pupu uz pomo haustorija crpi hranu i odrava se

- zaraeni pupovi stradavaju kod temperatura -15 do -20C, tako da jaka zaraza pupova ne mora znaiti i jaku pojavu bolesti; jai napad pepelnice oekuje se nakon blagih zima

- na temperaturi -25

C u trajanju 3 do 5 sati micelij biva poptuno uniten

- izvor primarnih infekcija su oidije koje nastaju u proljee

- nakon otvaranja pupova za sekundarne infekcije potrebne su temperature 10 do 12C

- kapi vode nepovoljno djeluju na klijanje oidija, oidije kliju u velikom rasponu RVZ (ipak

bolje pri vioj RVZ)

- jake kie nepovoljno djeluju na irenje oidija (ispiru ih)

- oidije kliju na temperaturama od 4 do 30C (optimum 19-22C)

- najkraa inkubacija 5 dana - kod 18 do 22C

www.apsnet.org

Suzbijanje:

1. rezidbom izrezati to vie izboja s poluotvorenim pupovima

2. uzgoj otpornih sorata

3. izbalansirana gnojidba duikom

4. primjena fungicida je neophodna (s povrinsim djelovanjem i sistemici)

Mycosphaerella pyri (anamorf Septoria pyricola)

siva pjegavost lista kruke

- javlja se u kinim proljeima na samoniklim i zaputenim krukama

- u mediteranskim podrujima u nekim godinama moe izazvati ozbiljne zaraze

- na zaraenim listovima pojavljuje se manje ili vie sivkastih pjega (2 do 3 mm) ponekada

s ljubiastim rubom

- u centru pjega tkivo nekrotizira i formiraju se piknidi s piknosporama (trostanine konaaste)

- piknidi se pojavljuju oko mjesec dana nakon infekcije (sekundarne infekcije)

- asimilacija je smanjena ak i ukoliko lie ne otpada; kod jakih zaraza listovi otpadnu

- simptomi se uoavaju od lipnja do kraja vegetacije

- rijetko se simptomi javljaju i na plodovima (sivkaste pjege unutar kojih se uoavaju

sjajni crni piknidi)

- na otpalom liu tijekom zime se formiraju periteciji s askusima i askosporama

- askospore se oslobaaju poslije jaih kia kada su temperature iznad 8C (primarne zaraze)

- askospore su zrele najee krajem cvatnje, infekcije se ostvaruju pri 8 do 32

C

(optimum 23C)

- inkubacija traje 14 dana

http:///

Venturia pyrina (anamorf Fusicladium pyrorum)

pjegavost lista i krastavost plodova kruke

- najopasnija mikoza kruke

- tete u koliini i kakvoi plodova mogu biti vee nego kod krastavosti jabuke

- simptomi se javljaju na listu, cvijetu, plodu i izbojima

List

- ovalne maslinastozelene mrlje 5-10 mm u promjeru (ee infekcije i mrlje- na naliju listova

jer je lice lista glatko, na njemu se tee zadrava voda te se ostvari manji broj infekcija)

- ee se javljaju uz glavnu ilu iako nastaju po cijelom listu

- listovi kojima je zahvaena vea povrina otpadaju

- oni listovi koji su zaraeni tijekom intenzivnog porasta su valoviti

- na peteljci nastaju ovalne maslinastozelene mrlje, listovi mogu otpasti

Cvijet

- ee su zaraeni nego kod jabuke

- maslinaste mrlje

- na akama nastaje gotovo okrugla maslinasta pjega

Mladice

- ako su zaraene u blizini pupova oni kasnije kreu ili se uope ne otvore

- na mladicama se prvo primjeuju jasno obrubljene plavkastocrne pjege unutar kojih kora

odumire, a nakon nekog vremena kora puca

-u proljee su vidljive male pukotine na kori izboja, a kod osjetljivih sorata kora se ljuti

Nema korelacije izmeu osjetljivosti listova i plodova (utvreni su jaki napadi plodova, a

simptoma na listovima nije bilo).

Plodovi

- mogu biti zaraeni od zametanja do berbe (najosjetljiviji su dok su mladi)

- obino su ranije zaraeni nego plodovi jabuke

- na tek zametnutim plodovima nastaju maslinasto zelene ovalne pjege veliine do 15 mm

- pjege se poveavaju, plodovi zakrljaju, deformiraju se i esto otpadnu (osobito ako je

zaraena peteljka ploda)

- i kod kasnije zaraenih plodova javljaju se maslinaste pjege koje s vremenom poprime izgled

kraste svijetlo smee boje; deformacija i pucanje ploda (mikroorganizmi truljenje)

- za dugotrajnog vlaenja (dulje od 24 sata) plodovi mogu biti zaraeni i pred berbu

original

bitkisagligi.net

mycologie.univ-lyon1.fr

original

gardenworldimages.com

viarural.com.ar

inra.fr

U zaraenoj kori granica (vrlo znaajno za razliku od V. inaequalis) gljiva prezimi kao stroma.

U proljee se u rak ranama formiraju konidije koje raznosi kia i one obavljaju primarne zaraze.

Gljiva moe prezimiti i kao micelij na otpalom liu u kojem se formiraju pseudoteciji s askusima

i askosporama. Askospore su zrele tjedan dana prije ili nakon otvaranja pupova. nakon svake kie

askospore bivaju izbaene iz pseudotecija, a zrane struje ih donose u kronje gdje inficiraju zelene

dijelove. Dnevno svjetlo stimulira emisiju askospora pa se one redovito oslobaaju danju.

Oslobaanje askospora traje obino 6-8 tjedana. Najvei broj oslobodi se pred cvjetanje.

Infekcije se dogaaju pri 5-20

C i uz uvjet da su listovi vlani.

Sekundarne infekcije obavljaju konidije koje nastaju u primarnim mrljama.

U jednoj vegetaciji nekoliko ciklusa sekundarnih infekcija.

konidije

askusi s askosporama

konidiofori

formiranje konidija

Zatita

- skupljanje otpalih listova (zaoravanje na veim povrinama)

- fungicidi

Taphrina deformans

kovravost lista breskve

Kovravost lista breskve je najea bolest breskve, veoma je tetna, a simptomi su tipini

pa se moe lako prepoznati.

tete: smanjenje asimilacijske povrine, kod jakih zaraza defolijacija ve u lipnju to ima za

posljedicu novo listanje. Rodnost sljedee godine je manja, a opasnost od smrzavanja

nedozrelih izboja vea.

Ukoliko se bolest javi u jaem intenzitetu nekoliko godina uzastopno, izboji se sue.

ivotni vijek biljaka je krai (iscrpljivanje usljed pojave bolesti).

Pui zaraenih biljaka ne funkcioniraju normalno koliina vode u listovima je vea za 10

do 16%.

Simptomi: manji ili vei broj listova nema normalan izgled. Nakovrani su, mjehuravi i

promijenjena oblika. Cijela plojka (rjee) ili njen dio je zadebljao, esto vei od zdravih

listova, lako se lomi, obojen bijelo-zelenkasto do crveno, a na kraju smee. Za vlanog

vremena na licu lista (rjee na naliju) formira se sivkasta prevlaka koju ini himenij

askusa.

Bolest se prvo uoava na mladim listovima, rjee na plodovima, izbojima i cvjetovima.

original

vinogradarstvo.hr

viarural.com.ar dddi.org

sgaonline.org.au

botany.upol.cz

Ukoliko prevladava suno vrijeme bolesti nee biti ili e je biti vrlo malo.

Micelij neko vrijeme prorauje tkivo lista, a zatim se na gornjoj strani pojavljuju himeniji s

askusima i askosporama. U povoljnim uvjetima askusi izgrauju himenij na zaraenom

tkivu. Askusi u poetku sadravaju etiri do osam askospora.

U drugoj polovici svibnja askusi pucaju i oslobaaju se askospore. Askospore noene

vjetrom ili kiom dospijevaju na koru stabla gdje kliju i razviju njean micelij. Taj

micelij se na kori hrani i ivi saprofitski. Naredne godine iz tog micelija oslobaaju se

konidije koje noene kiom dospijevaju na listove koji izbijaju iz lisnih pupova.

Konidije na mladim njenim listovima kliju, klinom cijevi probiju kutikulu i prodiru u

mezofil gdje se micelij intercelularno proiri i podraajem dovodi do hipertrofije. im

listovi poodrastu nisu podloni infekciji. Iz toga se zakljuuje da ne pomau nikakva

tretiranja u vegetaciji, ve tretiranje treba provesti neposredno pred bubrenje pupova u

proljee.

picasaweb.google.com

Sphaerotheca pannosa var. pannosa

pepelnica breskve

-vrsta Sphaerotheca pannosa (sin. Podosphaera pannosa) ima dva varijeteta

- var. pannosa na breskvi, nektarini, kajsiji, bajamu i lovorvinji

- var. rosae na ruama

- napada listove (smanjenje asimilacijske povrine) i plodove (gube trnu vrijednost)

- paraztirani biljni dijelovi su djelomino ili potpuno prekriveni prljavo bijelom gustom

prevlakom micelija, konidiofora i oidija

- mlai listovi osjetljiviji su na napad

- kod jakih zaraza prevlaka se moe pojaviti i na licu i na naliju listova

- mladi listovi se uvijaju (nejednaki rast zdravog i parazitiranog dijela lista)

- ostaju manji, kod jakog napada se sue i otpadaju

- mladice mogu biti napadnute samo dok su zelene; jako napadnuti vrhovi mladica s kojih je

otpalo lie se sue

- plodovi su najosjetljiviji od zametanja do veliine 3-4 cm (okrugle do ovalne prevlake)

- mladi plodovi se osue

apsnet.org

extension.usu.edu

utahpests.usu.edu

Fusicocum amygdali suenje pupa i izboja breskve

- na breskavama je bolest prisutna kod nas u Istri i Dalmaciji, puno je ea kod nas na bajamima

- rijetko parazitira na marelici i ljivi, napadi su slabi a tete male

- napada izboje i listove

- vrijeme pojave simptoma na izbojima ovisi o vremenu infekcije

- ukoliko do zaraze doe u jesen kroz oiljak na mjestu otpadanja listova simptomi se javljaju

sljedee godine u proljee u zoni oko pupa

- ako do zaraze doe u proljee u vrijeme otvaranja pupova simptomi na izbojima jave se tijekom

ljeta

- rijetko do zaraze dolazi kroz oiljak stapke ploda nakon berbe (simptomi se vide u proljee u

vrijeme kretanja vegetacije) ovo se rijetko dogaa jer se berba obavlja za suhog vremena to

ne pogoduje infekciji

- simptomi na izbojima su uvijek kestenjaste malo ulegnute lezije koje mogu u potpunosti

okruiti pup, vremenom postaju zonirane i eliptine, rub im postaje sivkast, ponekada se na

leziji jave smolotoine

- gljiva i toksini koje lui uvjetuju suenje dijelova iznad napadnutog mjesta

- na nekrotiziranim dijelovima mladice formiraju se piknidi

bitkisagligi.net

bitkisagligi.net ufrgs.br

- na listovima se javljaju 1 do 2 cm nepravilne nekroze obrubljene svjetlijim rubom

- unutar pjega se formiraju piknidi

- listovi koji se pojave iz zaraenog izboja ponekada venu i postaju uti, a na njima ne nastaju

piknidi razlog je vjerovatno u tome to u listu nema parazita, ali je prisutan toksin

fusikokin koji iz izboja preko peteljke dospijeva u list

- izvor zaraze su piknidi na jednogodinjim izbojima i zaraenim granama, mogu biti i odrezani

izboji i grane, a najrjee lie

- piknospore nastaju na temperaturama od 1 do 38

C (najvie ih nastaje pri 17-31

C i RVZ >95%)

- piknospore se oslobaaju tijekom cijele vegetacije, ali najvei broj infekcija nastaje u jesen i

proljee (RVZ!!!)

Zatita:

- rezidba

- aplikacija fungicida u vrijeme otpadanja listova

Polystigma rubrum (anamorf Polystigmina rubra)

naranasta pjegavost lista ljive

- gljiva vee tete izaziva na podruju Balkanskog poluotoka, manje u zapadnoeuropskim

zemljama

- kod nas pripada grupi opasnijih bolesti

- znaajno jau osjetljivost pokazuju sorta Bistrica (Poegaa) i njezini krianci

- plodovi se slabije razvijaju, ostaju manji i manje su slatki; izboji ne dozrijevaju i izmrzavaju

zimi; voke slabije zameu cvjetne pupove (slabija rodnost)

- prvi simptomi mogu se pojaviti 3-4 tjedna nakon cvatnje

- na liu (jedini organ koji napada ova gljiva) se uoavaju okrugle do eliptine pjege nejasnih

kontura i ute boje (razgradnja klorofila)

- pjege vremenom mijenjaju boju te postaju utoruiaste, ciglastonaranaste i na kraju

tamnocrvene

- veliina pjega u promjeru je 8-15 mm (u poetku 2-3 mm)

- na mjestu pjege tkivo zadeblja, ispupeno je prema licu (udubljeno prema naliju); tkivo

proprasta micelij i nastaje stroma (prezimljavanje!!!)

- napadnute stanice nekrotiziraju

- u lipnju se unutar pjega vide zaetci piknida

vinogradarstvo.hr

botany.upol.cz

fito-info.si

asturnatura.com

- nespolni stadij Polystigmina rubra piknidi s konastim piknosporama

- piknidi se formiraju u stromama ve poetkom srpnja

- piknospore za vlanog vremena izlaze u sluzastoj masi, kliju, ali ne mogu zaraziti list

nema sekundarnih zaraza

- u kolovozu se poinju formirati periteciji koji sazrijevaju u proljee; askospore su zrele

poetkom travnja, a oslobaaju se za kinog vremena, raznose se zranim strujama

- broj pjega na listu odgovara broju zaraza askosporama

asturnatura.com

Zatita

- zaoravanje ili spaljivanje lia

- fungicidi

http://www.asturnatura.com/photo/_files/photogallery/0bd918ff89d59288a8a86752d289f7ce.jpg

Chondrostereum purpureum

srebrolikost lista breskve, marelice, trenje, vinje, ljive

- uzronik srebrolikosti lista mnogih drvenastih kultura

- osim gljive C. purpureum sline simptome mogu izazvati naizmjenine izmjene niskih i

visokih temperatura usljed ega dolazi do odvajanja epidermalnih stanica od stanica

palisadnog parenhima, ulaska zraka u osloboeni prostor

- lice plojke, prvo na granama koje su blie tlu i okrenutih prema, poprima jednolino srebrnasti

sjaj

- ljeti promjene mogu zahvatiti sve listove u kronji, nakon nekog vremana uoavaju se malene

smee pjege, kloroze i na kraju suenje listova, ako se i ne osue otpadaju ranije u jesen

- listovi mogu biti neto manji nego oni na zdravim stablima

- nakon pojave simptoma na listovima javljaju se smee nekroze na izbojima, a na presjeku izboja

i grana se uoava crvenkastosmea boja; promjene se ire na druge grane i na kraju na

provodnice to dovodi do suenja cijelog stabla

- u listovima nije prisutan parazit, a promjena boje je posljedica toksina

sciencephoto.com inra.fr

bitkisagligi.net

centrelothlorien.com

mycobank.org

- na odumrlim dijelovima grana ili na deblima nastaju karpofori u kojima nastaju bazidiospore

koje raznosi vjetar

- bazidiospore koje padnu na oteena mjesta voke kliju u micelij koji ulazi u drvenaste dijelove

domaina

- micelij se prvo razvija u sri te dolazi do razgradnje drva i promjene boje u smeu

- micelij se iri do kore, provodni snopovi bivaju zaepljeni i u njima se pojavljuje gumozna tvar

apsnet.org

Zatita

- unitavanje zaraenih stabala

- voditi rauna na voke imaju to manje ozljeda

- premazivanje pastom za rane

- tretiranje rana suspenzijom spora Trichoderma harzianum

Taphrina pruni

Rasprostranjena bolest ljive iako se jaki napad javlja samo u pojedinim godinama. Kod

jakog napada biva uniteno i do 80% uroda pa tih godina nema berbe. Osim na ljivi

ova gljiva dolazi i na brojnim drugim kulturnim, ali i divljim Prunus vrstama.

Najee su zaraeni plodovi. Oni rastu znatno bre (utjecaj gljive), brzo zadebljaju, svijetlo zelene su boje, produe se i iskrive (oblik rogaa). Zaraeni plodovi se lako uoavaju, posebice ako ih je vie. Za vlanog vremena na njima se razvije sivkasta prevlaka koju ini himenij s askusima.

Kotica moe biti normalno razvijena, ali je ee zakrljala ili je uope nema. Meso

ploda je krto, spuvasto i lako se lomi. Ubrzo zaraeni plod pocrni i zasui, ostane visiti

ili otpadne, a neke od njih prethodno napadne Monilia.

Bolest se rijetko javi na mladicama koje se deformiraju, zakrive i osue.

Na zaraenim mladicama listovi deformirani s manjim plojkama.

original

biolib.cz

flickr.com

Nain zaraze plodova do danas nije potpuno objanjen.

Gljiva prezimljuje u obliku micelija na granicama (micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili zametnuti plod, te nastaje roga - za to nema eksperimentalnih dokaza).

U obliku himenija s askusima i askosporama na povrini rogaa (pucanjem askusa oslobaaju se spore koje ostaju na kori do slijedeeg proljea i izvre zarazu zametnutih plodova).

Postoji mogunost da se askospore odre preko zime ispod ljuskica plodova.

Suzbijanje se u pravilu i ne obavlja jer se bolest ne javlja svake godine. U malim nasadima poeljno je skidati rogae (prije nego se formira himenij) i spaliti ih.

Najsigurnija mjera borbe je, kao i kod T. deformans, tretiranje Cu-praparatima prije kretanja vegetacije, odnosno pred pupanje. Na taj nain unitavamo askuse s askosporama koje se nalaze na kori, pa sprjeavamo egzogenu zarazu plodova koja je najea.

Roga moemo suzbiti i ako vrimo tretiranje ljive protiv plamenjae krajem vegetacije, s tim da upotrijebimo neto veu koliinu vode (voke jae okupamo sredstvom).

Blumeriella jaapii

koziavost lista trenje i vinje

- parazit vrsta iz roda Prunus, ali ne parazitira na breskvi i bajamu

- kod nas tete uzrokuje na vinji, ali i na trenji (zaraze su slabije jer je inkubacija dulja, a

broj konidija u acervulu malnji nego na vinji

- jaki napadi zabiljeni su i u rasadnicima i u nasadima u rodu

- kod nasada u rodu dolazi do masovnog i prijevremenog otpadanja lia, nedovoljnog

odrvenjavanja mladica, slabijeg formiranja cvjetnih pupova

- zaraze plodova su neznatne

- prisutna u svim dijelovima Hrvatske gdje se uzgajaju trenja i vinja

- napada prvenstveno list, puno rjee plod, peteljku lista i ploda i jednogodinje izboje

- pvi simptomi kraj svibnja, moe i kasnije

- na licu lista sitne okruglaste do ovalne, ljubiaste do zagasito ljubiaste pjege, promjera

1 do 3 mm

- vremenom se poveava broj pjega (sekundarne infekcije), veliina ranije nastalih pjega se

poveava neznatno

- pje se mogu spajati i zahvatiti vei dio povrine lista

-s nalija lista vide se prljavo bijele nakupine

- acervuli

- za vlanog vremena nastaje velik broj acervula

- nakon pojave pjega listovi dobivaju utu boju

i otpadaju

- u srpnju moe doi do potpune defolijacije

- plod nekrotine lezije s prljavobijelom

prevlakom acervula

- savreni stadij apoteciji s askusima i askosporama na naliju

lista

plant-disease.ippc.orst.edu

pmo.umext.maine.edu

plantwise.org

plantwise.org

forst.tu-muenchen.de

- gljiva prezimljuje u obliku apotecija (askusi i askospore) i acervula (konidije)

- na jednom listu mogu nastati i jedne i druge strukture

- 1 cm2 = 350-450 apotecija

- optimalna temperatura za formiranje apotecija je 13

C, a askusa 16,5

C u Slavoniji su

polovinom travnja

- askospore se oslobaaju za kinih razdoblja i to obino traje do kraja svibnja; ako je dio

razdoblja bio suan one se oslobaaju i kasnije; temperature nisu limitirajui imbenik

oslobaanja askospora

- askospore kliju u zaetak micelija koji obavi primarnu infekciju kroz pui

- listovi mogu biti zaraeni od izlaenja iz pupa pa dok ne otpadnu

- inkubacija traje 5-15 dana (temperatura i RVZ!!!) pojava simptoma, formiranje acervula

sekundarne zaraze

Zatita

- sakupljanje zaraenog lia

- fungicidi

Apiognomonia erythrostoma

uvijenost i suenje lia trenje, vinje, marelice

- vee tete su kod nas zabiljeene na vinjama u nasadima kod Zadra

- javlja se na samoniklim trenjama u umama te u rasadnicima

- vjerovatno unutar vrste postoji specijalizacija po domainima

Vinje i trenje

- u proljee najmlai listovi na vrhu izboja naglo uvenu, osue se i dobiju tamnosmeu boju

- listovi koji se osue ljevkasto se uviju, ne otpadaju ve ostaju visiti tijekom itave vegetacije

razlog neotpadanju listova je izostanak stvaranja plutastih stanica na peteljkama listova

- ako su zaraeni stariji listovi na njima se vide crvenkastosmee pjege sa utim rubom

plantwise.org

Marelice

- kod marelice mogu biti zaraeni listovi i plodovi

- listovi najee se u svibnju vide okrugle do ovalne svjetlozelene pjege veliine 2 mm

- pjege se malo poveavaju za vlanog vremena i tkivo poine nekrotizirati

- u srpnju se unutar pjega poinju formirati piknidi

- na plodovima nastaju crvenkaste zone koje na rubu mogu imati izgled kraste

forst.tu-muenchen.de

plantwise.org plantwise.org

- periteciji se formiraju na otpalim zaraenim listovima tijekom zime oslobaanje askospora

u travnju i svibnju (oslobaanje askospora je direktno vezano za uestalost kienja i duinom

njezina trajanja, u nekim godinama oslobaaju se i prije nego domaini prolistaju slabe

zaraze)

- inkubacija traje 3-5 tjedana

- formiranje piknida poinje krajem lipnja

- najvei broj piknospora se formira u drugoj polovici srpnja i u kolovozu (uloga nije potpuno

jasna)

Zatita

- sakupljanje i unitavanje otpalog lia

- u veim vonjacima zaoravanje lia

- fungicidi

Eutypa lata

eutipozno odumiranje stabala marelice, breskve, oraha ... i vinove loze

- sporo ili naglo odumiranje marelice (apopleksija)

- abiotiki (osjetljivost na niske temperature, velika kolebanja temperatura, neadekvatno tlo,

slaba kompatibilnost podloge i plemke) i biotiki (Armillaria mellea, Rosellinia necatrix,

Vertcillium dahliae, Phytophthora vrste, Eutypa lata, Monilinia laxa, Pseudomonas syringae,

fitoplazme...) imbenici

- neki patogeni ne moraju direktno dovesti do odumiranja ve mogu dovesti do slabljenja biljaka

ili se nasele na ve oslabljene biljke

- na marelici uzrokuje rak-rane i odumiranje izboja; u kolovozu lie gubi turgor, vene i visi;

promjene se mogu javiti na jednoj grani, a na drugim grana se javljaju kasnije ( i u drugim

godinama), grane se lako lome

- ako gljiva zarazi deblo cijelo stablo se sui za nekoliko godina

- nakon zaraze micelij ivi u parenhimu, trahejama, traheidama, a potom prodire u kambij

- na mjestu zaraze uoava se udubljenje na kori i pucanje te pojava smolotoine

- promjene na uzdunom presjeku grana (crvenosmee linije duine 10-15 cm)

plantmanagementnetwork.org plantmanagementnetwork.org

plantmanagementnetwork.org

plantmanagementnetwork.org

Gnomonia leptostyla (anamorf Marssoniella juglandis, sin. Marssonina juglandis)

siva pjegavost lista oraha

commons.wikimedia.org

- najuestalija lisna bolest oraha moe dovesti do defolijacije

- stabla s kojih je otpao vei broj listova daju manje plodova loije kakvoe

- gubitak do 60% plodova

- simptomi: listovi, mladice i plodovi

- listovi manje pjege koje se vremenom poveavaju, ovalnog su oblika s

rubovima uglatog zavretka, sredina pjege je siva, a rub je tamniji;

pjege se ire i spajaju to dovodi do nekroze veeg ili manjeg dijela

lista; zaraeni dio lista se sui, uvija i lomi, a jako zaraeni listovi

otpadaju

- na peteljci lista i na glavnim lisnim ilama nastaju izduene udubljene

sive pjege tamnijeg ruba

- pjege mogu nastati i na kori mladica (kora puca kod osjetljivijih

genotipova

nl.wikipedia.org

na.fs.fed.us - plodovi mogu biti napadnuti od zametanja do zriobe

- crne ulegnute pjege koje se ire i spajaju, plodovi se deformiraju i pucaju

- unutranjost ploda i sjemenka (jezgra) takoer pocrne

- vei dio zaraenih plodova otpada

- i kod kasnijih zaraza (crne pjege na plodovima) esto jezgra pocrni i sui se

- paziti da se simptomi na zamijene s napadom Xanthomonas campestris pv.

juglandis (pjege na listu su rasporeene du ila, ile pocrne cijelom duinom,

sredinji dio pjega na plodu nije sivkast, jezgra je sluzava, moe se pojaviti

eksudat

akdumanfidancilik.com

pilzbestimmer.de

- tijekom vegetacije na zaraenim dijelovima nastaju acervuli s konidijama

- na otpalom liu tijekom zime se formiraju periteciji askospore noen