mlađak - br. 14 - februar 2011. god. (fakultet islamskih nauka - sarajevo)

Click here to load reader

Post on 14-Dec-2014

136 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

iz sadraja izdvajamo...

SuSret mladiH teologaStr. 5

iSlamSki brakStr. 10

bitka pod banja lukom 1737. godineStr. 30

Sve je moje u boSniStr. 44

dodijeljeno priznanje akademiku eneSu kariu vanoSt porodice u Savremenom drutvu Sretna porodica porodica kakvoj naS kuran ui

Str. 5 Str. 7 Str. 12

ri je u redn i k a

uvodna rijeS imenom Allaha, Milostivog, Svemilosnog Hvala Allahu, d.., uz iju se milost zavravaju sva dobra djela! Neka je blagoslov i mir na, od svih ljudi, najodabranijeg ovjeka i poslanika, dragulja meu kamenjem, Muhammeda, s.a.v.s., na njegovu asnu porodicu Ehlu-l-Bejt, uzorite ashabe, i na sve one koji nose u srcu Kelime-i-ehadet do Sudnjega dana! Stotine godina su protekle kao Doba melanholije, dok se za dvadeset i prvi vijek moe rei da je postao Doba anoksioznosti. Svjetski podaci ukazuju na epidemiju depresije koja se moe usporediti sa irom svijeta rasprostranjenim usvajanjem djece. Od poetka vijeka, svaka naredna generacija, u poreenju sa svojim roditeljima, ivi uz mnogo vei rizik da e u ivotu patiti od ozbiljnih depresija ne samo odreenih oblika tuge, ve sveope ravnodunosti, samosaaljenja, utuenosti i bespomoi. Nekada je depresija kod djece bila skoro nepoznata (ili, u najmanju ruku, nepriznata), a sada se pojavljuje kao dio savremenog ivota. Martin Selidmen (Martin Seligman), psiholog sa University of Pennsylvania, pretpostavio je: Tokom posljednjih trideset ili etrdeset godina, svjedoci smo opadanja individualizma i iezavanja religioznosti, ali i nedostatka podrke zajednice i ire porodice. To bi znailo da nestaju izvori koji mogu da ublae poraze i neuspjehe. U mjeri u kojoj poraz vidite kao trajan i uveavate njegov znaaj tako da vam on poniti sve u ivotu, trenutni neuspjeh postaje trajni uzrok beznaa. Ali, ako je vaa perspektiva ira, kao to su vjera u Boga i ivot poslije smrti, a pritom izgubite posao, va poraz e biti samo trenutan. I zaista, kada se osvrnemo oko sebe, primijetit emo sve veu depresiju kod ljudi, tendenciozno kod mladih osoba. Tu su poremeaji u ishrani, raskid sa kolom, usamljenost, ovisnost (cigarete, alkohol, droga) itd. A sve su to, budimo iskreni, konsekvence zapadne vulgarne demokracije i zapadnog lifestyla. Taj isti zapadni stil ivota, koji se uvukao i u najintimnije kutke savremenog ovjeka, doveo je do raspada porodice broj razvoda je rapidno povean, roditelji sve manje vremena provode s djecom, nivo morala i odgoja je na jako niskim granama, a sve to se i dalje nastavlja svakodnevnim bombardovanjem putem medija. Naalost, taj nain ivota je pustio korov i u muslimanskim porodicama, i bie ga jako teko odstraniti. ta to jo treba muslimanima da bi shvatili kako zapadna percepcija braka i porodice nije put koji ih vodi ka srei i zadovoljstvu, a dakako nije ni blizu njihovog vjerskog ubjeenja?! Iz tih, i inih pobuda, tema ovog broja Mlaaka jesu brak i porodica, a napose islamski brak i porodica kao urnek sretnog i zdravog odnosa u drutvu, s kojim je eo ipso i sam Uzvieni Bog zadovoljan. Idriz Buatlifebruar 2011. mlaak br. 14 3

Izdava: Udruenje studnata Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Predsjednik udruenja: Elvis Hodi Rad sa studentima: doc.dr.Zuhdija Hasanovi, i mr. Zehra Alispahi Urednik: Idriz Buatli Zamjenik: Amina Begi Sekretar: Fikret Fazli Lektor: Adil Oki i Fuad Smaji Redakcija: Ammar Bai, Admir Blitovi, Sanela Meinovi, Saima Zolota, Nermina aki, Deniz Osmi i Ismail Rami Saradnici u ovom broju: ejla Muji, Sedin Trako, Boana Komi, Ejub Jai, Aida Hadi, Nezir piodi, Amela uni, Muhidin Topagi, Nedma Mai. DTP: Suhejb Demaili tampa: ARKAPRESS d.o.o. Adresa redakcije: emerlina 54, 71000, Sarajevo, tel: 033/232-982, e-mail: n.mladjak @gmail.comStudentski list Mlaak je upisan u registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo, pod brojem NKM 36/1

d o g aaji i m i

Crtice iz studentskog ivota sa asova arapskog jezika

PLOVIMO MOREM ARAPSKOG JEZIKAjama, putem kojih nam je pruala korisne akademske savjete a ujedno i ivotne. Iako je arapski jezik jedan od najzahtjevnijih predmeta u sklopu naeg studija na Fakultetu, atmosfera na ovim naim asovima je odisala mirnoom i oputenou a ujedno i profesionalnim odnosom izmeu studenata i profesorice. Posebno mjesto u planu i programu arapskog jezika zauzimaju eseji u vidu prezentacija u prvoj godini a u drugoj jo zanimljivi nain putem radionica, kroz koje grupa studenata prezentira svoje vlastite ideje na zadate teme uz konsultacije s profesoricom Alispahi. U okviru ovih radionica studenti na praktian nain potvruju svoje znanje usvojeno tokom prve godine studija, izraavaju svoju kreativnost, ideje i matu. Radionice su oputenog i kreativnog tipa i sadre predstavljanje teme kroz video prezentacije u koju su ukljueni Kuransko- hadiski primjeri te kvizove i zadatke koji tretiraju ve obraene teme. Tu su, dakako, i nagrade simbolinog tipa za najbolje i najaktivnije studentske grupe. U dogovoru s profesoricom, trudimo se da nijedan as arapskog jezika ne bude po formi isti. Unosei u svoje asove ivost i energiju i primjenjujui steeno znanje pokuavamo na studij podii na jedan vei nivo bogatei ga primjenom savremenih metoda i iskustava u nastavi ali i oslanjajui se na pozitivna iskustva tradicionalnog. Kao rezultat svega spomenutog je i primjerne suradnja izmeu profesorice i nas studenata. Stoga je i svaki novi susret sa asovima arapskog jezika za sve nas dodatna radost i veliki poticaj da zaplovimo morem beskrajnih ljepota i a to je arapski jezik. Amsal Memi Studenti druge godine Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Ve drugu godinu sa profesoricom Zehrom Alispahi druimo se sa arapskim jezikom na jedan za nas nov, zanimljiv i pouan nain. Studenti druge godine Fakulteta islamskih nauka su imali potrebu da svoje emocije i prelijepe doivljaje na prvoj, a sada i na drugoj godini studija prenesu itateljima Mlaaka. Na samom poetku naeg studija upoznati smo s nainom studija. Bili smo uplaeni i blago nesigurni u svoje mogunosti i uspjeh. Veliku podrku i poticaj smo imali od svih profesora naeg Fakulteta a posebno od profesorice Zehre Alispahi kako na redovnim asovima tako i na konsultaci-

Ambasador Arapske Republike Egipat u oprotajnoj posjeti Fakultetu islamskih nauka BOSNA I FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA IMAJU POSEBNO MJESTONakon etverogodinjeg diplomatskog boravka u Bosni i Hercegovini, NJ.E., gospodin Ahmed el Sayed Khattab, ambasador Arapske Republike Egipat, krajem decembra ove godine naputa nau zemlju.Bila je to prilika da profesori Fakulteta islamskih nauka na elu sa dekanom Fakulteta prof.dr. Ismetom Buatliem uprilie susret sa dragim gostom u petak, 10. decembra 2010. godine. etverogodinji diplomatski boravak gospodina Ahmeda el Sayeda Khattaba u BiH rezultirao je plodotvornu suranju izmeu Fakulteta islamskih nauka i Arapske Republike Egipat u brojnim znanstvenim projektima koji su se realizirali preko Fonda za pomo zemljama treega svijeta koji radi u okviru Ministarstva vanjskih poslova Egipta. Kao rezultat te suradnje veliki broj studenata Fakulteta islamskih nauka i profesora u okviru razliitih projekata imao je priliku boraviti u Egiptu u okviru ekskurzija, naunih skupova ili posjete Kairskom sajmu knjige. Izraavajui svoju dobrodolicu dragom gostu, prof.dr. Ismet Buatli je istakao da je plodotvorna suradnja izmeu Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Arapske Islamske Republike Egipat, koju je bri4 mlaak br. 14 februar 2011.

ljantno u proteklom periodu predstavljao NJ.E., gospodin Ahmed el Sayed Khattab, nastavak duge povijesne suradnje ove dvije zemlje te da se nada da e tako biti i ubudue. Gospodin Ahmed el Sayed Khattab je istakao da je BiH bila njegova sedma diplomatska destinacija i najtea u njegovoj karijeri ali i injenicu da ga je ova zemlja i ovaj narod u potpunosti osvojio. Ambasador Khattab je naglasio da nosi izuzetne uspomene na Sarajevo i njegovu okolinu ali i da Fakultet islamskih nauka meu brojnim sjeanjima na ovu zemlju ima posebno mjesto. Naglaeno je da Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i dalje moe

raunati na bezrezervnu podrku Arapske Republike Egipat i njega lino te da e i njegov nasljednik nastaviti dosad ostvarenu suradnju. U znak zahvalnosti za uloeni trud, razumijevanje i podrku Fakultetu islamskih nauka ali i kao sjeanje na vrijeme provedeno u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, prof. dr. Ismet Buatli je gospodinu Ahmedu el Sayedu Khattabu uruio sat sa posvetom. Sat je uruen i gospodinu Ahmetu Khafaghy, sekretaru Ambasade, koji, takoer, zavrava svoju diplomatsku misiju. Zehra Alispahi

d o g aaji i m i

DODIJELJENO PRIZNANJE AKADEMIKU ENESU KARIUlan je londonske Fondacije za ouvanje islamskog nasljea Al-Furqan (1992); lan Drutva pisaca Bosne i Hercegovine (od 1995.); Ekspert je UNESCO-a od 1997., na projektu Dierent Aspects of Islamic Culture u est knjiga (u sklopu tog eminentnog projekta u Parizu mu je objavljena jedna studija, objavljivanje druge se oekuje.) Saradnik je Instituta Kralj Faysal u Rijadu, Kraljevina Saudijska Arabija; Aktivni je lan Kraljevske akademije nauka u Jordanu (2001), Saradnik Enciklopedije Kurana (Encyclopaedia of the Quran) koju ureuje prof. Jane Dammen McAullife sa George Town University, Washington D.C., SAD. Saradnik je Oxfordske enciklopedije modernog islamskog svijeta (Oxford Encyclopaedia of Modern Muslim World, 2009), koju ureuje John Esposito. Akademik dr. Enes Kari, obavio je specijalizacije iz oblasti teologije, filozofije i hermeneutike na: Al-Azharu u Kairu (zimski semestar 1983.), zatim na Yale University u New Havenu (zimski semestar 1990), te na Oxfordskom univerzitetu (proljee 1996). Zavrio je Fullbrightove programe za studij drutva i religije na Kalifornija univerzitetu u SAD (ljetni semestar 2002). Akademik dr. Enes Kari drao je jednokratna predavanja na univerzitetima u Zagrebu, Beu, Yale-u, Beogradu, Bostonu, Leidenu, itd. Bio je gostujui profesor islamskih studija i kulture islama na: Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani (2002-2004), takoer gostujui profesor na Ludwig Maximilian univerzitetu u Minhenu u akademskoj 2008-2009. godini. Objavio je, izmeu ostalih, djela: Hermeneutika Kurana, Zagreb, 1990.godine Prijevod Kurana na bosanski jezik, Sarajevo, 1995. godine Kuran u savremenom dobu (dva sveska), Sarajevo, 2002. godine Kako tumaiti Kuran, Sarajevo. 2006. godine itd. Od knjievnih djela objavio je: Crni tulipan ( putopis sa hadda. Izd. Tugra, Sarajevo, 2008. godine). Pjesme divljih ptica (roman, izd. Tugra, Sarajevo, 2009. godine). Objavljeni su mu brojni eseji na arapskom, engleskom, njemakom i albanskom jeziku. Gore navedno opredjelilo je lanove odbora da odlui kako je naprijed reeno. Preuzeto sa www.rijaset.ba

Priznanje za doprinos izuavanju Kurana i kuranskih nauka za 2010. godinu Medlis Islamske zajednice Tuzla dodijelio je akademiku prof. dr. Enesu Kariu . Odbor za dodjelu priznanja u sastavu: 1.) Husein ef. Kavazovi, muftija tuzlanski, predsjednik, 2.) Dr. Amir ef. Kari, glavni imam, lan i 3.) Dr. Sead ef. Seljubac, lan, odluio je da ovogodinje priznanje dodijeli akademiku prof. dr. Enesu Kariu. U obrazloenju odluke Odbora za dodjelu Priznanja izmeu ostalog, istie se: Akademik prof. dr. Enes Kari radi na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu, kao redovan profesor na predmetima tumaenja Kurana.

SUSRET MLADIH TEOLOGAMeureligijsko vijee u BiH i fondacija Konrad Adenauer su u Sarajevu, 29.11. 01.12., organizovali seminar pod nazivom Susret mladih teologa Mladi teolozi u graanskom drutvu. Mjesto odravanja seminara je bila Jevrejska zajednica. Uesnici seminara bili su studenti Fakulteta islamskih nauka, Katolikog bogoslovnog fakulteta, Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta te Franjevake teologije. Prvog dana, u ponedjeljak 29.11., nakon pozdravnih poruka direktorice Predstavnitva Konrad Adenauer, Sabine Woelkner, i predsjednika Meureligijskog vijea, Husejina ef. Smajia, upriliena su prigodna predavanja dr. Mate Zovkia (Katoliki bogoslovni fakultet), dr. Enesa Karia (Fakultet islamskih nauka) i dr. Borisa Brajovia (Pravoslavni bogoslovski fakultet). Drugi dan seminara je bio rezervisan za studentske referate na temu Biti mladi/a teolog/inja danas, a izlagali su: Jasmina Lipovac (Fakultet islamskih nauka), Marijana Tanovi (Pravoslavni bogoslovski fakultet) i Vanja Mirosavljevi (Franjevaka teologija). Trei dan, u srijedu 01.12., organizovana je posjeta tekiji na Buni i manastiru itomisli. Povratak u Sarajevo je bio ujedno i kraj susreta

februar 2011.

mlaak br. 14

5

d o g aaji i m i

PROMOCIJA TUMAENJA DRAGULJA POSLANIKE MUDROSTI ABDULAHA BONJAKAMohammad Bagher Soleimaniamiri, direktor Instituta Ibn Sina, u svome obraanju istaknuo je znaaj Ibn Arebijevih djela i njegov utjecaj na islamsku kulturu uope: Ibn Arebijevo miljenje stoljeima nadahnjuje i plijeni svojom ivotnou i predstavlja inspiraciju mnogim autorima. Soleimani je potom iskazao posebnu zahvalnost profesoru Hafizoviu, a potom potcrtao kako objavljivanje ovoga djela, u etiri toma, predstavlja jo jedan korak na putu realizacije jedne od osnovnih ideja Instituta Ibn Sina, a to je oivljavanje i ponovno upoznavanje intelektualne batine islama na ovim prostorima, posebno iz osmanskoga razdoblja. Akademik Enes Kari je posebno istaknuo njegovani i ve petnaest godina razvijan i usavravan jezik prevoditelja ovoga djela, profesora Hafizovia, ocjenivi kako taj jezik na visokom nivou posreduje djela velikih klasika islama. Profesor Kari je dodao: Kada itamo Hafizoviev prijevod, mi smo ustvari suoeni sa svojevrsnim komentarom komentara, pa onda itamo Ibn Arebija, Bonjaka i Hafizovia u isto vrijeme. Dr. Mubina Moker je u svome izlaganju kazala neto vie o samom Abdulahu efendiji Bonjaku, podsjeajui na dva njegova sufijska imena, Abdi i Garib. Oba ova imena itekako imaju znaenje u Bonjakovom ivotu i sufijskom iskustvu. ejh Abdulah efendija bio je autor koji je svoja sufijska, duhovna iskustva pretakao u svoja pisana djela. Prisutnima se na kraju obratio i Akademik Reid Hafizovi. On je zahvalio organizatorima ove promocije, te promotorima koji su, svako na svoj nain, uljepali ovaj skup. Hafizovi je zatim kazao: Bez razumijevanja vlastite intelektualne i duhovne batine, ne moemo govoriti o samosvijesti, jer ona je plod odnosa nae sadanjosti sa naom prolosti. Preuzeto sa www.ibn-sina.net

U etvrtak, 23.12.2010. godine u amfiteatru Fakuleta islamskih nauka u Sarajevu odrana je promocija bosanskog prevoda Tumaenja dragulja poslanike mudrosti, Abdulaha efendije Bonjaka. Na poetku promocije, prisutnima se obratio prof. dr. Ismet Buatli, dekan Fakulteta islamskih nauka. Profesor Buatli je naglasio znaaj razumijevanja i prepoznavanja djela znamenitih Bonjaka iz prolosti, te dodao: Mi smo, na alost, do sada bili prilino nemarni prema svojoj prolosti i tradiciji. Primjer za to

je i na odnos prema Abdulahu efendiji Bonjaku, velikom komentatoru Ibn Arebijeva Fususa. Na nemar see dotle da se Abdulah ef. Bonjak nerijetko mijenja sa Mustafa ef. Gaibijom. Ili pak, na drugim mjestima, sa Sari Abdulahom. Profesor Buatli u nastavku svog izlaganja je kazao: Prijevod Bonjakovog komentara na Ibn Arebijev Fusus al hikam, veliki je korak na putu upoznavanja sa intelektualnom zaostavtinom naih predaka. Za svaku pohvalu i potovanje je trud profesora Hafizovia na ovome putu.

6

mlaak br. 14

februar 2011.

i n t erv ju intervju: mujo (omera) Haskovi, profesor pedagogije i psihologije

INTERVJU URADILE: Sanela Meinovi i Amela uni

Vanost porodice u savremenom drutvuOd 01. marta 1994. godine sam stalno zaposlen na Fakultetu kriminalistikih nauka Univerziteta u Sarajevu, prvo kao vii asistent, od 1999. godine u svojstvu docenta, a od juna 2004. godine u svojstvu vanrednog profesora na predmetu Psihologija i Forenzika psihologija. Od kolske 2005/06. godine, radim na Pedagokoj akademiji (sada Pedagokom fakultetu) Univerziteta u Sarajevu gdje kao gostujui nastavnik predajem na odsjeku razredne nastave Uvod u psihologiju, a na odsjeku za predkolski odgoj, Uvod u psihologiju I i Uvod u psihologiju II. Od kolske 2005/06. godine, radim na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu gdje sam kao gostujui nastavnik predavao Opu psihologiju i Psihologiju linosti, a kao izborne predmete Psihologiju komunikacija i Socijalnu psihologiju. Trenutno na ovom fakultetu predajem Opu psihologiju. Objavio sam knjigu pod naslovom: Izbjeglitvo i devijantno ponaanje, 2003. godine, vie radova u strunim i naunim asopisima iz oblasti psihologije, autor sam nekoliko recenzija knjiga, a bio sam uesnik mnogih seminara, simpozija i konferencija, kako domaeg tako i meunarodnog karaktera. Svjedoci smo svakodnevnih zloina koji se deavaju u naem drutvu i nerijetko su poinioci mladi ljudi. je li presudan nedostatak odgoja i dobre komunikacije u porodici za ovakvo stanje? Naalost, ako promatramo razvoj ovjeanstva kroz historiju, primjetit emo, da je u svim periodima bilo manjih ili veih zloina koje su ljudi inili jedni drugima. Teko je zamisliti drutvo bez zloina, nema ga, a mnogi smatraju da bi u takvom ambijentu bilo dosadno ivjeti. Meutim, ideal svake drutvene zajednice (sela, grada, pokrajine, drave), pa i Bosne i Hercegovine, je svesti devijantno ponaanje u neke optimalne okvire koji se mogu kontrolirati, prevenirati i uiniti podnoljivim. Bilo bi jednostavno odgovoriti, da je za pojavu velikog broja zloina koje ine mladi ljudi kriv nedostatak odgoja i dobre komunikacije u porodici. To naprosto nije tano. To je samo jedna od determinanti kriminaliteta mladih u BiH. Kada se ovom problemu prie idiografski, onda se otkriju i drugi bitni faktori aberantnog ponaanja mladih, kao to su: gubitak ivotnog smisla, nizak nivo obrazovanja, nezaposlenost, lo uticaj vrnjaka, pripadnost asocijalnoj grupi, teka socijalna situacija u dravi, alkoholizam, narkomanija, permanentni februar 2011. mlaak br. 14 7

Hvala Vam to ste se odazvali na intervju za list Mlaak. Moete li na samom poetku neto rei o sebi i svojoj karijeri? Mujo (Omera) Haskovi, roen 14. jula 1952. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Osnovnu kolu zavrio u Hadiima, a Srednju medicinsku u Sarajevu. Studirao sam na Univerzitetu u Sarajevu, Filozofski fakultet, studijska grupa pedagogija i psihologija, gdje sam diplomirao 1979. godine i stekao diplomu visoke spreme, profesor pedagogije i psihologije. Pohaao sam interdisciplinarni postdiplomski studij na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje sam 18. Septembra 1990. odbranio magistarski rad na temu: Psiholoki i socijalni aspekti ouvanja ovjekove okoline u funkciji ouvanja radnih sposobnosti, i stekao nauni stepen, magistar ocjene radne sposobnosti. Doktorirao sam 21. Oktobara 1997. godine, u Republici Sloveniji, na Univerzitetu u Ljubljani, Filozofski fakultet, odsjek za Psihologiju, na temu: Socijalnopsiholoke i line determinante odnosa prema devijantnom ponaanju meu izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji i stekao nauno zvanje, doktor psiholokih nauka.

i n t erv jupritisak razliitih vrsta stresova, korupcija, osjeanje bespomonosti mladih itd. Da li odgoj i ponaanje imaju svoju univerzalnu definiciju? Ni odgoj niti ponaanje nemaju svoju univerzalnu definiciju. Radi se o procesima na koje utiu razliiti faktori. Odgoj je vezan uz obrazovanje i mijenjanje linosti u skladu sa geopsiholokim karakteristikama sredine u kojoj pojedinac raste i razvija se. Usko je vezan za moralne i legalne norme sredine, vjerovanja, miljenja i ponaanja lanova te sredine. Odgoj uglavnom znai sistematski uticaj na etika, vrijednosna i estetska poimanja uz razvoj znanja i saznanja. Ponaanje svakog pojedinca je determinirano intrinzikim faktorima koji se odnose na strukturu linosti (inteligencija, karakteristike percepcije, motivi, emocije, volja, stavovi, interesi itd), i ekstrinzikim ekscitacijama (sve to dolazi iz socijalne sredine u kojoj pojedinac boravi, dobro i loe). Svaka od navedenih osobina i podraaja, u specifinim interakcijama determiniraju ponaanje pojedinca. Tu postoji veliki broj kombinacija, a prave razloge nekog ponaanja moemo spoznati tek ako se posvetimo pojedincu i izuimo njegovu linost u skladu sa dosadanjim spoznajama iz psihologije. Danas se govori da je odgoj djece u krizi, da rastu generacije koje se ne odgajaju na pravi nain. Da li smatrate da su ove konstatacije tane i ta su stvarni razlozi takvoga stanja? Da, danas je odgoj djece u krizi. Porodica, kao osnovna elija drutva je u krizi. Drava, Bosna i Hercegovina je dubokoj krizi ve 20 godina. Mogli smo odgovor na ovo pitanje iskazati obrnutim redosljedom, pa stii do krize vaspitanja. No postavimo hipotetsko pitanje, koji je to pravi nain odgoja djece? Politiko-teritorijalna organizacija naeg drutva u ovom trenutnom, oktrojiranom obliku, nije obezbijedila trajno vrenje djelatnosti niti zadovoljava potrebe ljudi. U dravi iju postojanost dovode u pitanje pojedinci iz razliitih nivoa vlasti, u kojoj se svakodnevno kre elementarna ljudska prava i graanske slobode, teko je oakivati, da porodica normalno funkcionira. Znajui, da je po8 mlaak br. 14 februar 2011. rodica sa svojom specifinom dinamikom, prva karika, agens socijalizacije i vaspitanja mladog ovjeka, ini nam se neminovnim da imamo ovako trenutno stanje u procesu odgoja djece. Imamo osjeaj, da se i porodica prilagodila jednoj opoj atmosferi u drutvu, nadajui se, da e promjena nabolje doi odnekud spolja, ma ta se pod tim podrazumijevalo. U drutvu gdje se drastino promijenio sistem vrijednosti, nove generacije akceptiraju neke nove poglede na ivot, formiraju stavove i uvjerenja i u skladu sa njima se ponaaju. Kao da je vanjski uticaj jai od silnica koje dolaze iz pozitivne porodine atmosfere. Kako Vi promatrate mlade generacije i kako doivljavate njihovo ponaanje na ulici, koncertima, u kolama, gradskom saobraaju i svakodnevnoj komunikaciji? Svakako da sam kao ovjek iznenaen i nezadovoljan frekvencijom i brutalnou asocijalnog i antisocijalnog ponaanja mladih u razliitim ivotnim situacijama (na ulici, koncertima, u kolama, gradskom saobraaju i svakodnevnoj komunikaciji). Kao to smo ranije rekli, ponaanje svakog pojedinca (u ovom sluaju mladih) je determinirano intrinzikim faktorima koji se odnose na strukturu njihove linosti (inteligencija, karakteristike percepcije, motivi, emocije, volja, stavovi, interesi itd), i ekstrinzikim ekscitacijama (sve to dolazi iz socijalne sredine u kojoj pojedinac boravi, dobro i loe). Mlade generacije u Bosni i Hercegovini su roene u periodu strane agresije na nau drave. Njihova vulnerabilnost iz tog perioda je sigurno ostavila traga na njihovo dananje ponaanje. Djeca usvajaju obrasce ponaanja odraslih. Meunacionalna netrpeljivost koja je oito odrednica (svakako ne u svim porodicama) porodine dinamike, predrasude i stereotipi, nacionalna segregacija djece u nekim kolama, egzistencijalna nesigurnost porodice, drastino socijalno raslojavanje na izuzetno bogate (ratni profiteri, novopeeni biznismeni nastali kao posljedica kriminalizirane privatizacije, organizovani kriminal), dovode do permenentnih frustracija na koje mladi reagiraju destruktivno, prije svega sa ogromnom dozom agresije kao jedinom adekvatnom reakcijom. Mladima se skoro niko ne bavi. kole su uglavnom izgubile svoju odgojnu ulogu. Sposobnost razvoja asertivnosti i sluanja drugog i drugaijeg kod mladih, je nepoznanica za odgovorne pojedince i organizacije vane za proces odgoja djece. Izmjenjene moralne norme, inflacija super-ega, alkoholizam, dejstvo razliitih opojnih sredstava, lako rue barijere u njihovoj svijesti i mladi u interesu postizanja nekih svojih ciljeva sa lahkoom kre moralne i legalne norme nae sredine. Koliko je tradicionalni pristup u odgoju djece imao svoje prednosti/mahane u odnosu na dananju situaciju, i kakav bi to bio idealan model odgoja u porodici? Odgovarajui na ovo pitanje ne moemo, a da ne postavimo protupitanje: ta se podrazumijeva pod tradicionalnim pristupom odgoja djece? Da li je to slijepo sluanje roditelja, starije brae i sestara, ue i ire rodbine, ak i onda kada dijete zahvaljujui svojim sposobnostima, irokoj socijalnoj mrei, bolje opservira neku drutvenu situaciju ili pojavu od svojih odgajatelja? Ili je to moda nain da roditelji od svoje djece pokuavaju napraviti svoje kopije? Povodei se za rigidnim-tradicionalnim odgojem, roditelji e nesvjesno napraviti kardinalne greke u odnosu na svoju djecu. Traei od njih, da strogo oponaaju svoje roditelje u komunikaciji sa okolinom, zaboravljajui da su njihova djeca individue za sebe i da njima slinih nema, roditelji koe razvoj stvarnih potencijala svojih nasljednika. Tradicionalni obrazac odgoja ima promijenjena obiljeja, funkcije i strukturu u odnosu na svoj izvorni oblik. On se generalno smatra inoviranim zaostatkom prethodnih faza drutvenog i kulturnog razvoja. Po naem miljenju nema idealnog modela odgoja djece. ovjek je adaptibilno bie i odgoj djeteta treba prilagoavati trenutnom razvoju civilizacije kao najvee kulturne cjeline. Moralne norme porodice treba uvaavati te u skladu sa njima odgajati svoju djecu. Posebno, ako su iste u korelaciji sa legalnim normama drutvene zajednice u kojoj dijete raste i razvija se. Treba pak dozvoliti i stimulirati razvoj djeteta u okviru njegovih psihofiziolokih potencijala. Zdrava emocionalna atmosfera u

i n t erv juporodici, razvoj ljubavi, tolerancije, empatije, simpatije i asertivnosti u komunikaciji sa drugima, razvoj radnih navika i uivanja u rezultatima svog rada, potivanje starijih i drugaijih, razvoj samopotovanja i sposobnosti sabura (strpljenja), vjera u sopstvene, naslijeene i razvijene snage su neke od determinanti koje odreuju pristup u odgoju djece. U plemenitom Kuranu se kae: Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate, i da roditeljima dobroinstvo inite. Kada jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni -Uh! - i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, jer oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali.(isra 23-24). U ovom kuranskom ajetu prikazan je islamski odnos djece prema roditeljima. Kolika je vanost odgoja zasnovanog na kuranskim principima? Ogromna je vanost odgoja zasnovanog na kuranskim principima. asni Kuran daje nam odgovore na mnoga pitanja, pa i na odnos roditelja i djece. Pitamo se samo, koliko su kuranski ajeti prisutni u bosanskoj porodici, te ako jesu, koliko su njihove poruke introjektirane u svijest mladih ljudi? Naalost, svjedoci smo signifikantnog broja sluajeva, kada djeca voena samo njima znanim razlozima, naputaju roditelje (nerijetko stare i teko bolesne) preputajui ih drutvenim organizacijama koje brinu o njihovim potrebama. Osobe koje ive u skladu sa kuranskim principima u pravilu nikada ne naputaju svoje roditelje. Koje su najee greke koje roditelji prave u odgoju svoje djece i na emu treba insistirati? Veoma je teko dati neki generalan odgovor na ovo pitanje. Odgovor mora biti hipotetski, aproksimativan. Sve je individualno, od porodice do porodice. Roditelji su generalno slabi na svoju djecu, vrlo su subjektivni i smatraju da su njihova djeca najljepa, najbolja, najvaspitanija itd. ak to govore i kada su svjesni da je malo toga istinito. Ne znaju da njihova djeca kroz proces samopercepcije i socijalne percepcije putem drugih ljudi, imaju realnije spoznaje o sebi i svojim kvalitetima. A onda postaju zbunjeni postavljajujui sebi pitanja, ko je u pravu, moji vrnjaci, kolege iz kole, sa fakulteta, komije ili moji roditelji? Radei za svoju djecu poslove koji se oekuju da ih ona sama izvre, pomaui im da imaju sve to poele bez prethodnih rezultata u bilo kojoj sferi ivota, roditelji prave od njih invalide i uvode ih u specifino psiholoko stanje nauene nemoi. Treba dakle insistirati od etvrte godine ivota djeteta: Da dijete potuje moralne norme porodice i to, bez ustupaka; Da iskazuju potovanje prema roditeljima i starijima u skladu sa tradicijom i kulturom nae sredine; Da izvravaju sve svoje obaveze i da za to budu nagraeni pa makar to samo bilo jedno iskreno aferim ili maala, ime izgraujemo njihov egoideal, Ako ne izvravaju svoje obaveze ili ine djela suprotna moralnim i legalnim normama zajednice, da budu primjereno i promptno kanjeni (nikada fiziki, samo simbolikim uskraivanjem nekog sitnog zadovoljstva i razgovorom) ime izgraujemo njihovu savjest; Ukazivati im na pozitivne, ali i negativne primjere ponaanja pojedinaca iz njihove sredine; Razvijati meusobno povjerenje izmeu lanova porodice; Biti stalan oslonac svojoj djeci, u dobru i u zlu, jer sve moe biti bolje i drugaije. ta je sa nama u BiH, jesmo li mi jo izuzetak ili smo uli u globalnu porodinu krizu? Mi ve odavno nismo nikakav izuzetak. Kriza porodice u Bosni i Hercegovini je poela ve u 80-tim godinama 20. stoljea. Danas imamo razliite oblike porodine organizacije: samo mu i ena, mu ena i djeca, jedan roditelj i dijete zaeto umjetnom oplodnjom, razvedeni roditelji i zajednika briga o djeci ili briga samo jednog roditelja o djeci, neformalne porodine veze sa ili bez djece itd. Tradicionalnih, formaliziranih porodica je sve manje, a novoformirane porodice se sve ee nakon par godina zajednikog ivota razvode. Razlozi za ovu pojavu su viestruki, od kulturne kontaminacije koja dolazi iz drugih sredina (kao da je postalo IN biti razveden), teke socijalne situacije u dravi, do nekih specifinih faktora karakteristinih za pojedinane porodice. Ipak, najei razlog za raspad porodice je prevara branog partnera. Na osnovu svega navedenog, ta imate poruiti mladim ljudima koji su tek zasnovali ili trebaju zasnovati porodicu? Teko je davati bilo kakve savjete u oblasti branih odnosa, ali ipak evo nekoliko: Prije nego se odluite za zasnivanje brane zajednice, nastojte to bolje upoznati sebe, budite iskreni prema sebi u davanju odgovora ta oekujete od braka; Upoznajte to vie vrlina i mahana vaih buduih partnera. Ako vam takvi odgovaraju i ako imate dobru komunikaciju, promiljajte o zajednikom ivotu; Rijetko se kad radi drugih mijenjamo (uglavnom to radimo radi sebe), a brak je prije svega sposobnost prilagoavanja, odricanja i davanja; Stimuliite razvoj svojih partnera u svim sferama ljudskog djelovanja. Ako je ona (on) zadovoljna (an) i vi ete biti; Ne pravite od svog partnera jo jednu (og) sebe. Taj eksperiment nee uspjeti jer na planeti Zemlji ne postoje dvije jednake osobe. Treba se nauiti uivati u razliitostima; U brak ulazite iz ljubavi koju treba njegovati tokom cijelog ivota. Ono to vas sa vaim partnerom spaja, to vas na kraju i razdvaja. Kad nestane ljubavi nestaje i brak. Dobar brak karakteriu: seksualna usklaenost, posveenost branoj vezi, povjerenje i privrenost branih partnera, mentalno i fiziko zdravlje, usklaenost interesa, stavova i vrijednosti vezanih za uloge partnera.

februar 2011.

mlaak br. 14

9

pie: idriz buatli

IslamskI brakStupanje u brakI od svega smo Mi po par stvorili da biste se vi opomenuli. (Kuran, 51.49) Kada se ovjek odlui da zapliva branim vodama onda on mora imati na umu da ini jedan od presudnih, pa moda i najvanijih koraka u ivotu. ovjek tada treba da zna kako u njegov ivot ulazi jo jedna linost s kojom e ubudue dijeliti svaki ugodni i neugodni trenutak. Jer, kako veli Ruqayyah W. Maqsood, brak je i najzahtijevnije treniralite za vjeru. Tvrdei da je brak pola vjere asni Poslanik nije davao besposlenu izjavu.1 Upravo zbog toga brak treba shvatiti maksimalno ozbiljno i zasukati rukave kako bi se isti odravao i nadograivao. U suprotnom, ako se brak bude gradio na temeljima sanjarenja i mate neminovno e doi do ozbiljnih komplikacija sa jako neugodnim konsekvencama. To Ruqayyah jako lijepo ilustruje sljedeim primjerom: Kada uete u lijepu batu i kada vas zadive obilje i ljepota cvjetova, urednost ograda i travnatih povrina, odsustvo napadnih insekata i druge gamadi, nikada vam ne pada na pamet ni za kratko da je to tako sluajno. Odmah znate da su tu bau uredili osoba ili osobe koje vole vrtlarstvo i koje su bile odlune da bez obzira na sve probleme naprave stvar izvanredne ljepote i radosti.1 R.W. Maqsood, Vodi za muslimanski brak, prevod: Ahmet Alibai, Selsebil, ivinice, 2003., str. 6.

Brak se njeguje na identian nain.2 Suprunici moraju prepoznati sjeme koje siju u svojoj bai, odstranjivati korov i tetne insekte koji tvrde da imaju pravo da ive na njihov raun i koji im unitavaju vrt. Zalijevati bau kada je sua i imati na umu da brak nije neto u emu mogu ljenariti i gledati kako rue cvjetaju. Sve u ivotu je dar od Uzvienog Allaha i nita nema stalne karakteristike, i zato osoba mora biti spremna na sve izazove u samome braku i uvati taj Boiji dar. Ponovo emo evocirati Poslanikov hadis da je brak pola vjere i akcentirati da kao takav brak pokriva cjelodnevne ovjekove aktivnosti i proima svaki aspekt ivota sa branim drugom. To je plan koji je Bog namjerio za ovjeka, da mukarac i ena ive skupa.

klju Sretnog brakaDjela se vrednuju prema namjerama. Svaka osoba e biti nagraena samo za ono to je namjeravala. (Buharija i Muslim) Zakon ivota je da svaka osoba osjea potrebu da bude primijeena i da joj se ukazuje panja i ljubav. Porodica je najstarija2 Ibid., str. 7.

od svih institucija i u njoj se ta panja i ljubav mogu pronai, jer ona njeguje te najuzvienije veze. R.W. Maqsood nam to ponovo slikovito prikazuje i kae: Odluiti se za brak je uistinu vrlo slino odluci da se pone sa izgradnjom zgrade. Zgrada moe biti veleljepna i krasna, ali najvaniji i njoj jesu temelji na kojima je podignuta. Ako temelji nisu sigurni, zgrada nee preivjeti kada je oluje i udari stresa ponu ibati i tresti, a to e se neizbjeno desiti prije ili kasnije.3 Za odgovore na sva pitanja i probleme koji se dese u braku potrebno je samo da se osvrnemo na dva primarna izvora islama, Kuran i Sunnet, u kojima se nalaze dostatne upute i savjeti. U njima emo pronai dva kljua za sretan brak: ljubav prema Uzvienom Allahu uz izvravanje onoga to nam propisuje i analiza i proienje vlastite due prije nego se upustimo u tako vaan poduhvat. Zato se treba zapitati: ta elim od braka? Koji su moji ciljevi i ta namjeravam ostvariti? Da bi brak bio uspjean treba zaboraviti na sebinost i uskogrudnost, jer i na partner ima svoje potrebe i elje. Samo onda kada se napravi sklad izmeu elja i potreba, kada jedno drugom priznaju prava i obaveze, tada se mogu nadati uspjehu.3 Ibid., str. 10.

10 mlaak br. 14

februar 2011.

ri je u redn i k aDakle, osoba treba da dobro otvori oi i vidi da li partner kojeg je izabrala ispunjava uvjete i kriterije koji su vani za budui suivot. Jer ma koliko nas privlaile neke dunjaluke stvari one su varljive i prolazne, a one istinske vrijednosti zauvijek ostaju i krase osobu. Naravno, odgovore na sva pitanja ne moemo dobiti, kao to ne moemo sve bitne karakteristike sagledati za par minuta razmiljanja. Jako je opasno ako samo jedna strana bude sretna i zadovoljna, to e kad tada dovesti do pobune druge strane. Osobe koje se ele uzeti treba od samog poetka da znaju odgovaraju li jedna drugoj. Veoma je vano da budui brani drugovi imaju sline poglede na vjeru i ivot, i ne treba dopustiti da slijepa ljubav nadvlada, jer u tom sluaju e kad-tad doivjeti krah ili u najmanju ruku pojavit e se bolne trzavice u braku. Iskreno potovanje jednih prema drugima je najvaniji element, a ne takozvana bliskost i fizika intimnost prije braka. Neobuzdana strast moe goditi u poetku, ali ona pokazuje sebinu nebrigu za sreu druge osobe. Ipak nije mogue da dvije osobe ikada potpuno odgovaraju jedna drugoj. esto se moemo uvjeriti da mu ne zna neke primarne stvari o svojoj eni, a s druge strane, eni neke banalne sitnice smetaju kod njenog mua. Niko nije savren, i to treba imati na umu kada naiemo na neugodnosti i odbojnosti kod partnera. Mnogi nikada ne napuste svoje snove o idealnom branom drugu, to je jako pogubno za stabilnost i uspjeh braka. Zato islam stavlja akcenat na stvarnost ivota u braku. Krajnje je suludo ne razmiljati prije stupanja u brak i odbijati dobronamjerne savjete. Ruqayyah veli: Oni koji jednostvano zatvore svoje oi i umove za neprijatne detalje prije braka, sigurno e se s njima morati suoiti kasnije kada vie ne bude bilo potrebe za finim ponaanjem i kada se oba partnera ponu ponaati prirodno. Od presudnog je znaaja da mu i ena drugu osobu vide onakvom kakva ona zaista jeste te da budu iskreni u predstavljanju sebe svojim partnerima. Brakovi utemeljeni na fantazijama, prevari i iluzijama osueni su na propast.44 Ibid., str. 18.

kako izgleda dobar muSlimanSki brak?Neete ui u dennet dok ne budete vjerovali, a neete vjerovati dok se ne budete voljeli. Budite milostivi prema onima koji su na Zemlji pa e Onaj Koji je na nebesima biti milostiv prema vama. (Buhari) Prije svega, dobar muslimanski brak treba izraavati dobrodolicu. To znai da muslimanski dom uvijek mora isijavati svjetlost i toplinu, biti mjesto gdje e se gosti osjeati rado vieni i dobrodoli. U islamskom braku obje strane imaju prava i obaveze, i one se moraju poznavati i potivati. Dobar brani drug nee zlostavljati svog partnera stalnim izbivanjima iz kue i razuzdanim ponaanjem koje ne dolikuje osobi u braku. ena ne bi smjela da pomisli da se udala za princa koji e joj ispunjavati svaku elju, a s druge strane, on treba da zna da nije doveo robinju da je izrabljuje. Dakle, prvi kvalitet dobrog muslimanskog braka jeste ta gostoprimljivost. Nikada ne znamo kada e gost doi i zato ena treba da vodi o istoi kue i da se u kredencu uvijek nae neto za posluiti gosta. Mu ne bi trebao dovoditi nenajavljenog gosta i tako staviti na kunju svoju suprugu. U svemu tome je bitno poznavanje islamskog bontona o gostu. Drugi kvalitet je odanost, a to se odnosi na oba partnera. Odanost znai da nijedan partner nee odustati i pobjei kada stvari krenu loe. Jednom kad se dvoje ljudi odlui na brak, treba da pomjeraju planine kako bi ostali zajedno a ne dozvoliti sitnicama da ih razdvoje. Pravilo koje nam R.W. Maqsood preporuuje je nikada ne otii u krevet ljutit, s nerijeenom svaom.5 Trei vaan kvalitet je osjeaj za humor. Jedna od najljepih stvari u braku jeste kada se nakon svake bure i svae moe nasmijeiti i priutiti topli zagrljaj jedno drugom. Tako se stvari postavljaju u perspektivu. etvrti kvalitet je strpljivost, koja ide skupa sa tolerancijom i obzirnosti. Za vezu je jako vano da se napreduje i radi skupa, da se brani i porodini dom gradi skupa. Zaista je jako tegobno kada se kod jednog pojavi kom5 Ibid., str. 26.

pleks rtve, koji nadalje razara brano tkivo i unosi nemir meu partnere. esto se u brak ue sa nerealnim oekivanjima i kada se ne ostvare postajemo oajni i razoarani. Uspjeh braka ovisi o tome koliko smo spremni praviti ustupke jedni drugima. Treba dobro razmisliti prije nego ponemo kritikovati, jer se moe stvoriti kontraefekat i moda se partner zapita: Pa gdje je onaj moj nekadanji divni partner?! Sljedei kvalitet je povjerenje bez kojeg nema uspjenog i skladnog braka. Od velike je vanosti da brani drugovi vjeruju jedno drugom i da to povjerenje ne mogu lahko uzdrmati druge osobe. Ruqayyah kae: Ako potpuno poznajete svog partnera, i ako poznajete njegov karakter, onda bi trebalo da znate da vas on nikada ne bi izdao i da su eventualne optube na partnerov raun, ustvari, lane.6 Ipak, bilo ta da se desi treba se sjetiti savjeta Poslanika, a.s., da sakrijemo greku/nedjelo drugih, da se pokua popraviti na najljepi mogui nain. Niko od nas nije perfektan da se nikada nije kajao zbog nekih svojih postupaka, i zato je divna stvar u islamu osjeaj milosra i pratanja. Jer asni Poslanik, a.s., nam poruuje: Vjernici su kao jedno tijelo. Ako jedan dio tijela boluje i drugi dijelovi tijela mu se pridrue u bolu prolazei kroz nesanicu i groznicu. (Buhari i Muslim)

6 Ibid., str. 31.

februar 2011.

mlaak br. 14 11

Sretna porodicapie: ammar bai A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e s tegobom u prsima ivjeti i na Sudnjem danu emo ga slijepim oivjeti. (Kuran, 20: 124) Moda je misterij oku koje povrno stvari posmatra da doe do spoznaje rijei u kojima Gospodar kae: Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot i, doista, emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili. (En-Nahl, 97). Uvrijeeno je, ak i kod vjernika, razmiljanje da je osoba koja vjeruje u Allaha i slijedi sunnet Njegovog Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, osoba koja mora imati teak ivot. Apsolutno, od alameta Allahove ljubavi prema robu su i mnogobrojna iskuenja, ali ono to vjernik ima, a niko sem njega to nema, jeste beskrajno pouzdanje u ivog Koji ne umire. ovjek koji iz ljubavi prema Allahu koraa svojim putem, ovjek koji svoj ivot ivi za Allaha, i taj ivot uzme kao most do

porodica kakvoj nas Kuran uiDenneta takvog Allah nikad nee ostaviti na cjedilu. Jako lijepo ovo oslikavaju rijei jednog velikana: Kada bi nevjernici znali za ono to mi u prsima osjeamo (tj. kada bi znali za ivot u naim srcima) poveli bi rat da nam to oduzmu! Allahu ekber! O ti koji u Jednog vjeruje, osjeti li koliko vrijedi?! ovjek koji eli da ivi sretan ivot, to nee postii sve dok ne pronae smiraj u svojoj dui, jer tijelo se moe zadovoljiti samo nakratko i prividno, a zadovoljstvo due je osjeaj koji je snaniji i koji donosi istinsku sreu. Zato se kae da svi kraljevi koji se preputaju svojim strastima i prohtjevima ive kao robovi, dok svi robovi koji vladaju svojim strastima i prohtjevima ive kao kraljevi. ...one koji vjeruju i ija se srca, kad se Allah pomene, smiruju a srca se doista, kad se Allah pomene smiruju! (Er-Rad, 28) Vjernik treba da je u svakom stanju s Allahom, u slabosti i snazi, u siromatvu i bogatstvu, u srei i alosti, u cvijetu

12 mlaak br. 14

februar 2011.

tem a b ro jamladosti i u starosti, kako izgledom tako i u dubini due. Ako se uvjerimo da sree nema bez Gospodara svjetova, a Silan je i Mudar On, ostaje nam samo da pogledamo u Njegovu Knjigu i vidimo koji je to recept koji nam Gospodar nudi kako bismo ostvarili tu sreu. ovjee, znaj da ti Allaha ne moe nita zamijeniti, a Allah ti moe sve zamijeniti. Znaj da je plemeniti Resul, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisi erifu istakao da je od najveih dunjalukih blagodati hajirli brani drug. Upravo takav saputnik je neophodan ukoliko se s pravom elimo smatrati pripadnikom sretne porodice. Kao to ni predmet kojem fali neki dio ne moe biti potpun, tako ni ovjek kojem fali suprunik ne moe biti potpun. U tome se ogleda smisao rijei Milostivog: On je taj koji vas od jednog ovjeka stvara a od njega je drugu njegovu stvorio da se uz nju smiri. (El-Eraf, 187) emu nas Kuran jo pouava? Pouava nas da je ljubav i samilost baza na kojoj se gradi svaki odnos. Bez to dvoje ne moe biti povjerenja, a bez povjerenja ne moe biti mira, a bez mira ne moe biti smiraja, te samim tim ni sree. Kae Gospodar Plemeniti: I jedan od dokaza njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju. (Er-Rum, 21) Primjer estite i sretne porodice o kojoj nam Kuran govori, a koja moe biti paradigme porodice o kojoj svi sanjaju, jeste primjer velianstvene, Imranove porodice. Imran je imao estitu suprugu koja je rodila dvije keri. Prvu je oenio Zekerijja, alejhis-selam, a druga je bila hazreti Merjem. Starija sestra je rodila Jahju, alejhis-selam, a mlaa Isaa, alejhis-selam. Pogledaj kakva je to bila porodica! Njihov spomen je ostao u Kuranu do Sudnjeg dana, a zato i ne bi?! To je vjernika porodica. To su mjerila i standardi jedne porodice: dobro, bogobojaznost, vjera, ednost i istoa. ta mislite, koji su nai standardi danas u vrednovanju jedne porodice nad drugom? Da li su to standardi plemenitog roda ili standardi pompe i vlasti? On se ponosi svojom porodicom, jer je sin poznatog advokata, amida

mu je uveni ljekar, a dajda bogati trgovac. Imranova porodica je najasnija porodica. Tako trebamo gledati stvari ispravno. Trudi se da tvoja porodica bude na tom stepenu. Znaj da je Miljenik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da je itav dunjaluk uivanje, a da je najbolje na njemu estita i hairli ena. Posluaj predaju o jednom velikanu iz prvih plemenitih generacija muslimana, i spoznaj ta je ispravno mjerilo pri odabiru saputnika ka Vjenom! Zejnul-Abidin, r.a., je htio da testira jednu enu (prije enidbe s njom) pa joj prie i ree: Ja sam ti rune naravi, jako zahtjevan, brzo uhatorim, brzo se naljutim, a sporo odljutim, pa ako misli da moe osaburiti sa mnom, odmah reci, a ako ne onda te neu siliti. ena pogleda nezainteresovano u njega i (mudro) odgovori: Loije naravi od tebe je onaj koji to ne priznaje nego radi loe, ne elei se promijeniti. Kada je uo njen odgovor, Zejnul-Abidin, r.a., joj ree: Tako mi Gospodara Kabe, ti si prava ena za mene! Nakon deset godina provedenih zajedno, malo se posvaae pa joj on ree: Tvoja sudbina je u tvojoj ruci, ako hoe (ako si nezadovoljna), trai razvod braka. A onda se pokaja za svoje rijei... ena mu odgovori: Tako mi Allaha, moja sudbina je bila u tvojoj ruci deset godina pa si to odlino uvao i pazio me. Neu sad da ja zloupotrijebim to za jedan sahat, pa da se teko oduujem i vraam ti na to tvoje do-

broinstvo... Zejnul-Abidin, r.a., joj ree: Zaista si ti, bez ikakve sumnje, najvea Allahova blagodat kojom me obdario!!! Jesi li osjetio ta znai biti Gospodara svjestan? Zna li da je to jedini nain da usrei sebe i ljude oko sebe?! Kada ti cilj bude izgradnja vjernike i edne porodice, onda se raaju i dobra djeca. Najljepi primjer takve porodice je Imranova porodica. Ako ti je to cilj, onda odaberi i enu sa takvim osnovama. Nemoj da ti oi i kosa budu osnova braka. Prvo potrai djevojku vezanu za Gospodara i vjernicu. Tako e slijediti put Imranove porodice. Ovo te ne sprijeava da odabere ljepoticu i da se raduje pogledu i susretu s njom. Ali osnova i standard mora biti vjera. I djevojka koja eli izgraditi porodicu kakva je bila Imranova mora odabrati moralnog, ednog i pobonog mladia. Sestro, uvaj se da se tvoje elje ne okreu samo oko izgleda, imetka i porijekla mladia. Naravno, ovo nije problematino sve dok osoba posjeduje moral i vjeru. Ovo dvoje su temelj. Zato je Imranova porodica posebna? Zato je sretna? Kako da mi budemo sretna porodica? Evo odgovora! I Zekerijjau se, kada zamoli Gospodara svoga: Gospodaru moj, ne ostavljaj me sama, a Ti si jedini vjean! odazvasmo i, izlijeivi mu enu, Jahjaa mu poklonismo. Oni su se trudili da to vie dobra uine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni.

februar 2011.

mlaak br. 14 13

tem a bro ja

(El-Enbija, 89-90) Oni su se trudili da imaju to vie bogatstva? Da imaju to bolju kuu, automobil, namjetaj?! NE! Oni su se trudili da to vie dobra uine! Molili su se Gospodaru u nadi i strahu, bili su ponizni! Allahu ekber! To je istinska srea. Zamisli da ispotuje ovaj kuranski princip da ti cilj braka bude ibadet sa branim drugom, skruena dova Allahu i konstantno zajedniko planiranje kako pomoi Ummetu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Tako mi Allaha, ovakvi nee moi osjetiti nita osim sreu u svojoj porodici. Suprunici koji sebi postave ovakva mjerila, imat e uz Allahovu pomo i estito potomstvo, njima posluno i s njima zadovoljno. Zar to nije neto za im veina ljudi danas oajno traga?! Nemoj da ti temeljni cilj bude neki dunjaluki interes! Istinski slobodan ovjek je onaj koji pripada Allahu, koga ne veu i kojim ne vladaju dunjaluki okovi. Od uzroka sree u porodici jeste i estito potomstvo, a pogotovo se to odnosi na lijepo odgojenu ensku djecu. Moe li nai ita zajedniko u primjeru djevojke koja je Allahu odana, estito odjevena, koja ui Kuran, iji je ivot ispunjen ibadetima, stidi se svoga Gospodara i stidi se pogleda svakog stranca; sa onom koja bez stida razgovara sa svakim ko naie, koja ne misli na svoga Stvoritelja i koja no provodi u plau jer ju je mladi ostavio i otiao sa drugom?! Budi i ti Merjem, koja ree kada 14 mlaak br. 14 februar 2011.

meleka ugleda: Utjeem se Milostivom od tebe, ako se Njega boji! uziknu ona. Kako u imati djeaka ree ona kad me nijedan mukarac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica! (Merjem, 18, 20) Moe li hazreti Merjemu uiniti svojim uzorom? Iz ove plemenite porodice spomenimo jo poslanika Jahjaa, alejhiselam. On je prvi dobio to ime (Jahja onaj koji ivi), a uenjaci kau da je nazvan ovim imenom jer je njegovo srce ostalo ivo i nisu ga grijesi umrtvili. eli sretnu porodicu? Odgajaj svoju djecu u duhu ovog imena. Omili im vjeru, neka vole Allaha, neka idu u damiju, skloni ih za svoje i njihovo dobro od poasti koje dananje vrijeme nosi sa sobom, pa i ti imaj Jahju u svojoj kui. Budi svjestan da je izgradnja svijesti o Allahu kod tvoje djece jedini nain da postigne da te vole i onda kada im ne bude trebao. Budi i ti Jahja! Kuran, Knjiga u kojoj je objanjenje za sve, Svjetlo koje obasja svakog onoga ko ga prihvati za vodia, kazuje nam kakav odnos treba biti u porodici koja pretenduje biti sretna. Kae Gospodar: Sa enama svojim lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao. (En-Nisa, 19) Hvaljen neka je Onaj Koji je stvorio ovjeka i poznaje njegovu prirodu. Kuran nam za svaki problem odmah nudi rjeenje. Pogledaj kako je pravedni halifa Omer ovaj ajet primijenio u svome ivotu!

Jedan musliman se rasrdio na svoju suprugu, zato to je podigla glas, pa se elio poaliti Vladaru pravovjernih. Kad se primakao njegovoj kui, u kako glas njegove ene nadvisuje njegov. Zastidje se pokucati na vrata halife i vrati se. U trenutku kada se povrati, vidje ga Omer i upita ga: Moda si doao zbog neke potrebe? Da!, ree ovjek. Zato si se onda vratio?, upita ga Omer. Doao sam ti se poaliti na svoju enu. Povisila je glas nad mojim glasom, pa sam uo da i tvoja ena to ini. Zbog toga sam se vratio., ovjek odgovori. Ona mene podnosi, pere mi odjeu, ispunila mi je snove, odgaja moju djecu - sve to ini i podnosi me - pa, zar da ja ne pretrpim kada podigne glas?!, mudro ree halifa Omer. Da li bi Omer bio ovakav da nije znao za Gospodara? Da li bi Imranova porodica bila na ovakvom stepenu da nije Allahu odana bila? Svi e oni imati lijep spomen do Sudnjeg dana, jer su se Stvoritelju predali, a nee se ovjek okrenuti svojim srcem prema Allahu, a da Svevinji Allah nee okrenuti srca vjernika prema njemu sve dok ga ne zavole. To je recept za sretnu porodicu neka Gospodar i Kuran budu jedini suci u kui koja eli sreu. Eto, tako Kuran ukazuje na puteve rahatluka, blagostanja, smiraja, sree i uitka na dunjaluka, a sve to opet vodi vjenoj srei, Njegovom zadovoljstvu i dennetu. Kuran je, zaista, ast tebi i narodu tvome; a bit ete pitani vi. (Ez-Zuhruf, 44)

roditelji i djecaKoga god ne odgoje roditelji odgojit e ga vrijemeOdgoj je najvee dobro koje roditelj moe ostaviti djeci Indijska poslovica - Naalost svjedoci smo da je odgoj u dananjem vremenu u procesu gaenja. Ljudi su okupirani drugim obavezama, egzistencijom i uivanjima, a odgoj, kao kriterij vrijednosti pojedinca zamijenili smo utrkom za diplomama. Na ulici sreemo mnotvo ljudi sa kunim ljubimcima, zato? Odgovor je jednostavan, ljubimci su mirni , posluni i malo zahtjevni te tako zauzimaju mjesto djece koja puno trae, nerviraju itd. Za ljubimce se dovode najbolji treneri, s njima se razgovara kao sa ovjekom jer ivotinja zna, vodi se rauna o njegovoj ishrani, izvodi se na vrijeme u etnje. A kada su u pitanju djeca njima je dovoljno dobar deparac. - Roditelj poklanja svoje iskustvo djetetu sa ljubavlju i panjom. On u svemu tome ne trai nikakvu linu korist. Odgovornom roditelju vano je da mu dijete postane to bolji lan ljudskoga drutva. S druge strane, i roditelji u obavljanju svoje odgojne dunosti imaju potrebu za primjerom i savjetima, kako bi je obavili na najbolji mogui nain i kako bi plod njihovog rada bio to kvalitetniji. Muslimanima je sveta knjiga Kuran smjer kojeg treba slijediti u svim segmentima ivota, a Poslanik Muhammed, s. a. v. s., ivi uzor koji je na odgojnom planu dostigao sami vrh uspjeha. U razvoju djeteta najvaniju ulogu igra porodica, i ona je najodgovornija za njegovo vaspitanje. Povezanost izmeu ponaanja roditelja i djeije linosti nije jednostavna, nego je veoma kompleksna, vieznana i multidimenzionalna. Jasno je da ne postoji nikakav idealan model za dobro roditeljstvo, ali ipak se moe izdvojiti ono to roditelji u ovom odnosu sa djecom mogu i trebaju nastojati izbjei. Kritini, omalovaavajui i odbojni roditelji poveavaju rizik da i djeca postanu takva: agresivna, asocijalna i neprijateljska. Poznato nam je da roditelji trebaju biti puni ljubavi prema svojoj djeci, meutim pitanje je kako se to roditelji trebaju ponaati kako bi se ta ljubav od strane djeteta

pie: amina begi

razumjela i primila, ili kako je saopiti na najprikladniji i djetetu razumljiv i prihvatljiv nain. Jedan od vanih faktora za razvoj pozitivnih odnosa izmeu roditelja i djece, jeste uspjeno ostvarena komunikacija. Od dobre komunikacije ovisi i sam odgoj djece. Naalost svjedoci smo da je odgoj u dananjem vremenu u procesu gaenja. Ljudi su okupirani drugim obavezama, egzistencijom i uivanjima, a odgoj, kao kriterij vrijednosti pojedinca zamijenili smo utrkom za diplomama. Na ulici sreemo mnotvo ljudi sa kunim ljubimcima, zato? Odgovor je jednostavan, ljubimci su mirni , posluni i malo zahtjevni te tako zauzimaju mjesto djece koja puno trae, nerviraju itd. Za ljubimce se dovode najbolji treneri, s njima se razgovara kao sa ovjekom jer ivotinja zna, vodi se rauna o njegovoj ishrani, izvodi se na vrijeme u etnje. A kada su u pitanju djeca njima je dovoljno dobar deparac. Trebamo imati na umu injenicu da kada dijete dolazi na Ovaj svijet je kao prazna ploa , tabularaza, i od nas samih zavisi ta e biti ispisano na toj ploi. Niti jedno dijete februar 2011. mlaak br. 14 15

tem a bro jase ne rodi sa mrnjom, predrasudama, neprijateljstvom prema drugom, ubica, pa ipak svjedoci smo mnogih kriminalnih radnji koje uine maloljetne osobe. Ovaj svijet ovjek upoznaje svojim ulima kojima ga je Allah darovao i u njemu nailazi na razne prepreke i iskuenja. elei da savlada te prepreke dijete trai sebi uzore , a prve osobe sa kojima se susree su njegovi roditelji, zbog toga se u hadisu kae da se dijete odgaja dvadeset godina prije roenja, tj. od nas Poslanik,a.s., trai da odgoj provodimo praktino u svojim ivotima kako bi ga, kada to bude bilo potrebno, znali primjeniti kod odgoja vlastitog djeteta. Stoga moramo da vodimo rauna o tome koga emo im ponuditi za uzora. Dananji poremeaj u drutvu kada je u pitanju maloljetnika delikvencija je upravo uzimanje pogrenih uzora. alosno je to kako mi nekritiki prihvatamo sve to nam se nudi. Moda zato to smo lijeni pa nam dobro doe da nam drugi serviraju svoj dio , ali ne mislei o posljedicama olupa nam se o glavu. Sve vie se moe susresti miljenje kako je u savremenom drutvu mijeanje u djeiji ivot ustvari ograniavanje njihovih sloboda. Bila bi to samo jo jedna u nizu zabluda koje smo prihvatili u svom obavezno modernom ivotu koji mora biti drugaiji od tradicije, pa ak i u onim univerzalnim mjerilima kao to su moral i odgoj. Novine su pune skandaloznih pria o poznatim linostima iz showbiznisa, njihovim kriminalnim radnjama i promiskuitetima, to djeca itaju i prihvataju njih kao uzore? Stoga esto pitanje:Zato su nam djeca kriminalci? je suvino. Poslanika a.s., je rekao da se roditelji treba sa djecom igrati do sedme godine ivota, od sedme da ih odgajaju, a od dvanaeste da im budu prijatelji, jer ako im roditelji ne budu prijatelji nai e nekog drugog, a zar neko moe eljeti vee dobro djetetu od roditelja. na njegovo odrastanje i formiranje same linosti djeteta. Praenjem interakcije dijete roditelj, ameriki psiholog Diana Baumrind dola je do vrijednih saznanja o postojanju povezanosti izmeu ponaanja roditelja i djeijeg ponaanja i na osnovu toga postavila je tri osnovna tipa ponaanja roditelja: 1. Autoritarno roditeljstvo: volja roditelja je zakon koji se ne smije prekriti, a loe vladanje se kanjava. Na relaciji roditelj dijete uoljiva je emocionalna udaljenost i hladnoa, roditelji se prosto boje pohvaliti djecu ili prema njima iskazati ljubav. Roditelji sa ovakvim stilom roditeljstva distancirani se od djeteta, postavljaju djeci striktne zahtjeve i granice i zahtijevaju neprikosnoveno ispunjenje tih zahtjeva. 2. Dozvoljavajue roditeljstvo: roditelji postavljaju vrlo male zahtjeve, a svoje neslaganje obino ne pokazuju ili vjeto skrivaju. Oni granice skoro da i ne postavljaju, dozvoljavaju krenje pravila i postavljaju mali broj zahtjeva u vezi sa onim to djeca trbaju postii. Dominira rasputenost i anarhija, a istovremeno takvi roditelji pokazuju puno ljubavi i topline prema djeci. 3. Autoritativno roditeljstvo: Ovi roditelji postavljaju jasne granice i pridravaju se postavljenih pravila, ali su istovremeno spremni sasluati dijete, te razumjeti i uvaiti njegove potrebe. Njihov odnos prema djetetu je topao i pun ljubavi, a prilikom postavljanja zahtjeva i granica, oni pomno objanjavaju djetetu zato tako ine, kako bi dijete moglo razumjeti razlog i na taj nain lake usvojiti socijalna pravila. Iako postavljaju vrste granice i pravila, ovi roditelji se brinu da djeca dobiju dovoljno mogunosti da sama isprobaju razna rjeenja, podstiui time samostalnost u ponaanju djece.1 Kod prvog, autoritarnog stila, komunikacije gotovo da i nema. Kod ovog stila vana je samo roditeljska rije. Bilo kakva pogreka dijete se otro kanjava bez ikakvog razgovora, njegovo miljenje se ne uvaava, nebitno je ono to misli. I kada odraste djete iz ovakvih porodica teko izraava svoje miljenje. Nasuprot autoritarnom je dozvoljavajue roditeljstvo.Ovo je druga krajnost u kojoj roditelji nesvjesno negativno utiu na djecu. Tu nema komunikacije nego roditelji doputaju djeci da rade ono to ele, ne pokuavajui da im sugeriraju ono to trebaju , a to ne trebaju raditi. Ova djeca kasnije postaju problem ne samo za roditelje ve i za iru okolinu, jer dijete dobro umilovano nikada nije dobro vaspitano. Trei tip roditeljskog odnosa prema djeci je autoritativno roditeljstvo. Ovaj stil karakterie razgovor sa djecom, uvaavanje njihovog miljenja, ali istovremeno ne dozvoljavaju da djeca preu odreene granice. Djeca iz ovakvih porodica, u kojima se konstantno ostvaruje komunikacija, obino imaju dobru samokontrolu, dobru samosvijest i usmjerena su ka suradnji. Ona imaju najbolje preduvjete da postanu uspjena, zadovoljna sobom, sretna i velikoduna prema drugima, odnosno stiu uvjete da se razviju u zdravu i potpunu linost. U porodicama u kojima roditelji ulau dosta truda u formiranje pozitivnih komunikativnih odnosa, djeca izgrauju one osobine koje e im biti od velikog znaaja tokom cijelog ivota, i koje e dalje moi prenositi na svoju djecu. Ona razvijaju visoke sposobnosti samopouzdanja i samopotovanja. Dakle, lanovi zdrave porodice podravaju jedni druge, uivaju u osobenostima svakog pojedinca, ali uivaju i u zajednitvu kao porodica. Oni se raspravljaju, ali na nain da ne izgube pripadnost jedni drugima, a ta sigurnost pripadanja, ohrabruje ih da ne moraju biti savreni. Na taj nain se ostvaruje komunikacija u okviru porodinog sistema , koja je osnova za dalji razvoj djetetove linosti i formiranje odgovarajuih odnosa u sklopu irih drutvenih sistema. Roditelj poklanja svoje iskustvo djetetu sa ljubavlju i panjom. On u svemu tome ne trai nikakvu linu korist. Odgovornom roditelju vano je da mu dijete postane to bolji lan ljudskoga drutva. S druge strane, i roditelji u obavljanju svoje odgojne dunosti imaju potrebu za primjerom i savjetima, kako bi je obavili na najbolji mogui nain i kako bi plod njihovog rada bio to kvalitetniji. Muslimanima je sveta knjiga Kuran smjer kojeg treba slijediti u svim segmentima ivota, a Poslanik Muhammed, s. a. v. a., ivi uzor koji je na odgojnom planu dostigao sami vrh uspjeha. Velik je broj hadisa koji se odnose na podruje odgoja na koji se treba osvrtati i praktino ih primjeniti. ndnotes)1 auevi R. (2003), Trauma i kola, Dom tampe, Zenica.

komunikacija izmeu roditelja i djeceKomunikacija kao vaan korak u uspostavljanju dobrih odnosa u drutvu nije na visokom nivou. Ne usuujemo se uputiti drugome lijepu rije, rije podrke, ohrabrenja i sl. Tako kada nas neko upita da kaemo tri rijei podrke zastat emo( pokuajte ). Dobro ostvarena komunikacija izmeu roditelja i djece u porodici znatno utie 16 mlaak br. 14 februar 2011.

ri je u redn i k a

VREDNOVANJE OBITELJIS kranSkog Stajalitapie: boana komi, studentica iv god. katolikog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu Iz knjige Postanka uviamo kako je Bog stvorio ovjeka na svoju sliku, kao mukarca i enu. Model stvaranja ovjeka na sliku Boga jest u poetku bio sam Krist, dok je Adam, prvi ovjek, slika onoga koji dolazi- Isusa Krista. Stoga je ovjek stvoren na sliku Isusa Krista i na taj nain od poetka ontiki sjedinjen s Kristom. Stoga je i enidbeno sjedinjenje s branim drugom izraz i oblik njegova sjedinjenja s Kristom. (usp. Mt 25, 40; Iv 15, 9-12; Ef 5,22-23 ) Brano je zajednitvo predokus zajednitva s samim Bogom. Jedinstvo mukarca i ene pokazuje kako je s inom stvaranja u ljudsko bie urezana slinost s Presvetim Trojstvom, te je ono izvor, nadahnue, cilj i uvir ljudskog zajednitva osoba. Ta refleksija o ovjeku je najuzvienije to se moe rei o ovjeku, njegovom tijelu, braku i obitelji. To jedinstvo, enidbeno zajednitvo mua i ene, slika je zajednitva u Bogu; plod izlijevanja darova Duha svetog kranskim suprunicima koji ih suobliava Kristu i ini ih osobama, darovima, iji ivot postaje ivotom za druge. ovjek, stvoren na sliku Boga, stvoren je iz ljubavi za ljubav. Naravni red (zrela ljubav izmeu mukarca i ene, ujedinjena slobodnim pristankom i ukljuuje i trajnost i vjernost, biva uklopljen u nadnaravni red i ini njegov sastavni dio. Brak i obitelj jesu stvarnosti ovog svijeta, ali je brak i djelo Bojih ruku te kao takav ima nadnaravno znaenje. Tek otkrivanjem tog nadnaravnog znaenja koje je objavljeno u Starom i Novom Zavjetu i u svjetlu tog znaenja moemo shvatiti istinu i vrijednost braka i obitelji. enidbeni ini kao zemaljska stvarnost ne doputaju proglaenje nadnaravnog znaenja, ali ni umanjivanje svetosti i sakramentalnosti tih ina. Boji naum o braku i obitelji je upisan u ljudsku narav u samom inu stvaranja. Nerazrjeivost braka je bitno svojstvo kranske enidbe koje suprunici trebaju njegovati, ali je i minimum od kojeg polaze kako bi ostvarili potpuno ivotno zajednitvo i ljubav. Odraz te brane ljubavi, trajni znak jedinstva te iva sinteza njihove ljubavi je njihovo dijete. Ljudska ljubav po naravi je usmjerena oinstvu i majinstvu. Roditeljstvo je punina uspostavljene enidbe. Darujui ivot, roditelji sudjeluju u Bojoj stvaralakoj moi; a raanjem prenose Boju sliku od ovjeka na ovjeka, te ispunjuju Stvoriteljevu zapovjed. Roditeljstvo je zadatak koji po naravi nije samo tjelesni, nego i duhovni. Brana ljubav je mjesto i kola autentinog potovanja pojedine ljudske osobe i priznavanja njenog dostojanstva, ta kola stvara zajednicu osoba. Obitelj zadovoljava i materijalne i druge potrebe djece. Ona je najbogatija kola ljudskosti, a zaduena je ne samo za tjelesni, ve i za duhovni i vjerski rast osobe. Prosjena obitelj je bolji odgojitelj od najbolje odgojne ustanove. Crkva je obitelj i obitelj je Crkva, te obitelj svojim odgojem sudjeluje u ivotu i poslanju Crkve. Brani drugovi za ostvarenje tog poslanja se opskrbljuju snagom primljenih sakramenata. Na podruju religioznaog odgoja, obitelj je nezamjenjiva zajednica. Po tom odgoju obitelj raste kao domaa Crkva. Euharistija je izvor brane i obiteljske ljubavi. U obitelji se treba potivati dostojanstvo svake osobe. Kako ene, mua tako i djeteta. Dijete je dar, a odgoj je radost i poslanje. Roditelji su duni osigurati svojoj djeci obiteljske uvjete u kojima e djeca upiti radost ivljenja, osnovne ljudske i kranske kreposti. To roditelji osiguravaju meusobnim potovanjem, oivotvorenjem evaneoskih vrednota u vlastitom branom ivotu, te izgradnjom obiteljskog i kranskog zajednitva. Obitelj je kolijevka drutva. Obitelj je arite civilizacije ljubavi. februar 2011. mlaak br. 14 17

kriza braka i porodice u dva razliita ideoloka Svijetapie: aida Hadi, Sarajevo school of science and technology Karijera, ili porodica? To je jedno od glavnih pitanja moderne ene, pa u nekim granicama i mukaraca. Analizirajui generalnu situaciju primijetit emo jednu obrnutu proporcionalnost izmeu razvoja braka i emancipacije ene u kontekstu razvoja historije. Brak je u krizi na jednoj strani zemljine polulopte (u kontekstu ideoloke a ne geografske podjele, jer je teko odrediti danas geografske granice meu ljudima i kulturama u kontekstu visokog stepena globalizacije), mada je i na drugoj strani postao, kako izgleda, jedna ista formalnost i neto to se podrazumijeva, a ne jedna svetinja kojoj treba pristupiti s krajnjom ozbiljnou i svjesnou, kao to bi trebao biti po islamskim vrijednostima. elim dati jedno poreenje izmeu nekoliko stvari, to je naizgled vrlo komplikovano, no, pokuau to pojednostaviti kako bih ukazala na dvije krajnje umiljenosti - jedna potie sa Zapada, druga sa Istoka(a kao to rekoh ovo je vie ideoloka podjela koja nuno ne obuhvata vie geografske duine i irine), a tie se braka, ideologija i mjesta religije, prije svega islama, u svemu tome.

18 mlaak br. 14

februar 2011.

tem a bro jaU poetku, moda je i bespotrebno naglaavati svetost braka u islamu. Radi se o instituciji ouvanja potenja, udaljavanja od harama i razvrata, prijateljstvu i povjerenju kulmiranom u upoznavanju najdubljih tajni dvije razliite, ali ravnopravno jedinke ene i mukarca, koji jedno drugome trebaju biti i prijatelj, i savjetnik, i tajnik, i potpora u ivotu, pri emu jedno drugo trebaju nadopunjavati. Oni zajedno trebaju prevazilaziti razlike izmeu sebe i potpomagati u duhovnom i fizikom unapreenju, natjeui se u dobru, tragajui za zadovoljstvom Uzvienog Gospodara, Kojem trebaju biti zahvalni to ih je spojio u ivotu na ovom svijetu, te raati djecu i podizati ih i odgajati u duhu islama. Ovo bi bio opis jednog savrenog braka koji i kakav je klju prevazilaenja ivotnih problema i iskuenja. S druge strane, ako pogledamo Zapadnu sliku, kako prole tako i dananje, vidimo ogroman preokret koji je iao zajedno sa preokretima u ideologijama, u kojima je ena igrala i uivala razliite uloge. Prvo, patrijarhalni period u kojem je ena igrala uglavnom ulogu domaice bez prava. Zapadna ena o kojoj govorimo je zapravo obespravljena i rijetko je bilo vidjeti da su ene imale prava i ako su imale, u poreenju sa islamskom enom je opet bila u niem poloaju. Jedan primjer koji ovo potvruje jeste da nisu imale jednako pravo da trae razvod braka, a i ako bi se za to izborile, ostale bi bez iega. Carol Pateman je u opisivanju statusa ene i same drave ila do te mjere da je negirala legitimitet drave, jer ene nisu lino nikad imale mogunost da iznesu svoje miljenje i svoje stavove prilikom osnivanja drave, nego su to u njihovo ime radili njihovi muki predstavnici. Tek negdje u devetnaestom stoljeu ene u SAD-u poinju se boriti za svoja prava, time to su dobile prava za demokratsko glasanje. Najvei preokret je negdje iza Prvog svjetskog rata kada usljed velike depresije ene moraju preuzeti ulogu hranitelja i kada se same o sebi moraju brinuti prije svega i nedostatkom glave porodice, jer je veliki broj mukaraca prvo tokom graanskog rata u Americi, a zatim i usljed Svjetskih ratova stradao. Odjednom, postepeno, gubi se svaki smisao konvencionalnog statusa ene u drutvu kakav je bio dotada prisutan. Javljaju se ikone poput Merilyn Monroe koje velikim mahom utjeu na promjenu razmiljanja ena, koje sve vie trae svoja prava. Feminizam je dobio zamah kao nikad u historiji. ene ne samo da su poele traiti ravnopravnost, ve potpunu jednakost, pritom zaboravljaui na to ko su zapravo: ene. Umjesto zdravog nain pogleda na enstvenost, nisu ni primijetile kako su upale same u svoju zamku, i ak jo veu uslugu uinile mukarcima s kojima su htjele bitne jednakopravne time to sve vie izlau svoja tijela njihovim pogledima i dodirima u neobaveznim odnosima, jer zapravo i mukarcima koji su dotad morali vie brinuti o enama i porodici, uzimaju te odgovornosti. Oni ne samo da vie ne moraju brinuti o enama i porodici u mjeri u kojoj su prije, sad jo i besplatno, ili eventualno putem prostitucije, dolaze do onog do ega ele. U toj svoj bolesti i enji da se izbore za svoja prava, treba spomenuti da feminizam kao ideolgija nije dovoljno razvijen i konkretan, ve samo prua odreene stavove bez prave strukture i pojanjenja. ene, koje su htjele biti ravnopravne, hoe eventualno biti cijenjene vie po svojoj zasluzi, ali se ne mogu i nee otarasiti toga da se na njih gleda vie kao na seksualni nego na generalno ljudski objekat, i mnogo puta e kvalitetna ena, koja bi bila kvalificirana za neki posao biti uskraena poziciji zbog druge, manje kvalificirane, ali koja je fiziki privlanija. Htjele to ili ne htjele prihvatiti, to je injenica. Uz sve to, taj bolesni rat za karijeru ih stavlja pod redovni izbor izmeu porodice i karijere. Rijetkost je da se ene Zapada danas postavljaju na nain da ne mogu uskladiti oboje i jedno im je bitnije od drugog. Uope ta rije karijera je nepojmljiva po pravim islamskim principima, kamoli da ovjek bira izmeu neeg takvog i porodice, koja je osnova u ljudskom ivotu. Ovakvi stavovi i naini ophoenja utjecale su na to da odjednom sav taj feminizam bude popraen velikim brojem brakova, ili uope ne ulaenja u brak, krizom identiteta djece, to dalje vodi do pojaanog kriminala i drugih problema. Pozitivna strana svega toga je da one ene koje trpe lo tretman i nasilje u braku, ili imaju nesretan ivot prozrokovan loim brakom, imaju sada mogunost za razvod i samostalan opstanak, naroito ako su trpile nasilje u braku, ili samostalan ivot ako odjednom ostanu bez mua.

februar 2011.

mlaak br. 14 19

tem a bro jadoenja po naim ambasadama da neki dolaze traiti preko njih ene, jer su uli od svojih prijatelja da su jako zadovoljni svojim bosanskim enama. Ako je ovo nain na koji se tretira brak, onda moemo rei da je institucija braka, koja je po islamu svetinja, postala prava biznis kompanija preko koje se jedni bogate, a drugi zadovoljavaju svoju poudu. U tom sluaju mala je mogunost za postojanje ljubavi, sloge, pravog odgoja djece u duhu islama, jer nema tu istinskog duha islama: izgubljen je negdje iza mahrama koja je postala samo odraz tradicije, a cijela slika tih islamskih drava je samo povrna. Kako bi bila drukija kada kod same osnove (porodice) vlada povrnost dok je sutina izgubljena. Gdje je tu prava ljubav radi koje e jedan brani par zahvaljivati Allahu i radi koje e se truditi da postanu bolji vjernici? Gdje je tu prijatelj, tajnik, savjetnik?! Ako je ovo slika tog islamskog naina braka, onda moemo rei da nije brak u krizi, ve je u krizi sam islam u islamskim dravama. To se oslikava masovnim krenjem ljudskih prava ena (koja su savreno regulisana samim islamom), to postoji ogromna razlika izmeu bogatih i siromanih (zar to ne bi trebalo biti regulisano zekatom?), to su nijemi na genocide poinjene nad muslimanima u raznim krajevima svijeta, poevi od same Bosne, idui do Ruande, itd. Na jednoj strani zemljine polulopte kriza rezultirana pogrenim ideologijama, a na drugoj kriza izazvana neivljenjem vlastite vjere u njenoj punoj dimenziji. I dok na jednoj strani pate od svojih linih ideologija, na drugoj strani odbijaju Zapadne ideje, ili prihvataju onako kako im odgovara, tj. luksuz, kockanje, kamate su ve upili, ali kad je u pitanju brak i njegovo nakaenje to je stvar kulture i vjere? Oito da su ljudi u krizi od samih sebe i svojih prohtjeva i elja. Za kraj, ovo naravno nije precizna slika i svakako da nije u svim dravama ista situacija, ali je postojala potreba da se sagledaju generalni problemi oko braka u dva razliita svijeta koja se svakodnevno sudaraju.

U islamu su jasno odreene uloge i prava mukarca i ene. Najjednostavnije reeno: mukarac je taj koji je duan izdravati porodicu, a eni je dozvoljeno imati svoju imoviu, ak ta vie, poeljno. To njoj daje pravo da radi i doprinosi drutvu, jer i ena predstavlja ono to je Allah, d.., nazvao halifom na zamlji, to znai da je i ena ta koja treba doprinositi napretku i odravanju drutva i zemlje. Ono to je poznato zasigurno jeste da su i ene trgovale, i ile u dihad, i irile znanje, samo to je to manje promovisano, a na emu bi trebalo raditi malo vie kako bi pokazali svijetu i drutvu nain na koji islam zaista tretira enu, to bi utjecalo na masovno razbijanje predrasuda o islamu i dalo ispravniju sliku islamskog svijeta. Razvodi brakova u islamu nisu esti, mada se zna da je ena imala od samog poetka pravo na razvod pri emu ne bi trpjela neke tete, naroito ne onakve kakve su bile u zapadnim drutvima, kao gubitak asti i odbacivanje drutva. One probleme koje vidimo u (kvazi)islamskim dravama se veu za neto drugo, a to je za oholost, dokazivanje, zlouptrebe onog to je po erijatu dozvoljeno. Kao prvo,

Poslanik,s.a.v.s, nije odredio niti postavio granice mehra, to je u cilju zatite ene, ali ono to se uinilo od mehra prelazi sve granice pristojnosti islama: ispade da se samo bogat moe oenit obzirom na himalajske zahtjeve porodica koje daju enu na udaju. S tim rezultirano, naravno vea kvota razdora i bluda, jer mnogi mukarci ne mogu da se ene, a opet ene dre te svoje mueve u rukama, naroito ako su im rodile djecu. Drugo, dozvola ovjeku da oeni etiri ene ne znai da mu je to nareeno i da je pohvalno, a masovna je pojava toga da mukarci uzimaju po vie ena samo zbog samodokazivanja i zbog oholosti i ponosa. Uz sve to, zanemaruju uvjete i samu ideju vezane za ovaj propis, a to je opet zatita i opskrba ena, i to ponajvie ako je stradalo dosta mukaraca pa nema dovoljan broj njih koji bi ih mogli oeniti. Uz to, oni ne ene udovice i starije kojima bi bila potrebna zatita, nego ene mlae ene dobrog izgleda u cilju provoda. Kako izgleda, malo je mjesta za one potene i predane muslimane u istonim zemljama, te se oni daju u potragu na drugim dijelovima svijeta. esta su svje-

20 mlaak br. 14

februar 2011.

Vjenanje je jedno lijepo djelo koje u pogledu islama ima veoma veliku vrijednost i poloaj. To je lijepi i slatki dio mladosti koji obiluje ljepotom i blagostanjem, i kojeg se ljudi u ivotu uvijek rado sjeaju. Brak je prjatna i vrsta ograda kroz koju ejtan i sve prljavtine nastale od njega teko prodiru. Ova uzviena veza izmeu dvoje mladih otklanja slabost iz mlade osobe, budi njegovu uspavanu energiju, oslobaa njegove talente i od njega stvara energinu i aktivnu osobu, uz uslov da je brak na iskrenim i istim namjerama, uz ispunjavanje odreenih uvjeta. Brak je lijek za ljubav, a kao njegov rezultat otvraju se vrata Boije milosti i rahmeta. Boiji Poslanik a.s., je podsticao mlade osobe na brak i vodio je rauna o zahtjevima mladalakog perioda, a naroito o duevnom miru te njihovim potrbama. Zato je propagirao jednostavno vjenanje, ali promiljeno i trajno. Poslanik, a.s., izrekao je mnoge

Vjenanjehadise na ovu temu. Jedan od njih je i neprestani i obeavajui poziv Boijeg Poslanika: O grupo omladinaca, enite se. Odabir branog druga je veoma bitan faktor , a na pitanje koja je ena najbolja, Boiji Poslanik, a.s., je odgovorio: Najbolja ena je ona koja te, kad u nju pogleda, obraduje, koja te kad joj neto naredi poslua i koja ti se ne suprotstavlja u onome to prezire u pogledu nje i tvog imetka. Omladina se danas teko odluuje za sklapanje braka to je i razumljivo. Smatraju da sve probleme trebaju rijeiti prije braka, pa onda rahat upustiti se u brane vode. Nezadovoljni su situacijom u zemlji koja ne garantuje posao nakon zavrenog kolovanja, pa je i to jedan od razloga koji sputava mlade osobe da stupe u branu zajednicu. Jedan od glavnih razloga zato omladina odugovlae sa brakom je i taj to mnogi misle da im brak ne treba, jer je obaveza, teret i velika odgovornost. Mnogi mladii kao

pie: Saima zolota i nermina aki

februar 2011.

mlaak br. 14 21

tem a bro ja i razmiljanja pomoi studentima koji ele da u skorijoj budunosti naprave isti korak. Nijaz Hlivnjak je apsolvent na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, Fakultet za biznis i poslovnu administracuju, odsjek Meunarodni odnosi i vanredan je student na Fakultetu islamskih nauka, gdje je njegova supruga Fatima redovana studentica druge godine. Oni su uistinu primjer mladog branog para koji je pokazao da se i pored branih obaveza moe biti veoma uspjean student. Kao to je ve reeno, brak zasnovan na iskrenosti i spremnou na dogovor zasigurno donosi pozitivne rezultate bez obzira na ulogu u drutvu. injenica je da nam brak nije donio potekoe kad su u pitanju obaveze na fakultetu nego naprotiv, rezultirao je u dodatnoj dozi ozbiljnosti i organizacije ivota to je na kraju bitan korak ka ostvarenju ciljeva. Odluka donesena i prije ulaska u brak da nauka odnosno fakultet bude na listi prioriteta je osnova da sklopljeni brak i studiranje ne dou u kontradiktornost nego da se nadopunjavaju. S tim u vezi, velika je dra i ljepota studiranja tokom braka pa s toga postoji i odreena doza aljenja to e taj period zavriti kod jednog od nas dvoje u narednih nekoliko dana.

razlog navode i nerjeeno ekonomsko pitanje. Vjeruju da ovjek prvo treba obezbjediti siguran izvor prihoda, pa se onda eniti i donekle su u pravu, jer je i Poslanik, a.s., rekao: Omladino, ko od vas ima uvjete, neka se eni... meutim, vrijeme kao i okolnosti u kojima danas ivimo su vanredni. Ko danas ima rijeena finansijska pitanja? Ali to ne znai da omladina treba ekati poboljanje ekonomskih uvjeta u dravi, da bi ispunili sunnet Boijeg Poslanika. Uputanjem u brane vode imat emo razlog vie da se maksimalno angaujemo na traenju nafake koji nam je Allah propisao. Bitno je samo da omladina shvati da ulazak u brak ne znai potpuna promjena ivota i prebacivanje svih obaveza na jednog branog druga. Ako djevojka smatra da njen mu treba samo ispunjavati njene hirove i elje i obezbjediti sve potrebne stvari u nekoliko trenutaka, i ako mu misli da njgova supruga treba samo da kuha i doekuje goste, onda je to pogreno rezonovanje braka i branih obaveza. Na naem fakultetu, u posljednje vrijeme, primjetan je vei broj mladih branih parova koji su, iako su studenti, odluili se za taj korak. Skoro na svakoj godini imamo po nekoliko parova koji su i kolege i brani drugovi. ta je to to je njih motivisalo da se odlue za to, pitali smo jedan brani par koji je naao vremena da sa nama podijeli svoja iskustva i miljenja. Moda e njihovi odgovori

1. Kako ste se odluili za sklapanje braka obzirom da studentski ivot iziskuje mnogo finansijskih sredstava i trokova? Koliko je bitna podrka porodice?

Iskren nijjet je fundament na kojem se gradi skorija ali i dua budunost a kada se tome pridoda zdrav razum koji omoguava jasno razluivanje odreene situacije, dilema se uz Boiju pomo rijei. U biti kada se sve sumira, dananji nain ivota uz okolnosti koje nas okruuju, nikome ne garantuje finansijsku stabilnost, ponajmanje onima koji su na poetku ovog prolaznog dunjaluka. Meutim, to ne treba da nas zastrauje nego se ivotnim iskuenjima treba prii to spremniji i snaniji da bi se postigao uspjeh. Brak je sunnet naeg Poslanika alejhi selam a kada se stvore, za njega predvieni uslovi, dunost stupanja u isti prerasta u obavezno a na kraju taj isti brak, usklaen sa ivotnim okolnostima, omoguava da se iste jo lake prevaziu. Na primjer od evo punih pet hairli mjeseci u braku potvruje injenicu da je ivotna iskuenja vrlo lahko savladati ako su iskrenost i spremnost na dogovor pozadina braka. Naravno da je nemjeriva podrka porodice a vrlo esto je ona moralna kroz razumijevanje korisnija od finansijske.

3. ta preporuujete mladima koji su u dilemi da li da uu u brane vode?Vrlo teko je generalizirati i donositi uopene izjave kad je u pitanju sklapanje braka jer postoji ne mali broj aspekata koji ine sam brak dilemom. Jednostavno reeno, sve zavisi od neega. Recimo, postoji mnogo dobrih mumina koji su davno postigli sve potrebne uslove za sklapanje braka meutim njihova uloga u drutvu i interes za injenjem hajra ne daju prostora braku i branim obavezama pa isti odgaaju sklapanje braka. S druge strane, postoje oni kojima e upravo brak donijeti dodatnu stabilnost i snagu za napredovanje i injenje jo vie hajra. S tim u vezi, preporuka je da svako iskreno sagleda vlastitu situaciju i da na osnovu zdravog nijjeta donese odluku o stupanju u brak ili odgaanju istog. Molimo Allaha da sve nae brane kolege budu primjer ostalim studentima kako treba organizovati ivot i brak u skladu sa islamskim propisima. i oni koji govore: Gospodaru na, podari nam u enama naim i djeci naoj radost i uini da se estiti na nas ugledaju (El-Furkan, 74)

2. Kako uspijevate uskladiti obaveze na fakultetu i kako brak utie na va studentski ivot?

22 mlaak br. 14

februar 2011.

tem a b ro ja

vrijednoSt

Allah je uo rijei one koja se s tobom o muu svome raspravljala i Allahu se jadala a Allah uje razgovor va meusobni, jer Allah, uistinu, sve uje i sve vidi. Oni od vas koji enama svojim reknu da im nisu vie doputene, kao to im nisu doputene majke njihove, - a one nisu majke njihove, majke njihove su samo one koje su ih rodile oni, zaista, govore rune rijei i neistinu a Allah sigurno brie grijehe i prata. (Mudadela, 1-2.) Bog objavljuje ajete zbog jedne ene, zbog nepravde koja joj je naneena. Tako alje poruku ljudima da On ne trpi nepravdu, a posebno ne trpi nepravdu prema njenom i krhkom stvorenju kao to je ena. Uzvieni Allah ovim ajetima potvruje Svete Rijei enje i stremljenja ka svome robu: A kada te robovi Moji upitaju za Mene, Ja sam sigurno blizu, odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli... (Beqare, 186.) Iz predaje koja je dola do nas saznajemo da se ena koju Uzvieni spominje zvala Havla bint Salebe. Godine su uinile svoje i Havla je izgubila nekadanju dra i privlanost, to je njenom muu kamenog i mrtvog srca bilo dovoljno da joj okrene lea. Njegovo srce je bilo mrtvo jer je i na svoju enu gledao dunjalukim oima, kao na stvar koja se potroila i postala beskorisna. Glasom od kojeg se ledi krv u ilama rekao joj je rijei od kojih bi srce svake ene zajecalo i prepuklo: Od sada si mi kao moja majka, odnosno, vie ti se neu pribliiti kao mu eni, odriem te se, bacam te u oak jer mi vie nisi potrebna.

ene vjerniceI ta je uradila ta jadna i ucviljena ena. Nije izvrila samoubistvo niti je prerezala vene. Naprotiv, ona se poput prave vjernice obratila Onome koji je nikada nee otjerati niti napustiti. Povjerila je svoj bol i tugu Onome koji je o svemu obavijeten, Onome koji e joj oprostiti zbog njene slabosti da puta suzu zbog ovjeka koji ima mjesto srca kamen u grudima. Dozivala je Onog koji kae: Moj robe, kad bi Mi doao s grijesima kolika su Zemlja i nebesa, a istog si srca, Ja u ti doi sa isto toliko oprosta. Znala je Havla da je ljubav njenog Gospodara vea od ljubavi majke prema djetetu, i zato je pokucala na vrata koja joj nee biti pred nosom zalupljena. Uzvieni Allah objavljuje ove ajete i alje prijetnju mukarcima koji se bezduno ponaaju prema enama. Obraa se mukarcima kamenog srca i ponavlja im da ima kamenja iz kojeg rijeka izbija, ima ga i koje se iz straha pred Allahom uruava..., pa hoe li kameno srce njihovo pouku primiti. Jesu li ti mukarci svjesni rijei Poslanika, a.s.: Kome Allah da dobro odgojenu enu kao da mu je dao cijeli dunjaluk. Kako se ne boje da im Allah taj kamen koji im je u grudima ne raspukne. Pitam se, da li do srca mukarca dopire jecaj silovane Bonjakinje koju su prisilili da u takvom stanju, potpuno naga, klanja. Da li do njih dopiru njene rijei: Htjela sam dva puta da sebi stavim icu oko vrata i prekratim muke..da zagrebem noktima po licu i zgulim kou

pie: idriz buatli

s njega..da prereem vene..ali, znala sam da onaj ko digne ruku na sebe ide u Dehennem, i da se kopa izvan mezaristana.. sada znam da me Bog uvao... uje li, o ti nepravedni i okrutni muu! uje li, o ti oe koji svoju kerku tue i siluje pred oima majke koja je bespomona! uje li brate, sine...uje li! To su rijei vjernice koju ti zaboravlja! Uzvieni je uo vapaj Havle koju je mu okrutno odbacio i zbog toga objavio ajete, pa zapitajte se, o vi mukarci, kako ete poloiti raun Bogu za ovu Bonjakinju, za sve silovane i ucviljene Bonjakinje, za sve ene iste sudbine?! Zar ne znate da su sve te gnusne stvari uradili upravo oni koji sebe nazivaju mukarcima!? Objavljivanjem ajeta zbog ene Bog nam stavlja do znanja da se eni u islamu daje i treba dati vano mjesto, da ima svoja prava i obaveze kao i mukarac. ena muslimanka je ponosna i moralna, vjernica je i zato sebi ne moe dopustiti neke stvari koje joj ne dolikuju. Ona trpi nepravdu i ponienje ljudi znajui da je njen Gospodar uz nju i da e joj pokazati neki izlaz. Allah je muslimanku-vjernicu zatitio i On navjeuje bolnu patnju na oba svijeta onima koji skrnave takve dijamante, onima koji gaze te njene ruine pupoljke. Ljubi svoju enu kao samoga sebe, kae Talmud, a tuj je vie nego sebe. Pazi da enu ne tjera u pla, jer Bog broji njezine suze.

februar 2011.

mlaak br. 14 23

ri je u redn i k a

oSam lai moje majkeautor: dr. mustafa akkad preveo: Harmin Sulji Moja mati nije uvijek govorila istinu... slagala mi je osam puta u bitnim ivotnim trenucima! Pria poinje sa mojim roenjem. Roen sam kao sin jedinac u veoma siromanoj porodici... siromanoj do te mjere da nismo imali dovoljno hrane, a kamoli neto vie. U rijetkim prilikama zadesilo bi se da imamo malo rie u kui... Majka bi pripremila skromni obrok i uvijek bi istresala svoj dio na moj tanjir govorei: Jedi, sine, ja nisam gladna.

OvO je bila njena prva laKada sam malo odrastao, moja majka bi, po okonanju kunih poslova, otila do rijeke koja se nalazila ispod kue, nadajui se da e uloviti ribu kako bih ja jeo zdravu hranu i razvijao se kao svako drugo dijete. Jednom prilikom, hvala Allahu, uspjela je uloviti ak dvije ribe. Pourila je u kuu i spremila obje ribe i stavila ih pred mene. Ja sam malo-pomalo jeo ribu, a moja je majka jela ono to je ostajalo iza mene na

kostima. Vidjevi to, moje je srce zatreperilo i onu drugu ribu stavio sam pred majku, a ona ju je vratila rekavi: Sine, pojedi i ovu drugu, jer zna da ja ne volim ribu.

OvO je bila njena druga laVrijeme je prolazilo i doao je dan mog polaska u kolu. Kako nismo imali dovoljno imetka da se kolujem, majka je otila u jednu trgovinu odjevnim predmetima

24 mlaak br. 14

februar 2011.

i s l am s k e t em ei dogovorila se s vlasnikom da prodaje odjeu po kuama uglednih i bogatih ljudi. Jedne hladne i kiovite noi, majka se due zadrala na poslu. ekajui je kod kue, zabrinuo sam se i izaao da je potraim. Ugledao sam je kako nosi torbu s odjeom i kuca na vrata tuih kua. Zovnuo sam je: Majko! Hajde doi. Idemo kui, kasno je i hladno. Moe nastaviti sutra ujutro! Ona se nasmijala i rekla: Sine moj, ja nisam umorna. ino zdravlje oslabilo, nije vie mogla prodavati odjeu po kuama, tako da je poela prodavati povre na trnicama. Kada je odbila da prestane raditi, izdvojio sam dio svoje plate i dao joj, a ona je odbila primiti rekavi: uvaj, sine, svoje pare, ja imam dovoljno za sebe. neko joj je morao hizmetiti. ta sam mogao da uradim kada su izmeu mene i moje voljene majke bile mnoge drave? Ostavio sam sve i vratio se kui. Majku sam zatekao u postelji. Kada me je ugledala, pokuala je nasmijati se. Srce mi se cijepalo jer je bila iscrpljena i slaba. Nije to vie bila ona majka koju sam poznavao... Suze su se poele slijevati niz moje obraze, ali ona me i tada pokuala utjeiti rekavi: Sine, ne plai, ja ne osjeam bol.

OvO je bila njena eSTa laBez obzira to sam dobio posao, nastavio sam kolovanje i ubrzo sam magistrirao. Postigao sam uspjeh i poveali su se moji prihodi. Njemaka firma ponudila mi je dobar posao u svom sjeditu u Njemakoj. Zbilja sam se obradovao i tako poeo i sanjati o novom sretnom ivotu. Nakon to sam otputovao i sredio svoje stanje, nazvao sam majku i pozvao je da ivi kod mene. Ona nije htjela da me ometa i rekla mi je: Sine, ja nisam nauila da ivim lagodno.

OvO je bila njena Trea laDoao je dan polaganja kolskih ispita. Iako je bilo veoma vrue, majka je eljela poi sa mnom u kolu. Sunce je prilo zemlju, a povrina pijeska titrala je od toplote. Uao sam u kolu, a ona je ostala ekati u kolskom dvoritu, dovei za moj uspjeh. Kada su ispiti zavrili, izaao sam iz kole, a ona me doekla u topli majinski zagrljaj, ispunjen ljubavlju i milou. U ruci je drala hladan i svje sok koji je kupila radi mene. Kada sam ga poeo piti, okrenuo sam se i pogledao u nju: niz njeno elo slivale su se kapljice znoja. Pruio sam joj au i rekao: Majko, pij, a ona ree: Sine, samo ti pij. Ja nisam edna.

OvO je bila njena OSMa laNakon to je to izustila, zatvorila je oi i vie ih nije otvorila. Svakome ko uiva blagodat ivih roditelja, poruujem: - uvaj ovu blagodat prije nego to bude tugovao za njenim gubitkom. Svakome ko je izgubio svoju voljenu majku, poruujem: - Uvijek se prisjeti koliko se samo umarala radi tebe. Moli Allaha da joj oprosti i da joj se smiluje.

OvO je bila njena SedMa laKako je vrijeme prolazilo, majka je sve vie starila i ubrzo je oboljela od zloudnog karcinoma. U tim tekim trenucima

ovo je bila njena etvrta laNakon smrti mog oca, majka je ivjela tekim udovikim ivotom. Preuzela je svu odgovornost za voenje kue, jednostavno morala se brinuti o svemu. ivot je postao tei, a mi smo esto smo gladovali. Pored nae kue ivio je moj amida, inae veoma dobar ovjek. On nam je esto slao hranu da utolimo glad. Kada su komije vidjele da je nae stanje postalo nesnoljivo, savjetovali su majku, koja je jo uvijek bila mlada, da se uda za ovjeka koji bi nam pomagao. Meutim, moja je majka odbila ovaj savjet rijeima: Ja nemam potrebe za ljubavlju.

OvO je bila njena peTa laPo zavretku fakulteta, dobio sam dobro plaen posao u jednoj firmi i odluio sam da preuzmem brigu o kui. Kako je maj-

febru