MIT O TEZEJU uglavnom prema: Graves, Grka mitologija;

Napomena: Ovo je prilino skraena i nedovrena pria o Tezeju. Za daljnje istraivanje kako prie o Tezeju, tako i ostalih grkih mitova preporuam gore navedenu knjigu, te izvornike (Homera, Hesioda, Plutarha...) Egej, kralj atenski, nije imao djece. Kako se jako bojao pedesetero sinova svojega brata koji prema njemu ba i nisu bili prijateljski raspoloeni, otie do svojega prijatelja Piteja, osnivaa grada Trezena, povjeriti mu se. Ve je prije naumio, potajno, ak bez znanja svoje ene, jo se jednom oeniti u nadi da e dobiti sina koji e mu biti potpora u starosti i koji e preuzeti vlast. Pitej mu rado dade svoju ker, Etru. Na povratku u Atenu ree joj da, ako bogovi budu skloni njihovoj vezi (tj. ako dobiju sina), neka, kada dovoljno ojaa podigne kamen i uzme sandale i ma koje je on stavio ispod, kao znakove po kojima e ga prepoznati, te da ga poalje u Atenu.

Rodi se mladi i nazvahu ga Tezej. Kada je, ne samo osnaio, ve pokazao i smjelost, razboritost i odlunost, majka mu otkrije njegovo pravo podrijetlo i odvede ga do kamena. On odvali kamen, uzme ma i sandale te krene opasnim kopnenim putem prema Ateni. U ono je vrijeme, naime, na tom putu bilo nesavladivih razbojnika iznimne snage. Mnoge je razbojnike na tom putu pogubio Heraklo, no kako je od tada ve mnogo vremena prolo, tako se nasilje opet rairilo. Tezeju je Heraklo bio uzor, pa je odluio krenuti poput njega, umjesto puta morem koji je bio znatno manje opasan. Kako su ga danima odgovarali od tog puta, naposlijetku ree: to bi rekao moj pravi otac kada bih mu kao znakove donio sandale bez praine i ma bez krvi. I tako on ode.Na putu prvi na kojega je naiao bio je razbojnik Perifet (Topuzlija) ije je oruije bila velika topuzina okovana eljezom kojom je obarao putnike. Tezej ga usmrti i oduzme mu topuzinu kao znak pobjede.

Drugi bio je Sinis ili Savija omorika. Svojim bi velikim rukama omorike privio do tla gdje bi svoje rtve o vrhove vezao, a zatim bi otpustio omorike da nesretnika rastrgaju. Njega Tezej ubije topuzinom prethodnog.

Trei je bio Skirion, koji je prebivao na visokim stijenama. Tamo bi putnicima zapovijedio da mu peru noge. Dok su mu ih prali, on bi ih njima gurnuo niz stijene. Na isti nain Tezej i njega pogubi.etvrti, Kerkion, pozivao bi putnike na hrvanje, kada bi ih savladao, pogubio bi ih. Isto Tezej, nakon to je prihvatio izazov, uini njemu.

Peti, najopakiji, bio je Damast, zvan Prokrust (Istezalo). Imao je dvije postelje: jednu vrlo kratku, a drugu jako dugu. Kada bi svratio putnik koji je nii, ponudio bi mu veu postelju, a nakon to bi ovaj legao, rekao bi mu: Eto vidi, ova ti je postelja odve velika, daj da je uinim kako treba! Tada bi mu udove istezao dok ovaj ne bi izdahnuo. Ako bi, pak, putnik bio visok, ponudio bi mu manju postelju, a zatim ga pripasao postelji. Tezej ga, kako je bio stasom div, baci u manju postelju i maem skrati dugo tijelo.

Tek nadomak Atene, Tezej se odmori i pogosti.

Kada je stigao u Atenu, nije naiao na mir i veselje kako je oekivao. Meu graanima nije bilo sloge niti zadovoljstva. U kuu Egeja, njegova oca, stigla je Medeja, koja je na zmajevskim kolima pobjegla iz Korinta, obeavi Egeju da e mu svojim arolijama vratiti mladenaku snagu. On joj je bio jako sklon. Unaprijed je saznala za Tezejev dolazak, pa ga je Egeju predstavila kao opasnog uhodu i nagovorila da mu za stolom ponude vino u kojemu je otrov. Kako je Tezej vie eznuo za tim da ga otac prepozna, nego za vinom, izvadi ma toboe da bi isjekao meso. Kad je Egej vidio ma, prepoznao ga je, a Medeju protjerao.

Prvi koji su ga se preplaili, bili su njegovi bratii (njih pedesetero) koji mu postavie zasjedu. Jedan glasnik otkrije Tezeju njihove namjere, no ovaj namjerno ue u zasjedu i savlada svu pedesetoricu. Da ga zbog toga Atenjani ne bi zamrzili, uini djelo od ope koristi savlada Maratonskog bika koji im je zadavao podosta briga, i rtvuje ga Apolonu.

Tada s Krete dooe izaslanici kralja Minoja po uobiajeni danak sedam mladia i sedam djevojaka. Njih bi Minoj zatvarao u glasoviti labirint koji je sagradio Dedal, a ondje ih ubijao dvoliki stvor Minotaur, napola ovjek, a napola bik. Atena je taj danak morala plaati jer je Egej, u vrijeme kada su Atena i Kreta bile u prijateljskim odnosima, u napadu ljubumore ubio Androgeja, Minosova sina, nakon to ga je ovaj na Atikim igrama pobjedio, to je izazvalo rat i sue kao prokletstvo. Apolonovo proroite dalo je ovo rjeenje za prestanak rata i sua. Minotaur je bio sin Minojeve ene Pasifaje i svetog bijelog bika. Minoj je zbog toga ubio svoju enu, a Minotaura odluio je staviti na mjesto gdje ga nitko nee vidjeti, te naredio Dedalu da sagradi labirint iz kojega je ovaj, kad ga je sagradio, i sam jedva pronaao izlaz.Atenjani su poeli gunati Zar da sin onoga koji je sve zapoeo ne treba biti rtvovan? Tezej kojega su ove optube boljele, odlui dobrovoljno, bez odabira kocke (to je bio nain izabiranja), otii na Kretu. Otac ga prije nego to je krenuo zamoli da, ako preivi skine crna jedra s jedrenjaka i razapne bijela, a proroite u Delfima mu ree da za vodilju izabere boicu ljubavi Afroditu, kojoj Tezej, iako zbunjen, prinese rtvu.

Kada se drutvo iskrcalo na Kreti, Tezej vidje Arijadnu, prekrasnu Minojevu ki, kojoj se on odmah svidio toliko da mu je na tajnom sastanku dala klupko da ga privee na ulazu kako bi se iz mranih i zamrenih hodnika labirinta mogao vratiti, te mu dade i zaarani ma, jer sina svetoga bika nije mogue ubiti bilo ime.

Minos poalje atensko drutvo u labirint, Tezej ubije Minotaura i s drutvom se pomou konca vrati nazad, te zajedno s Arijadnom pobjegnu prema Ateni. No, u urbi Tezej zaboravi razapeti bijelo jedro, a Egej u strepnji iekujui sina, kada vidje crno jedro, baci se u more koje se otada naziva Egejskim, dok je Arijadnu koja je bila sklonija njemu nego on njoj, ostavi na jednom otoku na putu do Atene... (pria se, dakako, nastavlja...)