mjesečni bilten nafta i gaswpcbih.ba/wp-content/uploads/nk-mjesecni-bilten-oktobar-2018.pdf · 28...

Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

NAFTA I GASMjesečni bilten

ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI

Oktobar

2018

Cijena nafte dostigla 82

dolara, najviše u četiri

godineSvaka treća marka od

akciza za puteve

potrošena za krpljenje

budžeta

Amerika postala najveći

svjetski proizvođač nafte

prvi put od 1973.

NOVI NAČIN

OZNAČAVANJA

GORIVA ZA MOTORNA

VOZILA U EU

NAFTA I GASMjesečni bilten


Oktobar 2018

4 Hifa Oil novim investicijama značajnije ulazi u sektor maloprodaje.

5 Plinacro i EGS potpisali ugovor vrijedan 8,2 milijuna eura

6 Svaka treća marka od akciza za puteve potrošena za krpljenje budžeta

11 Na INA benzinskoj stanici Lepenica upriličeno druženje posjetitelja sa skakačima Red Bull Cliff

Divinga

12 Preuzimanje Petrokemije imat će učinak i na bh. tržištu

12 Novalić i Miličević posjetili u Pločama Naftne terminale Federacije

13 Lasić: 173 milijuna eura za modernizaciju magistralnih cesta u FBiH

16 EU: Od oktobra će na svim pumpama biti i nove oznake za benzin, dizel i plin

17 FERK izdao izmijenjene i dopunjene dozvole za rad za transport naftnih derivata

18 Devet miliona dolara za razvoj energetskog sektora u BiH

19 Vlada FBiH usvojila informaciju o cijenama naftnih derivata u FBiH

20 Šarović o otplati duga za plin Ruskoj Federaciji

21 Holdina okončala prvu fazu modernizacije postrojenja u Podlugovima

22 Plinacro započeo s novim načinom prijevoza plina

23 Vlada FBiH za naftne terminale odobrila 2.015.368,96 maraka

25 Softić: BiH je jedna od energetski najneefikasnijih zemalja jugoistočne Evrope

28 Dobit kompanije Gazprom upetostručena u drugom kvartalu

28 Sa Dolara prelaze na Euro

29 Nigerija deveta u svijetu po rezervama prirodnog gasa

30 Amerika postala najveći svjetski proizvođač nafte prvi put od 1973.

32 Potrošnja nafte u porastu, u naredna tri mjeseca premašit će 100 miliona barela dnevno

33 SAD najavile sankcije gasovodu “Sjeverni tok 2”

34 Rusija će 2021. doseći maksimum proizvodnje nafte

34 Zašto je toliko sporan Sjeverni tok 2?

37 Cijena nafte dostigla 82 dolara, najviše u četiri godine

38 Kako izgleda Njemačka energetska strategija

40 Erdogan: Turska će nastaviti da kupuje plin od Irana

41 Kako pištolj za gorivo prekida punjenje?

42 Tablete za uštedu goriva mame lakovjerne

43 Nijemci konstruisali mašinu koja od vode pravi benzin?

44 VIDEO PREPORUKE

45 Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona

47 Novi način označavanja goriva za motorna vozila u EU

Za otprilike pola mjeseca bit će

otvorena benzinska pumpa u Rudom, a

za oko mjesec dana otvara se

benzinska pumpu u Podgorici, navodi

se u saopćenju za javnost ove

kompanije.

Riječ je o novom brandu Hifa Oil – Euro

Oil koji je spoj savremene i po

evropskim standardima sagrađene

benzinske pumpe sa pratećim

sadržajima, kao što je super market. Sa

novim vizuelnim identitetom i

konceptom koji objedinjava točenje

goriva i shopping, novi brand Euro Oil

pozdrazumijeva i nova ulaganja i nova

radna mjesta sa ciljem značajnijeg

ulaska kompanije u segment

maloprodaje, a koji će osim Euro Oila

uključiti još jedan novi brand komapnije

– Euro Marketi.

“Trenutno posjedujemo četiri Hifa Oil –

Euro Oil pumpe u Sarajevu, Tesliću,

Busovači i Banovićima, a do kraja

godine bismo trebali imati još četiri, od

čega će dvije biti u inostranstvu, tj. u

susjednoj Crnoj Gori. Na ovaj način za

samo godinu dana uduplat ćemo broj

maloprodajnih Euro Oil centara.

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

U maloprodaju smo stidljivo ušli prije

dvije godine sa jednom pumpom, od

ove godine smo odlučili značajnije

investirati u ovaj sektor poslovanja

kompanije. Od samog početka tržištu

nastojimo ponuditi novu vrijednost, viši

nivo usluge, novi brending, te dodatne

sadržaje. Do sada smo bili poznati kao

pouzdan i kvalitetan distributer goriva

visoke kvalitete. Sada iz veleprodaje

značajnije ulazimo u maloprodaju

postavljajući nove standarde. Na taj

način želimo zaokružiti ovu našu još

jednu uspješnu naftnu priču u kojoj

ćemo biti pouzdan i siguran dobavljač

kupcima kako u veleprodaji, tako i u

maloprodaji”, izjavio je Kenan Ahmetlić,

izvršni direktor i član Uprave kompanije

Hifa Oil.

Hifa Oil je lider u prometu nafte i naftnih

derivata u BiH, sa 20% udjela na

domaćem tržištu bijelih naftnih derivata,

a prva je i u distribuciji crnih derivate na

domaćem, i tržištima regije u oblasti

asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji,

Hrvatskoj, Češkoj Republici, Slovačkoj, i

u drugim zemljama regiona.

Hifa Oil novim investicijama značajnije

ulazi u sektor maloprodaje.

Izvor: Prijedor24.com, 31.08.2018.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

4

Foto: Hifa Oil benzinska stanica

http://prijedor24.com/hifa-oil-narednog-mjeseca-otvara-prvu-pumpu-u-inostranstvu/

http://prijedor24.com/hifa-oil-narednog-mjeseca-otvara-prvu-pumpu-u-inostranstvu/

ZAGREB - Potpisan je ugovor između

Plinacra i SC Euro Gas Systems (EGS) za

isporuku, ugradnju, puštanje u rad i

održavanje glavne opreme za

kompresorsku stanicu (KS1) vrijedan oko

8,2 milijuna eura.

Tijekom dvodnevnog posjeta rumunjske

tvrtke SC Euro Gas Systems S.R.L. (EGS)

Plinacru, između dviju tvrtki potpisan je

ugovor za isporuku, ugradnju, puštanje

u rad i održavanje glavne opreme (tri

kompresorske jedinice) za prvu

kompresorsku stanicu (KS1) na

hrvatskom plinskom transportnom

sustavu.

Ugovor su potpisali Ivica Arar,

predsjednik Uprave Plinacra i Roger

Herman Wachter, direktor EGS-a.

Kompresorska stanica, maksimalne

snage 4,2 MW, bit će izgrađena u

Moslavini, kraj Velike Ludine, a

potpisivanje ugovora rezultat je


međunarodnog javnog natječaja na

kojem je EGS bio najpovoljniji ponuđač.

Nakon što su prije tri tjedna započeli

građevinski radovi, potpisivanjem ovog

ugovora inicirana je završna faza u

realizaciji spomenutog iznimno

značajnog projekta. Naime, izgradnjom

KS1 povećat će se sigurnost opskrbe

svih korisnika Plinacrova transportnog

sustava, omogućiti povećanje

fleksibilnosti upravljanja postojećim

transportnim kapacitetima te

racionalno povećanje kapaciteta

prema potrebama tržišta. Pored toga,

osigurat će se uspostava stalnog

dvosmjernog kapaciteta na postojećoj

interkonekciji između Hrvatske i

Mađarske, na pravcu Donji Miholjac –

Dravaszerdahely, što će omogućiti i

otpremu plina s budućeg LNG

terminala na Krku prema Mađarskoj i

trećim zemljama, pojašnjavaju iz

Plinacra.

Plinacro i EGS potpisali ugovor vrijedan 8,2

milijuna eura

Izvor: Seebiz.eu, 31.08.2018.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

5

Foto: Regionalexpress.hr

http://ba.seebiz.eu/plinacro-i-egs-potpisali-ugovor-vrijedan-82-milijuna-eura/ar-180819/

http://ba.seebiz.eu/plinacro-i-egs-potpisali-ugovor-vrijedan-82-milijuna-eura/ar-180819/

Za tri godine vozači u Bosni i

Hercegovini uplatili su 637 miliona

maraka na ime putarine za održavanje

puteva, ali je manje od 445 miliona

zaista potrošeno u tu svrhu. Analiza koju

je uradio Transparency International u

BiH pokazala je da u periodu od 2015.

do 2017. godine 191,7 miliona nije

doznačeno putarskim preduzećima. Po

toj računici, gotovo svaka treća marka

od putarina za održavanje puteva

potrošena je za krpljenje budžeta i

vraćanje ino dugova, iako je u Zakonu

o akcizama jasno definisano da se radi

o namjenskom novcu.

Vozači u Bosni i Hercegovini na svaku

litru goriva plaćaju jednu akcizu čiju

namjenu određuju entitetske vlade i

dvije putarine čiju je namjenu zakon

već definisao – jednu za održavanje i

izgradnju puteva i drugu za izgradnju

autoputeva. Bez obzira na odredbe

zakona, u praksi namjenskih 0,15 KM za

puteve u analiziranom periodu nije

završavalo na računima putarskih

preduzeća, što jasno pokazuju zvanični

dokumenti entitetskih Vlada,

a razlika između onog

što se prikupilo i

onog što se

Svaka treća marka

od akciza za puteve

potrošena za

krpljenje budžeta

uložilo u puteve drastično se

povećavala iz godine u godinu.

Sredstva od putarine za puteve,

Uprava za indirektno oporezivanje BiH

zajedno sa svim drugim prihodima od

PDV-a, carina i akciza doznačava

entitetima na jedinstvene račune, a

zbog specifičnog načina preraspodjele

između entiteta, lokalnih zajednica i

putarskih preduzeća, novac koji odlazi

za puteve je neuporedivo manji. Prvi

razlog je rast ino duga, a drugi taj što se

nisu ostvarila predviđanja da će

putarska preduzeća zbog razvoja

privrede i rasta prihoda od PDV-a dobiti

i više nego što im pripada. Zapravo,

desilo se potpuno obrnuto.

Federacija BiH

U Federaciji BiH, entitetska i kantonalne

direkcije za ceste na svoje račune ne

dobijaju 0,15 KM nego 3,9 % onoga što

ostane od ukupnih prihoda od

indirektnih poreza, kada se vrati spoljni

dug Vlade FBiH. Tako je definisano

Zakonom o pripadnosti prihoda u FBiH,

a razlika između prikupljenih sredstava

na ime

6

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Foto: Ilustracija

putarine i 3,9 % onoga što je ostalo

2017. godine i uloženo u puteve iznosila

je 51,2 miliona maraka. Toliko su

putarska preduzeća u Federaciji BiH

oštećena zbog većih rata za otplatu

Ino duga ovog entiteta. Radi se o dugu

koji direktno pada na teret budžeta

FBiH, ali zbog specifičnosti samog

zakona opštine, gradovi, kantoni i

direkcije za ceste snose dio tereta.

Ipak, najviše trpi putarina koja

predstavlja namjenski prihod direkcija

za ceste, a one zbog sve većeg

učešća u otplati duga FBiH imaju sve

više problema sa otplatom vlastitih

dugova. To je bio jedan od osnovnih

razloga za najnovije povećanje

putarina, pa će vozači u tu svrhu

morati odvajati dodatnih 0,05 KM.

Procenat od 3,9 odsto onoga što

ostane dalje se dijeli na način da se

60% raspoređuje kantonalnim

direkcijama za ceste, a 40% JP Ceste

Federacije BiH. Podaci Uprave za

indirektno oporezivanje BiH pokazuju

da je proteklih godina zabilježen

značajan rast ovih prihoda, ali to nije

značajnije uticalo na ulaganje u putnu

infrastrukturu. Ako se podaci UIO BiH

uporede sa zvaničnim podacima

Vlade FBiH jasno se vidi da je dio koji su

dobile direkcije za ceste ostao skoro isti

uprkos rastu prihoda od putarine.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

7 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Republika Srpska

Raspodjela ukupnih prihoda od

indirektnih poreza u Republici Srpskoj

definisana je Zakonom o budžetskom

sistemu i to tako da 72% onoga što

ostane nakon servisiranja ino duga ide

u budžet RS, 24% opštinama i

gradovima, a 4% J.P. Putevi RS. Među

ukupnim prihodima koji se dijele od

indirektnih poreza nalazi se i putarina za

puteve ali se razlika između onoga što

vozači uplate u tu svrhu i 4% onoga što

ostane drastično povećava. Tako je

prošle godine u puteve uloženo 26

miliona maraka manje novca. Iznose

doznačenih sredstava Javnom

preduzeću JP Putevi RS Vlada

Republike Srpske redovno novodi u

Izvještaju o izvršenju budžeta, a

poslednja tri izvještaja pokazuju gotovo

istu pojavu.

Zbog sve većih rata za otplatu ino

dugova na račune JP Putevi RS liježe

sve manji dio novca koji se prikupi na

ime namjenske putarine. Podaci

Uprave za indirektno oporezivanje BiH

pokazuju da su vozači u Republici

Srpskoj za tri godine uplatili 207 miliona

KM putarine, ali je Vlada RS u puteve

uložila 59,8 miliona KM manje.

Svjesni ove pojave strani kreditori su

tražili da se novac od putarine za

autoputeve izdvaja na poseban

podračun UIO BiH, dok novac za

puteve godinama služi za krpljenje

budžeta. Najnoviji zakon o akcizama

na poseban podračun odvojio je samo

dodatnih 0,05 KM za puteve, dok će se

preostalih 0,15 KM dijeliti kao i do sada.

Tako će JP Putevi RS pored novca sa

posebnog podračuna i dalje dobijati

4% prihoda od indirektnih poreza, ali s

obzirom na to da će Vlada RS ove

godine vratiti rekordnu ratu ino duga,

dodatna sredstva od 0,05 KM samo će

kompenzovati gubitak koji bi trebalo

osjetiti ovo javno preduzeće. Upravo je

ovakvo stanje bio jedan od osnovnih

razloga za dodatno povećanje

putarina jer ovo preduzeće sve teže

izmiruje postojeće obaveze.

– JP Putevi RS do sada nisu uspijevali

ispuniti obaveze iz ugovora sa EBRD-om

koji zbog toga može tražiti momentalnu

naplatu potraživanja. Tako se navodi u

izvještaju nezavisnog revizora, jer

stepen pokrivenosti dugova ne bi smio

biti manji od 1,1, a na kraju 2016.

godine iznosio je 0,53.

– Pored toga, značajan dio

investicionih ulaganja je obustavljen ili

usporen radi nedostatka finansijskih

sredstava. Ova činjenica ukazuje na

postojanje značajne neizvjesnosti koja

može da izazove sumnju u sposobnost

društva da posluje po načelu stalnosti

poslovanja. Rukovodstvo društva

smatra da će društvo uz podršku

osnivača obezbijediti neophodna

sredstva za izmirenje dospjelih obaveza,

navodi se u izvještaju nezavisnog

revizora.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


729 810

920

257 337 351

2015 2016 2017

Servis duga Republike Srpske

Servis ukupnog duga Servis ino duga

Izraženo u mil KM

Izvor: Dokument okvirnog budžeta RS

Brčko distrikt

Za razliku od entiteta koji su zakonom

odredili dio putarine koja će se zaista

koristiti za puteve, Brčko distrikt BiH još

nema jasne zakonske propise pa se

često dogodi da od putarine niti jedna

marka ne bude uložena u puteve.

Republika Srpska i Federacija BiH

uzimaju 28% – 29% prihoda od putarine

za krpljenje budžetskih rupa, dok Brčko

distrikt 72% prikupljene putarine u

posmatranom periodu nije usmjerio

nadležnom Javnom preduzeću Putevi

Brčko. Bez obzira što je Zakonom o

putevima Brčko distrikta (član 57.) jasno

definisano da je novac od naknade za

puteve iz maloprodajne cijene goriva

prihod J.P. Putevi Brčko, ovo preduzeće

u 2015. godini nije dobilo ni jednu

marku.

„Iz razloga nepostojanja odluke o

pripadnosti naknade za puteve od 0,15

KM kojom bi se utvrdio postupak

preusmjeravanja tih prihoda na račune

JP Putevi Brčko, Direkcija za

finansije nema osnova da izvrši

preusmjeravnje tih sredstava“ navodi

se u odgovoru direktora Direkcije za

finansije Brčko distrikta.

To praktično znači da se sve zavisi od

političke volje i posebnih odluka

skupštine Brčko distrikta. U poslednje

dvije godine odlukom Skupštine

prebačeno je 2.7 odnosno 3.7 miliona

KM JP Putevi Brčko dok 2015. nije

prebačena ni jedna marka od ukupno

6,8 miliona, koliko je prikupljeno na ime

putarine za puteve. Osim zakona o

putevima Brčko distrikt na namjensko

trošenje ovih sredstava obavezuje i

sporazum sa međunarodnim

kreditorima, ali novac ipak ne odlazi

nadležnom preduzeću. Finansijski i

revizorski izvještaji JP Putevi Brčko koji su

dostupni u bazi podataka

Transparentno.ba pokazuju da se

znatno manje sredstava ulaže u

puteve, a na to upozorava u svom

izvještaju i nezavisni revozor.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


„Preduzeće je u 2016. godini ostvarilo

prihode po osnovu putarine od 0,15 KM

jednokratno na osnovu odluke

skupštine Brčko distrikta BIH u iznosu od

2.700.000,00 KM.

Skrećemo pažnju na odredbu o podršci

Ugovora o podršci zajmu zaključenoj

između Brčko distrikta BiH i Evropske

banke za obnovu i razvoj, gdje je

regulisano da će Brčko distrikt BiH

osigurati da u svakoj fiskalnoj godini

prihodi preusmjereni Javnom

preduzeću koji se odnose na naknade

za puteve (putarina od 0,15 KM na 1

litar goriva) i autoputeve (0,10 KM na

promet 1 litre goriva) budu jednaki

iznosu prikupljenom od strane BiH na

ime Brčko distrikta BiH“, navodi se u

izvještaju nezavisnog revizora.

Kako u distriktu ne postoji autoput ni

preduzeće zaduženo za upravljanje

autoputevima, putarina za autoputeve

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


takođe predstavlja prihod JP Putevi

Brčko. Ta vrsta prihoda redovno se

usmjerava Javnom preduzeću koje tim

novcem servisira obaveze i održava

postojeću putnu mrežu.

Tako paradoksalno, u Brčkom novac

za gradnju autoputeva služi za

održavanje puteva, dok novac za

puteve služi krpljenju budžeta. Bez

obzira što ovi prihodi predstavljaju

dobru polaznu osnovu za razvoj putne

infrastrukture, zbog nedostatka

projekata i političke volje da se ovo

pitanje uredi ulaganja su izostala.

Skupština Brčko distrikta proteklih

godina usmjeravala je prema javnom

preduzeću samo onoliko novca koliko

je bilo potrebno da se vraćaju dugovi

za postojeće projekte, dok je ostatak

otišao u javnu potrošnju

Izvor: Transparentno.ba, 04.09.2018.

http://transparentno.ba/javnenabavke/2018/09/04/svaka-treca-marka-od-akciza-za-puteve-potrosena-za-krpljenje-budzeta/

http://transparentno.ba/javnenabavke/2018/09/04/svaka-treca-marka-od-akciza-za-puteve-potrosena-za-krpljenje-budzeta/

Stari most u Mostaru će po četvrti put

dočekati najbolje svjetske skakače i

skakačice u vodu 7. i 8. septembra u

sklopu Red Bull Cliff Diving,

najprestižnijeg svjetskog takmičenja u

visinskim skokovima.

Na INA benzinskoj

stanici Lepenica

upriličeno druženje

posjetitelja sa

skakačima Red Bull

Cliff Divinga

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Izvor: Source.ba, 05.09.2018.

U sklopu promocije ove manifestacije,

čiji je Class Plus by INA i Energopetrol

ponosni sponzor, renomirani skakači

Jonathan Paredes, Adriana Jimenez i

Lorens Listo su posjetili INA benzinsku

stanicu Lepenica, te proveli vrijeme u

druženju sa kupcima i posjetiteljima. U

toku druženja na kojem su skakači točili

gorivo, fotografirali se i dijelili

autograme Red Bull se pobrinuo za

odličnu zabavu za sve posjetitelje.

U saradnji sa Red Bull – om u sklopu

promocije manifestacije Red Bull Cliff

Diving renomirani skakači Jonathan

Paredes, Adriana Jimenez i Lorens Listo

su na INA benzinskoj stanici Lepenica

upriličili druženje u sklopu kojeg su točili

gorivo posjetiteljima, fotografirali se i

dijelili autograme.

http://www.source.ba/clanak/BiH/474684/Na-INA-benzinskoj-stanici-Lepenica-upriliceno-druzenje-posjetitelja-sa-skakacima-Red-Bull-Cliff-Divinga

http://www.source.ba/clanak/BiH/474684/Na-INA-benzinskoj-stanici-Lepenica-upriliceno-druzenje-posjetitelja-sa-skakacima-Red-Bull-Cliff-Divinga

Foto: Ilustracija


Konkurencijsko vijeće Bosne i

Hercegovine je 24. jula 2018. godine

primilo zajedničku prijavu koncentracije

koju su podnijeli "INA" Industrija nafte

d.d. Zagreb i "Prvo Plinarsko Društvo"

d.o.o. Vukovar, a koja se odnosi na

namjeru sticanja 53-55% udjela u

tvornici gnojiva "Petrokemija" d.d.

Kutina, Hrvatska, kupovinom dionica.

Ova koncentracija, prema podacima

iz prijave, imat će učinak na

relevantnom tržištu proizvodnje i

prodaje mineralnog gnojiva na

području Bosne i Hercegovine, navodi

se u informaciji Konkurencijskog vijeća

BiH te se s tim u vezi pozivaju

zainteresovani subjekti koji djeluju na

navedenom relevantnom tržištu ili svi

drugi koji imaju odgovarajuća saznanja

o tom tržištu da dostave pisane

primjedbe i mišljenja u roku od osam

dana.

Premijer FBiH Fadil Novalić i ministrica

financija Jelka Miličević posjetili u

Pločama Naftne terminale Federacije.

Obišli su pristanište teško oštećeno pri

udaru tankera koji je plovio pod

zastavom Maršalovih Otoka. Pristanište

nije u funkciji od 5. kolovoza i već sada

se osjećaju posljedice u sporoj

distribuciji nafte i naftnih derivata u

našoj zemlji.

Nafta se, doznajemo, već mjesec

dana crpi iz rezervi. Do kad, nitko ne

zna, budući da nije počela obnova

pristaništa. Najmanje jedan mjesec

pristanište neće moći prihvatiti brodove

s naftom. To se već itekako osjeti.

"To stajanje je prouzročilo veće

troškove na strani dobavljača nafte u

Federaciji i kompletnoj BiH i to već ovih

dana mi osjetimo na benzinskim

pumpama - 5 feninga više", navodi

Novalić.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

12

Preuzimanje

Petrokemije imat

će učinak i na bh.

tržištu

Foto: Ilustracija

Izvor: Indikator.ba, 06.09.2018.

Novalić i Miličević

posjetili u Pločama

Naftne terminale

Federacije

Foto: Terminali Federacije

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=21021&naslov=Preuzimanje

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=21021&naslov=Preuzimanje

Foto: Ilustracija


Troškovi rastu jer se nafta dovozi

cestovnim putem iz Rijeke, Siska i Kopra.

Tanker je još u luci i ne može isploviti

dok problem štete ne bude riješen.

Čelništvo Naftnih terminala Federacije

zajedno s Lukom Ploče podnijeli su

odštetni zahtjev koji iznosi oko 97

milijuna kuna.

"Prvostepena je presuda bila, zaustavila

je brod i teret koji se nalazi u Luci Ploče

i čekamo rješenje kako bi strana koja je

prevozila naftu dobavila bankovne

garancije ili neki drugi način", ističe

Džemal Bašić, predsjednik Skupštine

NTF-a.

Ipak, Terminali ne mogu čekati, te se

moraju iznaći sredstva da bi problem

bio saniran.

"Mi ćemo sigurno naći neka

interventna sredstva, neće to biti

sredstva koja će riješiti kompletnu štetu,

ali će sigurno pomoći i NTF-u da

osposobie kapacitet i zaradie plaću za

djelatnike", dodaje Miličević.

Svaki novi dan bez pristajanja tankera

znači i nove troškove i to ne samo za

Federaciju i Bosnu i Hercegovinu, nego

i za Republiku Hrvatsku.

Federalni ministar prometa i

komunikacija Denis Lasić kazao je u

intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista

kako su se povećanjem trošarina na

gorivo krajem prošle godine stvorili

uvjeti za financiranje brojnih dionica

autoceste na koridoru Vc koje prije nije

bilo moguće financirati i graditi.

"Nakon usvajanja izmjena i dopuna

Zakona o trošarinama krenulo se u

intenzivne pregovore s međunarodnim

financijskim institucijama, posebice

EBRD-om i EIB-om, za zatvaranje

financijske konstrukcije na gotovo svim

dionicama koridora Vc. Do sada su

izgrađena i u upotrebi 102 km koridora,

a trenutačno se radovi izvode na

poddionicama: Svilaj - Odžak, II. faza

(10,4 km, vrijednost 77,2 milijuna KM),

Drivuša - Klopče (2,23 km, vrijednost

61,9 milijuna KM), Klopče - Donja

Gračanica (5,8 km, vrijednost 204,7

milijuna KM), a uvođenje izvođača u

posjed i početak radova očekuje se na

dijelu Buna - Počitelj (7,2 km, vrijednost

64,6 milijuna KM)", istaknuo je Lasić.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

13

Izvor: Federalna.ba, 05.09.2018.

Lasić: 173 milijuna

eura za

modernizaciju

magistralnih cesta

u FBiH

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/248948/obnova-pristanista-jos-nije-pocela


Foto: Ilustracija


Dodao je kako su u tijeku aktivnosti na

odabiru izvođača radova, kao i za

nabavu konzultantskih usluga nadzora

na dionici Počitelj - Zvirovići

(Međugorje).

Eksproprijacija na toj dionici izvršena je

gotovo 90 posto, a izgradnja 11

kilometara te dionice iznimno je važna

zbog preusmjeravanja prometa s

magistralne ceste M17 na autocestu

prema Graničnom prijelazu Bijača,

dodao je Lasić.

Osvrnu se i na stanje magistralnih cesta

na kojima se odvija 85 posto prometa u

Federaciji BiH, podsjetivši da je

najvećem dijelu mreža magistralnih

cesta izgrađena u razdoblju od 1968.

do 1975. godine te da je prosječna

starost mostova 45, a tunela 40 godina.

"JP Ceste FBiH pripremile su program

modernizacije magistralnih cesta FBiH,

koji je preko Ministarstva prometa

upućen Vladi FBiH. Kreditna sredstva

planirana za program modernizacije

iznose 173 milijuna eura te su dobivena

od EBRD-a (73 milijuna eura nakon

usvajanja trošarina) i EIB-a te Svjetske

banke - 100 milijuna eura", kazao je

ministar Lasić.

Tim velikom projektom, dodao je Lasić,

predviđena je modernizacija

određenih dionica te izgradnja

obilaznica oko Bugojna, Donjeg

Vakufa, Gruda, Livna, kao i prve faze

obilaznica oko Cazina, Kiseljaka i

Goražda.

Također, planirani su radovi na južnoj

obilaznici oko Mostara, izgradnja prve

faze ceste između Graničnog prijelaza

Izačić i Bihaća, koja se vezuje na

planiranu obilaznicu Bihaća i izgradnju

prve faze ceste Bihać - Bosanska

Krupa, kazao je Lasić.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

14

Izvor: Akta.ba, 10.09.2018.

Foto: Ilustracija

https://www.akta.ba/investicije/lasic-173-milijuna-eura-za-modernizaciju-magistralnih-cesta-u-fbih/93999

https://www.akta.ba/investicije/lasic-173-milijuna-eura-za-modernizaciju-magistralnih-cesta-u-fbih/93999

Evropska unija odredila je nove

zahtjeve za dodatno označavanje

goriva na vozilima i na pumpama za

punjenje goriva te podržala reviziju

pratećih normi za označavanje.

Tako će se od oktobra 2018.g. u

državama članicama EU i članicama

CEN-a pojaviti jedinstvene i usklađene

oznake za goriva na novoproizvedenim

vozilima, u priručniku vlasnika vozila te

na svim javnim pumpama za punjenje

benzinskih, dizelskih i plinovitih goriva.

Obavezne identifikacijske oznake su:

krug za motorne benzine, kvadrat za

dizelska goriva i romb za plinovita

goriva.

Gorivo za benzinske motore obilježava

se slovom "E" , gorivo za dizel motore

kvadratom "B" a gas već poznatom

oznakom (npr. CNG ili LPG). Unutar

kruga i kvadrata za tečna goriva,

pored slova, nalazi se I brojka koja

pokazuje postotak bio-komponente.

Na benzinskim pumpama možemo

vidjeti E5 kod Natural 95 i B7 najčešće

uz dizel.

One su samo vizualno pomagalo

potrošačima prilikom provjere da su

ispravno odabrali odgovarajuće gorivo

za svoje vozilo te neće zamijeniti

dosadašnji način označavanja

kvalitete ili komercijalni naziv goriva.

Izvor: 6yka.com, 12.09.2018.

EU: Od oktobra će

na svim pumpama

biti i nove oznake

za benzin, dizel i

plin

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Ilustracija

http://www.6yka.com/novost/144153/eu-od-oktobra-ce-na-svim-pumpama-biti-i-nove-oznake-za-benzin-dizel-i-plin

http://www.6yka.com/novost/144153/eu-od-oktobra-ce-na-svim-pumpama-biti-i-nove-oznake-za-benzin-dizel-i-plin

Regulatorna komisija za energiju u

Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK

izdala je gospodarskim društvima "Hifa-

oil" d.o.o. Tešanj i "Trgošped" d.o.o.

Kakanj izmijenjene i dopunjene dozvole

za rad (licencije) za transport naftnih

derivata cestovnim prometom, zbog

promjene transportnih jedinica kojima

se obavlja licencirana djelatnost.

U postupak javne rasprave upućena su

tri dokumenta, i to: nacrt dozvole za

rad za proizvodnju električne energije

za "Elektro-Solar", vlasnika Fehima

Suljanovića, nacrt dozvole za rad za

proizvodnju električne energije u

mikropostrojenjima OIE za PTP "Šola"

d.o.o. Tomislavgrad i nacrt dozvole za

opskrbu električnom energijom –

dozvole II. reda za JP Elektroprivreda

BiH d.d. – Sarajevo.

Zbog neotklanjanja nedostataka u

danom roku, FERK je na današnjoj

sjednici donio Zaključak po Zahtjevu za

FERK izdao izmijenjene i dopunjene dozvole

za rad za transport naftnih derivata

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Mostarski.ba

Izvor: Akta.ba, 12.09.2018.

izdavanje dozvole za rad (licencije) za

skladištenje naftnih derivata osim LPG-a

podnositelja zahtjeva RMU "Kakanj"

d.o.o. Kakanj, prema kojem se smatra

kako zahtjev nije ni podnesen.

Sukladno zakonskoj obvezi Operator

distribucijskog sustava obvezan je

dostaviti FERK-u kratkoročne i

dugoročne (inovirane) planove razvitka

i izgradnje distribucijske mreže u roku od

30 dana nakon usvajanja istih od

nadležnih tijela društva. FERK je na

današnjoj sjednici odobrio Plan razvitka

i izgradnje distribucijske mreže za 2018.

godinu JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d.

Mostar.

FERK je donio i rješenje po žalbi kupca

na akt koji je donijelo JP Elektroprivreda

BiH d.d. – Sarajevo, navodi se u

priopćenju iz FERK-a.

https://www.akta.ba/vijesti/ferk-izdao-izmijenjene-i-dopunjene-dozvole-za-rad-za-transport-naftnih-derivata/94083

https://www.akta.ba/vijesti/ferk-izdao-izmijenjene-i-dopunjene-dozvole-za-rad-za-transport-naftnih-derivata/94083

USAID investira u razvoj energetskog

sektora BiH oko devet miliona dolara,

rečeno je danas tokom potpisivanja

memoranduma o razumijevanju

između „BH-Gasa“ i Misije USAID-a.

Šef Misije USAID-a u BiH Piter Dafi (Peter

Duffy) ovom prilikom kazao je da

stabilno snabdijevanje energentima je

ključno za razvoj privrede u BiH.

- To je razlog zbog kojeg USAID već

dugo godina podržava razvoj

energetskog sektora. Kako bi bh.

kompanije imale priliku da se

razvijaju, potrebno je da imaju

stabilnu isporuku energije. Naravno i

plin je vrlo bitan u tom smislu, upravo

zbog toga mi smo odlučili ozvaničiti

saradnju s „BH-Gasom“ – pojasnio je

Dafi.

Dodao je da što više mogućnosti i

prilika bude dostupno privredi, to će BiH

moći adekvatnije odgovoriti

promjenama na energetskom tržištu.

- Memorandum s „BH-Gasom“ odnosi

se na pomoći u donošenju strateških

odluka, privlačenju investitora i

izgradnji infrastrukture. Na taj način

nastojimo postići

Devet miliona dolara za razvoj energetskog

sektora u BiH

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Ilustracija

Izvor: Avaz.ba, 12.09.2018.

optimalne uvjete na tržištu. Želimo

osigurati stabilno snabdijevanje

plinom, ali i drugim energentima.

Ukupna vrijednost svih projekata

USAID-a u energetskom sektoru je oko

devet miliona dolara. Predviđeno je

da projekti traju još dvije godine, ali

sam siguran da će i nakon 2020.

godine nastaviti podržavati razvoj

energetskog sektora u BiH – naglasio

je Dafi.

Direktor „BH-Gasa“ Jasmin Salkić

istakao je da je cilj potpisivanja ovog

memoranduma da se ozvaniči da

USAID, zajedno s Vladom SAD, stoji na

raspolaganju kako bi se prevazišle sve

zakonske i infrastrukturne prepreke.

- Prvenstveno se radi o podršci projektu

Južne plinske interkonekcije s

Hrvatskom. To je osnovni projekt na

kojem će se raditi, a uz podršku Vlade

FBiH. Radi se o velikom projektu

izgradnje plinovoda koji je duži od 160

kilometara. Planirana je njegova

izgradnja u jednom komadu, dakle bez

parcijalne izgradnje. Radi se o

najznačajnijem infrastrukturnom

projektu u BiH još od kraja rata –

pojasnio je Salkić.

https://avaz.ba/vijesti/bih/413385/devet-miliona-dolara-za-razvoj-energetskog-sektora-u-bih

https://avaz.ba/vijesti/bih/413385/devet-miliona-dolara-za-razvoj-energetskog-sektora-u-bih

Federalna vlada usvojila je danas na

sjednici u Sarajevu informaciju o

nastavku aktivnosti Federalnog

ministarstva trgovine s ciljem osiguranja

ekonomski opravdane visine marže u

maloprodajnim cijenama naftnih

derivata u Federaciji BiH.

Kako je navedeno, ovo ministarstvo je

od 27.8. do 11.9. 2018. godine primilo

oko 570 obrazaca za promjenu

maloprodajne cijene goriva od ukupno

683 benzinske pumpe u Federaciji BiH,

a promjena se odnosila na povećanje

cijena za 0,05 KM/Iitru za dizel goriva i

BMB 95.

Dana 4.9.2018. godine održan je treći

redovni sastanak s distributerima

naftnih derivata na kojem su

sagledana aktuelna kretanja na

relevantnom tržištu i razlozi

poskupljenja.

Učesnici sastanka prvenstveno su se

referirali na rast cijene barela i kursa

dolara.

Vlada FBiH usvojila informaciju o cijenama

naftnih derivata u FBiH

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Ilustracija

Navedeno je da je barel nafte

28.8.2018. godine na svjetskom tržištu

koštao 76,21 dolara po kursu od 128,13

KM, da bi 11.9. dostigao cijenu od 77,37

dolara uz kurs od 130,78 KM.

Prezentirani su i podaci da je u januaru

ove godine cijena barela sirove nafte

bila 69,05 dolara, kad je litar benzina na

benzinskim pumpama bio 1,98 KM uz

maržu od 17 posto, da bi cijena sirove

nafte 6. septembra bila 77,18 dolara,

cijena benzina 95 od 2,31 KM, uz maržu

od 10,92 posto.

U informaciji je navedeno da su se u

periodu nakon 27.8.2018. godine rast

cijene barela i rast kursa dolara odrazili

na visinu rafinerijskih cijena derivata.

Naime, prema Jedinstvenim carinskim

ispravama (JCI), koje Uprava za

indirektno oporezivanje BiH sedmično

dostavlja ovom ministarstvu, nabavne

cijene derivata iskazane na ovom

carinskom dokumentu su za dizele bile

više za oko 0,05 KM, a za BMB 95 oko

0,02 KM po litru.

Također, prema dostupnim podacima,

trenutna veleprodajna cijena u

skladištu Podlugovi (bez obračunatih

troškova prevoza do benzinskih pumpi,

maloprodajne marže i bez

obračunatog PDV-a), za BMB 95 iznosi

1,7383 KM/litru, a za dizel 1,7865

KM/litru. Prema istim izvorima,

veleprodajna cijena na dan 6.6.2018.

godine je iznosila za BMB 95 1,7265

KM/litru, a za dizel 1,7217 KM po litru.

Dakle, došlo je do povećanja

veleprodajne cijene ovih derivata u

iznosu povećanja nabavne cijene.

Istaknuto je i da je havarija u Luci Ploče

jedan od posljednjih eksternih faktora

koji je doveo do povećanja cijena

naftnih derivata.

Navedeno je i da su se zbog toga

distributeri opredijelili za druge, ali i

skuplje alternativne izvore nabavke, što

je dovelo do uvećanja nabavne cijene

za troškove transporta.

Transportni troškovi iz Kopra do bh.

granice iznose 0,08 KM/litru, a kod

nabavke iz Luke Ploče svega 0,02 KM

po litru.

Nakon poskupljenja 27.8.2018. godine,

maloprodajne cijene na benzinskim

pumpama u Federaciji BiH kreću se u

rasponu od 2,21 KM do 2,36 KM po litru,

dok je prosječna maloprodajna marža

za oba derivata ostala ista kao u

augustu 2018. godine (0,23 KM po litru).

Nadležna inspekcija je, po nalogu

ovog ministarstva, pojačala nadzor na

benzinskim pumpama, s naglaskom na

provjere da li se istaknuta cijena

podudara sa onom na pumpnom

aparatu i na fiskalnom računu, te da li

benzinske pumpe ispravno navode

maloprodajne cijene na i marže na

obrascima, saopćeno je iz Ureda za

odnose s javnošću Vlade FBiH.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Ilustracija

Izvor: Biznisinfo.ba, 13.09.2018.

Šarović o otplati

duga za plin Ruskoj

FederacijiMinistar vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH Mirko Šarović je danas u

Sarajevu izjavio novinarma da pitanje

otplate duga za plin Ruskoj Federaciji

vjerovatno ostaje za nove vlade, za

nove administracije, ali stoji uvijek na

stolu i taj dug treba da vratimo.

Odgovarajući na novinarsko pitanje šta

je s raspodjelom duga za plin Ruskoj

Federaciji između Federacije BiH i RS-a,

kazao je da su pravi sagovornici za taj

odgovor premijeri entiteta, te da se u

više navrata obraćao na ove dvije

adrese i tražio da se postigne sporazum

i počne vraćati dug prema Ruskoj

Federaciji koji je evidentan.

- Ruska strana je suzdržana i rekao bih

ne insistira, traži od BiH da nađe rješenje

i počne otplaćivati potrošeno unazad

20 ili 25 godina. Vrlo lako smo uzeli

novac koji je ruska strana dala za

klirinški dug, potrošili smo to odmah. Bili

smo nespremni da dio toga damo za

otplatu plina - kazao je Šarović.

Dodao je da su to „naša posla“, naš

način razmišljanja.

Izvor: Source.ba, 18.09.2018.

https://www.biznisinfo.ba/vlada-fbih-usvojila-informaciju-o-cijenama-naftnih-derivata-u-fbih/

https://www.biznisinfo.ba/vlada-fbih-usvojila-informaciju-o-cijenama-naftnih-derivata-u-fbih/

http://www.source.ba/clanak/BiH/475753/%C5%A0arovic-o-otplati-duga-za-plin-Ruskoj-Federaciji

http://www.source.ba/clanak/BiH/475753/%C5%A0arovic-o-otplati-duga-za-plin-Ruskoj-Federaciji

Predstavnici kompanije Holdina d.o.o.

Sarajevo svečano su obilježili završetak

prve faze modernizacije postrojenja

Podlugovi u okolini Sarajeva, u prisustvu

delegacije INA Grupe, poslovnih

partnera i predstavnika lokalne

zajednice.

Vrijednost investicije prve faze procesa

iznosi 5 miliona KM koja je imala za cilj

podizanje standarda sigurnosti, zaštite

okoline i ljudi.

Tokom svečanosti, zvanicama se

obratio Juraj Polić, izvršni direktor za

veleprodaju Holdine: "Jedan od ciljeva

našeg poslovanja je podizanje

standarda kvalitete usluga i proizvoda

koje pružamo našim partnerima i

kupcima na tržištu Bosne i Hercegovine.

Dodatno, kao društveno odgovorna

Holdina okončala prvu fazu modernizacije

postrojenja u Podlugovima

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Holdina

kompanija koja posluje po najvišim

standardima sigurnosti, zaštite okoliša i

ljudi, s ponosom možemo reći kako

Podlugovi zadovoljavaju najstriktnije

norme i standarde iz ove oblasti. Sretni

smo što kupci prepoznaju naše napore

usmjerene ka osiguranju najboljih

uvjeta poslovanja, te je ovaj projekt

jedna u nizu aktivnosti kojima

opravdavamo njihovo dugogodišnje

povjerenje".

Postrojenje Podlugovi, smješteno u

blizini Sarajeva, ima tradiciju poslovanja

dugu 50 godina, opskrbljuje naftom i

naftnim derivatima tržište Bosne i

Hercegovine. U sklopu postrojenja vrši

se i distribucija ulja i maziva za

veleprodajne kupce.

Izvor: Indikator.ba, 13.09.2018.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=21110&naslov=Holdina

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=21110&naslov=Holdina

Plinacro je započeo s drugom fazom

revitalizacije 6,1 km dugog plinovoda

Kozarac-Stružec u Moslavini. Kako

izvještavaju iz te javne tvrtke, nakon što

su tijekom protekla dva tjedna završeni

zemljani radovi, u ponedjeljak se na 14

lokacija duž plinovoda započelo s

ugradnjom fleksibilnih cijevi u postojeći

čelični plinovod, izgrađen 1970.

Time je, kažu, Plinacro postao prvi

operator plinskog transportnog sustava

(OTS) u Europi koji fleksibilne cijevi,

prvenstveno zbog manje duljine i

promjera plinovoda, koristi za transport

plina za krajnjeg korisnika, u ovom

slučaju Inu. U odnosu na izgradnju

novog plinovoda, prednosti korištenja

fleksibilnih cijevi, odnosno njihovog

uvlačenja u postojeći plinovod,

prvenstveno su skraćeno vrijeme

realizacije projekta te niži troškovi

održavanja.

Pri tome, bitno je istaknuti da se ova

tehnologija u svijetu u gotovo 70 posto

slučajeva koristi u offshore industriji, dok

se u onshore industriji ona prvenstveno

koristi u tehnološkim procesima

proizvodnje nafte, naftnih derivata i

plina. Budući da se, zasad, ne

proizvode fleksibilne cijevi tolikih

promjera, primjena navedene

tehnologije još nije moguća na

Plinacrovim magistralnim plinovodima.

Završetkom radova, koji su predviđeni

do 1. listopada ove godine, plin će se,

kao i ranije, od Plinacrova plinskog

čvora (PČ) Kozarac transportirati do

Plinacrove mjerne stanice (MS),

smještene u sklopu Inine kompresorske

stanice (KS) Stružec.Izvor: Energypress.net, 19.09.2018.

Plinacro započeo s

novim načinom

prijevoza plina

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Navedena revitalizacija plinovoda bila

je nužna, prvenstveno zbog starosti

plinovoda, načina njegove izgradnje

te činjenice da je njime bilo sve teže

ostvarivati siguran i pouzdan transport

prirodnog plina.Plinacro i rumunjska

tvrtka SC Euro Gas Systems potpisali su

početkom rujna ugovor o isporuci

glavne opreme za izgradnju

kompresorske stanice kod Velike Ludine

u Moslavini, a vrijednost ugovora je oko

8,2 milijuna eura.

Iz Plinacroa su pojasnili da se ugovor

odnosi na isporuku, ugradnju, puštanje

u rad i održavanje glavne opreme (tri

kompresorske jedinice) za prvu

kompresorsku stanicu (KS1) na

hrvatskom plinskom transportnom

sustavu. Ugovor s Rumunjima je, kažu,

rezultat međunarodnog javnog

natječaja na kojem je SC Euro Gas

Systems bila najpovoljniji ponuđač, a

potpisali su ga predsjednik uprave

Plinacra Ivica Arar i direktor EGS-a

Roger Herman Wachter.

Podsjećaju da su građevinski radovi

započeli početkom kolovoza, a

potpisivanjem ugovora inicirana je

završna faza u realizaciji projekta.

Naime, izgradnjom KS1 povećat će se

sigurnost opskrbe svih korisnika

Plinacrova transportnog sustava,

omogućiti povećanje fleksibilnosti

upravljanja postojećim transportnim

kapacitetima te racionalno povećanje

kapaciteta prema potrebama tržišta.

Pored toga, kažu u Plinacrou, osigurat

će se uspostava stalnog dvosmjernog

kapaciteta na postojećoj interkonekciji

između Hrvatske i Mađarske, na pravcu

Donji Miholjac – Dravaszerdahely, što

će omogućiti i otpremu plina s

budućeg LNG terminala na Krku prema

Mađarskoj i trećim zemljama.

http://www.energypress.net/plinacro-zapoceo-s-novim-nacinom-prijevoza-plina/

http://www.energypress.net/plinacro-zapoceo-s-novim-nacinom-prijevoza-plina/

Vlada Federacije BiH je, u funkciji

Skupštine Razvojne banke FBiH, donijela

dvije odluke o odobravanju izdvajanja

sredstava ostvarenih prodajom

poduzeća iz nadležnosti Agencije za

privatizaciju u FBiH deponiranih na

transakcijskom računu posebnog

fonda Razvojne banke FBiH otvorenog

kod Centralne banke BiH. Sredstva su

namijenjena za projekte iz oblasti

zdravstva i obrazovanja na području

Federacije BiH.

Vlada je, također u funkciji Skupštine

Razvojne banke FBiH, donijela odluke

da iz istog fonda bude izdvojeno

300.000 maraka gospodarskom društvu

iz oblasti namjenske industrije PS Vitezit

d.o.o. Vitez, s ciljem omogućavanja

nabavke sirovina i repromaterijala za

proizvodnju i održavanje kontinuiteta

proizvodnje.

Naftnim terminalima Federacije d.o.o.

Ploče za sanaciju šteta nastalih uslijed

havarije brodo-priveza odobreno je

2.015.368,96 maraka, a ova sredstva

će, ujedno, biti iskorištena za

povećanje kapitala u Naftnim

terminalima Federacije.

Ova odluka je donesena nakon Izvor: Biznis.ba, 21.09.2018.

Vlada FBiH za naftne terminale odobrila

2.015.368,96 maraka

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Ilustracija

sastanka s premijerom FBiH,

federalnom ministricom financija,

federalnim ministrom energije,

rudarstva i industrije FBiH i Skupštinom

NTF-a d.o.o. Ploče 5.9.2018. godine u

Pločama, te zahtjeva NTF-a d.o.o. od

11.9.2018. godine). Osim sanacije

štete, ova financijska pomoć bit će

iskorištena i za sanaciju infrastrukture

Terminala, kako bi što prije mogli

početi s radom i, tako, normalizirati

stanje i opskrbu tržišta FBiH naftnim

derivatima.

Federalna vlada je Federalnom

ministarstvu obrazovanja i znanosti

odobrila izdvajanje 50.000 maraka iz

tekuće rezerve za podršku radu

Međureligijskog vijeća BiH.

Iz tekuće rezerve je odobreno

Federalnom ministarstvu zdravstva

260.000 maraka za realizaciju projekta

NeurNet s ciljem poboljšanja

zdravstvenih usluga za pacijente s

uznapredovalom fazom Parkinsove

bolesti, priopćeno je iz Ureda za

odnose s javnošću Vlade Federacije

BiH.

http://biznis.ba/vlada-fbih-za-naftne-terminale-odobrila-2-015-36896-maraka/

http://biznis.ba/vlada-fbih-za-naftne-terminale-odobrila-2-015-36896-maraka/

Da je Bosni i Hercegovini nužno

potrebna reforma energetskog sektora

zbog evidentnog zastoja u procesu

reformi pokazuju i preporuke koje je

usvojio Predstavnički dom

Parlamentarne skupštine BiH, a Vijeće

ministara primilo k znanju i zadužilo

Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa da prate njihovu

provedbu.

Piše: Hana Imamović

Četiri ključne preporuke koje su usvojili

poslanici uz tehničku pomoć USAID-

ovog projekta Investiranje u sektor

energije odnose se na strategiju razvoja

energetskog sektora, energetsku

efikasnost, ubrzanje reformi

energetskog sektora donoseći i

implementirajući zakone koji su od

ključne važnosti za ispunjavanje uvjeta

iz sektora energetike za pristupanje EU i

ispunjavanje obaveza iz Ugovora o

osnivanju Energetske zajednice te

otklanjanje prepreka za investiranje u

energetski sektor.

Međutim, kako je u intervju za Fenu

kazao pomoćnik ministra u Sektoru za

energetiku Ministarstva vanjske trgovine

i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić,

da bi se te preporuke implementirale

nužno je usvojiti strateške dokumente.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Okvirnu

strategiju energetskog sektora BiH do

2035. godine što je veliki napredak, ali i

rezultat stalnih konsultacija sa izvršnom i

zakonodavnom vlasti, a jedna od

preporuka je i stavljanje energetske

efikasnosti u prvi plan.

– Da bi se ta preporuka implementirala

nužno je usvojiti ili izmijeniti zakone koji

Softić: BiH je jedna od energetski

najneefikasnijih zemalja jugoistočne Evrope

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


bi dodijelili regulatornim komisijama za

energiju ulogu i nadležnost za

energetsku efikasnost, a to je važno jer

je BiH jedna od energetski

najneefikasnijih zemalja u jugoistočnoj

Evropi – pojasnio je Softić.

Državni račun za energiju iznosio je 2,1

milijardu eura u 2008. godini, što

predstavlja gotovo 20 posto bruto

društvenog proizvoda (BDP) zemlje, a

što je tri puta više nego u Sjedinjenim

Američkim Državama ili Evropskoj uniji.

Softić je napomenuo da ukoliko se

država fokusira na energetsku

efikasnost to će predstavljati veliku

korist za razvoj poduzetništva i stvaranje

novih radnih mjesta, a usvajanjem

preporuka vrijeme potrebno za

izgradnju novih energetskih objekata

bilo bi kraće, postupak jednostavniji,

dok bi investitori imali informacije o

dozvolama i sve to omogućilo bi

realizaciju značajnih energetskih

projekata potrebnih za razvoj privrede.

Moderan energetski sektor zahtijeva da

svi sudionici aktivno doprinose

njegovom razvoju, javne službe kroz

postavljanje transparentnog i efikasnog

zakonskog okvira, a regulatori kroz

transparentnu primjenu poticajnih

regulatornih mehanizama koji će

poticati regulirane privredne subjekte

da unapređuju poslovanje.

BiH je još 2006. godine potpisala Ugovor

o osnivanju Energetske zajednice, ali

već dugo zaostaje u reformama kao i

usklađivanju s trećim energetskim

paketom u sektorima električne

energije i gasa.

– Poseban je problem donošenje

zakona koji će definirati sektor gasa na

nivou koji je u nadležnosti BiH, a čije

donošenje je već dugo u zastoju, ali

usvajanje energetske strategije

omogućilo je BiH da koristi novac izrazličitih fondova. Iznos moguce

pomoci EU za grantove zavisit c e od

kvaliteta projekata, kao i napretka BiH

u ispunjavanju obaveza – kazao je.

Izrazio je očekivanje da će projekti

predloženi za razvoj sektora odražavatiprioritete za finansijsku pomoc EU u

energetskom sektoru, kao što je i

naznačeno u nedavno objavljenom

IPA II Revidovanom indikativnom

strateškom dokumentu za BiH na

osnovu kojeg za BiH je za oblati zaštite

životne sredine, klimatskih akcija i

energiju na raspolaganju 63,2 miliona

eura.

– Samo uz ciljanu efikasnost sektora i

korištenje resursa BiH može pozicionirati

energetiku kao motor stabilnosti i

održivog razvoja ekonomije. Očekuje se

da će sekundarni efekti dovesti do

zapošljavanja, smanjenja javnog

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


duga i povećanja konkurentnosti –

naglasio je Softić.

Govoreći o benefitima reforme

energetskog sektora, kazao je da se

očekuje unapređenje efikasnosti i

ekonomičnosti rada kompanija u

energetskom sektoru, a sam sektor će

se bolje pozicionirati u regionu ukoliko

se reformom omogući uspostavljanje

efikasnog i transparentnog tržišta

energentima.

– Bolje pozicioniranje kompanija iziskuje

i potrebu za novim pozicijama odnosno

radnim mjestima. Također, veći broj

transakcija, bolje poslovanje kompanija

znači povećanje poreza za državu, a

posljedično i bolje uvjete za građane

ove zemlje – istaknuo je, ocjenjujući da

energetski sistem BiH može i mora nositi

ključnu ulogu u unapređenju ukupne

ekonomije.

S obzirom na intenzitet i obim uticaja

koji reforma energetskog sektora ima

na cjelokupno društvo, Softić smatra

da je nužno da svi sudionici, šira

javnost, kao i potrošači razumiju

Foto: Ilustracija

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


promjene u osposobljavanju nadležnih

institucija za uspostavu i provedbu

novog pravnog i regulatornog okvira.

Osvrnuo se i na činjenicu da su direktna

strana ulaganja u BiH značajno manja

nego u drugim zemljama regije, a

jedan od uzroka je i manje povoljna

investicijska klima te administrativno-

pravne prepreke.

Naveo je da su pojednostavljenje

postupka ishođenja dozvola,

transparentan i uređen energetski

sektor te politika zemlje usmjerena na

energetsku efikasnost signali

investitorima da ulažu u BiH, a ulaganje

i razvoj zemlje zasnovan na jasnim

strateškim smjernicama omogućit će

nova radna mjesta i biti razlog da

mladi ljudi ostanu u državi i grade

budućnost.

Izdvojio je i nekoliko projekata koji bi

trebali biti realizirani, a to su Projekat RS

(Bajina Bašta) – BiH (Višegrad),

definirani su i brojni planovi razvoja

gasnog sektora širom države uključujući

i zemlje u okruženju.

Južna interkonekcija BiH i Hrvatske

(Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi

Travnik / Travnik s odvojkom za Mostar)

je od najvećeg prioriteta za Federaciju

BiH, s obzirom da se zasniva na

konceptu diversifikacije izvora i

pravaca radi osiguranja sigurnosti

opskrbe prirodnim gasom.

Predviđena trasa gasovoda

Slobodnica – Brod – Zenica, Sjeverna

interkonekcija također predstavlja visoki

fokus za Federaciju BiH. Međutim, dio

trase koji bi se spojio na gasovodni

sistem Hrvatske, i prolazio teritorijem

Republike Srpske prema Federaciji BiH

je na niskom fokusu za Republiku Srpsku.

– Projekti Sjeverne i Južne interkonekcije

planirane kao reverzibilni (ulaz – izlaz) uz

očekivani period puštanja u rad do

2025. godine – dodao je Softić.

Uz Sjevernu i Južnu interkonekciju, za

FBiH je također relevantan projekat

Zapadne interkonekcije na srednjem

nivou fokusa, a podrazumijeva dvije

faze i to trasu Rakovica – Tržac –

Bosanska Krupa uz odvojke prema

Bihaću i Velikoj Kladuši te nastavak

gasovoda nižeg prioriteta prema

mjestima Bosanska Krupa – Ključ te

Ključ – Bosanski Petrovac i Pećigrad –

Bužim.

Također je razmatrana mogućnost da

se eventualno u budućnosti ovaj

gasovod spoji preko teritorija Republike

Srpske s planiranim gasovodom Travnik

– Jajce. Realizacija dvije faze Zapadne

interkonekcije je planirana u periodu

do 2025. ili 2030. godine.

Za entitet Republika Srpska je također

cilj podizanje važnosti prirodnog gasa u

privredi gdje je prvi fokus i nova

interkonekcija sa Srbijom u području

Bijelјine i izgradnja gasovoda Bijelјina –

Luka i dalje, a za taj entitet prioritetna

je gasifikacija Bijeljine, te završetak

gasne infrastrukture Šepak – Bijelјina.

– Slijedi gasifikacija Gornjeg Podrinja.

Kao najniži fokus za Republiku Srpsku je

opcija povezivanja sa sjeverom

Hrvatske preko interkonekcije

Slobodnica – Brod, te mogućnost

gasofikacije grada Trebinje ukoliko

bude ekonomske opravdanosti

projekta – zaključio je u intervjuu za

Fenu pomoćnik ministra u Sektoru za

energetiku Ministarstvo vanjske trgovine

i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić.

Izvor: Nezavisni.ba, 23.09.2018.

http://www.nezavisni.ba/softic-bih-je-jedna-od-energetski-najneefikasnijih-zemalja-jugoistocne-evrope/

http://www.nezavisni.ba/softic-bih-je-jedna-od-energetski-najneefikasnijih-zemalja-jugoistocne-evrope/


Neto dobit ruskog proizvođača gasa

Gazproma više je nego

upeterostručena u drugom tromjesečju

zahvaljujući višim cijenama energije.

Gazprom je drugo tromjesečje zaključio

s neto dobiti od 3,26 mlrd EUR, što je

pet puta više nego što su zabilježili u

istom razdoblju prošle godine.

U Gazpromu navode da su u prvoj

polovini godine u Evropsku uniju i Tursku

isporučili više od 101 milijarde kubičnih

metara zemnog gasa, šest posto više

nego u istom razdoblju prošle godine,

napominjući da to odgovara udjelu u

evropskom tržištu od 34 posto.

Navode i da je prosječna cijena gasa

namijenjenog izvozu u prvoj polovini

ove godine porasla za četvrtinu u

odnosu na isto prošlogodišnje

razdoblje, na prosječnih 13.858 rubalja

za 1.000 kubnih metara gasa.

EU namjerava da pređe sa dolara na

euro prilikom kupovine nafte od Irana,

tvrdi diplomatski izvor u Briselu.

“Raspolažem informacijama da EU

namjerava da prilikom plaćanja iranske

nafte pređe sa dolara na euro”, naveo

je za “Sputnjik” ovaj izvor.

Evropska trojka /Francuska, Njemačka i

Velika Britanija/ i Iran dogovorili su se

da naprave program jačanja

ekonomskih veza kao odgovor na

izlazak SAD iz nuklearnog sporazuma,

navodi visoki predstavnik EU za spoljnu

politiku i bezbjednost Federika

Mogerini.

Isto će učiniti i Venecuela

Državna kompanija PDVSA je zatražila

od svojih partnera da otvore račune uevropskoj valuti za placanje izvoznih

sirovina, prenose svjetski mediji.

Izvoznici nafte iz Venecuele vec su

počeli da otvaraju račune u eurima. Uzpomoc te mjere venecuelanske vlasti

se nadaju da c e zaobic i sankcije SAD,

prenosi B92.

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro

je nedavno i najavio da namjerava da

napravi svjetsku valutu koja bi mogla

da postane alternativa dolaru.

Dobit kompanije

Gazprom

upetostručena u

drugom kvartalu

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

28

Foto: Ilustracija

Izvor: Poslovnenovine.ba, 01.09.2018.

Sa Dolara prelaze

na Euro

Izvor: Prijedor24.com, 05.09.2018.

http://poslovnenovine.ba/2018/08/31/dobit-kompanije-gazprom-upetostrucena-u-drugom-kvartalu/

http://poslovnenovine.ba/2018/08/31/dobit-kompanije-gazprom-upetostrucena-u-drugom-kvartalu/

http://prijedor24.com/sa-dolara-prelaze-na-euro/

http://prijedor24.com/sa-dolara-prelaze-na-euro/

Izvor: Poslovnisvijet.ba, 07.09.2018.

Nigerija spada među zemlje sa

najznačajnijim rezervama nafte i plina

na afričkom kontinentu, javlja

Anadolija.

Od 1971. godine Nigerija je članica

Organizacije zemalja izvoznica nafte

(OPEC), a prema informacijama koje je

prikupio novinar AA, ova afrička zemlja

se nalazi među 10 prvih zemalja svijeta

kada je riječ o rezervama nafte i

prirodnog gasa.

Sa rezervama koje prelaze pet biliona

metara kubnih Nigerija zauzima deveto

mjesto u svijetu. Prema podacima iz

2015. godine, i pored bogatih naftnih

rezervi od 5,1 biliona metara kubnih

Nigerija je proizvela svega 50,1 milijardu

metara kubnih nafte.

Kada je riječ o izvozu tečnog prirodnog

gasa (LNG) ova zemlja izvozi 27,5

milijardi metara kubnih, te je četvrti

izvoznik svijeta nakon Katra, Australije i

Malezije.

Kompanija Nigerija LNG Limitet (NLNG),

koja je osnovana 1989. godine, počela

je s preradom NLG-a 1999. godine u

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Foto: Ilustracija

postrojenjima u regiji Niger Delta, na

jugoistoku zemlje. Ova kompanija

danas izvozi u brojne zemlje svijeta.

Među dioničarima ove kompanije

nalaze se Nacionalna naftna

kompanija Nigerije (NNPC) sa 49 posto,

zatim britansko-holandsko partnerstvo

Shell sa 25,6 posto, francuski Total sa 15

posto te italijanski Eni sa 10,4 posto

dionica. Nigerijski ministar za naftne

rezerve Ibe Kachikwu je izjavio prošlog

mjeseca kako njegova zemlja planira

uložiti sedam milijardi dolara kako bi

ojačala izvoz, te na taj način zauzela

mjesto trećeg svjetskog izvoznika

prirodnog gasa.

Ova afrička zemlja pravi niz novih

koraka kako bi se povećao izvoz plina,

a ove godine je s Marokom potpisan

sporazum o gradnji plinovoda.

Riječ je o projektu koje se planira

postepeno realizirati u narednih 25

godina, a on ima za cilj osigurati plin za

Subsaharsku Afriku i europske zemlje.

Nigerija deveta u svijetu po rezervama

prirodnog gasa

http://poslovnisvijet.ba/nigerija-deveta-u-svijetu-po-rezervama-prirodnog-gasa/

http://poslovnisvijet.ba/nigerija-deveta-u-svijetu-po-rezervama-prirodnog-gasa/


Prvi put od 1973. godine Sjedinjene

Američke Države su najveći proizvođač

sirove nafte na svijetu, prema

preliminarnim procjenama koje je

danas objavilo Ministarstvo energije.

Američka proizvodnja nafte se više

nego udvostručila u posljednjoj

deceniji.

– Ovo je istorijska prekretnica – rekao je

Bob McNally, predsjednik konsultantske

firme Rapidan Energy Group, za CNN.

Do ovoga je došlo zahvaljujući novim

tehnologijama takozvanog „frakinga“,

odnosno vađenja nafte iz kamena

zvanog škriljac.

Teksas je epicentar američke

proizvodnje nafte. Proizvodnja u

Permian bazenu u Zapadnom Teksasu

toliko je porasla u februaru da su

Sjedinjene Držve prestigle Saudijsku

Arabiju prvi put u više od dvije

decenije, prema podacima Američke

administracije za energetske

informacije (EIA).

Proizvodnja je nastavila rasti u junu i

avgustu, i dostigla je skoro 11 miliona

barela dnevno. To je SAD dovelo ispred

Rusije, prvi put od februara 1999.

Prema podacima EIA, Amerika neće

uskoro predati krunu. Očekuje se da

proizvodnja nafte ostane ispred Rusije i

Saudijske Arabije tokom 2019.

Do ovakvog rasta proizvodnje u SAD

došlo je zbog brzog razvoja tehnologija

za vađenje nafte. Razvoj tehnologija

takozvanog frakinga otvorio je

ogromne zalihe nafte i prirodnog gasa.

Amerika postala

najveći svjetski

proizvođač nafte

prvi put od 1973.

30

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Cijena vađenja je drastično opala.

– To je promijenilo pravila igre za SAD.

Postali smo otporni i konkurentni – rekao

je Ben Cook, menađer u kompaniji BP

Capital Fund Advisors.

Ta otpornost bila je potrebna nakon što

su cijene nafte naglo opale 2014. OPEC

je tada poveo rat cijenama protiv SAD i

drugih proizvođača kako bi povratio

udio na tržištu.

Pad cijena tada je uništio mnoge

američke kompanije i doveo do

gubitka radnih mjesta, a proizvodnja u

SAD je drastično smanjena.

No, nagli rast proizvodnje počinje 2016.

sa oporavkom tržišta i rastom cijena

nafte, te novim, jeftinim tehnologijama

koje su u međuvremenu postale

dostupne.

Osim toga, došlo je do još jedne važne

promjene. Američki Kongres je 2015.

ukinuo 40-godišnju zabranu izvoza

sirove nafte, što znači da kompanije

mogu izvoziti u Južnu Ameriku, Evropu,

Kinu…

Sam Teksas će naredne godine

proizvoditi više nafte od Iraka i Irana.

Da je samostalna država, Teksas bi

2019. bio treći najveći proizvođač nafte

na svijetu.

Izvor: Biznisinfo.ba, 12.09.2018.

Foto: Ilustracija

https://www.biznisinfo.ba/amerika-postala-najveci-svjetski-proizvodjac-nafte-prvi-put-od-1973/

https://www.biznisinfo.ba/amerika-postala-najveci-svjetski-proizvodjac-nafte-prvi-put-od-1973/

Izvor: Biznis.ba, 13.09.2018.

Potrošnja nafte u svijetu premašit će

100 miliona barela dnevno u naredna

tri mjeseca, što će izvršiti pritisak na

cijene, ali kriza tržišta u razvoju i

trgovinski sporovi mogli bi da umanje

potražnju, saopštila je danas

Međunarodna agencija za energiju

/IEA/.

Agencija je zadržala prognozu rasta

globalne potražnje za naftom ove

godine na nivou od 1,4 miliona barela

na dan, odnosno 1,5 miliona barela na

dan tokom 2019. godine.

“Nivo cijena brent nafte od 70 do 80

dolara za barel, koji važi od aprila,

mogao bi da se nađe na testu”, piše u

izvještaju.

Uvođenje američkih sanckija iranskom

energetskom sekoru već je dovelo do

smanjenja isporuka na najniži nivo u

posljednje dvije godine, a ravnoteža je

ugrožena i padom proizvodnje u

Venecueli i neplaniranim obustavama

proizvodnje u drugim zemljama.

U posljednjem kvartalu ove godine,

očekuje se da će globalna potražnja

za naftom dostići 100,3 miliona barela

na dan, dok će u prvom kvartalu

sljedeće biti 99,3 miliona barela na

dan, navodi IEA.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Foto: Ilustracija

Potrošnja nafte u

porastu, u naredna

tri mjeseca

premašit će 100

miliona barela

dnevno

Foto: Ilustracija

http://biznis.ba/potrosnja-nafte-u-porastu-u-naredna-tri-mjeseca-premasit-ce-100-miliona-barela-dnevno/

http://biznis.ba/potrosnja-nafte-u-porastu-u-naredna-tri-mjeseca-premasit-ce-100-miliona-barela-dnevno/


MOSKVA — SAD bi mogle da uvedu

sankcije rusko-njemačkom gasovodu

“Severni tok 2”, rekao je američki

ministar energetike Rik Peri koji se nalazi

u posjeti Moskvi.

“Da za vaše prvo pitanje i da za

drugo”, rekao je Peri na pitanje

novinara da li su moguće sankcije za

“Sjeverni tok 2” i da li se planiraju nove

sankcije ruskom energetskom sektoru.

Istočnoevropske zemlje i SAD se protive

gasovodu tvrdeći da će povećati

energetsku zavisnost Evrope od Rusije.

SAD takođe žele da prodaju više svog

tečnog gasa Evropi.

Peri je rekao da SAD ne žele da uvedu

sankcije i naveo da one nisu spremne.

“Ministar (ruski ministar energetike

Aleksandar) Novak i ja smo se saglasili

da je tačka u kojoj dolazi do sankcija

ona na koju ne želimo da stignemo”,

rekao je američki ministar.

On nije naveo koji nivo napretka

“Sjevernog toka 2” bi izazvao sankcije

niti u kom bi obliku one bile.

Novak je rekao da je Rusija zabrinuta

zbog mogućnosti sankcija.

“Uzimajući u obzir odgovor gospodina

Perija, rekao bih da smo definitivno

zabrinuti zbog datih izjava i opšteg

stava u pogledu budućih snakcija

veoma kompetitivnom projektu koji je u

interesu evropskih potrošača”, rekao je

ruski ministar.

Peri je pozvao Rusiju da prestane sa

“korišćenjem svojih resursa za uticaj i

remećenje”, na šta je Novak odgovorio

da energenti ne mogu biti “oruđe

vršenja pritiska” i da “potrošači treba

da imaju slobodu u izboru dobavljača”.

SAD najavile sankcije gasovodu

“Sjeverni tok 2”

33

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Izvor: Capital.ba, 14.09.2018.

Foto: Ilustracija

http://www.capital.ba/sad-najavile-sankcije-gasovodu-sjeverni-tok-2/

http://www.capital.ba/sad-najavile-sankcije-gasovodu-sjeverni-tok-2/


Skoro polovina trenutnog kapaciteta bi

mogla biti izgubljena za dvije decenije.

Samo tri godine dijele Rusiju od

produktivnog vrha u vađenju nafte prije

nego troškovi proizvodnje i porezi

smanje proizvodnju, upozorio je ruski

Ministar za energiju, javlja The Moscow

Times.

"Očekujemo oko 553 miliona metričkih

tona nafte u 2018. godini. Vrh ćemo

doseći 2021. godine sa 570 miliona

tona", izjavio je Ministar za energiju

Aleksander Novak u utorak.

Skoro polovina trenutnog kapaciteta bi

mogla biti izgubljena za dvije decenije,

rekao je Novak, sa očekivanjem da će

do 2035. proizvodnja pasti na 310

miliona tona. Trenutne rezerve su na

29.7 milijardi tona, prema procjenama

iz 2017. godine.

"Ovo je neizbježan rezultat povišenih

troškova proizvodnje i vrlo visokih

poreza u Zapadnom Sibiru", zaključio je

Novak.

Rusija će 2021.

doseći maksimum

proizvodnje nafte,

a ona slijedi...

34

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Izvor: Oslobođenje.ba, 19.09.2018.

Sa porastom tenzija između Moskve i

Zapada, ogroman energetski projekat

mogao bi gmizati po morskom dnu

između Rusije i Evropske unije – riječ je o

podvodnom gasovodu pod nazivom

Sjeverni tok 2.

Projekat za cilj ima da udvostruči

kapacitet već izgrađenog Sjevernog

toka 1 na 110 milijardi kubnih metara

(m3) godišnje, što predstavlja više od

četvrtine ukupne potrošnje gasa u

Evropi. Sjeverni tok 2 će povezati Rusiju i

Njemačku preko Baltičkog mora

zaobilazeći tradicionalnu rutu preko

Ukrajine.

Pojedine zemlje oštro su kritikovale

Sjeverni tok 2, unutar i van Evropske

unije. Protivnici projekta strahuju da bi

gasovod mogao da poveća suštinsku

zavisnost od ruskog gasa uz argument

da je projekat u suprotnosti sa

međunarodnim sankcijama protiv

Rusije, nakon što je Rusija anektirala

ukrajinsko poluostrvo Krim.

Aktivisti za zaštitu životne sredine izrazili

su određenu zabrinutost u vezi sa

štetom koju bi projekat mogao nanijeti

pomorskom svijetu. Zbog toga ga neki

nazivaju “gasovod iz pakla”.

Sjeverni tok 2 trebalo bi da bude

najduži podvodni gasovod na svijetu,

preko kog će se dužinom od 1.230

kilometara transportovati prirodni gas

od ruske obale na Baltičkom moru do

Grajfsvalda u Njemačkoj.

Na svom putu, on će prolaziti kroz

teritorijalne vode Rusije, Finske, Švedske,

Danske i Njemačke, gdje će se

Zašto je toliko

sporan Sjeverni tok

2?

Foto: Ilustracija

https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/svijet/rusija-ce-2021-doseci-maksimum-proizvodnje-nafte-a-ona-slijedi-394572

https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/svijet/rusija-ce-2021-doseci-maksimum-proizvodnje-nafte-a-ona-slijedi-394572

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH35

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

povezati na evropsku gasnu mrežu.

Pripremni radovi na projektu su već

počeli, dok bi gasovod trebalo da

bude završen krajem 2019. godine.

Gasovod “blizanac” se sastoji od oko

200.000 pojedinačnih cijevi, od kojih je

svaka duga 12 metara i teška 24 tone.

Poput svog “starijeg brata”, Sjeverni tok

2 imaće kapacitet da se njim

transportuje 55 milijardi kubnih metara

prirodnog gasa na godišnjem nivou, što

je dovoljno za snabdjevanje 26 miliona

domaćinstava, odnosno moći će da

zadovolji 13 posto ukupnih potreba za

gasom u Evropi. (Evropska unija je 2016.

godine potrošila 428,8 kubnih metara

gasa).

Sjeverni tok 2 će isporučivati gas do

Evrope sa jednog od najvećih gasnih

polja na svijetu – gasnog polja

Bovanenkovo, koje se nalazi na ruskom

poluostrvu Jamal, na sjeveru zemlje.

Ukupne rezerve gasa u ovom gasnom

polju iznose 4.900 kubnih kilometara.

Ukupni troškovi projekta procijenjenuju

se na 9,5 milijardi eura (11 milijardi

američkih dolara). Svaka evropska

kompanija koja učestvuje u projektu

osigurat će po 950 miliona eura za

finansiranje projekta. Gasprom jeste i

ostaće jedini akcionar kompanije koja

je vlasnik projekta: Nord Stream 2 AG.

Za izgradnju gasovoda biće potrebno

ukupno 2.424.000 tona čelika. To je 332

puta više čelika nego što je bilo

potrebno za izgradnju Ajfelovog tornja.

Dvadeset osam evropskih kompanija iz

11 zemalja direktno je uključeno u ovaj

projekat. Njemačka kompanija

Europipe, koja se bavi proizvodnjom

cijevi, osigurat će 90.000 cijevi velikog

prečnika, što je skoro polovina ukupne

količine za izgradnju gasovoda.

Evropa već duže vrijeme zavisi od

uvoza energenata iz Rusije, a za

mnoge istočnoevropske zemlje

gasovodi koji dovode gas su nasljeđe iz

vremena Sovjetskog saveza.

Geografska blizina susjednoj zemlji

bogatoj prirodnim resursima kojoj

nedostaje novca može izgledati kao

prednost za Evropsku uniju, ali to nije

uvijek slučaj. Spor između Rusije i

Ukrajine iz 2009. ostavio je mnoge

zemlje članice EU bez gasa tokom dvije

nedjelje usred zime. Ruska aneksija

Krima 2014. donijela je još jednu

geopolitičku komplikaciju u vezi s

snabdjevanjem Evrope gasom.

Njemačka, Italija i druge države još su

zadovoljne zbog sklapanja sporazuma

sa ruskim gasnim monopolistom

Gaspromom. Međutim, zemlje

nekadašnjeg bivšeg istočnog bloka,

kao što je Poljska, postale su naročito

oprezne zbog jačanja utjecaja Moskve,

uprkos tome ili upravo zbog toga što su

one najranjivije u slučaju mogućih

prekida isporuke. Evropska unija je

2014. sprovela test koji treba da pokaže

šta bi se desilo ukoliko bi Rusija

obustavila isporuke gasa:

Kooperativni scenario podrazumijeva

da zemlje članice EU zajedno rade na

tome da se manjak gasa ravnomjerno

rasporedi među susjednim državama

članicama.

U slučaju nekooperativnog scenarija,

Bugarska, Rumunija, Srbija, Makedonija

i Bosna i Hercegovina mogle bi biti

pogođene ozbiljnim deficitom u

snabdijevanju od 40 posto i više.

Različiti scenariji u slučaju

šestomjesečne obustave isporuke gasa

ukazali su na to da bi Evropska unija

bilježila manjak od pet do devet

milijardi kubnih metara gasa. Pojedine

zemlje, poput Estonije i Finske, mogle bi

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH36

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

izgubiti 80-100 posto potrebne količine

gasa ukoliko bi Rusija obustavila

isporuku.

Pozicija Ukrajine kao glavne tranzitne

zemlje za ruski gas donosi joj izvjesnu

političku moć, uz prijeko potrebna

sredstva.

“Jednom kada Sjeverni tok 2 bude

izgrađen Putin sa Ukrajinom može da

radi šta god poželi, a onda bi njegova

vojska mogla da se nađe na istočnoj

granici Evropske unije”, izjavio je

premijer Poljske Mateuš Moravjecki u

februaru 2018.

Kada bude izgrađen 2019. godine, ruski

gasovod će na njemačkoj ruti

koncentrisati 70 posto ukupne količine

gasa koju Rusija prodaje Evropskoj uniji.

To će omogućiti Rusiji da zaobiđe

Ukrajinu i praktično odsječe članice EU

poput Poljske ili baltičkih zemalja.

Projekat bi potencijalno mogao biti

katastrofalan po Ukrajinu, koja od

naknade za tranzit ruskog gasa

godišnje ubira prihod od oko tri

milijarde američkih dolara.

Poljsko antimonopolsko regulatorno

tijelo iznijelo je primjedbu na stvaranje

konzorcijuma između Gasproma i

zapadnih kompanija koje učestvuju u

projektu, baziranu na jakoj poziciji koju

Gasprom zauzima na poljskom tržištu i

na mogućnosti da Sjeverni tok 2

dodatno ojača poziciju Gasproma u

pregovorima sa potrošačima gasa u

Poljskoj.

Poljska, koja je najstariji kupac ruskog

prirodnog gasa (od 1944. godine)Izvor: Poslovnenovine.ba, 21.09.2018.

trenutno se oslanja na Rusiju od koje

kupuje dvije trećine potrebne količine

gasa. Međutim, ne planira da produži

ugovor sa Gaspromom nakon 2022.

kada ističe ugovor. Poljska je izgradila

terminal za tečni prirodni gas (LNG)

tako da može da kupuje gas od

Sjedinjenih Američkih Država. Nada se

da će izgraditi sopstveni baltički

gasovod – kojim bi se gas dopremao iz

Norveške.

“Ne diverzifikujemo izvore

snabdijevanja gasom da bismo

nastavili sadarnju sa Rusijom. To je

pitanje bezbjednosti i baltički gasovod

nije dio pregovora sa Gaspromom“,

izjavio je Pjotr Naimski, koji nadgleda

poljsku stratešku infrastrukturu u oblasti

energetike.

Slično Poljskoj, susjedna Litvanija je

također izgradila LNG terminal i primila

prvu isporuku i Sjedinjenih Država 2017.

godine, čime je prekinula Gaspromom

stopostotni monopol u toj zemlji.

“Sretni smo što smo došli do tačke na

kojoj uvoz gasa iz Sjedinjenih Država

nije samo politički poželjan, već i

ekonomski održiv“, izjavio je ministar

energetike Žigimantas Vaičunas.

Latvija i Estonija dijele zabrinutost

Poljske i Litvanije. Sve tri baltičke zemlje i

Poljska potpisale su zajedničko pismo u

kom je Sjeverni tok 2 nazvan

„instrumentom ruske državne politike“,

što bi „trebalo posmatrati u širem

kontekstu aktuelne ruske agresije u

vojnom, informacionom i sajber smislu.“

Foto: Ilustracija

http://poslovnenovine.ba/2018/09/21/zasto-je-toliko-sporan-sjeverni-tok-2/

http://poslovnenovine.ba/2018/09/21/zasto-je-toliko-sporan-sjeverni-tok-2/


Prema trgovcima naftom, kombinacija

sankcija Iranu i limita saudijske

proizvodnje, mogla bi cijenu nafte

povećati na 90 do 100 dolara po

barelu.

Saudijska Arabija nema kapacitet da

odgovori na buduću potražnju nafte

Cijena nafte u utorak je dostigla

najveću brojku u posljednje četiri

godine, 82,01 dolara po barelu, nakon

što su Saudijska Arabija i Rusija, po svoj

prilici, odbile pozive iz Sjedinjenih

Američkih Država da zbog sankcija

Iranu povećaju proizvodnju.

Cijena nafte na najvišem je nivou od

novembra 2014.

Američki predsjednik Donald Trump

prošle sedmice se obrušio se OPEC,

govoreći da 15-člani naftni kartel mora

držati cijenu nafte na nižem nivou zbog

američkog vojnog prisustva u Aziji.

“Štitimo zemlje Bliskog istoka. Bez nas ne

bi dugo bile sigurne, a oni nastavljaju

podizati cijene nafte. Zapamtit ćemo

to. OPEC mora sniziti cijene”, poručio je

tada Trump.

Lider OPEC-a Saudijska Arabija i najveći

proizvođač nafte koji nije u ovoj

organizaciji Rusija, praktično su se

oglušili na Trumpov zahtjev i odbili dati

Trumpova administracija poručila je

zemljama poput Kine, Indije i Turske da

do 4. novembra prestanu uvoziti iransku

naftu, kada će Amerikanci ponovo

podići sankcije protiv Teherana.

Cijena ide i do 100 dolara?

Govoreći za NBC News, iranski

predsjednik Hassan Rouhani izjavio je

da Amerikanci nemaju mogućnost da

zaustave iranski izvoz nafte.

“To je prazno obećanje. Vjerovatno će

biti pritiska na nas, ali SAD neće postići

cilj”, poručio je Rouhani.

Prema Wall Street Journalu, Saudijska

Arabija, najveći izvoznik nafte na

svijetu, u protekla dva mjeseca je

povećala proizvodnju nafte na blizu

10,4 miliona barela na dan.

No, ukoliko Iran prestane izvoziti naftu,

procjenjuje ovaj list, saudijska državna

naftna kompanija Saudi Arabian Oil Co

neće imati kapacitet da odgovori na

buduću potražnju.

Prema trgovcima naftom, kombinacija

sankcija Iranu i limita saudijske

proizvodnje, mogla bi cijenu nafte

povećati na 90 do 100 dolara po

barelu.

Cijena nafte dostigla 82 dolara,

najviše u četiri godine

37

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Izvor: Al Jazeera, 25.09.2018.

Foto: Ilustracija

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/cijena-nafte-dostigla-82-dolara-najvise-u-cetiri-godine

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/cijena-nafte-dostigla-82-dolara-najvise-u-cetiri-godine


Europska unija želi biti globalni

predvodnik u sprečavanju dalekosežnih

posljedica klimatskih promjena (do

2030. u Bruxellesu planiraju smanjiti

emisiju štetnih plinova za 40 posto, a

udjel obnovljivih izvora u ukupnoj

potrošnji energije povećati na 27

posto).

Njezina perjanica Njemačka, kojoj je

energetika jedna od ključnih odrednica

vanjske politike, ustraje na

transformaciji svoje ekonomije i

izgradnji društva s niskom potrošnjom

ugljena, ali i bez nuklearnih elektrana.

Ta je pomalo utopistička ideja

sadržana u pojmu Energiewende (u

doslovnom prijevodu energetska

revolucija), koju su njemački Zeleni prvi

put spomenuli početkom 80-ih godina

prošlog stoljeća, kada su i osnovani.

Relativno visok prinos energije iz

obnovljivih izvora, stabilan dotok

gotovine i pouzdan okvir poslovanja

učinili su od Energiewendea i vrlo

atraktivnu poslovnu nišu, sve češće

manje investitore pri ulaganju u zelenu

filozofiju zamjenjuju institucionalni

ulagači…

Njemačka je doista pionir među

visokoindustrijaliziranim zemljama kada

je u pitanju energetska tranzicija

(subvencije za energiju dobivenu iz

obnovljivih izvora država je davala još

’91.) Dosad je fokus bio na tržištu struje.

U budućnosti slijedi transformacija

industrije, prometa, građevinarstva,

stanogradnje… Tehnologiju obnovljivih

izvora sada razvija, proizvodi i prodaje

širok raspon “igrača”, od velikih tvrtki

poput Siemensa ili Enercona do

vlasnika stanova i kuća sa solarnim

panelima na krovovima ili dioničara

brojnih vjetroturbina, koji su često dio

energetskih zadruga. Najveći

potencijal imaju tehnologije Sunca i

vjetra, to je kralježnica njemačkog

energetskog preobražaja (diljem zemlje

načičkano je milijun i pol solarnih ploča

te 23 000 vjetroturbina). Milijuni

Nijemaca investiraju u obnovljive izvore,

to i održava ideju Energiewendea u

javnom prostoru. Kao i plan federalne

vlade da sve zgrade u Njemačkoj do

2050. budu klimatski neutralne i troše što

manje energije (na građevinski sektor

otpada gotovo 40 posto potrošnje

energije u Njemačkoj).

Novu energetsku i klimatsku strategiju

vlada Angele Merkel izglasovala je

2011. U njoj stoji da će Njemačka

zatvoriti nuklearne elektrane do 2022.

(većina podignutih ruku u Bundestagu

nakon katastrofe u Fukushimi). Uprave

elektrana i država postigle su 2016.

godine dogovor da će uprave uz

troškove razgradnje elektrana

financirati i odlaganje nuklearnog

otpada sa 23,6 milijardi eura (ostatak

nepoznate sume past će na teret

poreznih obveznika).

Kako izgleda Njemačka energetska

strategija

38

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Foto: Ilustracija


2016. prihvaćeni su i ambiciozni ciljevi

smanjivanja emisija štetnih plinova do

2030. i za pojedinačne grane

ekonomije, četvrte najjače na svijetu.

Na tom tragu iznimno je bitno ulaganje

u razvoj i istraživanje. Naime tehnologija

će biti ključna pri stvaranju fleksibilnijeg

sustava opskrbe, koji će osim potreba

domaćinstava za grijanjem integrirati,

primjerice, i promet. U zemlji u kojoj je

prije 130 godina izumljen prvi automobil

s motorom na unutarnje izgaranje, čija

automobilska industrija danas ostvaruje

dobit jednaku BDP-u Danske, sasvim je

izvjesno kako će teško biti ostvariti cilj

vladajućih da na njemačkim

prometnicama 2020. bude do milijun

električnih automobila. I bez toga, pred

BMW-om, Mercedesom i VW-om je

revolucionarni iskorak – prelazak u

zelenu budućnost…

Smanjenjem uvoza fosilnih goriva

Njemačka godišnje uštedi 9 milijardi

eura, a 15 milijardi investira u

transformaciju energetskog sektora. U

projekte povezane s obnovljivim

izvorima u posljednjem desetljeću

vlada je uložila više od 200 milijardi eura

(predviđa se da će u obnovljive izvore

od 2020. do 2025. investirati godišnje

između 350 i 450 milijardi eura).

Energetska tranzicija jedan je od

najbitnijih strateških projekata

njemačke države, jamstvo održive

budućnosti. Treba dokazati da se

visokoindustrijalizirana ekonomija može

preorijentirati na opskrbu električnom

energijom iz obnovljivih izvora (do 2020.

zacrtan je udjel od najmanje 35 posto u

ukupnoj potrošnji energije, a do 2050.

čak 60), bez gubljenja konkurentnosti u

globaliziranom svijetu. Dodatni je izazov

preživljavanje obnovljivih izvora u

tržišnim uvjetima. Tako dobivena struja

mora biti jeftina i pouzdana iz

perspektive potrošača, a to

podrazumijeva širenje njezine

dalekovodne mreže, donosi HRT.

U Falačkom Porajnju, u kojemu

stanovništvo polovinu struje dobiva iz

obnovljivih izvora, postoji 15 mreža s

različitom vlasničkom strukturom

(građani biraju hoće li se na njih

priključiti ili ne). U toj saveznoj pokrajini

do 2030. žele iz obnovljivih izvora

zadovoljavati cjelokupnu potrebu za

električnom energijom. Uz vlastitu

proizvodnju 40 posto potrebne struje,

bez ovisnosti o nacionalnoj mreži

(zasad uvoze 30 posto električne

energije iz susjednih država) potječe od

lignita. Neki su na tom putu već daleko

odmaknuli. Ruralna regija Rajna

Hunsrück energetskom revolucijom bori

se protiv depopulacije.

39

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Izvor: Energypress.net, 27.09.2018.

Foto: Ilustracija

http://www.energypress.net/kako-izgleda-njemacka-energetska-strategija/

http://www.energypress.net/kako-izgleda-njemacka-energetska-strategija/

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan je

izjavio da će Turska nastaviti da kupuje

plin od Irana i pored sankcija koje su

SAD nametnule ovoj zemlji.

Erdogan, koji se nalazi u SAD-u

povodom učešća na zasjedanju

Generalne skupštine UN-a, dao je

intervju za Reuters.

Na konstataciju da će embargo prema

Iranu na snagu stupiti u novembru,

Erdogan je kazao da svi koraci koji se

poduzimaju u interesu turskog naroda.

"Čime ću ugrijati narod ako ne kupim

plin (od Irana)? Trenutnu potrošnju plina

u zemlji podmirujemo 50 posto iz Rusije,

a ostalih 50 posto iz Irana, Iraka,

Azerbejdžana a ponekad i iz Alžira. Ako

ne kupim plin šta će raditi moj narod

zimi? Zar nam nije cilj da usrećimo

narod? Sve korake činimo u interesu

turskog naroda. Odgovorni smo za

spokojstvo i interes svog naroda.- rekao

je Erdogan.

Erdogan: Turska će nastaviti da kupuje plin

od Irana

Izvor: Vijesti.ba, 27.09.2018.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Na pitanje u vezi sirijskih izbjeglica u

Turskoj, Erdogan je kazao:

"Oni su naši gosti. Oni bježe ispred

Asadovog zuluma. Asadov režim i dalje

bombarduje. Da nema ovih samita on

bi nastavio sa bombardovanjem.

Koraci koji su učinjeni pokazali su

horizont spokojstva i prosperiteta. Ove

korake činimo sa Rusijom i Iranom."

Aludirajući na sporazum o ¨zoni

deeskalacije¨ u Idlibu, koji je 17.

septembra potpisan sa ruskim kolegom

Vladimirom Putinom, Erdogan je kazao:

¨To su bila očekivanja naroda Idliba.

Kućama se vratilo 50-60 hiljada

građana Idliba i uz njihovu pomoć ovaj

proces će biti uspješan. Naoružane

grupe su počele da se povlače iz

regije¨, rekao je Erdogan u intervjuu

Reutersu,prenosi TRT.

Foto: Recep Tayyip Erdogan

https://vijesti.ba/clanak/421902/erdogan-turska-ce-nastaviti-da-kupuje-plin-od-irana

https://vijesti.ba/clanak/421902/erdogan-turska-ce-nastaviti-da-kupuje-plin-od-irana

Većina vozača zna da se priključak za ulijevanje goriva (pištolj) na benzinskoj pumpi

sam isključuje kad gorivo dođe do čepa.

No malo ih zna kako funkcioniše. Princip je jednostavan. Cijev za ulijevanje goriva u

automobil u sebi ima cjevčicu povezanu s komorom za pritisak i membranom. Da bi

pumpa goriva radila, u cjevčici mora biti pritisak.

Dok gorivo slobodno ističe iz glavne cijevi, povlači vazduh iz cjevčice stvarajući

pritisak. Stvoreni pritisak povlači membranu, koja spaja strujni krug. Kad se nivo goriva

približi čepu, počinje rasti pritisak vazduha (benzinskih para) na otvoru, koji poništava

pritisak u cjevčici.

Elastična membrana se tada vraća u početni položaj i prekida dovod struje u

elektromotor struje stacionarnog uređaja za točenjee goriva iz velikog podzemnog

"tanka" u spremnik automobila.

Kako pištolj za gorivo prekida punjenje?

Izvor: Nezavisne.com, 03.08.2018.

ZA

NIM

LJIV

OSTI


Foto: Ilustracija

https://www.nezavisne.com/automobili/recenzije/Kako-pistolj-za-gorivo-prekida-punjenje/495598

https://www.nezavisne.com/automobili/recenzije/Kako-pistolj-za-gorivo-prekida-punjenje/495598


Na tržištu država bivše Jugoslavije

pojavile su se tablete za navodnu

uštedu goriva kojih, međutim, nema u

prodaji na benzinskim pumpama, nego

ih zainteresovani mogu nabaviti putem

oglasa.

Dok ljudi iz struke upozoravaju da je

najvjerovatnije riječ o još jednoj prevari,

mnogi vozači tragaju za njima,

nadajući se da će njihovom

upotrebom trošiti kudikamo manje

goriva i tako u dobroj mjeri rasteretiti

kućni budžet. A internet-prodavci

poručuju da se ovim tabletama može

postići ušteda goriva i do 20 odsto.

„Tableta je i za dizel i za benzin, a čisti

injektore i ventile.Poboljšava raspršivost

goriva usljed čega dolazi do

potpunijeg izgaranja i bolje iskoristivosti

goriva, čime se automatski smanjuje i

potrošnja. Jedna tableta se ubacuje u

rezervoar automobila prije punjenja

goriva", stoji u jednom oglasu, u kojem

se navodi da jedna tableta košta oko

četiri evra.

Međutim, ovih tableta nema u

slobodnoj prodaji na pumpama, gdje

kažu da su za njih čuli od vozača koji su

voljni da isprobaju njihovo „čarobno"

dejstvo.

Tablete za uštedu

goriva mame

lakovjerne

42

ZA

NIM

LJIV

OSTI

Izvor: Bijeljina.org, 21.09.2018.

- Gotovo je nemoguće da bilo šta

može da uštedi potrošnju goriva u

pomenutom procentu, posebno ne

neke kapusle. Da su one tako efikasne,

sigurno bi se već našle na tržištu, u

redovnoj prodaji - kažu na pumpama.

Naftaši poručuju da su to priče za malu

djecu, kao one o tabletama od kojih se

pravi rakija?!

- Oni koji odluče da ih koriste, samo

rizikuju da oštete vozilo. Činjenica je da

se gorivo ne može uštediti ničim, osim

umjerenom vožnjom - poručuju

pumpadžije.

Tenkovi

Prije 20-ak godina takođe preko oglasa

su se prodavali dodaci za dizel gorivo,

koji su navodno korišteni i za ruske

tenkove!? Kupovani su na "neviđeno",

a rezultat svega je, u najblažu ruku, bila

povećana potrošnja! Oni koji su imali

manje sreće morali su da remontuju

glavu motora.

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

https://www.bijeljina.org/novosti/33126/64/Tablete-za-ustedu-goriva-mame-lakovjerne.html

https://www.bijeljina.org/novosti/33126/64/Tablete-za-ustedu-goriva-mame-lakovjerne.html


Njemački hemijski inženjeri su dokazali

da hemija čini čuda. Oni upravo

završavaju sklapanje opreme koja

pretvara vodu u benzin.

Njemačka kompanija kaže da je razvila

instalaciju koja je sposobna da sintetiše

gorivo na bazi nafte iz vode i ugljen-

dioksida. Ova oprema može da

pretvori gasove ekstrahovane iz vode u

tečno ugljovodonično gorivo.

“Reklo bi se da je u pitanju čudo jer

ova sprava u potpunosti mijenja način

na koji se do sada proizvodilo gorivo za

automobile, avione i hemijsku

industriju“, rekao je Nils Aldag, glavni

sponzor i koosnivač Sunfire GmbH.

Kompanija iz Drezdena očekuje da će

ova tehnologija u velikoj mjeri uticati na

buduće tržište goriva.

Instalacija na električno napajanje

koristi proces po imenu Fišer-Tropšova

sinteza, koji su prvi put razvili njemački

hemičari Franc Fišer i Hans Tropš 1925.

godine. Fišer-Tropš (F-T) reakcija

elektrolizom pretvara nezapaljivi gas

ugljen-dioksid, ekstrahovan iz vode, bez

boje i bez mirisa i vodonik iz vodene

pare u tečno gorivo poput dizela,

kerozina i drugih hemijskih proizvoda.

Proces konverzije se odvija u nizu

reaktora na temperaturama između

150 i 300°C.

Međutim, F-T tehnologija „će uvijek biti

skuplja“ od dobijanja konvencionalnog

tečnog ugljovodoničnog goriva iz

nafte ili uglja, upozorio je Aldag.

“Ono što je veoma dobro jeste da

reakciju možete da sprovedete tamo

Nijemci konstruisali mašinu koja od vode

pravi benzin?

43

ZA

NIM

LJIV

OSTI

Izvor: Poslovnidnevnik.ba, 27.09.2018.

gdje planirete da koristite gorivo“,

naglasio je Aldag. To znači da neće biti

potrebe za skupim transportom i

infrastrukturom.

Neko bi pomislio da će jeftina

konvencionalna goriva uvek držati prvo

mjesto, ali sve zavisi od interesa.

Pentagon već radi u ovom pravcu jer

želi da zadrži globalnu dominaciju u

sferi energenata.

Vojska SAD je potrošila oko 150 dolara

po galonu na alternativno gorivo za

mlaznjake napravljeno iz algi, što je

mnogo više od 3 dolara po galonu

koliko košta tradicionalno gorivo za

avione u SAD.

Iako 150 dolara djeluje kao puno za

galon gasa, SAD su potrošile čitavo

bogatstvo tokom svoje

trinaestogodišnje kampanje u

Avganistanu. Sama vojska procjenjuje

da je dostavljanje goriva u udaljenu

bazu koštalo bar 400 dolara po galonu.

U Sunfire veruju da će tehnologija biti

čista i da će, nakon dobijanja

regulatorne dozvole, moći da je

ponude na tržištu do 2019. godine.

Dok Nils Aldag smatra da ova

tehnologija ima budućnost, volja za

njenu upotrebu tek treba da se pojavi.

“Mislim da će ova tehnologija

dugoročno uticati na geopolitiku. Ono

što morate znati jeste da su kvantiteti u

ovim industrijama toliko veliki da bi ova

tehnologija teško mogla značajnije da

utiče u kratkom vremenskom periodu“,

rekao je.

https://poslovnidnevnik.ba/2018/09/27/kraj-naftnog-lobija-nemci-konstruisali-masinu-koja-od-vode-pravi-benzin-video/


VIDEO

PREPORUKE

Novalić i Miličević posjetili

u Pločama Naftne

terminale Federacije

Cijene nafte na najvišem

nivou u četiri godine

44 Video preporuke|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

VID

EO

PR

EP

OR

UK

E

*Kliknite da biste pogledali video

Izvor: TRT World, Money Talks, 25.09.2018.

Izvor: Federalna.ba, 05.09.2018.

Nijemci konstruisali

mašinu koja od vode

pravi benzin?Izvor: Poslovnidnevnik.ba,

27.09.2018.

https://www.youtube.com/watch?v=ptg8_ED6F80

https://www.youtube.com/watch?v=ptg8_ED6F80





Prosječne maloprodajne cijene goriva u

zemljama regiona26.09.2018. izraženo u EUR po srednjem kursu nacionalnih banakaIzvor : www.unks.rs

Država BMB 95

U odnosu na

prosječnu cijenu u regionu

Albanija 1.418 8.10%

Slovenija 1.359 3.60%

Hrvatska 1.400 6.73%

Crna Gora 1.380 5.21%

Srbija 1.313 0.10%

Makedonija 1.179 -10.12%

BiH 1.133 -13.62%Prosječna cijena 1.312

Pregled cijena goriva|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

DržavaDIESELEN 590

U odnosu na


Albanija 1.418 10.46%



Crna Gora 1.300 1.27%

Srbija 1.397 8.82%



Država

TNG

AUTOGAS EN589

U odnosu na


Albanija 0.507 -17.52%



Crna Gora 0.670 8.99%

Srbija 0.680 10.62%



45

1.418

1.359

1.400

1.380

1.313

1.179

1.133

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

BMB 95

1.418

1.312

1.364

1.300

1.397

1.073

1.122

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

Euro Diesel

0.507

0.684

0.668

0.670

0.680

0.553

0.541

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

TNG

Kada će ove oznake biti vidljive u svim

zemljama članicama EU?

Oznaka će biti postavljene na

novoproizvedenim vozilima i benzinskim

stanicama koje prodaju bilo koje od ovih

derivata: benzin, dizel, hidrogen (H2),

komprimovani prirodni gas (CNG), tečni

naftni gas (LPG, LNG) u svim zemljama

članicama EU na način da su jasno

istaknute za potrošače, od 12. oktobra

2018. godine. Kako je ovo datum

obaveznog početka primjene,

proizvođači automobila i operateri na

benzinskim stanicama će uvesti ove

oznake u prelaznom periodu koji

prethodi tom datumu.

Kako oznake funkcionišu?

Oznaka je samo vizuelni alat koji

pomaže potrošačima da vide da li su

ispravno odabrali gorivo za svoj

automobil, Bit će potrebno samo da

upare oznaku na svom automobilu i na

pumpnom aparatu.

Da li je potrebno da znam ove oznake

ukoliko vozim električni automobil?

Da, ukoliko imate hibridni električni

automobil. I dalje je potrebno da sipate

ispravno gorivo. Sličan set oznaka na

automobilima i mjestima za punjenje se

trenutno razvija i bit će uveden u

budućnosti.

Da li se obaveza označavanja odnosi

na automobile svih starosti?

Ne. Evropsko zakonodavstvo zahtijeva

oznake samo na novim vozilima

stavljenim na tržište i prvi put

registrovanim nakon 12. oktobra 2018.

godine. Proizvođači automobila ne

preporučuju da se oznake stavljaju na

starija vozila. Ukoliko je potrošačima

potrebna preporuka koje gorivo je

prikladno za njihov stariji automobil,

preporučuje se da se posavjetuju sa

lokalnim ovlaštenim trgovinama.


Da bi pomogli potrošačima da

odaberu odgovarajuće gorivo za

njihove automobile u cijeloj Evropi,

Evropska unija je usaglasila nove

zahtjeve za označavanje

novoproizvedenih automobila i

benzinskih stanica. Od oktobra 2018. na

snagu stupa novi harmonizirani set

oznaka goriva koji će se pojaviti u

cijeloj Evropi.

Ova oznaka će biti postavljena:

• Na novoproizvedene automobile, u

neposrednoj blizini poklopca za

rezervoar.

• U uputstvu za upotrebu automobila.

U slučaju novih automobila, moguće

je da će se pojavljivati i na

elektronskim uputstvima

• Na svim benzinskim stanicama na

aparatu za točenje goriva i na nozlici

pumpnog pištolja.

• U svim salonima automobila.

Novi način

označavanja

goriva za motorna

vozila u EU

47

PR

ILO

GNa koja vozila se odnose ovi zahtjevi

označavanja?

Mopedima, motociklima,

triciklima i kvadriciklima

Putničkim motornim vozilima

Lakim komercijalnim vozilima

Teškim komercijalnim vozilima

Autobusima


Putujem u inostranstvo. Da li ću naći

oznake na benzinskim stanicama

zemalja kroz koje prolazim?

Nove oznake će biti u svih 28 zemalja

Evropske Unije, EEA zemljama (Island,

Lihtenštajn i Norveška) kao i u

Makedoniji, Srbiji, Švicarskoj i Turskoj.

Planiram putovati u Ujedinjeno

Kraljevstvo, šta je sa Brexitom?

UK će odlučiti da li će se pravila

Evropske unije primjenjivati nakon

Brexita, ali novoproizvedena vozila će

imati oznake postavljene u proizvodnji,

tako da će vozila koja ulaze na UK

tržište i dalje imati oznake.

48

SPEC

IJA

LNI

PR

ILO

G

Kako izgledaju ove oznake?

Oblik predviđen za

benzinska goriva je krug,

a oznaka „E“ se odnosi

na biokomponente

prisutne u benzinu.

Oblik za dizelska goriva je kvadrat,

a oznaka „B“ predstavlja

specifične biodizelske

komponente prisutne u dizelu, dok

XTL označava sintetičke dizele i

sugeriše da gorivo nije derivat

sirove nafte.

Oblik gasnih

derivata je

„dijamant“

E5

E10

E85

B7 B10 XTL

H2 CNG

LPG LNG

Šta je sa pogrešnim sipanjem

Otvor za sipanje je kod benzinskih vozila

namjerno manji od nozlice na

dizelskom pištolju. Međutim, iako ovo

pomaže da se spriječi da potrošači

naspu dizel u benzinsko vozilo, i dalje je

moguće da se benzin naspe u dizelsko

vozilo.

Potrošači koji sipaju gorivo snose

odgovornost da u svoje automobile

naspu ispravno gorivo (benzin ili dizel).

Ova komunikacija ne pomaže kod

nenamjernog sipanja benzina i dizelski

automobil. Nove oznake i komunikacija

informišu potrošače o tome da li je

određeno gorivo pogodno za

upotrebu u njihovom automobilu.

Primjeri oznaka

Izvor: Fuel-identifiers.eu, ACEA, ACEM, ECFD, Fuels Europe, UPEI

http://www.fuel-identifiers.eu/docs/QA-consumers-EN.pdf

http://www.fuel-identifiers.eu/docs/QA-consumers-EN.pdf

NAFTA I GAS


Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

Oktobar2018

Odabir, adaptacija, dizajn: Tatjana Perić

Informacije objavljene u ovom pregledu ne treba nužno tumačiti kao stav ili

opredjeljenje Naftnog komiteta u BiH prema temama kojima se bave.

mjesečni bilten nafta i gaswpcbih.ba/wp-content/uploads/nk-mjesecni-bilten-oktobar-2018.pdf · 28...

Documents