MLADI – UČESNICI U

SAOBRAĆAJUSrednja Elektrotehnička Škola Sarajevo – IV1

Tokom osposobljavanja u autoškolama, vozačima se daje najviše informacija o tehničkoj problematici vožnje, a mali dio se odnosi na sigurnost u saobraćaju.

Tema sigurnosti u saobraćaju izlazi iz područja saobraćaja i duboko zadire u psihologiju.

Očekuje se da će do 2020. godine upravo saobraćaj biti treći vodeći uzrok smrti u svijetu.

U našoj državi proces saobraćajnog odgoja i obrazovanja potpuno je zanemaren i ne posvećuje mu se posebna pažnja.

U autoškolama proces saobraćajnog odgoja i obrazovanja traje kratko, nekoliko sati teorijske nastave i trideset pet praktične nastave ... Akcenat se stavlja na mehaničko učenje vožnje, a logično je da se za to kratko vrijeme obuke zanemaruje razvoj psiholoških karakteristika ličnosti vozača, odgovornost osobe za volanom, poštovanje drugih u saobraćaju ...

Obzirom da u našim nastavnim planovima i programima za osnovne škole donedavno nisu bili uvršteni sadržaji iz saobraćajne edukacije i prevencije, to pokazuje koliko društvo ne preduzima konkretne aktivnosti u odgoju, obrazovanju i pripremi djece i mladih za učešće u saobraćaju.

Mladi vozači i po godinama starosti i po vozačkom iskustvu bitno više sudjeluju u saobraćajnim nesrećama od starijih vozača i vozača sa većim iskustvom.

Veliko sudjelovanje mladih vozača u saobraćajnim nezgodama ukazuje na ozbiljan društveni problem koji sistemski treba rješavati.

U cilju preovladavanja ovog problema potrebno je da sve državne i društvene institucije poduzmu odgovarajuće mjere u cilju poboljšanja stanja sigurnosti saobraćaja, a time i sigurnosti mladih vozača.

Ispravne pretpostavke: Za sigurnost djece i mladih u saobraćaju svi su odgovorni. Mladim ljudima nije dovoljno pružiti samo znanja, već ih

učiniti i uvježbavati (praktično ponašanje u konkretnim saobraćajnim situacijama).

Za sigurnost u saobraćaju potrebno je cjeloživotno aktivno učenje kroz cijelu vertikalu obrazovanja.

Djeci i mladim je neophodno kontinuirano pružati dobar model, uzor pravilnog ponašanja u saobraćaju.

Šira društvena zajednica je dužna djeci i mladima obezbjediti sigurno saobraćajno okruženje (kontinuirano raditi na rpevenciji i edukaciji djece, mladih i ostalih učesnika u saobraćaju).

Pogrešne pretpostavke:

Niko nije odgovaran za stradanje djece i mladih u saobraćaju. Dovoljno je mladima pružiti što više znanja i naučiti ih

saobraćajna pravila. Ponavljanjem saobraćajnih pravila smanjit će se broj

saobraćajnih nesreća. Ponašanje odraslih u saobraćaju, učenje po modelu nema

utjecaja na ponašanje mladih u saobraćaju. Za odgovorno ponašanje mladih u saobraćaju odgovorne su

isključivo samo porodice iz kojih mladi dolaze. Šira društvena zajednica nije odgovorna sa sigurnost djece i

mladih u saobraćaju.

Razlozi čestog stradanja:

Mladost je često povezana sa emotivnom nezrelošću. Mladi često ignorišu norme. Mladi odbacuju zabrane i pravila. Mladi njeguju pogrešno uvjerenje da je „COOL“ biti

najbrži, najluđi, najopasniji. Mladi ljudi često neosnovano i laički precjenjuju svoje

sposobnosti. Zbog nedostatka životnog iskustva i znanja mladi ljudi

značajno imaju izraženu osobinu hrabrosti, koja ih vodi u nepromišljenost.

KLJUČNI FAKTORI RIZIKA U SAOBRAĆAJU:

Vožnja nakon konzumiranja alkohola, prekoračenje ograničenja brzine i nenošenje sigurnosnih pojaseva, većina vozača prepoznaje kao opasne.

Procijenjeno je da bi se, kad bi se ta tri faktora rizika mogla značajnije poboljšati na europskim cestama, broj teških ozljeda ili smrtnih slučajeva mogao smanjiti za pola.

Razlog velikih brzina su uglavnom alkoholno stanje vozača. Alkohol je najstarija i najpopularnija droga u ljudskom društvu, a više od 65% tinejdžera kaže da su ga prvi put pili u sopstvenoj kući.

Svjetske statistike bilježe da su saobraćajne nesreće vodeći uzrok smrti u populaciji između šest i 33 godine, a nesreće čiji je uzrok alkohol na prvom su mjestu smrtnosti tinejdžera.

U svijetu, svakih pola sata jedan čovek gine, a svaki minut bude povrijeđen u saobraćajnoj nesreći.

Zakonska granica u BiH (RS) za vožnju pod dejstvom alkohola iznosi 0,3 promila, a u Srbiji 0,5 promila. Koliko je ta granica visoka govori činjenica da mnoge zemlje Evropske unije imaju limit od 0,02 promila, a u SAD je dugo trajala borba da se usvoji prag od 0,08 promila.

U 15 zemalja Evropske unije godišnje u saobraćajnim nesrećama smrtno strada 40.000 ljudi.

• Promjene u zakonskom ograničenju količine alkohola prilikom vožnje u europskim zemljama od 1990

Prekoračenje ograničenja brzine: U pogledu prebrze vožnje, ankete su pokazale da vozači u raznim zemljama

imaju vrlo različita stajališta tako da nije bilo moguće identificirati bilo kakvu jednostavnu razliku između grupa zemalja.

Općenito, vozači ne povezuju brzu vožnju ili jurenje s opasnom vožnjom kad govore o svom vlastitom ponašanju; premda smatraju da je jurenje opasno kod drugih vozača.

Zapravo, većina vozača priznaje da krši ograničenja brzine dok vozi,osobito autocestama, premda mnogi podržavaju mjere za smanjenje brzina u naseljenim područjima.

Što vozači više osjećaju da mogu voziti brzo i sigurno, to je veća vjerojatnost da će priznati da prekoračuju ograničenja brzine.

UZROČNICI NASTANKA SAOBRAĆAJNIH NEZGODA! Drumski saobraćaj jedno je od bitnih obilježja savremene civilizacije. Sve

dobrobiti ovog fenomena, nažalost i nadalje plaćamo visokom cijenom nepotrebnog ljudskog stradanja. Prema stepenu društvene opasnosti i posljedicama, nesigurnost u saobraćaju bi se mogla izjednačiti s kriminalitetom.

Visoka gustina i intenzitet saobraćajnih tokova, poboljšanje vozno-dinamičkih osobina motornih vozila, visok procenat učešća putničkih automobila kojima upravljaju osobe koje nisu u punoj mjeri stekle profesionalne navike za upravljanje, tehnička neispravnost motornih vozila, kao i porast gustine naseljenosti, doveli su do značajnog povećanja broja preduslova za stvaranje opasnih situacija a time i do nastanka saobraćajnih nezgoda.

Saobraćajne nezgode mogu nastati uslijed dejstva subjektivnih i objektivnih elemenata. Subjektivne elemente čini čovjek, dok u objektivne elemente ubrajamo vozilo, cestu i okolinu.

• Na sljedećem dijagramu prikazan je broj nezgoda po mjestu nastanka, a prema entitetima/distriktu:

Mehanički sistem predstavlja cesta-vozilo, dok biomehanički sistem predstavlja čovjek-cesta i čovjek-vozilo.

  U ukupnom broju saobraćajne delikvencije svega 20% se može

označiti kriminalnim, a ostalo se pripisuje greškama. Ugrožavanje sigurnosti u saobraćaju se tretira kao krivično djelo. Krivnja se može pojaviti kao nehat, što isključuje određenu svijest krivca.

Učesnik u saobraćaju svojim ponašanjem ne smije dovoditi u opasnost sebe, ostale učesnike i imovinu.

On treba poznavati saobraćajne propise, kako bi se i ponašao u skladu s njima. Pored poznavanja općih saobraćajnih propisa, vozač treba posjedovati i vještinu upravljanja vozilom.

 Cilj strategije sigurnosti saobraćaja!

Imajući u vidu stanje sigurnosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini sa svim negativnostima u ovom segmentu zacrtani cilj u periodu 2008 – 2013. godine, treba odražavati realne mogućnosti kao i kretanje stepena sigurnosti u proteklom perodu.

Cilj strategije je smanjenje broja saobraćajnih nezgoda kao i smanjenja broja poginulih za oko 5 % na godišnjem nivou, odnosno 30 % na period od 6 godina, predstavljao bi relane okvire koji su ostvarivi.

Navedeno smanjenje kako ukupnog broja poginulih tako i ukupnog broja saobraćajnih nezgoda moguće je implementirati sa poduzimanjem jasno definisanih mjera i aktivnosti na svim poljima sigurnosti kao i na svim organizacionim oblicima države Bosne i Hercegovine.

VOŽNJA I ALKOHOL! I samo jedno piće za upravljačem ubija.

Malo je koji vozač upućen u pojedinosti učinka alkohola na njegov organizam, tj. na njegovu sposobnost upravljanja vozilom. znaju samo da u pripitu stanju ne smiju voziti.

Vozač koji je popio "samo jedno piće" često se osjeća gotovo trijezan i olako sjeda za upravljač. No, i tad je nesposoban za vožnju.

Vozači dobro znaju da ne smiju voziti u pijanu i pripitu stanju, no manje su svjesni kako ni suvozač ne smije biti pijan.

Pripiti vozači vozači moraju znati: već nakon 0,5 promila čovjek postaje hrabriji, manje pažljiv, bezbrižniji, ali i površniji u procjeni sposobnosti za vožnju i uvjete na cesti. Pod utjecajem alkohola vozaču je suženo vidno polje, katkad vidi dvostruko, pokreti su mu neusklađeni, teže procjenjuje udaljenosti na cesti, refleksi su mu sporiji. su nekritični, samouvereni, lakomisleni voze prebrzo prelaze pune linije nepropisno pretiču ne poštuju prava prvenstva žele da se ističu u vožnji slabo procenjuju rastojanje između vozila često umesto kočnice pritisnu pedalu gasa ili obratno

MOGU LI SE SPRIJEČITI SAOBRAĆAJNE NESREĆE ?

Odgovor je veoma jednostavan - koristite zdrav razum i poštujte osnovna pravila ponašanja na putu.

Poštujte ograničenja brzine - kad sjednete za volan nemojte gubiti iz vida da je vaš automobil moćna mašina, budite veoma pažljivi i poštujte ograničenja.

Budite usredsređeni na vožnju - Ljudska nemarnost je uzrok najvećeg broja saobraćajnih nesreća.

Tokom vožnje trebalo bi da budete usredsređeni na tri stvari: saobraćajne propise, put, i druge vozače.

-IZBOR JE NA TEBI-

-BUDI PAMETAN -

HVALA NA PAŽNJI

Srednja Elektrotehnička Škola Sarajevo – IV1