modul ñ: specifičnoznanjeo konkretnimkarakteristikama...
TRANSCRIPT
Modul 5: Specifično znanje o konkretnim karakteristikamasvakog pojedinca saautizmom
Sadržaj:
1. Koncept specifičnosti
2. Koncept individualnosti
3. Snage i slabosti osoba sa autizmom
4. Sklonosti i interesovanja osoba sa autizmom
5. Kognitivni stil osoba sa autizmom
6. Individualizovani planovi intervencije
7. Tehnike prikupljanja informacija u procesu individualizacije
2016-1-ES01-KA204-025061
1. Koncept specifičnosti
Specifičnost
• Kvalitet i uslovi specifičnog
Specifičan
• Adaptacija nečega svrsi kojoj je namenjena
Rečnik Španske kraljevske akademije
Specifičnost podrazumeva viziju autizma kao nečeg posebnog, jedinstvenog i različitog u odnosu na druge poremećaje koja zahteva specijalizovane uslove i konkretnu intervenciju koja ne može biti zamenjena nekom drugom intervencijom.
To je pravo ljudi sa autizmom i princip na kome treba zasnivati našu intervenciju.
2016-1-ES01-KA204-025061
1. Koncept specifičnosti
Specifičnost potreba osobe sa autizmom zahteva korišćenje i sprovođenje edukativnih programa i intervencija svih razvojnih činilaca, zasnovanih na znanju, a koje direktno utiču na osnovne promene te osobe (komunikacija, socijalne i mentalne kompetencije i fleksibilnost mišljenja i ponašanja).
Predlog za planiranje usluga i programa za osobe sa poremecajima iz spektra autizma i njihovim
porodicama Oktobar 2011. Španska asocijacija autizma. AETAPI
2016-1-ES01-KA204-025061
1. Koncept specifičnosti
Implikacije koncepta specifičnosti
Trebalo bi odbraniti i objasniti potrebu specifičnosti koju imaju osobe sa autizmom. Trebalo bi
omogućiti napredak u istraživanju i tretmanu.
Neophodno je razviti specifične kontekste i
metodologije za autizam.
Intervencija u autizmu mora biti specijalizovana i
zasnovana na kriterijumu i ciljevima koji opravdavaju
njenu efikasnost
Postoje edukativne prakse koje nisu efikasne, nisu preporučene već su
štetne.
Složenost autizma uključuje profesionalce sa specifičnim profilom,
obukom i veštinama.
2016-1-ES01-KA204-025061
1. Koncept specifičnosti
.
Specijalizacija je posledica koja potiče od potrebe specifičnosti autizma. Može se definisati kao akcija sve većeg i većeg saznanja o nizu vrlo preciznih znanja ili veština potrebnih za rad sa osobama sa autizmom
S obzirom na prirodu ljudi sa autizmom, njihove karakteristike, promenljivost kao i razvoj ljudi koji ih predstavljaju, postaje neophodno imati različite i fleksibilne tipove podrške, prilagođene obrazovanju,
obuci, ličnom radu, itd., koje su ti ljudi prezentovali tokom svog života.
Autizam, kvalitet života danas. Autizam Španija
2016-1-ES01-KA204-025061
2. Koncept individualnosti
Neka prethodna razmatranja:
Grupa ljudi sa autizmom je veoma heterogena
Postoje značajne razlike u simptomima
Intenzitet svakog simptoma je različit kod svake osobe
Razvoj svake osobe sa autizmom takođe je jedinstven
Intervencija može biti različita u zavisnosti od sposobnosti i poteškoća svake osobe
2016-1-ES01-KA204-025061
2. Koncept individualnosti
Sve navedeno implicira da ne postoji jedinstven tretman koji funkcioniše za sve ljude sa autizmom.
Individualizacija podrazumeva potrebu konkretizacije intervencije uzimajuci u obzir sve njene
okolnosti i specifičnosti, svaki slučaj je slučaj za sebe i mora se dati pojedinačni i jedinstveni
odgovor.
Na osnovu evaluacije koja identifikuje razvojni profil (snage i slabosti) izrađen je individualni plan
podrške, koji predstavlja nivo i/ili intenzitet, kao i vrste podrške potrebne za postizanje
maksimalnog razvoja u svim vitalnim fazama pojedinca. Individualizacija mora odgovarati
potrebama, ukusima i interesima osobe, pored toga što uvažava njihovu motivaciju, profil
sposobnosti, slabosti i karakteristika njihovog porodičnog okruženja i podrške.
Autismo, calidad de vida hoy. Autismo España
2016-1-ES01-KA204-025061
2. Koncept individualnosti
Proces individualizacije
Evaluacija plana i dosadašnjih podrški
Implementacija plana intervencije
Izrada specifičnog plana intervencije i osmišljavanje
podrške
Prikupljanje podataka i saznanja o osobi sa autizmom
2016-1-ES01-KA204-025061
3. Snage i slabosti osobe sa autizmom
• To su kapaciteti osobe koji je razlikuju od drugih
• Obuhvata veštine, kompetencije, karakterne crte, aspekte koji olakšavaju intervenciju
• Neophodno je da su snage korisne u svakodnevnim životnim situacijama
• Svako ima snage, važno je znati kako ih naći
Snage
• Oblasti ili veštine koje je neophodno razvijati
• Obuhvataju veštine, kompetencije, karakterne crte, aspekte koji otežavaju intervenciju
• Moramo vrednovati sve deficitarne aspekte, ali moramo se fokusirati na one koji najviše utiču na život osobe sa autizmom
Slabosti
2016-1-ES01-KA204-025061
3. Snage i slabosti osobe sa autizmom
SNAGE• Dobra sposobnost percepcije vizuelnog materijala
• Razvijena sposobnost mehaničkog učenja
• Rutine koje su im potrebne mogu se koristiti kao
metod učenja
• Imaju posebna interesovanja, što može biti
motivišuce
• Dobre vizuo-spacijalne sposobnosti
• Imaju dobro pamcenje, ali nemaju uvek relevantne
informacije
• Prosečne ili visoke kognitivne sposobnost
• Dobra jezička sposobnost i sa bogatim vokabularom
• Zainteresovani su za formiranje odnosa sa drugima
• Uspostavljaju jake veze sa osobama koje su im
važne
• Dobro znanje u njihovim sferama interesovanja
• Dobri su u uviđanju detalja, promena ili
grešaka
• Zainteresovani su za oblasti nauke i/ili muzike
• Motivacija i interesovanje za nove tehnologije
• Razvijene sposobnosti u nekim oblastima kao što su
muzika, računanje, vizuelna memorija...
• Pouzdan i jasan karakter
• Zadovoljni su u kontaktu sa porodicom i
profesionalnom sferom koja ih zanima
• Kritično i racionalno razmišljanje
2016-1-ES01-KA204-025061
3. Snage i slabosti osobe sa autizmom
SLABOSTI• Deficit u osnovnim oblastima autizma: društvena
komunikacija i društvena interakcija, ponavljajući i ograničeni obrasci ponašanja, aktivnosti i interesovanja.
• Promene na nivou ponašanja• Teškoće u sposobnostima emocionalne regulacije• Istovremeno prisustvo više medicinskih i
psihijatrijskih teškoća• Promene na senzornom nivou• Nisu zainteresovani za kontakt sa drugim ljudima• Intelektualne teškoće• Netipične reakcije na uobičajene stimuluse• Poteškoće u apstraktnom mišljenju
• Teškoće u generalizaciji naučenog• Manjak izvršnih funkcija: pažnje, planiranja,
kontrole impulsa...• Teškoće u mentalnim sposobnostima• Teškoće da analiziraju situaciju uzimajući u obzir
čitav kontekst• Razvoj psihomotorike, grube i fine• Ne vole promene u svojoj rutini ili ako im se kaže
nešto što se neće dogoditi• Manjak društvenih sposobnosti• Teškoće u veštinama imaginacije
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Sklonosti i interesovanja u autističkom spektru
Često se interesovanja osoba sa autizmom smatraju problematičnim jer:
• zahtevaju puno vremena istovremeno uskraćujući vreme potrebno za druge stvari
• se često smatraju “beskorisnim”
• imaju tendenciju da budu individualna, a ne društvena, a ponekad čak i neadekvatna
• su često repetitivna, teško se eliminišu ili smanjuju svoj intenzitet
• mogu izazvati anksioznost, ako im se ne posveti vreme
• mogu postati jedina aktivnost slobodnog vremena za osobu sa autizmom
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Sklonosti i interesovanja u autističkom spektru
To je još jedan deo identiteta osobe
Prilika za traženje akademske i radne
budućnosti
Veliki izvor motivacije koji se može koristiti u našoj intervenciji
Prilika da se upoznamo sa
različitim sklonostima
Izvor slobodnog vremena, zabave,
relaksacije i kvaliteta života
Međutim, moramo pokušati da promenimo viziju i da probamo da razmišljamo o sklonostima ljudi sa autizmom na drugačiji način:
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Sklonosti i interesovanja u autističkom spektru
Iz ove perspektive, interesovanja nam mogu biti od pomoći:
Kao izvor motivacije u akademskim
zadacima
Na tabli za vizuelno učenje
Da uključimo vannastavne
aktivnosti koje su u skladu sa njihovim
interesovanjima
Da se pronađu većorganizovane
grupe u društvu koje se bave
nekom od tema koje ih zanimaju
Da definišu svoj akademski i
profesionalni put
Da smanje nivo anksioznosti
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Sklonosti i interesovanja u autističkom spektru
• Odrasla osoba sa autizmom ne bi trebalo da hoda sa plišanim medom za bebe
Moramo biti sigurni da interesovanja odgovaraju
starosnoj dobi
• Postoje teme, kao što su politika, religija, seks i sl. koje nisu prigodne da se pominju u mnogim kontekstima
Moramo ih naučiti da pokažu svoja interesovanja u zavisnosti
od društvenog konteksta
• Vreme posvećeno njihovim interesovanjima mora biti organizovano u okviru njihovog rasporeda i ograničeno na određeni vremenski period
• Osim onoga što već znaju i vole, moramo dati mogućnosti koje stvaraju novainteresovanja koja bi ispunila slobodno vreme i vreme dokolice.
Važno je kreirati vodič za zdravo korišćenje slobodnog vremena
Mere opreznosti
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Sklonosti i interesovanja u autističkom spektru
Primeri upotrebe interesovanja u korist intervencije
• Danijel voli Pixar crtane filmove. Neke je video više od dvadeset puta i svaki put kada ih vidi, on ih zavoli još više. Njegovi roditelji su razmišljali o stavljanju prevoda /titlova u crtaće kako bi u međuvremenu učioengleski.
• Uprkos kognitivnim poteškoćama, Rade je uvek dobro učio, ali je najviše voleo da crta vodenim bojama. U školi su njegovoj porodici preporučili da ga upišu u umetničku školu.
• David je uvek želeo da bude hemičar. Njegovi roditelji i pedagozi insistirali su da je put do profesije hemičara zahtevan i zahteva dosta učenja. Po završetku srednje škole, on je bio odlučan što se tiče izbora karijere.
• Mariju odlazak u kupovinu sa porodicom veoma uznemirava, ali ona zna da kada se kupovina završi uvek može da ode u deo prodavnice sa školskim priborom i trudi se da izdrži do kraja kako bi na kraju uživala.
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Sklonosti i interesovanja u autističkom spektru
Primeri upotrebe interesovanja u korist intervencije• Verine bazične motoričke veštine veoma su loše, pa je za nju kaligrafija/lepo pisanje aktivnost koja uvek
izaziva sukobe. Pre nekoliko nedelja, umesto da prepisuje tekstove (koji su za nju besmisleni), njen učitelj uzima sportske novine i ona sa entuzijazmom prepisuje fudbalske rezultate.
• Na Zoranovoj tabli za strukturalno učenje kod kuće, ako dobije 5 poena, može da se kupa kod kuće, ako dobije 10 poena, može da ide na bazen, a ako dobije 50 poena, može da ide u aqua park.
• Sonja je uvek bila strastvena ljubiteljka japanske kulture. U institutu su joj se smejali, ali njen terapeut ju je vodio u japanski kulturni centar i od tada ona odlazi tamo svake subote popodne i uživa u aktivnostima.
• Ponekad se u Miši nakuplja anksioznost i na kraju eksplodira, što se najčešće dešava popodne. Njegova majka je pripremila veliku kutiju sa igračkama, automobilima, lutkama... Kada dođe do momenta ’’pucanja’’, njegova majka mu da kutiju i Miša uspeva da se smiri i fokusira na sređivanje igračaka.
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Kognitivni stil osoba sa autizmom
Konceptualizacija
Koncept kognitivnog stila odnosi se na različite načine na koje ljudi percipiraju stvarnost svog okruženja, procesiraju informacije koje dobijaju kroz percepciju, čuvaju ih u sećanju, sećaju se i razmišljaju o tome.
• Konkretni kognitivni stil nam govori kakvo je iskustvo osobe koja uči, i kakav je njen stil učenja. Stoga nastavnici/profesori/pedagozi treba da uzmu u obzir ove informacije kako bi prilagodili nastavu različitim stilovima učenja.
"Kognitivni stilovi su afektivne i psihološke kognitivne osobine, koje služe kao relativno stabilni pokazatelji kako učenici percipiraju, interaguju i reaguju na okruženja u kojima uče.“ Keefe (1988)
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Kognitivni stil osoba sa autizmom
Ne zavisi od njihovog IQ-a i razvijenosti jezika
Moramo uzeti u obzir poteškoće u učenju, ali i snage, slabosti i interesovanja
Na njega izuzetno utiču teorije psihološkog funkcionisanja ljudi sa
autizmom.
Neophodno je izvršiti preliminarnu procenu posebnih karakteristika
UČENJE, RAZMIŠLJANJE, KOMUNIKACIJA I PONAŠANJE
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Kognitivni stil osoba sa autizmomPERCEPCIJA
PAŽNJA
PAMĆENJE
REŠAVANJEPROBLEMA
RAZUMEVANJE I RAZMIŠLJANJE
MEDIJACIJA I SOCIJALNA KOGNICIJA
IMITACIJA
IGRANJE
MOTIVACIJA
KREATIVNOST
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Kognitivni stil osoba sa autizmom
PERCEPCIJA
PAŽNJA
PAMĆENJE
Poteškoce u senzornoj integraciji:
• Privlače ih određeni delovi predmeta
• Hipo/hiper senzitivnost
• Poteškoce da vide "celinu" umesto delova
• Imaju dugotrajnu pažnju za aktivnosti i radnje koje sami biraju
• Poteškoce u združenoj pažnji ili kada postoje dva fokusa pažnje
• Mala važnost socijalnih stimulusa
• Selektivna
• Teško pamte šta se njima desilo
• Potreban im je „dokaz“ kako bi se podsetili i aktivirali pamcenje
• Dezorganizovanost i poteškoce pri izražavanju onoga čega se
secaju
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Kognitivni stil osoba sa autizmom
REŠAVANJE PROBLEMA
RAZUMEVANJE I RAZMIŠLJANJE
MEDIJACIJA I SOCIJALNAKOGNICIJA
• Teškoće u metakognitivnim veštinama• Teškoće pri učenju koje zahteva imitaciju• Smanjene pragmatične veštine komunikacije• Generalizacija znanja• U mnogim slučajevima teško im je da kontrolišu impulse
• Rigidnost u razumevanju koncepata• Potreba za sistematizacijom• Razumevanje se odnosi na kontekst• Potreba da saznaju o onome što im je zanimljivo ili izazovno• Poteškoće pri učenju apstraktnih koncepata, više im odgovara ono racionalno, utemeljeno
• Nedostaju im socijalne veštine• Poteškoće pri radu u grupama• Velika raznolikost u oblasti želje za ostvarivanjem socijalnih odnosa
2016-1-ES01-KA204-025061
4. Kognitivni stil osoba sa autizmom
IMITACIJA
IGRANJE
MOTIVACIJA
• Teškoće pri učenju uz imitaciju• Imitira bez shvatanja značenja imitacije• Imitacija ne dovodi do uopštavanja/generalizacije znanja
• Pomaže u interakciji sa fizičkim osobinama igračaka• Teškoće razumevanja uloga• Postoji kašnjenje u pojavljivanju simboličke igre• Više im odgovaraju rutine i predvidljive igre umesto društvenih igara
• Prednost rutinskim aktivnostima• Visoka motivisanost interesovanjima• Veliki nedostatak motivacije za nešto što ne vole, na primer neki predmet u
školi
KREATIVNOST • Poteškoće u dodavanju inovativnih ideja u aktivnosti koje su već naučili• Odbijaju menjanje poznatih aktivnosti
2016-1-ES01-KA204-025061
5. Individualizovani planovi intervencije
Kvalitet života
Kvalitet života: percepcija koju pojedinci imaju o svojoj poziciji u životu u kontekstu svoje kulture i njihovog sistema vrednosti, u odnosu na svoje ciljeve, očekivanja, norme i strepnje
Svetska zdravstvena organizacija
Procena kvaliteta života mora pokrivati tri područja: osobu sa autizmom, stručnajke koji žele da ponude kvalitetnu uslugu i porodice koje zahtevaju tu dobru uslugu.
Schalock, Gardner i Bradley, 2009
2016-1-ES01-KA204-025061
5. Individualizovani planovi intervencije
Podrška
Resursi i strategije s ciljem promovisanja razvoja, obrazovanja, interesa i blagostanja osoba i poboljšanja funkcionisanja pojedinaca.
AAMR (American Association on Mental Retardation, 2002)
Podrška koja je potrebna osobi sa autizmom treba da zavisi od te osobe, njenih okolnosti, sposobnosti da se razvije i interaguje u kontekstu u kome je na zadovoljavajući način.
2016-1-ES01-KA204-025061
5. Individualizovani planovi intervencije
Intenzitet podrške
Povremena: Podrška se pruža kada je to potrebno. To znači da nije uvek neophodna, ili da je potrebna samo na kratko u prelaznim životnim periodima. Ova vrsta podrške može biti visokog ili niskog intenziteta.
Ograničena: ovaj intenzitet podrške karakteriše njegova konzistentnost tokom vremena, za ograničeno vreme, ali ne i prekidanje. Možda će biti potrebni manji troškovi, kao i manje zaposlenih, nego na drugim, više podržavajućim nivoima. Na primer, to može biti trening na radnom mestu u ograničenom vremenskom periodu.
Intenzivna: definisana stalnim i redovnim uključivanjem, na primer svakog dana, u odnosu na neku sredinu i bez vremenskog ograničenja. Na primer, dugoročna podrška na poslu.
Konstantna: ova vrsta podrške je visokog intenziteta. Obezbeđena je u različitim okruženjima i potencijalno je tu tokom celog života. Obično je nametljiva i zahteva više osoblja od drugih vrsta podrške.
2016-1-ES01-KA204-025061
5. Individualizovani planovi intervencijePodrška, kvalitet života i funkcionisanje osobe
Konceptualni okvir ljudskog funkcionisanja. Uzeto iz "Najnoviji napredak u pristupu i koncepciji ljudi sa
intelektualnim poteškoćama”VERDUGO, M.A., SCHALOCK, R. 2010
Indikatori kvaliteta života Ljudsko
funkcionisanjePODRŠKA
1. INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI
2. ADAPTIVNO PONAŠANJE
3. ZDRAVLJE
4. UČEŠĆE
5. KONTEKST
2016-1-ES01-KA204-025061
5. Individualizovani planovi intervencije
Važnost podrške u planu intervencije
Prema prethodnoj tabeli, podrška predstavlja resurse i strategije koji imaju za cilj unapređenje kvaliteta života ljudi sa autizmom u svakom od različitih indikatora.
Ova paradigma podrške i kvaliteta života dovodi do sledecih zaključaka:
Podrška svake osobe sa autizmom je individualno
pitanje i zavisi od ličnih okolnosti.
Predloženi ciljevi u planu intervencije zavise od podrške i
njihovog intenziteta
Važno je realizovati vrednovanje procene kvaliteta
života i pre naknadne evaluacija kako bi se došlo do
dokaza o poboljšanju
Porodica (glavni kontekst u kojem su mnogi ljudi sa
autizmom) i ljudi sa autizmom su suštinske komponente u izradi planova intervencije
2016-1-ES01-KA204-025061
5. Individualizovani planovi intervencije
Planiranje usmereno na pojedinca (PCP – Person-Centered Planning)
Metodologija zasnovana na uverenju da nijedna osoba nije jednaka drugoj i da svi imamo različita interesovanja, potrebe i snove, pa samim tim i individualizacija mora biti centralna vrednost servisa koji pružaju podršku.
Ova vrsta planiranja naglašava važnost samoodređenja, to jest, sposobnost izbora i samo-intervencije, posebno kod odraslih. Osoba sa autizmom mora imati vodecu ulogu i mora se osecati "posebnom".
Naglašava se potreba za koordinacijom čitave mreže podrške osobe sa autizmom, tako da idu u istom pravcu.
Uspostavljanje plana rezultat je pregovora između svih učesnika u obrazovanju.
Evaluaciju treba uraditi sa ciljem poboljšanja kvaliteta života i efikasnosti procesa planiranja podrške.
2016-1-ES01-KA204-025061
5. Individualizovani planovi intervencije
Planiranje usmereno na pojedincaPRIPREMA (Da u okviru organizacije odlučite o procesu implementacije, da procenite sa osobom sa invaliditetom i 10 značajnih članova za tu osobu kako to sprovesti, prikupiti podatke...).
SVEOBUHVATNA EVALUACIJA SA OSOBOM SA AUTIZMOM (potrebe, snage i slabosti)
NAPRAVITE PLAN (ciljevi, načini njihovog postizanja, odgovornosti i obaveze)
SPROVEDITE U DELO (izvršite obaveze koje ste dobili od svakog člana tima i osobe sa autizmom).
PRAĆENJE I PROVERA (neophodno je izvršiti procenu celokupnog procesa, kao i zadovoljstvo i koristi koje je ostvarila osobasa autizmom) . Što se tiče trajanja, treba napomenuti da je P.C.P. može trajati doživotno ili biti povezano sa određenim ciljem: prelazak na određeno radno mesto, stanovanje van porodične kuće...
Planiranje usmereno na ličnost, metodologija u skladu sa
poštovanjem prava na samoopredeljenje
maria angeles Iópez fraguas, isabel marín gonzález and josé of
the blacksmiths
2016-1-ES01-KA204-025061
6. Tehnike prikupljanja informacija u procesu individualizacije
To su tehnike koje se koriste za sistematsko prikupljanje informacija. Za našu svrhu, za realizaciju individualizovanog plana intervencije, postoje tri tehnike koje se izdvajaju u odnosu na druge:
• OpservacIja
• Intervju
Primarni izvori informacija (ostvaruje se
direktni kontakt saosobom zarad
prikupljanja podataka
• Intervjui sa ljudima iz okruženja
• Tehnike dokumentovanja
Izvori sekundarnih informacija (nema
direktnog kontakta sa osobom)
2016-1-ES01-KA204-025061
6. Tehnike prikupljanja informacija u procesu individualizacije
Opservacija
Sistematsko prikupljanje informacija u realnim situacijama prateći prethodnu shemu razloga posmatranja.
Omogućuje prikupljanje kvalitativnih i kvantitativnih
informacija
Omogućava prikupljanjepodataka o
karakteristikama, sposobnostima, stavovima i
uticaju okruženja
Zahteva dosta vremena
Moramo biti izuzetno pažljivi prilikom
interpretacija same opservacije.
Postoje različite vrste posmatranja: kao učesnik,
kao ne-učesnik, strukturirano,
nestrukturirano posmatranje, individualno, kolektivno, laboratorijsko
ili rad na terenu
2016-1-ES01-KA204-025061
6. Tehnike prikupljanja informacija u procesu individualizacije
Intervju
Intervju
Ovo će biti zaista korisna tehnika samo sa nekim ljudima
unutar spektra (dobre komunikacijske veštine, svest o
sebi, stepen zrelosti i introspekcija)
Može dati vrlo potpunu informaciju za individualni plan
To je metoda koja uzima u obzir mišljenje i potrebe osobe sa
autizmom.
Strukturirani intervju (zatvorena pitanja i zatvoreni odgovori) je pogodniji od nestrukturiranog intervjua (fleksibilna pitanja i
odgovori)
2016-1-ES01-KA204-025061
6. Tehnike prikupljanja informacija u procesu individualizacijeIntervju sa osobama iz okruženja
Ista tehnika kao gorepomenuti intervju
Daje nam puno informacija o
kontekstu u kome ne možemo da
posmatramo osobu sa autizmom
Porodica, vaspitači, nastavnici obrazovnih centara, aktivnosti u
zajednici...
2016-1-ES01-KA204-025061
6. Tehnike prikupljanja informacija u procesu individualizacije
Tehnike dokumentovanja
Izve
štaj
i Ocenjivanja iz prethodnih godina
Planova intervencije
Medicinskih testova
Psihijatrijske procene
O sklonostima i interesovanjima
O kognitivnom stiluTe
sti p
sih
op
ed
ago
ški t
est Inteligencije
Komunikacije
Pažnje
Socijalnih veština
Ost
alo Sastanci sa
porodicama
Sastanci sa školama
Događanja
Koordinacioni sastanci među edukatorima
...
2016-1-ES01-KA204-025061
IPA + partneri
2016-1-ES01-KA204-025061
Glavniautori:
CGlia Gil, Christian García & Conchita GaratG
Saradnici:
Sunčica PGtrović, NGnad Glumbić, Milica JacGvski, IsabGl CottinGlli, Rita SoarGs, Inês NGto, AuréliG BarangGr, Cristina FGrnándGz, Haydn
HammGrslGy, José Luis CuGsta & AscGnsión DoñatG
2016-1-ES01-KA204-025061
Odricanje od odgovornosti
Podrška Evropske Komisije za izradu ove publikacije ne odnosi se na njen sadržaj koji odražava isključivo stavove autora. Komisija se ne
ne može smatrati odgovornom za upotrebu i informacije koje publikacija sadrži.