mirela slukan altic povijest mletackog katastra dalmacije

Upload: dana-caciur

Post on 11-Oct-2015

218 views

Category:

Documents


21 download

TRANSCRIPT

  • M. Slukan-Alti, Povijest mJetakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Mirela Slukan-Alti

    Hrvatski dravni arhivMamliev trg 21Zagreb

    POVIJEST MLETAKOG KATASTRA DALMACIJE1

    UDK 347.235(453.1)"14/17"930.253 :347](497.5-3 Dalmacija)" 14/ 17"

    Izvomi znanstveni lanak

    UDravnom arhivu Zadra ufondovima br. 5, 6 i 8pohranjeno je gradivo mle-takog katastra Dalmacije. Toje gradivo nezaobilazan izvor za razumijevanje sveu-kupnih gospodarskih ipolitikih odnosa na tlu Dalmacije u vrijeme vladavine Mle-take Republike te kao takvo prestavlja vanu kariku hrvatske povijesti. Od prvogkatastra iz 1421, preko izmjera teritorijalnih steevina Ciparskog (1570-73), Kan-dijskog (1664-69), Morejskog (1684-99) i Malog rata (1716-18), sve do uspostaveGrimanijevog katastra (1748-1756), Mletaka Republika revno je biljeila sve teri-torijalne, demografske i imovinsko-pravne promjene na tlu Dalmacije. Ti su ka tas triu najuoj vezi s Morlacima i njihovom kolonizacijom dalmatinske Zagore. Tako sekroz mletake katastarske izvore nastale u razdoblju izmedu 15. i 18. stoljeca tegrau inevstitura, jasno moe pratiti smjer i intenzitet njihova naseljavanja, kao iodnos Mletake Republike prema morlakom pitanju. Zbog svoje detaljnosti i rela-tivno dobre sauvanosti, mletaki katastar openito je pogodan za prouavanje hi-storijske demograjije, geografIje, toponomastike te gospodarske povijesti Dalmaci-je. Istodobno, toje gradivo vaan izvor za prouavanje povijesti katastra, kartogra-jije i geodezije.

    Kljune rijei: katastar, Dalmacija. Mletaka Republika, povijest geodezije.arhivsko gradivo

    I Rad nastao u okviru Meunarodnog istraivakog projekta "Triplex Confinium" u Zavodu za hrvatskupovijest Odsjeka za povij.est Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

    171

  • M. Slukan-Alti, Povijest mlelakog katastra Dalmacije,Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Uvod

    Pojam katastra potjee od starolatinskog izraza "capitastrum" koji oznaavapopis poreznih obveznika i njihove imovine. Danas katastar definiramo kao skuppodataka o zemljitu, koji slue za tehnike, gospodarske i statistike svrhe, za izra-du zemljinih knjiga (gruntovnica) te kao podloga za oporezivanje prihoda od zem-ljita. Katastar predstavlja inventar svih nepokretnih dobara. Iako su se sadraj i os-nova katastarskih evidencija tijekom povijesti donekle razlikovali, osnovna namje-na katastra bila je uglavnom jedinstvena. Katastar je pravna podloga za utvrivanjevlasnitva nekretnina i osnovica za odmjeravanje zemljarine. Unapreivanjem drut-venih odnosa, stari oblici oporezivanja, u kojem svi slojevi stanovnitva pred zako-nom nisu bili jednaki, poinju se zamjenjivati pravednijim principima temeljenim nastvarnom prihodu. U tim je nastojanjima Dalmacija bila meu prvima u Europi.

    Povijest katastra Dalmacije vrlo je duga. Od uspostave prvih zemljinih evi-dencija iz 14. stoljea do prve sustavne katastarske izmjere Dalmacije, koja je obav-ljena u razdoblju od 1823. do 1838. godine u sklopu izmjere zemalja HabsburkeMonarhije, proteklo je preko 500 godina. U spomenutom razdoblju na podrujuDalmacije osnovane su brojne zemljine evidencije, od popisa posjeda pojedinihplemikih obitelji i crkvenih institucija, preko popisa novih steevina u mletako-turskim ratovima, sve do uspostave jedinstvenog katastarskog sustava na podrujuitave Dalmacije. Pri tome je vano napomenuti da mletaki katastar za podrujeDalmacije nije nastao istovremeno niti sustavno. Pojedini mletaki katastri nastajalisu u skladu s teritorijalnim promjenama Dalmacije tijekommletako-turskih ratova:od stare steevine (Aquisto vecchio), preko nove (Aqllisto nuovo) do najnovije steevi-ne (Aqllisto novissimo). Kako se teritorijalno irio mletaki posjed u Dalmaciji, takose irio i mletaki katastar. Dakle, pojedini mletaki katastri nastajali su zasebno, te-meljeni su na razliitim zakonima, pa ih u nastanku ponekad dijeli i po stotinu godina.

    Od poetnih nastojanja do uspostave prvog katastra

    Prve zemljine evidencije na tlu hrvatskih zemalja izraene su za podruje Du-brovake Republike. Najstariji poznati popis posjeda izraen je za podruje Stona iPeljeca 1336. godine, ali nije sauvan. Najstariji sauvani katastarski plan pred-stavlja plan Malog Stona iz 1359, a najstariju sauvanu zemljinu evidenciju zem-ljini katastar Stonskog Rata (Peljeca) i Stona iz 1393/96. godine (Lui, 1980/'Ova se dokumentacija danas uva u Dravnom arhivu Dubrovnik).

    2 Pojedinani stariji popisi posjeda to ih susreemo na podruju Dalmacije i Istre, privatno su pravne na-ravi. Zemljina knjiga Slonskog Rata najstarijaje zemljina knjiga pravne naravi utemeljena od drav-ne vlasti.

    ) Fond br. 33 - Zem1jinik Dubrovake Republike, XII serija, Calhastricum No 2.

    172

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Prve katastarske evidencije na podruju mletake Dalmacije, javljaju se ubrzonakon uspostave mletake vlasti u Dalmaciji4. Ve u poetnom razdoblju mletakevlasti, Venecija nastoji uvesti pravednije oporezivanje svih slojeva stanovnitvaprema realnom prihodu. Naime, do tada su se vlasniki odnosi i feudalne obveze(davanja) uglavnom temelj ili na odredbama gradskih statuta odnosno pojedinanimpogodbama seljaka i vlastele koji su svojevoljno odreivali teke namete, osigura-vajui tako svoj prihod na teret seljaka (Perii, 1992). O pravilnom ("pravednom")katastru posjeda prvi se put govori 1421. godine. Tadaje dud Tomo Mocenigo, no-voimenovanom gradskom kancelaru zadarske opine - Teodoru de Prandinu, daozadatak sastaviti "unum inventarium de omnibus bonis et possessionibus nostricommunis exsistentious in districtu nostro Jadere, None, Aurane et Novigradi" . T-eodoro de Prandino je u skladu s dudevom naredbom sastavio katastar opina Za-dar, Nin, Vrana i Novigrad, dodavi mu na kraju i opinu Ljuba. Taj katastar spadameu najstarije katastre hrvatskih zemalja. Danas nam je poznat prijepis toga kata-stra nastao u 17. stoljeu, pohranjen u Dravnom arhivu Zadar5.

    Oko datacije ovog katastra postoje odreene nedoumice. Naime, sam Teodorode Prandino datirao ga je s 18. listopadom 1420. godine, navodei da su tada na vla-sti bili zadarski knez Nicola Venerio i kapetan Marko Dandolo. Iz drugih pisanih iz-vora poznato je pak da je u to vrijeme na vlasti bio Andrea Zane, dok se Venerio iDandolo prema istim izvorima spominju tek 5. travnja 1421. godine (Antoljak,1949). Stoga se, zakljuuje Antoljak (1949), Prandino koji 1420. godine jo nije biokancelar, pa prema tome nije mogao niti sastavljati katastar, zabunio kod oznaava-nja godine. Tako bi originalni datum isprave katastra trebao glasiti 18. listopada1421. godine".

    Nakon to je 1452. godine osnovan katastar svih zemalja i zgrada otoka Paga7,uspostavljen je katastar za vei dio prvotnog posjeda koji su Mleani 1409. godinekupili od Ladislava Napuljskog. Izuzetak ine podruja Raba, Osora i Cresa koji ni-su zahvaeni ovim popisima. Meutim, analizirajui tekst katastra, S. Antoljak (An-to Ija k, 1949) zapaa da oblikovanje katastarskog popisa iz 1421. godine te njegovnagli zavretak, bez ukupnih podataka djeluje nepotpuno. Takvo oblikovanje tekstakatastra upuuje na mogunost da je katastar, ili pak njegov prijepis, nedovreno Iz

    4 Dalmacija dolazi pod vlast Mletake Republike 1409. godine, kada Ladislav Napuljski za 100.000 du-kata prodaje svoja prava na Dalmaciju Mleanima. Tom su prilikom Mleani otkupili pravo na opineZadar, Nin, Vranu, Novigrad, Pag, Rab, Osor (Loinj) i Cres (AII/oljak, /949).

    5 Fond dominikanskog samostana Svetog Dominika, ad No 203/2. Prijepis s kratkim komentaromobjavio je An/oljak (1949).

    6 Ovujc tezu jo 1897. postavio Saba/ich, dok Jelic (192/) i Bai/ller (1901) zadravaju originalnu dataei-ju iz 1420. godine.

    7 lova katastarska evidencija poznata nam je u obliku prijepisa iz 1806. godine. uva se u Dravnom ar-hivu Zadra (u daljem tekstu DAZd), u fondu Mletaki katastar.

    173

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    toga moemo zakljuiti da je mogunost da je katastar prvotno obuhvaao itavopodruje mletakc Dalmacije otkupljeno 1409. godine, prilino velika. Pitanje je sa-mo, da li ostatak katastra za podlUje Raba, Osora i Cresa jo negdje postoji ilije na-prosto tijekom proteklih stoljea uniten. Tim vie to je i poznati dio spomenutogkatastra sauvan samo u prijepisu.

    U spomenutom katastru opisan jc najvei dio tadanjih mletakih posjeda uDalmaciji, koji su se u skladu s granicama mletake Dalmacije ograniavali na uskoobalno podruje i dio otokaR. Sami posjedi uglavnom se oznaavaju opisno, beztonih granica, mjcra i vrijednosti. Zanimljivo je, meutim, da tamo gdje nalazimooznaenu povrinu posjeda, ona je izraena u "gognayma" - starohrvatskoj mjeri zapovrinu, a ne u mletakim mjernimjedinicama kao to e to kasnije biti slua{ M-letaka Republika ovimje katastrom inventarizirala svoje posjede u Dalmaciji, te gakarakterizira tipini feudalni karakter. Naime, ovaj je katastar posluio kao temeljkonfiskacije imovine svih neprijateljski raspoloenih zadarskih plemikih obitelji,pristaa hrvatsko-ugarske vladavine, dajui njihove posjede u zakup pojedincimanaklonjcnim Serenissimi. Samo one zadarske obitelji koje su bile privrene Veneci-ji, zadrale su velike posjede u zadarskoj okolici tc na otocima, plaajui za njih iz-nimno malu zakupninu. Tako je katastar postao jo jednim instrumentom politikogpritiska u smislu priznavanja mletake vlasti u Dalmaciji. U katastm je opisan i od-nos izmeu kmetova - seljaka i njihovih svjetovnih i crkvenih feudalnih gospodara,s tonim propisima koji ne sadre samo odredbe o davanjima, ve i veliki broj zabra-na i ogranienja. Osim to vrlo slikovito predoava politike odnose u Dalmaciji na-kon dolaska Mleana, ovaj katastar vaan jc kao izvor za prouavanje topografije,demografije i gospodarske povijesti Dalmacije.

    Djelomina obnova katastra nakon Ciparskog rata

    Mlcani se nisu zadovoljili otkupljenom zemljom: svoj su posjed u Dalmacijiubrzo proirili na ibenik (1412), Korulu, Hvar, Bra, Split, Trogir i Kotor (1420),Poljice iOmi (1444), Krajinu od Omia do ua rijeke Neretvc (1452) te 1480. go-

    8 Ovim katastrom obuhvaeni su otoci zadarskog arhipelaga. Spominju se Paman, Ugljan, Dugi otok,Vrgada, Silba, Molat, Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Olib, Prcmuda, Vir, l te komatski otoii i hridi: Trisestrice, Mrtenjak, Lavdra, Katina, Krknata, Vaka, Pohib, Tomcnjak, Dragojeak, Fulija, Kudica,Beli, Sridnji, Glurovi i Jidula.

    9 U zadarskom statutu iz 1305. godine bilo je odrecno da "gognay" ima 20 koraka u duinu i isto toliko uirinu, a mjcri se po onom koraku kojijeoznaen na vratima crkve Sv. Petra u Zadru (v. Zadarski statut,preveli J. Kolanovi iM. Kriman. Zadar 1997; T. Raukar, Zadar u XV. stoljeu, Zagreb 1977). U gla-goljskim rukopisima iz 15. stoljca iz okolicc Zadra naziva se ova mjera "gonai" (.Jiriek. 1902). Zadar-ski gonjaj imao je oko 2,370 m2 ili tonijc 2 369,547684 m2

    174

  • M. Slukan-Alti. Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    dine i na Krk (Srkulj, Luic, 1996). Nakon ovih proirenja, pod pojmom mletakeDalmacije podrazumijeva se hrvatska obala od Zrmanje do Neretve te svi otoci, izu-zev onih koji su pripadali Dubrovakoj Republici (Mljet, Lastovo i Elafitski otoci).Mletaki posjed u Boki kotorskoj nosio je naziv mletaka Albanija. Vladavina M-leana u Dalmaciji nije dugo trajala. Kada su 1482. godine Turci osvojili Hercegovi-nu, ubrzo dolazi do njihova prodora i u podruje Dalmacije, gdje otkidaju komad pokomad mletakog posjeda. Tako u razdoblju od 1537. do 1540. dolazi do prvog mle-tako-turskog rata u kojem su Mleani izgubili Benkovac, Nadin i VranulO Miromto su ga 1540. godine sklopili s Turcima, morali su se odrei i podruja izmeu Ne-retve i Cetine, osim Omia. Na sjeveru zadarske okolice Mleanima je ostalo samo19 sela.11 U drugom tzv. Ciparskom ratu (1570-1573) Mleani su izgubili Cipar, akao naknadu Turci im vraaju mali djeli zadarskog i ibenskog zalea. Tadaje mle-taki posjed u Dalmaciji, osim otoka, inio Novigrad s najuom okolicom, Zadar iibenik s okolicom, Trogir, Split i Omi, te najugu Kotor i Budva s okolicoml2. Ta-ko je ukupni mletaki posjed u Dalmaciji nakon Ciparskog rata iznosio oko 2.800km2 (S,.klllj, Luic, 1996).

    U tom razdoblju novi poticaj razvoju zemljinih evidencija bila je odluka mle-takog Senata iz 1588. kojom je odreeno da svi posjednici na podruju Dalmacijemoraju svakih deset godina obnoviti opis svojih posjeda. Tako tijekom 16. stoljeanalazimo zemljine evidencije brojnih plemikih obitelji koje su ivjele na podrujuDalmacije. Svakaje obitelj vodila svoje evidencije, pa se one danas uvaju u okviruarhivskih fondova pojedinih plemikih obiteljil3. Istodobno nisu poznati katastarskiradovi irih razmjera, kao to je to bio sluaj u 15. stoljeu. Njihov izostanak moese donekle objasniti odbijanjem Mletake Republike da prizna novonastale graniceu Dalmaciji te izostankom znaajnijeg naseljavanja novoosvojenih podruja. Meu-tim, s obzirom na brojne pogranine sporove, pojedine zemljine evidencije su ipaknastale. Tako je 1609. godine temeljem ukaza generalnog providura Giacoma Zananastao novi katastar Nina 14 i posebno katastar ninskog teritorija za otuena i sporna

    10 Ve 1500. pada Makarska, 150 I. dio sjeveme Dalmacije zapadno od Trogira.Il Mletaka granicaje 1540. godine tekla od Obrovca na sjeveru preko Kotara, te juno od Islama, Nadi-

    na, Karina i Vrane, ostavljajui ova naselja na turskoj strani. Granica je dalje prolazila zapadnom oba-lom Vranskog jezera prema Velimu, a odatle preko Krke na Skradin. Od Skradina se granica sputalagotovo pravoertno do Solina koji je bio u turskim rukama te dalje na Kamen koji je bio pod mletakomupravom. Tuje, doavi do Poljica i makarskog primorja, koji su bili pod turskom upravom, zavravaomletaki posjed (Tra/jic'. 1973).

    12 Dokument novog osmansko-mletakog razgranienja uva se u Museo Civieo Corer, Venezia, Mona-serillo suHa Dalmazia, Mss. PO. 607-c,VII, f-15.

    13 Usporedi obiteljske fondove DAZd.14 DAZd, Mletaki katastar, br. 38.

    175

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    podrujal5. Pitanje spornih posjeda provlai se i u mnogim dokumentima skloplje-nim izmeu Osmanskog Carstva i Mletake Republike. Radilo se o selima u zadar-skom, ibenskom i trogirskom okrugu koje je trebalo vratiti njihovim bivim vlasni-cima, a sada su se ta sela nala u okviru turskih posjeda. U zadarskom okrugu bila suak 44 naselja koja su Mleani potrai vali natrag, a koja su zaposjeli turski podanici,pa su kao takva bila upisana u turske deftere.16

    Teritorijalna steevina Kandijskog rata li katastrll Morosinijeve zemljinediobe

    Primirje s Turcima trajalo je manje od stotinu godina. U treem tzv. Kandij-skom ratu (1664-1669), to su ga Mleani vodili s Turcima zbog Krete, Mleani suproirili svoj posjed li Dalmaciji na obalu izmeu Novigrada i Omia, ali tako dajeSkradin ostao Osmanskom Carstvu, a itav poluotok izmeu ibenika i Trogira za-jedno s Klisom MleanimaJ7 Po mletakom komesaru Naniju, koji je zajedno sosmanskim komesarom utvrivao ovu granicu, granica je dobila ime Linea NanilxOvim razgranienjem Mleci su "de facto" (zajedno s Poljicama i makarskim primor-jem) poveali svoj posjed u Dalmaciji za 2.400 km2, paje njihov ukupni posjed izno-sio oko 5.200 km2 (SrkLllj, Lui, 1996). Mletaki posjed u ovom prostornom obuh-vatu naziva se "Aquisto vecchio".

    Mleani, koji su pomno biljeili sve ratne pobjede nad Turcima te teritorijalnaproirenja koja su iz tih ratova proizlazila, odmah su pristupili izradi katastra za no-vosteena podruja. Katastarski popis nakon Kandijskog rata nije izvren samozbog inventarizaeije novog teritorijalnog proirenja, ve i zbog velikog broja pre-bjega s osmanskog teritorija koji su utoite potraili na podruju mletake Dalma-cije. Naime, mletake su vlasti odmah po zavretku Kandijskog rata otpoele plan-sko naseljavanje naputenih sela dijelei zemlju prebjezima s turskog teritorijal9.Jo tijekom Kandijskog rata, na mletaki je teritorij iz Bosne doselilo oko 10.000ljudi meu kojima su veliku veinu inili Morlnci koji su, preavi na mletaku stra-nu, postali vaan imbenik u obrani mletake krajine (Stanojevi, 1962). MorIaci suodmah po dolasku samoinicijativno zauzimali tek osloboeno zemljite. Zbog neiz-

    15 DAZd, Mletaki katastar, br. 37.16 Popis spomih naselja donosi So/ilro (/844).17 lako je slubeno prostor Poljike knecvine i makarskog primorja pripao Turcima, oni su se vc za rata

    odmctnuli i priznali Mletaku Republiku. Budui da Mleani ova podruja nisu osvojili orujem, Turciih nisu eljeli odstupiti. Nakon toga Mleani su Turcima slllbeno odstupili spomenuto podruje,meutim, Osmansko Carstvo tamo vie nikada nije uspjelo ostvariti svoje suvereno pravo.

    18 Opis granice do danasjc sauvan samo u turskim ispravama. Njen prijevod donosi Dijilico (/902).19 O tome postoje osobito brojni izvori u Archivio di Stato Venezia, Colleggio V Relazioni.

    176

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    vjesnosti krajnjeg ishoda rata, Venecija nije odmah obavila izmjeru i parcelaciju no-vosteenog zemljita. Problem razdiobe rijeilaje privremeno kolektivnim "investi-turama" za pojedina sela na taj nain to su se odreivale granice podruja koja su semogla naseljavati, a unutar tih granica podjelu su vrili oni sami. Moriaci su zauz-vrat postali mletaki vojni obveznici te su plaali 1/1O poljoprivrednih prinosa20Svako selo inilo je etu - "bandiru" pod zapovjednitvom harambae, ime je uspo-stavljena poljoprivredna proizvodnja vojno-lenskog tipa s odrazom na upravni su-stav (krajina). Venecijaje time dobila motiviranu krajiku vojsku, ali i nove porezneobveznike kao znaajno vrelo sve oskudnijih dravnih prihoda.

    Odmah nakon izvrenog razgranienja 1671, mletaki Senat generalnom pro-viduru Zorzi Morosiniju izdaje naredbu da se agrarni provizorij privremenih investi-tura zamijeni stalnim agrarnim ureenjem. Morosinijeva agrarna reforma, koju jeSenat prihvatio 13. veljae 1672. godine, sastojala se u odluci o trajnoj razdiobizemlje i utvrivanju specifinog agrarnog sustava21 Usporedo s razdiobom zem-ljita sastavljao se katastar s imenima kunih starjeina kojimaje dodijeljena zemljai opisom dodijeljenih estica. Iz tog razdoblja danas je poznat katastar ninskog i sp-litskog okruga s Klisom. Posao diobe zemlje i izrade katastra u splitskom dijelu no-vog teritorija potrajao je tri godine (1672-1675). Zavren je u doba generalnog pro-vidura Pietra Civrana. Izradio ga je zapovjednik Klisa Zorzi Calergi temeljem Mo-rosinijeve odluke iz 1672. godine22. Ninski katastar novoosvojenog podruja, ta-koer zavren 1675. godine, izradili su vojni inenjeri Stjepan Boucaut i major Na-polion Eraut23. Kao mjernajedinica za povrinu zemlje u sluaju splitskog katastrakoriteni su vrit i pertika - stara dalmatinska mjera za povrinu24, dok je u ninskomkatastru koriten ninski gonjaf5.

    Upisnik estica sadravao je broj estice, ime posjednika, opis dodijeljenezemlje, imena posjednika ija zemlja granii s dotinom esticom s istoka, zapada,sjevera i juga, povrinu estice te broj investiture kojom je posjedniku dodijeljenazemlja. Iza posljednje estice jednog posjednika, iskazana je ukupna povrina svihestica dotinog posjednika. estice su topografirane na klasian nain, od I na da-

    20 lnvestiture nisu uvijek dobivali samo Morlaci. Dio zemljita na koritenje su dobili i okolni starosjedio-ci - teaci.

    21 DAZd, Spisi generalnog providura Zorzi Morosinija (1671-1673).22 DAZd, Mletaki katastar, br. 61.23 DAZd, Mletaki katastar, br. 59.24 Najvjerojatnije skraeni naziv od starog vretena. Jedan vrit iznosio je 853,1353 nl te sadrava 144 per-

    tike. Jedna pcrtika (palica) iznosi 5,92 m2 (V/ajinac, /964).25 Jedan ninski gonjaj iznosio je 1,332 m2 (Perii, 1992).

    177

  • M. Slukan-Alti, Povijest mlctakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Ije kao i danas. Kao primjer navodimo popis posjeda posjednika Zorzi Listee iz ka-tastarskog popisa splitskog teritorija (prijevod preuzet iz Kadi 1987):

    Harambaa Zorzi Listea sa dvanaest osoba posjednik navedenih 12 esticakojeje njemu dodijelio presvjetli ipreuzvieni gospodin Zorzi Morosini, prokuratori generalni providur u Dalmaciji i Albaniji, kako proistjee po investituri broj 1 iz1672. U knjizi investitura broj 8.

    Br. 1131Zemljite gore spomenutog graniCi na sjeveru sa zemljitem Tome Migia i

    Maria Radia, na istoku sa starim putom, na zapadu ijugu opasano je potokom odIzvora triju kraljeva. Od tog zemljita oduzima se suhozida 2 koji se nalaze unutarestice. Ovog zemljita odrekao se Luka Milovi.

    Ostaje Cistih vriti 22, pertike 57

    Br. 1168Zemljite gore spomenutog granii na sjeveru sa zemljitem Luke Milovia, na

    zapadu sa zemljitem Djure Suria, na istoku sa zemljitem Ivana Gladovia iPetra[vani.~evia, na jugu sa zemljitem Luke Milovia iDjure Milovia.

    Ima vriti 8, pertika 124

    Br. 1169Zemljite gore spomenutog graniCi na sjeveru sa zemljitem Ilije Ivanievia,

    na zapadu sa zemljitem Perka Migia, na istoku sa putim, a sa druge strane puta sazemljitem Ivana Glaldovia, na jugu sa zemljitem Luke ilovia

    Ima vriti 5, pertika 63

    Br. 940.Zemljite gore spomenutog graniCi na sjeveru sa zemljitem Ilije Ivanievia,

    na zapadu sa zemljitem Perka iDujma Borania, najugu sa zemljitem Marka Bo-tiselija. Ima vriti 8, pertike 18. Odbija se 1 vrit.

    Ostaje istih vriti 7, pertika 18

    Br. 1295.Zemljite gore spomenutog graniCi na sjeveru sa zemljitem Ivana Valentia,

    na zapadu sa vodom Perua, na istoku sa zemljitem Ilije Listea, najugu vododeri-nom i na jugozapadu sa opinskim putom.

    Ima vriti 12, pertika 11Ukupno vriti 55, pertika 129

    178

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,i\rh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Uz popis koji obuhvaa popis posjednika i opis zemljita koje imje dodijelje-no, sastavni dio katastra dravnih dobara nove steevine ine i topografsko-katastar-ske karte nove steevine koje prikazuju zemljine odnose nakon agrarne reforme.Kao mjerna jedinica za duinu, koja je koritena pri izradi spomenutih karata, kori-stio se venecijanski korak (passo )26, pa mjerilo preraunato u metarski sustav mjeraiznosi priblino 1:7 000 (Kadi. 1987). To je topografska karta u koju su nakon ra-spodjele zemljita ucrtani katastarski elementi; estice dodijeljenog zemljita s nji-hovim brojevima, stambene, gospodarske i vojne objekte (uglavnom crtani u per-spektivi), putovi (dvije pune paralelne linije, poljski putovi dvije isprekidane linije,pjeake staze jedna isprekidana linija ili tokasta linija) te mletako osmanska gra-nica ustanovljena 1576. nakon Ciparskog rata (deblja puna linija), kao i granicaustanovljena 1671. nakon Kandijskog rata (puna tanja linija). Karta sadri i genera-lizirani prikaz fiziko-geografske osnove - hidrografsku mreu, vegetaciju (samoizvan podruja agrarne reforme), reljefne oblike prikazane crticama i sjenanjem.Za splitski kotar kartu je izradio Zorzi Calergi uz pomo Sjepana Boucanta i majoraErauta27, a za ninski Stjepan Boucaut28. Obje karte nastale su 1675. godine.

    U skladu s Morosonijevom reformom, Republika zadrava vrhovno vlasnitvonad zemljom koja se razdiobom ustupa u neotuivi i nasljedni posjed. U znak priz-navanja mletakog vrhovnog vlasnitva (per dovata ricognizione del supremo do-minio di Sua Serenita) korisnici zemljita plaali su godinji kanon od lOoidi povri tu zemlje odnosno dvije litre po jednom gonjaju. Korisnici nisu mogli prodavatizemlju niti njome oporuno raspolagati, ve je ona prelazila samo na njihove zako-nite potomke. Zemlja mora biti obraena, a nain obrade i izbor kulture privatna jestvar korisnika. Vano je da se ovim aktom odreuju i granice meu selima, koja po-staju porezne opine. Zemlja se dodjeljivala prvenstveno Morlacima, zatim pojedin-cima zaslunima u ratu, apotom vlasteli, crkvi i pokrtenim muslimankama. Daka-ko, povlatene kategorije dobivale su znatno vee posjede od Morlaka. TemeljemMorosinijevog katastra, Morlaci su u prosjeku dobili 22,5 vrita zemlje po domain-stvu (2,03 ha), to nije bilo dovoljno za izdravanje jedne seoske obitelji. Tako je ka-tastar iz 1675. godine jo jednom potvrdio feudalni karakter mletake vlasti u Dal-macIJI.

    26 Jedan korak (passo), u narodu zvan pa iznosi 1,73868 m (Ungarov. 1951). O regionalnim razliitosti-ma pojedinih mjera vidi: M. Raukar, Zadar u XY. stoljeu; J. Kolanovi, ibenski metroloki sustav uXY. stoljeu, Arhivski vjesnik 37/1994, 189-207.

    27 Di\Zd, Mletaki katastar, Disegno Topografico dello Terrilorio di Spalato e elisa 1675.28 Di\Zd, M1etaki katastar, Disegno Topografieo dello Teritorio di Nona 1675.

    179

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Mletaki katastar Dalmacije nakon Karlovakog mira (1699)

    Sljedei tursko-mletaki sukob izbio je 1684. godine zbog Moreje. Nakon 16-godinjeg Morejskog rata, izmeu Mletake Republike, Habsburke Monarhije iTurskog carstva sklopljenje 1699. godine mir u Srijemskim Karlovcima, koji je iz-meu ostalog rjeavao i pitanje nove mletako-turske granice u Dalmaciji. Mirovniugovor za ovu granicu potpisanje 7. veljae 1700. godine29. Razgranienje u ime M-letake Republike proveo je G. Grimani, paje nova granina linija dobila ime - Li-nea Grimani. Novaje granina linija oznaila daljnje proirivanje mletakog posje-da u Dalmaciji sve do linije Opuzen - itluk - Vrgorac - Zadvarje - Sinj - Vrlika-Knin. Novi mletaki posjed u Dalmaciji "Aquisto nuovo" iznosio je 5.000 km2 Uzto Mleani su zaposjeli i Podgorje30 s povrinom od oko 300 km2, pa se mletakaDalmacija sada protezala na 10.500 km2 (Srkulj, Luic. 1996).

    Tijekom Morejskog rata u Dalmaciju je doselilo jo oko 30 000 doseljenika,poglavito Morlaka (Stanojevic, 1962). Dolazak velikog broja morlakog stanovnit-va na jo uvijek relativno uzak obaini pojas Dalmacije rezultirao je nedostatkomobradive povrine i panjaka (plodno dalmatinsko zalee jo je uvijek pod turskomupravom!), ime je dodatno zaotrena ve ionako teka agrama kriza. Agrama pre-naseljenost Dalmacije dosegla je nakon Morejskog rata takve razmjere, da je novaagrama reforma postala neizbjena31 Takva reforma nuno je traila zemljine evi-dencije nove steevine. Naime, ve tijekom rata Mleani se ale na oteano ubiranjedesetine. Osobito je to bio sluaj na podruju nove steevine, gdje se morlako sta-novnitvo opi ralo plaanju poreza. Problem je bio tim vei, to zbog velike mobilno-sti Morlaka Mleani nisu imali pouzdane podatke o morlakim naseljima i njihovimstvarnim prihodima. Osnivanje katastra nije bilo nuno samo zbog ubiranja poreza.Da bi osigurali novoosvojena podruja, Mlcani su morali barem donekle stabilizi-rati nomadska morlaka plemena koja su ivjela u pograninom podruju Dalmaci-je. Tako generalni providur Cornar ve 1689. godine donosi odluku da se svi Morla-ci nastanjeni ratrkano po poljima, imaju naseliti u stalnim okupljenim selima s or-ganiziranom vojnom upravom, a da se stanovnitvo upie u spiskove harambaa32. Utu je svrhu itavo podruje nove steevine proglaeno dravnom imovinom, koje je

    29 Tekst ugovora objavio je Kovaevic (1973).30 Prema mirovnom ugovoru iz 1699. godine Podgorjeje pripalo Harbsburkoj Monarhiji, ali gaje odmah

    zaposjela Mletaka Republika. Habsburka Monarhijaje u vie navrata pokuala vratiti Podgorje, alijeono usprkos svih nastojanja, ostalo pod upravom Mletake Republike sve do njena pada 1797. godine.

    31 Kao posljedica kroninog nedostatka plodne zemlje, MorIaci su esto uzimali u zakup zemljite s tur-ske strane granice.

    32 DAZd, Spisi generalnog providura G. Comara, sv.!.

    180

  • M. Slukan-Alti, Povijest mJetakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    onda dodjeljivano novim korisnicima - MorIacima, sve u cilju da ih se to vie veeuz zemlju i sjedilaki nain ivota. Dodjela zemlje investiturama osobito je bila e-sta u podruju Drnia i Knina, o emu je sauvan zasebni popis obitelji i opis dodije-ljenih im zemalja33. Odmah po zavretku rata te ustanovljavanja nove granine lini-je, poelo se s formiranjem katastarskih evidencija za podruje nove steevine. S os-nivanjem katastra otpoelo se na krajnjem jugu mletakog posjeda. Tako je 1702.godine osnovan katastar Metkovia, Slivna i utvrde OpUS34. Radovi su nastavljeni uvrgorakom okrugu (Orcondario della iuriditore di Vergoraz) gdje je katastar for-miran 1703/170435, da bi 1704. godine bio izraen i katastar itlukog okruga36 (ser-darija Matije Bebia, iurisditione di Citluch dali Sarda,. Matija Bebic)37.Nakon togaprelo se na podruje Boke kotorske, pa je tijekom 1704. godine izraen katastarRisnja, novigradskog okruga (Territorio di Castelnuovo, danas Herceg-Novi) te sa-mog Novog3M Najvei dio radova na uspostavi katastra nove steevine zavrenje ti-jekom 1709. godine u vrijeme generalnog providura Vincenza Vendramina. Tada jeuspostavljen katastar zadarskog (Contado di Zara), ibenskog i skradinskog (Conta-do Sebenico e Scardona) okruga te sinjskog (Territorio di Sign) i kninskog (Territo-rio di Knin) teritorija39. Samo je katastar trogirskog okruga (Contado di Trau)dovren 1711. godine u vrijeme generalnog providura Carla Pisanija40. U izmjeri susudjelovali brojni mjemici iz Dalmacije i Venecije. Najvei dio mjemikih radovaobavljen je pod nadzorom Cosme Farentinija.

    Zanimljivo je da su u ovaj katastar ula i pojedina naselja koja su slubeno bila"s onu strane granice". Osobito je to est sluaj na sinjskom podruju, gdje su brojnasela, usprkos injenici da su i nakon ovog razgranienja ostala na turskom teritoriju,priznavala mletaku vlast. Tako su se npr. u katastru iz 1709. godine nali i Satri,Arano, Hrvace, Ugljane, Novo Selo i Potravlje, u vrijeme dok su slubeno bili dije-lom osmanskog posjeda.

    U tih desetak godina obavljen je zaista ogroman posao, jer su podaei vrlo pre-cizni. Za svaku katastarsku opinu ovaj katastar donosi nain koritenja estica (kul-ture) dijelei ih na oranice, vinograde, livade (privatne i javne), neobraene povri-ne (privatne i javne), panjake i nekorisne povrine, nakon ega slijedi zbroj svihpovrina. Katastar donosi i podatke o stanovnitvu: broj mukaraca sposobnih zaoruje, djeaci, ene i djevojice te ukupan broj stanovnika, zatim podatke o stoci:

    33 DAZd, Mletaki katastar, br. 21.34 DAZd, Mletaki katastar, br. 26.35 DAZd, Mletaki katastar, br. 25.36 Misli se na utvrdu itluk pored Gabele.37 DAZd, Mletaki katastar, br. 27.38 DAZd, Mletaki katastar, br. 29-31.39 DAZd, Mletaki katastar, br. 4-14.40 DAZd, Mletaki katastar, br. 65.

    181

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Mh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    broj konja, volova, krava, teladi i sitne stoke. Na kraju nalazimo zbirni pregled pokatastarskim opinama koji osim navedenih rubrika sadri i zbroj ukupnih povrinaza svaku opinu i ukupni broj obitelji opine. U katastar su kao posjednici unesenaimena glava obitelji koje su u pravilu inili mukarci, a tek u iznimnim sluajevimaene udovice. Popis je sastavljen po abecednom redu, ali ne po prezimenima ve poimenima. Pisari su prezimena prilagodili svojoj grafiji, zbog ega su esto iskrivlje-na. Uz neke osobe navedenaje i sluba koju su obavljali, npr. K(avalier) - slubenikkonjice, cap(itan)o itd. U nekim katastarskim opinama bilo je i posjednika s pod-ruja drugih opina s nove i stare steevine. Za te posjednike nisu uneseni svi poda-ci, ve samo veliina njihovih posjeda u dotinoj opini, a ostali su podaci o njimanavedeni u katastru njihove opine. Uz pisani dio katastarske dokumentacije, zasvaki okrug nove steevine izraena je i rukopisna karta u boji koja nam prikazujeosnovne osobine reljefa, raspored katastarskih opina odreenog okruga ili teritorijate granice sa susjednim okruzima. Uz rub karte obino se nalazi i tablica sa stati-stikim podacima. Kao mjerna jedinica za povrinu upotrijebljen je padovanskikamp (Campo Padovano), kvarta i tavola41, dokje kao jedinica za duinu na plano-vima koritena padovanska pertika (Pertiehe Padovano)42.

    Svi posjednici zemljita u podruju "nove steevine" temeljem ovog katastrabili su duni dravi davati desetinu, besplatno kuluiti i sluiti u vojnim jedinicamakoje su, kao i u podruju stare steevine, osnovane na teritorijalnom principu (ban-diere). Zemlju nisu mogli prodavati, a nasljeivali su je samo muki potomci. Takoje temeljem katastra iz razdoblja 1702-1711. godine, morIako stanovnitvo defini-tivno i kompaktno naseljeno na tlu nekadanjeg srednjovjekovnog hrvatskog sta-novnitva.

    Acquisto Novissimo u mletakim katastrima nastalim nakon Poarevakogmira

    U tzv. Malom mletako-austrijsko-turskom ratu (1716-1718) koji je zakljuenmirom u Poarevcu 21. lipnja 1718, Mletaka Republika ponovo je proirila svojeposjede u Dalmaciji. Razgranienje u ime Mletake Republike proveo je generalniprovidur Alviso Mocenigo, pa je nova granina linija dobila ime - Linea Moeenigo.Nova mletako-osmanska granica sada se pomie dublje u zalee na liniju Metkovi- Vrgorac - Imotski - Stmlica. Godine 1729. naknadno je izvrena manja korekcijamletake granice, u kojoj je dio teritorija oko Gabele i utvrde itluk vraen Turskoj.Novi mletaki posjed osvojen ovim ratom nazvan "Acquisto novissimo" iznosio je

    41 Padovanski kamp ima 3,656m2, dijeli se na etiri kvarte, ajedna kvarta iznosi 21Otavola (Soldo. 1997).42 Jedna padovanska pertika iznosi 2,0865 m, te sadri 6 mletakih stopa od 0,3477 m (11'011,1923).

    182

  • M, Slukan-Alti. Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh, vjesn" god, 43 (2000), str. 171-198

    1,720 km2, paje ukupna povrina mletake Dalmacije sada iznosila 12,220 km2 (Sr-kulj. Lui. 1996),

    Zbog daljnjih demografskih i teritorijalnih promjena nastalih Poarevakimmirom, tadanji generalni providur Dalmacije Pietro Vendramin, ve po ustaljenompravilu, donosi odluku o uspostavi katastra najnovije steevine, te o podjeli drav-nog zemljita steenog Poarevakim mirom43,U istom spisu Pietro Vendramin od-redio je i pravila dodjele zemljita: dva kanapa po glavi, serdari 20 kanapa, haram-bae 10, alfiri 4, a aui 2 kanapa, Popisivanje obitelji i njihove imovine vreno je pobanderijama, Izrada katastra otpoela je na istonom dijelu nove steevine. Tako jeu razdoblju od 1725. do 1729, mjemik Alassandro Alberghetti obavio izmjeru iizvrio katastarsko popisivanje zemljita sinjskog teritorija (Territorio di Sign)44.Isti je posao na imotskom teritoriju (Territorio di Imochi) u razdoblju od 1725. do1730. obavio Giovanni Battista Camozzini45, Deset godina kasnije, tonije 1735, ponalogu providura Pietra Ciganija, otpoeli su katastarski radovi na kninskom pod-ruju. U tom je podruju u tri godine napravljen katastar najnovije steevine te jeizvrena i obnova katastra dijela kninskog teritorija pripojenog nakon Karlovakogmira (nova steevina)46. Godine 1729. obnovljen je i katastar Nina47, a 1736. dijelazadarskog okruga 4X.

    Kao i prethodni katastar nastao nakon Karlovakog mira, i ovaj sadri iste po-datke, a koritene su i iste mjeme jedinice - padovanski kamp i pad ovan ska pertika,no sam sustav popisivanja neto se razlikuje. Pisani dio katastra sadri popise po-sjednika te njihove posjede. Za svakog poimeninog posjednika navodi se ime i pre-zime i broj lanova njegove obitelji. Zatim slijedi popis njegovih posjeda (Terra 1,Terra 2, Terra 3) s njihovom povrinom. Svaki od tih posjeda ini jednu katastarskuestieu. Osim broja i povrine estice, za svaku se pojedinanu esti eu navodi s ko-jim posjednicima granii i to s istoka, zapada, sjevera i juga. Nain oznaavanja po-sjeda u katastarskom popisu i pripadajuem katastarskom planu dosta je zanimljivzato emo ga ovdje poblie opisati,

    Posjednici unutar jednog naselja u popisu su popisani redoslijedom kojim slije-de njihovi posjedi na terenu po pojedinim listovima katastarskog plana. Tako je po-sjednike unutar knjige lako nai na planu, jer susjedni posjedi na zemljitu, susjednisu i u knjizi. Prvo bi se popisali svi posjedi obitelji jednog prezimena (unutar jednogprezimena posjednici su poredani po abecednom redu imena: npr. Mate Maglevi,

    43 DAZd, Spisi generalnog providura P, Yendramina, knj, I.44 DAZd, Mletaki katastar, br. 39,45 DAZd, Mletaki katastar, br. 26,46 DAZd, Mletaki katastar, br. 15-20,47 DAZd, Mletaki katastar, br. 47,48 DAZd, Mletaki katastar, br. 32-33,

    183

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletackog katastra Dalmacije,A rh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Medo Maglevi, Toma Maglevi). Zatim slijedi popis posjeda susjedne obitelji(drugog prezimena) itd. Unutar katastarskog popisa svako prezime dobiva slovnuoznaku (prva obitelj slovo A, druga B itd.). Unutar jednog prezimena, svaki posjed-nik osim slovne oznake dobiva i brojanu oznaku. Na kraju, osim slovne i brojaneoznake, svako prezime dobiva i svoju boju kojom e njihovi posjedi biti oznaeni nakatastarskom planu. Npr. oznake obitelji s prezimenom Maglevi u upisniku slijedeovim redoslijedom i s ovim oznakama: Bla Maglevi - Q.l Rosso, Ivan Maglevi-Q.2 Rosso, Mate Maglevi -Q.3 Rosso, Medo Maglevi - Q.4 Rosso, Toma Magle-vi - Q.5 Rosso.

    Svaki katastarski plan oznaen je grafikim mjerilom izraenim u padovan-skim pertikama. Jedan centimetar na karti odgovara duini od 17 pertika u prirodi. Iztoga proizlazi da su katastarski planovi izraeni u mjerilu 1:3.547. U planove su ucr-tani zemljini posjedi, putovi, kue, bunari te vrlo generalizirana i shematiziranapredodba izraenijih reljefnih oblika49. Sve estice unutar katastarskog plana oz-naene su odreenim bojama. Svi posjedi jedne obitelj i oznaeni su jednom bojom(u sluaju obitelji Maglevi, ruiastom). Tako svaka obitelj ima svoju boju, pa jevrlo lako uoiti strukturu posjeda odnosno prostorni raspored posjeda svake obitelji.Unutar svake estice upisano je ime i prezime posjednika, njegova slovna i brojanaoznaka, broj estice i njena povrina. estice se topografiraju od 1 na dalje, ali nekao danas unutar itave opine, ve unutar posjedajedne obitelji. Tako obitelj MateMaglovia koja posjeduje 9 posjeda, numerira svoje posjede od 1 do 9. Isto ine i svidrugi posjednici. Dakako, to je mogue, jer oznaku svake pojedine estice ne ini sa-mo njen broj, ve i oznaka obitelji. Tako npr. prvi posjed Mate Maglovia nosi ozna-ku: Q.3 Rosso-l, drugi Q.3 Rosso-2, a njegova susjeda Ilije Smoglia R.l Verde-litd.

    Grimanijeva agrarna reforma i formiranje novog katastra

    Usprkos podjele dijela dravnog zemljita nove i najnovije steevine, koja jepotvrena katastrom nastalim nakon Poarevakog mira, povlaenjem turskih bego-va i aga mnoge povrine ostale su i dalje neobraene. Istodobno prebjezi iz Bosne idalje su stizali, zauzimajui samovoljno pojedina pogranina zemljita, esto i onave dodijeljena nekom na koritenje. Stalni strah od morlakih prodora i pljaki teneprestani imovinsko-zemljini sukobi izmeu starosjedilaca i Morlaka, uzrokovalisu brojne sporove i silno nezadovoljstvo meu seljacima, to je rezultiralo brojnimpobunama te ponovnom pojavom agrarne krize (Grgi, 1950). Kada je etrdesetihgodina kriza kulminirala, senator Marko Foscarini obraa se mletakom senatu uka-

    49 Obino se radi o ucrtavanju veih uzvi~enja ~rafiranjem i sjenanjem u obliku koncentrinih krugova.Broj krugova simbolizira visinu uzvi~enja.

    184

  • M. Slukan-Alti, Povijestmletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    zujui na iznimno velik broj albi glede samovoljnog zauzimanja slobodnih povri-na, te trai hitno slanje sindika - inspektora, koji bi istraili sporne sluajeve i pred-loili mjere za saniranje nastalih propusta (Medirazza, 1911). Na temelju Foscarini-jeva zahtjeva, 11. studenoga 1748. godine u Dalmaciju stiu sindici - SebastijanMolin, Gianbatista Loredan iNocola Erizzo (Kolanovic, 1979). U svrhu rjeavanjaagrarne krize te zaotrenih imovinsko-pravnih odnosa, oni su u razdoblju od 1748.do 1756. godine obnovili investiture za podruje zadarskog i kninskog okruga, pod-jeljujui preostalo zemljite Morlacima i siromanim starosjediocima50. Nakon ob-nove investitura, tadanji generalni providur Dalmacije Grimani 1756. godine pod-nosi Senatu prijedlog zakona "o razdiobi slobodnog zemljita i njegove podjele obi-teljima prebjeglim s turskog podruja, te domaim siromanim i zaslunim obitelji-ma". Istodobno, Grimanijev je zakon svim obraivaima zemljita, koji su u trenut-ku donoenja zakona ve imali pravo koritenja nekog zemljita, priznavao daljnjepravo obrade, potvrujui na taj nain i prije dodijeljene investiture. Nadalje, ovajzakon propisivao je postupke daljnje dodjele zemljita te itav niz preporuka o una-preenju poljodjelstva. Ustvari, donesena su dva gotovo istovjetna zakona, jedan zapodruje Zadra od I. lipnja 1755. godine, te drugi za podruje Knina od 25. travnja1756. (Madirazza, 1911). Tim je zakonom Morlak ili siromani starosjedilac dobi-vao dva padovanska kampa zemlje po lanu obitelji koju je bio duan redovito iuredno obraivati. Ukoliko dvije uzastopne godine nije obraivano, zemljite mu seoduzimalo. U tom sluaju, pola oduzetog zemljita pripalo je onom tko je takvostanje prijavio, a druga polovica vraala se Republici. Korisnikje bio duan Repub-lici davati desetinu prinosa prema procjeni, prije no to preda feudu duni dohodak.Kao i u prethodnim agrarnim zakonima, zemlju je u pravilu mogao nasljeivati sa-mo muki potomak, a samo iznimno ene-udovice. Posjednikje na dobivenom zem-ljitu bio duan zasaditi dvije masline ili voke. Jedanje dio zemljita, osim uobia-jenih zrnatih usjeva, trebalo zasijati lanom odnosno konopijom kako bi se izbjeglotroenje novaca na kupovanje platna. Takoer, zakon je obvezivao seljake da uzkuu dre najmanje dvije konice pela, te zasade luk i zelje kako bi se osigurala do-voljna koliina hrane. Te su povrine bile osloboene davanja desetine. Svaki je po-sjednik bio duan drati po jednog konja na svakih 40 kampa zemlje, koji e u slua-ju rata biti stavljen na raspolaganje. Koze su se smjele drati samo u brdovitim pod-rujima, ne u poljima. Nadalje, odreuje se da se svakom selu dodijeli odgovarajuapovrina za ispau oraih volova, kako bi se unaprijedila obrada zemlje. I na kraju,putovi se moraju odravati prohodnima, a izvori pitke vode istima.

    Nakon donoenja zakona i potvrivanja ranije donesenih investitura, u razdob-lju izmeu 1755. i 1756. podijeljena je preostala zemlja na kninskom i zadarskom

    50 DAZd, Mletaki katastar, br. 49-58.

    185

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arl1. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    podruju51 Svi ugovori o dodjeli zemljita upisani su u zasebne knjige investiturakoje su bile sastavni dio katastra te su se kao i katastar vodile po naseljima i okruzi-ma. Knjiga investitura sadri popis osoba kojimaje mletaka uprava dodijelila zem-ljine posjede. Za svakog se posjednika navodi njegovo puno ime i prezime i toanbroj ugovora (investiture). Zatim slijedi opiran opis zemljita koje muje dodijelje-no - smjetaj estice, veliina i vrsta posjeda, opis granica zemlj ita odnosno popis skojim posjednicima granii (na jugu, istoku, zapadu i sjeveru) te obveze posjednikaspram drave. Veliina dodijeljenog zemljita ovisilaje o veliini obitelji (dva kam-pa po lanu). Svaka pojedina investitura potpisana je od sva tri sindika - GianbatistaLoredana, Nocole Erizza i Sebastiana Molina.

    Nakon to je zavrena dodjela zemljita, u razdoblju izmeu 1756. i 1758. for-miran je novi katastar kninskog, zadarskog i splitsko-klikog okruga, koji je eviden-tirao stanje nakon raspodjele zemljita novim korisnicima52. Katastar je oblikovanna isti nain kao i onaj nastao nakon Malog rata - estica svakog pojedinog korisni-ka oznaena je slovnom i brojanom oznakom te bojom. Sastavni dio katastra sva-kog naselja ine i rukopisni kolorirani planovi. U svaku je esticu upisano ime po-sjednika, njena slovna i brojana oznaka (vidi prethodno poglavlje), povrina i nainkoritenja (kultura). Sami planovi nemaju oznaeno mjerilo niti ikakvu oznakumjerne jedinice. Pri pokuaju izraunavanja mjerila temeljem poznatih udaljenosti sdananjeg plana (1:5000), nailazi se na iznimno velika odstupanja, to nam onemo-guava preciznije odreivanje mjerila plana. Velike deformacije plana proizlaze izinjenice da su estice mjerene koracima, iako je u to doba ve bio u upotrebi geo-detski stol (Ungarov, 1992).

    Opisani katastar i pripadajui planovi imali su iznimno velik utjecaj u narodu,pa je kao takav postao glavnim izvorom za ljeavanje svih imovinsko-pravnih spo-rova. Grimanijev katastar osobito je imao veliku vanost pri Ijeavanju sporovameu pojedinim selima oko povrina za ispau stoke. U sluaju spora ili prepirke,stranke bi dole u agrarni ured gdje bi sporovi bili ljeavani uvidom u Grimanijevkatastar. Sve odluke temeljene na Grimanijevim dokumentima narod je strogopotovao. No, usprkos toj injenici, Grimanijev agrarni zakon kao i katastar nastaonakon njegova uvoenja nisu ni izbliza poluili eljeni uinak na unapreenje on-danjeg poljodjelstva i agrarnih odnosa. tovie, ve su neki njegovi suvremenicikritizirali ovaj pokuaj, ali sami nisu nudili bolja Ijeenja53. Krajem prolog stoljeaPaul Pisani (J893) ukazuje na injenicu da taj zakon u stvarnosti nije bio potovan,te da je ostao mrtvim slovom na papiru. Neki su njegovu neuspjenost pripisivali ne-

    51 DAZd, Mletaki katastar, br. 34-35, 40.52 DAZd, Mletaki katastar, br. 40-42, 67, 69.53 Ve jc 1783. godine Grgur Stratico ncgativno ocijcnio uinak tog zakona, pravdajui to ncdostatkom

    cnerginosti u postupku (Museo Civico e Raccolta Coner, Codici Cicogna br. 1970).

    186

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletatkog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    maru seljaka kao i sljednicima spomenutog providura, ali svejedno priznaju da jeprovidur Francesco Grimani na ureenju agrarnih odnosa napravio vie negoli svinjegovi prethodnici. Povodei se za Pisanijem i talijanski povjesniar Petrocchi(1950) tvrdi da Grimanijev zakon nikada nije oivotvoren. Nae pak spoznaje poka-zuju da takvo miljenje nije sasvim tono. Naime, sljedeih pedesetak godina poslijenjegova stupanja na snagu poljodjelstvo sjeverne Dalmacije ipakje doivjelo stano-vit prosperitet o kojem najbolje svjedoi tamonja pojava vinograda, vonjaka i pe-laI'stva, do tada gotovo nepoznatih gospodarskih djelatnosti.

    Literatura:

    Antoljak, S. (1949): Zadarski katastik 15. stoljea. Starine, knjiga 42. Zagreb.Bottner, E. (1901): L' Arcruvo del sporesso monastero di San Domenico in Zara, Tabula-

    rium 1/3, Zara.Desnica, B. (1950): Istorija kotarskih usko ka 1646-1684, Zbornik za istoriju, jezik i

    knjievnost srpskog naroda, knj. XIII, svezak 1, Srpska akademija nauka, Beo-grad.

    Desnica, B. (1951): Istorija kotarskih uskoka 1684-1749, Zbornik za istoriju, jezik iknjievnost srpskog naroda, knj. XIII, svezak II, Srpska akademija nauka, Beo-grad.

    Difnico, F. (1902): La Delimitazione.della Dalmazia. Zadar.Duplani, A. (1990): O Mihovilu Luposignoliju, vojnim inenjerima i mjernicima u

    Dalmaciji u 18. stoljeu. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji. Zavod za zatituspomenika kulture, Split, str. 261-268.

    Grgi, 1. (1950): Buntovni pokret dalmatinskih teaka 1736/1740. Radovi InstitutaJAZU u Zadru, sv. 6-7, str. 551-605.

    Grgi, 1. (1962): Prva agrama operacija na mletakoj "novoj steevini" u Dalmaciji: na-seljavanje novog stanovnitva i razdoba zemlje na podruju Splita i Klisa1672-1675. godine. Split. Izdanja Muzeja grada Splita. Sv, Il.

    Grgi, 1. (1962): Postanak i poetno ureenje Vojne krajine kninskog kotara pod Veneci-jom. Starine, JAZU, knj. 52, Zagreb, str. 249-271.

    Ivon, K. (1923): Osvrt na razvitak katastra u Dalmaciji. Dalmacija - spomen knjiga izda-na o kongresu Udruenja jugoslavenskih inenjera i arhitekata, Split.

    Ivon, K. (1935): Osvrt na razvitak katastra u Jugoslaviji. Geollletarski igeodetski glas-nik, god. 16, Beograd.

    Jiriek, K. (1902): Die Romanen innden Stiidten Dalmatiens wiihrend des Mittelaltes III,Denkschrijten der kaiserlichen Akademie der Wissenschaft, Bd. 48, Wien.

    Kadi, M. (1987): Doprinos primjeni Calergijeve karte iz 1675. U istraivanju prostornograzvoja splitsko-klikog podruja. Magistarski rad. Arhitektonski fakultet, Sv-euilite u Zagrebu.

    187

  • M. Slukan-Alti, Povijeslmletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Kolanovi, 1. (1979): Dalmacija prema izvjetaju generalnog providura Jakova Boldua1748. Zbornik Cetinske krajine, knjiga 1. Sinj, str. 15-35.

    Koreni, M. (1979): Naselja i stanovnivo SR Hrvatske. Djela JAZU, knjiga 54. JAZU,Zagreb.

    Kovaevi, E. (1973): Granice bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj Republicipo odredbama Karlovakog mira. Svjetlost, Sarajevo.

    Lui, 1. (1980): Najstarija zemljina knjiga u Hrvatskoj - dubrovaki zemljinik diobezemlje u Stonu i Peljecu iz god. 1336. Anali zavoda za povijesne znanosti istrai-vakog centra JAZU u Dubrovniku, svezak XVITI, Dubrovnik.

    Ljubi, . (1856): Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Rod. Lech-ner Librajo dell' I.R. Universita, Vienna.

    Macan, T. (1991): Ime i pojam Dalmacije. Iseljeniki kalendar 1991. Hrvatska maticaiseljenika, Zagreb, str. 61-64.

    Maga, D. (1999): Vinjerac. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijes-ne znanosti u Zadru, Hrvatsko geografsko drutvo Zadar. Zagreb, Zadar.

    ovak, G. (1959). Dalmacije godina 1775/6. gledana oimajednog suvremenika. StarineJAZU, sv. 49, Zagreb.

    Novak, M. (1958/59): Generalni providuri Dalmacije i Albanije u XVIII stoljeu. Radoviinstituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, sv. IV-V, Za-greb.

    Omai, V. (1967): Prilozi poznavanju drutveno-ekonomskih prilika u trogirskom di-striktu u XVIII stoljeu. Izdanje Historijskog arhiva Split, br. 6, Split.

    Omai, V. (1971): Mletako-tursko razgranienje na trogirskom podmju nakon Cipar-skog i Kandijskog rata i njegove posljedice. Muzej grada Trogira, sv. 1. Trogir.

    Omai, V. (1974): Katastik trogirskog dijela "Nove steevine" iz 1711. godine. Graa iprilozi za povijest Dalmacije. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 8, Split.

    Perii, . (1992). Prilog poznavanju agrarnih odnosa u mletakoj Dalmaciji. Zavod zapovijesne znanosti u Zadru, sv. 34. Zadar, str. 135-159

    Petrocchi, M. (1950): Il tramonto della Republica di Venezia e I'assolutisimo illuminato.Venezia.

    Pisani P. (1893): La Dalmatie de 1797 a 1815, Paris.Raukar, T. (1981): Drutvene strukture u mletakoj Dalmaciji, u Drutveni razvoj u Hr-

    vatskoj od 16. do poetka 20. stoljea, urednik M. Gross, SNL, Zagreb.Sabalich, G. (1897): Guida archeologica di Zara, Zara.Sabali, G. (1911): Monografie storiche zaratine. Zara.Soldo, A. (1997): Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeu, knjiga druga. Ogranak Matice hr-

    vatske, Sinj.Solitro, V. (1844): Documenti storici sull' Istria e la Dalmazia. Venezia, str. 264-266.Srkulj, S. i Lui 1. (1996): Hrvatska povijest u dvadeset pet karata. Antun Gustav Mato,

    Zagreb.

    188

  • M. Slukan-i\lti, Povijest mletackog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Stanojevi, G. (1962): Dalmacija u doba Morejskog rata 1684-1699. Iz ratne prolostinaih naroda, knjiga 42. Beograd.

    Stanojevi, G. (1970) (ur.): Jugoslavenske zemlje u mletako-turskim ratovimaXVI-XVII vijeka. Istorijski institut, posebna izdanja, knjiga 14. Beograd.

    Tralji, M. S. (1958/59): Mletako-tursko susjedstvo na zadarskoj krajini XVII stoljea.Radovi instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, sv.IV-V. Zagreb.

    Tralji, S.M. (1965): Zadar i turska pozadina od XV do potkraj XIX stoljea. Radovi In-stituta JAZU u Zadru, sv. XI-XII, str. 203-227, Zadar.

    Tralji, S.M. (1973): Tursko-mletake granice u Dalmaciji u XVI i XVII stoljeu, Rado-vi Instituta JAZU u Zadru, sv. XX, str. 447-458, Zadar.

    Ungarov, B. (1950): Prilog povijesnom prouavanju katastarskih radova u Dalmaciji. G-eodetski list, br. 10-12. Zagreb, str. 286-298.

    Ungarov, B. (1951): Stare mjere u Dalmaciji. Geodetski list, br. 10-12, Zagreb.Vlajinac, M. (1964): Renik naih starih mera u toku vekova. Srpska akademija nauka i

    umetnosti, posebna izdanja, knj. 47. Beograd.

    Mletaki katastri 17. i 18. stoljea iz Dravnog arhiva u Zadru (fondovi 5, 6, 8)"

    1". Isprave samostana S. Marije Taurel10 u Splitu za godine 1406-1805.Prijepisi isprava osamostanskim posjedima. Bez korica.

    2. Spisi katolika Sv. Marije Taurello u SplituDevet snopia.

    3. Spisi i dopisivanje Nadzornitva za bogotovlje kantona u Splitu iz 1807.Bez korica, nesreeno.

    4. Popis posjeda naselja podruja Sinj (Territorio di Sign) kojije za potrebe katastra1709. godine izradio Cosmo Farentini

    Svezak prvi: Biteli (Bitnick), Neori (Neorich), Postinje (Postigne), Mu(Mucchi), Zelovo (Zel1ovo), Satri (Satricto), Luane (Luzzani), Hrvace (Ervazza),Sinj podgrae (Borghi di Sign), Radoi (Radossich), Dicmo (Dizmo), Siani (Siz-zane), Mojanka (Majonco), Prugovo (Prugovo).

    54 Identifikacija toponima izvrena je temeljem sljedeih karata: Descrizione della Dalmazia iz 1732.(Hrvatski drtavni arhiv, Kartografska zbirka, sign. E.1.90), Disegno carta topografica della Dalmazia,Giustino Antonio Grandis iz 1781. (Dravni arhiv Zadar, Kartografska zbirka, sign. 321), austro-ugar-ske topografske karte 1:75 000 i suvremene topografske karte 1:25 000 (izdanje Dravne geodetskeuprave iz 1997). Manji broj toponima nije identificiran (oznaeni su upitnikom).

    55 Broj sveska.

    189

  • M. Slukall-A Iti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    5. Popis posjeda naselja podruja Sinj (Territorio di Sign) koji je 1709. godine zapotrebe katastra izradio Cosmo Farentini

    Svezak drugi: Broanae (Brochanaz), Arano (Arxano), Bisco (Bsco), ? (Racc-hiehiani), Turjaci (Turiazzi), Pribude (Pribude), Koute (Cossut), ? (Urinieto), Ug-Ijane (Ugliane), Nova Sela (Novosello), Potravlje (Potraunich), Bradari (Brada-rich), Gisdavac (Ghisdovac), Koprivno (Coprivno), Hercegovac (Erzeur), Gardun(Gardun).

    6. Popis posjeda naselja kotara Zadar: sjeverni dio (Contado Superiore di Zara), kojije za potrebe katastra 1709. godine izradio Cosmo Farentini

    Svezak prvi: Lisii (Lissichich), Visoane (Vissozane), Radovin (Radovin),Polinik (Polisnich), Benkovac (Bencovaz), Korlat (Corlati), Bukovi (Bucovich),Biljane (Bigliane), Vinjerac (Castel Venier), Tribanj (Tribagn), Starigrad (Stari-grad), Murvica (Murvizza), Veljane (Vegliane), Islam Grki (Islam Gresco), Obro-vac (Obrovazzo), Islam Latinski (Castel di Islam), Rupalj (Ruppadie), Suhovare(Suhovare), Kai (Cassich), Smilji (Smilchich), Visoane grofa Fanfogne (Vi-ssozane Conte Fanfogna), Podgradina (Podgradie), Posedalje (Possidoria), Ervenik(Ervenico), Mokro Polje (Mocropoglie), Dobropoljci? (Dobreagera), Kruevo (Cru-ssevo), Novigrad (Novegradi), Kula Atlagi (Cula Atlagovia), Arbanasi (Borgo E-rizzo).

    7. Popis posjeda naselja kotara Zadar: sjeverni dio (Contado Superiore di Zara), kojije za potrebe katastra 1709. godine izradio Cosmo Farentini

    Svezak trei: Mokro Polje (Moeropoglie), Radui (Raclusich), Zmitak (Smi-stak), Biliane (Bellissane), egar Gornji (Xegar Sup.), egar Donji (Xegar Inf.),Gornje Bioviino Selo (Biovichino Sello Sup.), Donje Bioviino Selo (BiovichinoSello Inf.), Rudelj (Rudelle), Kistanje (Chistagne), Nuni (Nunich), Torselo (Tor-sselle), Ivoevci (Ivossevzi), Trbounje (Tribogn), Zemunik (Zemonico).

    8. Popis posjeda naselja kotara Zadar: juni dio, kojije za potrebe katastra 1709. go-dine izradio Cosmo Farentini (Rubriche de!le vi!le del Contado ln(erior di Zara delpub!ico perito COSI110Farentini, relative al catastico 1709.)

    Svezak etvrti: Uzelice i Pristeg (Ussolozza e Prisegh), Jagodnja (Giogorclo-ne), Gorica (Gorizza), Ratane (Rastane), Tinj (Tign), Polaa (Pollazza), Dobra Vo-da i Racloinovci (Dobra Voda e Rodovino), Malpaga (MaIpaga), Crno (Crno), Bibi-nje (Bibigne), Radoinovci (Radossinovaz), Vrana (Vrana), Pakotane (Pacoschia-ne), Banjevci (Bagnevaz), Betina (Bettina), Murter (Morter), Ceranje (Cerragne),Turanj (Torette), Sv. Filip i Jakov (Sancti Filippe e Giacomo), Biograd (Zara Vec-hia), Stankovci (Stancovzi).

    190

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 171-198

    9. Popis posjeda naselja kotara Zadar: sredinji dio (Contado Medi di Zara), kojijeza potrebe katastra 1709. godine izradio Cosmo Farentini

    Svezak peti: Perui Benkovaki (Perissieh), opot (Soppot), Male Biljane(Bigliane Minor), Grusi (Grueehe), Brievo (Brissevo), Kolarine (Collarine), Rate-vi (Rastevieh), Nadin (Nadin), Zemunik (Zemonico), Arbanasi (Albanesi), Su-koa n (San Cassiano), Vuki (Vuxich), Provi (Provieh), kabrnja (Seaberagna),Smokovi (Smocovieh), Stari Zemunik (Zemonier Veehi), Ambar kod kabrnje(Ambar Searbergna), Polaa kod Benkovca (Morlach Pollazza).

    10. Popis posjeda naselja kotara Zadar: sjeverni dio (Contado Superior di Zara), ko-ji je za potrebe katastra izradio Paseoni Rugustini

    ? (Almeri), Komazec (Comazini), ? (Albari), evrske (Gieversehe), Krmpote iMedvia (Crampote e Mediugie), Popovii (Poppovieh), Biline (Biline), Kistanje(Cristagne), Meupuje (Megiupuchie), Parai (Parchieh), Troelj i Meupuje(Troselle e Megio Puehie), Modrino Selo (Modrino SelIo), Ostrovica (Ostrovizze),Karin (Karin).

    Il. Popis posjeda naselja kotara Trogir (Contado di Trau), kojije za potrebe katastra1709. godine sastavio Cosmo Farentini

    Svezak prvi: Pribude (Pribude), Ramljane (Rami ani), Radoi (Radossieh), S-ratok (Sratoeh), vrljevo (Zverlievo), Mitlo (Mitl1o), Tulii (Tollissich), GornjeVinovo (Vinovo Superiore), Utore (Uttore), Divojevi (Divoevich), Nisko (Nisea),Koruce (Corusze), Labin (Labin), Visoka (Visoka), Prapatniea (Prapotniza), B-raevi i Mileina (Braeevieh-Millessilla), Trolokve i Prgomet (Troloqua e Pergo-met).

    12. Popis posjeda naselja kotara ibenik i Skradin (Contado Sebenico e Scarodona),koje je za potrebe katastra 1709. godine sastavio Cosmo Farentini

    Svezak prvi: Gornje Vinovo (Vino Inferiore), Putianje (Putizzane), Meare(Meggiane), Lalii (Lalivzi), Kovaevi (Covacevich), Doljane (Dogliane), Skra-dinsko Polje (Campagna di Scardona), Sitno (Sitno), ista (Cista), itni (Zitnieh),Dubraviee (Dubravizze), Radoni (Radonieh), ? (Zielisich), Planjane (Plagnane),Bratikovei i Plastovo (Bratiseovzi e Plastovo), Ievo (Isaeello), Peane (Peeehia-ne), Dobrii (Dobrissieh), ? (Bregnizza), Zlosela (SeoseIla), Draiee (Drasizzza), ?(Zap lane), Dragii (Dragessich), Vrpolje (Verpoglie), Podine (Podine), Mrkele(Marceelie), Velika Glava (Veliea glava), KOlljevrati (Cognevrate), Golo Brdo (Go-luberdo), Dazlina (Daslina), Tribunj (Treboconi), Grabovci (Greborzi), Koprno(Copriallo), Drinovac (Drinovach).

    13. Popis posjeda naselja kotara ibenik i Skradin (Contado Sebenico e Scarodona),koji je za potrebe katastra 1709. godine sastavio Cosmo Farentini

    191

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Svezak drugi: Rupe i Dubravica (Ruppe e Dubravizza), Velin (VelIin), Vrsno iMravnica (Versceno e Mravizza), Kadibai (Kadibassich), Pakovo Selo (PaucovoSeJJo), Gori (Goris), Rogoznica (Rogosnizza), Bribir (Bribir), Piramatovci (Pira-matovczi), Sedrami (Sedranich), Raslina (Raslina), Dobrii (Dobrichich), Pri-moten (Capocesto), Bratikovci (Bratiscovzi), Kremeno (Cremeno), Ljubostinje(Gliubostigne), Morii (Morich), Peevica (Pecchievizza), vrljevo (Cverglievo),Nevest (Nevest), Cera (Cera), ? (Birovnich), drapanj (Sdrapan), ulii (SuJJic-hich), Gaelezi (Gacchelesi), Vaani (Vachiane), Smrdelje (Smerdeglia), Unei(Unessich), Podumci (Portimer), Danilo (San Daniel), Slivno (Slivno), ? (Zarevich).

    14. Popis posjeda naselja podruja Kl1in (Territorio di Knin), kojije za potrebe kata-stra 1709. godine sastavio Cosmo Farentini

    Svezak prvi: itluk (Citluch), Trbounje (Tribougne), Kljake (Kliazze), Brita-ne (Bristane), Kaoina (Gaunzine), Paene (Pagine), Oestvo (Occlaslovo), Maovi-ca Donja i Gornja (Maovizze Sup. e Inf.), Vrbnik (Vrbnich), Klju (Cluz), Umljano-vi (Umigianovich), Baljci (Balzi), avoglave (Ciuiglave), Kosovo (Cossove), Ka-njane (Cagnane), Kadina Glavica (Cadina Glavizza), Sdidni (Sdidnich), Uzdolje(Usdoglie), Vrlika (Verlika), Miletino Brdo (Miletino Berdo),Turi (Turich), Rudi-njane (Rudignane), Riane (Riggiane).

    IS. Popis posjeda naselja podruja Knin (Territorio di Knin), koji je za potrebe kata-stra u razdoblju od 1735. do 1737. godine sastavio Pietro Cigni

    Svezak prvi: Baljci (Balzi), Mirlovi (Mirilovich), Umljanovi (Umiglieno-vich), Klju (Cluzi), Turi (Turich), Razvoe (Rasvodje), Unei (Unnessich), Str-mica (Stermizza), Kobilica i Bender (Cobilizze eBender), tikovo (Sticovo), Pari(Parchich), Drni (Dernis), Siveri (Siverich), Suknovci (Sucnovzi), Ljuboti (Gliu-botich), Babodol (Babodol), Radljevac (Radeglievaz), Kadina Glavica (Cadina Gla-vizza), Biskupija (Biscopia), Drinovci (Drinovzi).

    16. Popis posjeda naselja podruja Knin (Territorio di Knin), koji je za potrebe kata-stra u razdoblju od 1735. do 1737. godine sastavio Pietro Cigni

    Svezak trei: Kijevo (Chievo), Plavno (Plavno), Velui (Vellusich), Tepljuh(Teplin), Gornja Polaa (Pollazza Sup.), Lukar (Luccar), Golubi (Golubich), Pulja-ne (Pugliane), Necven (Necven), Mratovo (Mrat), Razvoe (Rasvagie), agrovi(Zagrovich), Pokrovnik (Pokrovnich), Planjane (Plagnane), Drni (Dernis), Oklaj(Occlaj), Pari (Parcich), Petrovo Polje (Petrovo Poglie).

    17. Popis posjeda naselja podruja Knin (Territorio di Knin), kojije za potrebe kata-stra u razdoblju od 1735. do 1737. godine sastavio Pietro Cigni

    Svezak drugi: Sedrami (Sedranich), Siveri (Siverich), Rui (Rusich), Nos(Nos), Linjak (Lisganach), Umigienovich (Umljanovi), Britane (Bristane), Bo-

    192

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    gati (Boghatich), Bui (Buchich), Kanjane (Cagiane), Pari (Parchich), Gajine(Gaine), Cecela (CeceJla), Ramljane (Ramiane), Trbounje (Tribogne), Kaoine (C-auzzine), podgrae Knina (Bordo di Knin).

    18. Popis posjeda naselja podruja Knin (Terri/orio di Knin), koji je za potrebe kata-stra u razdoblju od 1735. do 1737. godine sastavio Pietro Cigni

    Svezak etvrti: Oton (Otton), Vrbnik (Vrbinich), Komali (Comalieh), PetrovoPolje (Petrovo Poglie), Otavice (Ottavizze), Mioi (Mioehieh), ? (Falizich), ? (Tr-bochoni), Gradac (Gradaz), Orli (Orlieh), Gornje Krike (Chrische Sup.), Raduni(Radunieh), Pakovo Selo (Pancovo SelIo), agrovi (Xagrovich), Varo (Varos),Kobilica (Cobiliza), Raa (Raggie), Badanj (Badgan), Uzdolje (Usdoglie).

    19. Popis posjeda naselja podruja Knin (Terri/orio di Knin), koji je za potrebe kata-stra u razdoblju od 1735. do 1737. godine sastavio Pietro Cigni

    Britane (Bristane), itluk (Ciclueh), Turi i Rudinjane (Turich-Rudignane),Rae (Raggie), Paene i Oestvo (Pagine-Oehaslovo), Trbounje i Vrlika - 1692.(Trbougne- Verliea 1692).

    20. Popis posjeda naselja podruja Knin (Terri/orio di Knin), koji je za potrebe kata-stra u razdoblju od 1735. do 1737. godine sastavio Pietro Cigni

    Donje Vinovo (Vinovo lnf.), Mrele (Marcelle), Unei (Unessich), Gornje K-rike (Krische Sup.), Rui i Sedrami (Rusieh e Sedranich).Jako oteeno.

    21. Popis obitelji zaslunih osoba i vojnika, koji su dobili posjede na podruju Kninai Drnia

    Drinovac (Drinovacz), Otii (Ottissich), Velui (Veluxich), Filipovi (Fili-povich), Drni (Dernis), Pakovo Selo (Pacovo SelIo), itni (itnieh), Zvjerinac (S-ferinacz), Kninsko Polje (Compagna di Knin), Ramljani (Ramiani), Tepljuh (Tep-lin), Radui (Raduchich), Kapitola (Captollo), Kobilica (Cobilice), Nos (Noe), Ba-danj (Badagn).Opaska u inventaru: tu su doseljeni Crnogorci.

    22. Katastarski popis naselja podruja Imotskog (Rubriche callas/ice documen/i ri-squardan/e de ville e Terri/orio d' Jmoschi).

    23. ibenska komora (Camara di Sebenico): spisi od 1. studenoga 1801. do 19. ve-ljae 1806. Zakonske odredbe, najmovi, zemljarine.

    24. Opina Rupe (Comunale di Rupe), 18. stoljee.

    25. Podruje Vrgorac (Jurida/ore di Vergoraz) 1703-1704.

    193

  • M. Slukan-i\lti, Povijest m1etakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    26. Katastar naselja Ciguzani?, Metkovi (Metcoviz), Klek (Klek), Slivno (Sasso-viani), Opuzen (fort Opus) i Gabele (Gabe la) iz 1702, listovi 1-270.

    27. Katastar podruja itluka kod Gabele (Jurisditione di Cicluch) serdara MatijeBebia, do granice s Makarskom iz 1704. godine, listovi 1-70.

    28. Isprave o posjedima i zemljinim prihodima samostana San Rainero u Splitu,1459-1799,66 dokumenata.

    29. Katastar Risnja iz 1704. godine.

    30. Katastar podruja Herceg-Novog (Territorio di Castelnuovo) koji su 1704. godi-ne sastavili Bartolomio Agustini i Pietro Rossi, listovi 1-255.

    31. (Katastar Herceg-Novog u Boki kotorskoj), Francesco Barbieri, 1704, listovi 1-18.Sadri i detaljne nacrte pojedinih sela.

    32. Popis 23 sela pridruena zadarskom podruju (Territorio di Zara) iz 1736. godi-ne. Listovi 1-214, samo popisi obitelji i ukupna povrina posjeda.

    33. Popis 36 sela pridruenih zadarskom podruju (Territorio di Zara) iz 1736. go-dine. Listovi 1-245.Jako oteeno.

    34. Popis 36 sela pridruenih podruju Knin - Drni (Teritorio di Knin - Dernis) iz1756. godine.

    35. Popis 36 sela kotara Knin (Contado di Knin), izraen po nareenju generalnogprovidura Francesca Grimanija u razdoblju od 1755. do 1756. godine, 33 lista.

    36. Dva katastra javnih ureda, izraena po nareenju generalnog providura AngelaMema godine 1789.Dva lijepo ispisana sveska, grad Zadar, listovi 1-132, 1-27.

    37. Katastar opinskih i javnih dobara Nina iz 1609. godine, listovi 1-61.

    38. Popis posjeda Nina iz 1609. godine, str. 1-23.

    39. Katastar podruja Imotski (Territorio d' Imochi), koji je po nareenju general-nog providura Pietra Vendraima izradio Giovanni Battista Camozzini, 1725, 1730,listovi 1-193.

    40. Katastar naselja kotara Zadar (Contado di Zara), koji je izraen 1756. godine ponareenju generalnog providura Francesca Grimanija. Koni uvez, dobro sauvano.Listovi 1-264.

    194

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    41. Katastar javnih povrina, izraen 1758. godine po naredbi generalnog providuraFrancesca Grimanija.Listovi 1-26+6 umetaka. Sadri samo nacrte.

    42. Katastar javnih povrina, izraen 1756. godine po naredbi generalnog providuraFrancesca Grimanija.Listovi 1-26. Samo nacrti.

    43. Inventar Arhiva generalnog providura u Zadru, knjiga 1.Listovi 1-200. Koni uvez.

    44. Inventar Arhiva generalnog providura u Zadru, knjiga II.Listovi 1-195. Koni uvez.

    45. Popis primopredaja u Arhivu generalnog providura Francesca Grimanija iz 1756.Listovi 1-200. Koni uvez.

    46. Knjiga javnih proglasa za razdoblje od 1793. do 1806. godine.Listovi 1- 160. Koni uvez.

    47. Popis posjeda Nina iz 1729. godine.Kartonske korice, listovi nisu numerirani. Po abecednom redu.

    48. Kazalo katastra Nina iz 1825. godine.Koni uvez, listovi nisu numerirani. Po abecednom redu.

    49. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Zadar, sjeverni dio (Contado Su-perior di Zara) za razdoblje 1748-1751.

    Svezak prvi: Korlat (Corlat), Gornje Biljane (Bigliane Superior), 1748-1751.Koni uvez, listovi 1-157.

    50. Popis dodjeljenih posjeda na podruju kotara Zadar (Contado di Zara) za raz-doblje 1748-1751.

    Svezak prvi: Sv. Filip i Jakov (S.S Filippo Giacomo), Pakotane (Pacosehane),Vrana (Vrana), Polaa (Polazza), Tinj (Tign), Gornja Jagodnja (Giagodgne Superior).Koni uvez, listovi 1-400.

    51. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Zadar (Contado di Zara) za raz-doblje 1748-1751.

    Svezak drugi: Sv. Filip i Jakov (S.S Filippo Giacomo), Pakotane (Pacoschane),Vrana (Vrana), Polaa (polazza), Tinj (Tign), Gornja Jagodnja (Giagodgne Superior).Koni uvez, listovi 1-400.

    195

  • M. Slukall-A\li, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh vjesll., god. 43 (2000), str. 171-198

    52. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Zadar (Contado di Zara) za raz-doblje 1748-175l.

    Svezak etvrti: Gornja Jagodnja (Giagodgne Superior), Turanj (Torette), Rata-ne (Rastane), Ceranje (Ceragne), Radoinovci (Radossinovaz), Gorica (Gorizza).

    Koni uvez, listovi 1-324. Dobro sauvano.

    53. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Zadar (Contado di Zara) za raz-doblje 1748-1751.

    Svezak peti: Biograd (Zara Vechia), Nadin (Nadin), Ratevi (Rastevich).

    Koni uvez, listovi 1-338. Dobro sauvano.

    54. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Zadar (Contado di Zara) za raz-doblje 1748-1751.

    Svezak esti: Stankovci (Stancovaz), Pakotane (Pacoschiane), Banjevci (Bag-nevaz), Pristeg (Pristeg).

    Koni uvez, listovi 1-132. Dobro sauvano.

    55. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Knin (Contado di Knin) za raz-doblje 1748-1751.

    Svezak prvi: Kanjane (Cognane), Tepljuh (Tepluch), Mioi (Miocich), Kopr-no (Coprino), Kadina Glavica (Kadina Glavizza), Pari (Parcich), Siveri (Sive-rich), Otavice (Ottavizze), Gajine (Gaine).

    Listovi 1-198. Dobro sauvano.

    56. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Knin (Contado di Knin) za raz-doblje 1748-175l.

    Svezak drugi: Kljake (Cliaze), Velui (Velussich), Baljci (Balzi), Mirlovi(Mirilovich), Varo (Varos), Linjak (Lisnach), Bui (Bucich), Raduni (Radu-nich), Donje Krike (Krische Interior), Pakovo Selo (Pachovo sel1o).

    Listovi 1-195. Dobro sauvano.

    57. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Knin (Contado di Knin) za raz-doblje 1748-175l.

    Svezak trei: Gradac (Gradaz, Rui i Sedrami (Russich-Sedranich), Lju-botine (Gliubostine), Gornje Krike (Kriche Superior), Badanj (Bodagn).

    Koni uvez. Listovi 1-292. Dobro sauvano.

    58. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Knin (Contado di Knin) za raz-doblje 1748-1751.

    196

  • M. Slukan-i\lli, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 171-198

    Svezak etvrti: Drni (Dernis), itnik (Zitnich), Mrele (Marcelle), Vinovo(Vinovo), Panjane (Pagnane), Pokrovnik (Pocrovnik), Umljanovi (Umglianovich).Koni uvez. Listovi 1-295. Dobro sauvano.

    59. Katastar podruja Nina (Territorio di Nona), koji je 1675. godine izradio Stefa-no Bocant po naredbi generalnog providura Pietra Civrana.

    Listovi 1-150, 151-155. Dobro sauvano. Koni uvez.

    60. Katastar kretnina i kapitularnih spisa samostana S. Benedetto, neko S. Rainero,iz godine 1753.

    Listovi 1-20 I. Sadri nacrte i isprave. Koni uvez. Dobro sauvano.

    61. Katastar podruja Splita i Klisa (Territorio di Spalato e Clisa) kojije 1675. godi-ne izradio Zorzi Calergi po nareenju generalnog prvodura Pietra Civrana.

    Listovi 1-320, koni uvez. Dobro sauvano.

    62. Katastar podruja ibenika i Skradina (Territorio di Sebenico e Scardona) iz-raen 1709. godine po nareenju generalnog providura Vincenza Vendramina.

    Listovi 1-59.

    63. Katastar podruja Sinj (Territorio di Sign) izraen 1709. godine po nareenjugeneralnog provodura Vincenza Vendramina.

    Listovi 1-53.

    64. Katastar kotara Zadar (Contado di Zara) izraen 1709. godine po nareenju ge-neralnog providura Vincenza Vendramina.

    Listovi 1-110. Slabo sauvano.

    65. Katastar podruja Trogir (Territorio di Trau) izraen 1711. godine po nareenjugeneralnog providura Carla Pisana.

    Listovi 1-23. Slabo sauvano.

    66. Odredbe i proglasi o agrarnim odnosima

    Listovi 1-100. Dobro sauvano.

    67. Sela kotara Zadar (Contado di Zara) koja su ponovno poodijeljena po naredbigeneralnog providura Francesca Grimanija iz 1756.

    68. Katastar podruja Sinj (Territorio di Sign) kojije u razdoblju od 1725. do 1729.izradio Alberghetti.

    Tri sveska. Dobro sauvano.

    197

  • M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198

    69. Popis posjeda samostana Santa Maria di Taurelo na podruju Splita, Solina, Klisa,Katela, PrimOlja i otoka Braa to gaje 1758. godine sastavio Alessandrio Barbieri.Listovi 1-113, 180-199. Veliina 36,2x26,5 cm.

    70. Knjiga podavanja samostana S. Rainero iz SplitaListovi 1-31+9 listova ispred svega. Veliina 30x21,5 cm. Na kraju karta posjeda uKatel Gomilici (Castel Abbadessa) iz 3. svibnja 1780. Vremenski raspon1799-1807, a ponegdje zalazi i do 1789.Koni uvez. Dobro sauvano.

    71. Katastar posjeda samostana S. Nicolo iz TrogiraListovi 1-67. Koni uvez, dobro sauvano. Iz vremcna prije 1795. (cit. str. 37). Na-slov dodan naknadno.Veliina 25,4x18,5 cm.

    72. Prijepis katastra Paga iz 1452. napravljen 1806. godine.

    Summary

    HISTORY OF THE VENETlAN CADASTRE OF DALMATlA

    Material of the Venetian cadastre of Dalmatia, today is keeping in the StateArchives of Zadar (fonds number 5,6 and 8). Those materials are unavoidable sour-ces to understanding entirety of economic and political relation in Dalmatia duringthe role of Vcnetian Republic, so represents a very important link in Croatian hi-story. From the very first cadastre fom1 1421 through surveys territorial gains ofCy-prus (1570-1573), Kandian (1664-1669), Moreian (1684-1699) and so called Smallwar (1716-1718) until establishing Grimani's cadastre, Venetian Republic has beenrecording all the territorial, demographical and land-property changes in the land ofDalmatia. All those cadastres are narrow connected whit Morlacks and their coloni-sati on into the Dalmatian hinterland (Zagora). Through Venetian cadastral sourcesdeveloped between 15 and 18 century and material ofland "investitures" we can fol-low course and intensity ofMorlacks colonisation as well as the Venetian relation tothe Morlacks question. Because of its preciseness and relatively well preserving,Venetian cadastres are generally suitable for analysing of the historical demographyand geography, toponomastics studies and economic history of Dalmatia. It's alsovery important sources for the history of cadastar, cartography and geodesy.

    Key words: cadastre, Dalmatia, Venetian Republic, history of geodesy, archives

    198