Univerzitet u Bihau Pedagoki fakultetOdsjek: Bosanski jezik i knjievnost

Izgubljeni raj John Milton Esej

Mentor : Student:Dr.sc. Azra Verlaevi, van.prof. Amila Alibabi

Biha, 2013.

Ep po opsegu, razradi radnje, po glavnim temama i sporednim likovima, po obilju epizoda, najvee je i najobuhvatnije epsko djelo u stihu, po svemu slino i srodno proznom romanu. Za ep se esto ponavlja misao da je ona u sebi zatvoren ivotni totalitet. Epove poznaju gotovi svi narodi. Postoje zapisani iz usmene tradicije i usmenog stvaralatva te u izvornom pisanom obliku. Epovi, kao i ostala knjievna djela nastajala su u razliitim povijesnim situacijama te nuno nose neka obiljeja svoga doba i odreenih kulturnih i knjievnih strujanja. Religionzni ep, obrauje vjerske motive, ali i svu radnju zaodijeva u religiozno ruho. [footnoteRef:2] [2: Tvrtko ubeli , kolski leksikon, Knjievnost, ''Panorama'', Zagreb, 1965.str.141]

Narativna je poezija, poput prozne baletristike izgubila uporite u razdoblju 1600-1660, ali se javilo nekoliko pokuaja epskih kompozicija. Sva djela koju su stvarana zasjenjuje Miltonov Izgubljeni raj, koji predstavlja najvei ep na engleskom jeziku, a ujedno i najvee ostvarenje engleske renesanse izvan dramskog anra. Pojavom Johna Miltona zavrava se u engleskoj knjievnosti plejada velikih renesansnih pjesnika na ijem poetku stoji Edmund Spenser. Zbog veliine Miltonovog djela i izuzetnosti moemo rei da je on gorostasna figura izdvojena iz tokova knjievnosti vremena. Specifinost Miltonovog stvaralatva nalazimo u povezanosti izmeu linosti autora, njegovog stavaratva i trenutka u kome je, i za koji je to stvaralatvo nastajalo. Miltonov ivot i djelo se velika individualna sinteza itave engleske renesansne poetske tradicije u jdnom kljunom trenutku engleske i evropske historije.[footnoteRef:3] [3: Engleska knjievnost I, Ivaka Kovaevi, Veselin Kosti, Draginja Pervaz , Marta Frajnd, IRO ''Nolit'', Beograd,1979, str.293]

John Milton rodio se 1608. njegova dobrostojea obitelj ivjela je u Londonu. Otac me od ranog djetinjstva pripremao za studij knjievnosti, to me toliko zanimalo da sam od dvanaeste godine rijetko kad prestajao uiti i lijegao prije ponoi, rekao je Milton. On je bio izvrstan uenik te je 1632. magistrirao na Cambridgeu. I nakon toga je nastavio itati o povijesti i klasinu knjievnost. Miltonov ivot i rad dijele se obino na tri cjeline: na rano stavralatvo, odnosno period pripreme; na vrijeme uestvovanja u politikim i religioznim sukobina i raspravama, kada pie gotovo iskljuivo prozu i na doba uobliavanja i objavljivanja velikih djela Izgubljeng raja, Ponovo zadobijenog raja i Samsona Borca. Opisujui svoj rani interes za duhovne stvari, Milton je napisao: Jo kao djeak poeo sam s velikim zanimanjem prouavati Stari i Novi zavjet na izvornim jezicima. Milton je Sveto pismo poeo smatrati jedinim sigurnim vodiem u moralnim i duhovnim pitanjima. No prouavajui priznata teoloka djela svog vremena, jako se razoarao. Uvidio sam da svoja vjerovanja i nadu u spasenje ne mogu temeljiti na tim djelima, kasnije je napisao. Odluivi da mu iskljuivo Biblija bude mjerilo za ono to e vjerovati, Milton je poeo po temama ispisivati kljune biblijske retke te ih je zatim citirao s tih svojih popisa.

Izgubljeni raj, je spjev koji se temelji na biblijskom izvjetaju o tome kako je ovjek izgubio savrenstvo, ovo je obiman herojski spjev u dest pjevanja. Jedan od velikih ideala mnogih renesansnih i baroknih pjesnika bio je pisanje spjeva o kranskoj temi, koji bi se po uzvisenosti predmera i odgovarajuoj obradi mogao takmiito sa velikim epovima antike, a Milton ga je ostvario.[footnoteRef:4] [4: Isto, str. 298]

Djelo Izgubljeni raj ima snanu i kompleksnu strukturu , a pjesnik se posluio klasinim poetkom in medias res. Predmet Izgubljenog raja, prema uvodnim stihovima epa, milton definira kao povijest:

O ovjekovom prvom sagreenju i plodu Onog zabranjenog drveta, iji je kobni ukus Donijeo pomor u svijet i sav na jad, Uz gubitak raja, sve dotle dok nas jedan vei ovjek ne otkupi i ne osvoji ponovo sjedite blaenstva Pjevaj, boanska muzo... [footnoteRef:5] [5: Isto, str. 299]

Kada govorimo o radnji moemo rei da ona obuhvata nekoliko nivoa pakao, nebo , raj i svijet poslije pada. Ep zapoinje velianstvenim opisom palih anela i Satne, baenih u bezdan haosa posliije pobune protiv nebeskih sila. Prve dvije knjige govore o Sataninom oporavku od poraza, o hrabrenju njegove demoske vojske i o odluci palih anela da unite novo bie koje je Bog stvorio i smjestio u raj ovjeka. Snaga i ubjedljivost Satanine linosti, dovode u nedoumicu Miltonove tumae je li Satana, ili Bog, ili ovjek, junak Izgubljenog raja? Paljivije itanje, meutim, dokazuje kako Miltonu nisu izmakli iz ruku ni njegov materijal ni pravi teoloki pristup, bie nam jasno daje netana Blejkova pretpostavka o tome da je Milton bio na strani Satane iako toga nije bio svjestan. Pjesnik je elio da poenta bude u najboljem renesansnom i antikom smislu rijei, kao prorok i uitelj, nije mogao za junaka svoga spjeva uzeti, svjesno ili nesvjesno, Satanu, olienje zla. Ali da bi istinito i vjerodostojno prikazao privlanost i uvjerljivost silama silama dobra i zla, neba i pakla, Bogu i Satani, kao ravnopravnim uesnicima velianstvene borbe o ovjekovo bie. U treem pjevanju nas prenosi na nebo, gdje upoznajemo drugu stranu u sukobu, boansku i saznajemo ta e se dalje zbivati u toj borbi, iji tok Bog moe da predvidi ali ne moe da izmijeni. Tu se isprepliu ogranienja postavljena kranskom mitologijom, te potekoe da se u umjetnosti uope pozitivni likovi uine onako zanimljivim kao to su negativni, Miltonovi opisi neba, Boga i sljedbenika, nemaju snagu prvih dviju knjiga epa koje govore o Satani i o paklu. U etvrtom pjevanju susreemo Adama i Evu koji prate preruenog Satanu do raja. itanjem idilinih, poetskih opisa njihovog ivota u raju, koji je pun harmonije, boja i svjetlosti, dovodi nas do ubjeenja da su u tom boanstvu asovi odbrojani. Nakon toga dolazi ahanel Rafael koji ima ulogu da opomene Adama na opasnost od Satane, gdje Milton koristi da koz njihov razgovor iznese priu o sukobu boga i Satane, o Sataninom porazu, padu i ostvarenju svijeta i ovjekovih praroditelja. Ovdje uviamo tipinu epsku digresiju. Meutim, uprkos opomenama, ovjekov pad je neizbjean, a Milton na izvanredan nain donosi to u devetoj knjizi, unosei u ovaj kljuni dogaaj biblijsku priu sa puno detalja. Odvojena od Adama, Eva u vrtu sree Satanu u obliku zmije. Snaga i vjetina zla, zaodjenuti su u govoru Satanu, Evino neznanje i naivnost, moe zavriti samo jednim nainom, a to je Evin grijeh, koji poini uzimajui plod sa Drvate saznaja. Adam je primoran da kua voe, zbog lahkovjernosti svoje Eve, samo da bude kanjen kao i ona. Dolazi do sukoba izmeu, a Satana tijumfira, ali i dalje nemoan pred Bogom, koji odluuje potedjeti ljude, ali progon iz raja je neizbjean. Prije nego to e izvesti ljude iz blaenstva u nepoznati svijet, arhanelo Mihajlo izlae adamu buduu historiju ovjeanstva prije i poslije Potopa. Ta duga i opirna digresija paralelna je Rafaelovoj borni izmeu Boga i Satane i o stvaranju svijeta. Iako ove digresije osporavaju radnju, bitne su zbog sredinje teme epa, ovjekov pad. Pomireni meu sobom i odlukom Boijom, Adam i Eva polaze i raja na zemlju, u nov ivot: Nekoliko prirodnih suza prosue, no brzo ih utree. Cijeli svijet bio je pred njima da odaberu odmorite, A Predvieno ih voae. S rukom u ruci, nesiguran i sporim koracima, Kroz Raj prooe usamljeni.[footnoteRef:6] [6: Isto,str. 300]

Sigurnost i takt kojim Milton odrava u ravnotei svoj konani golemi paradoks predstavlja mjernu veliinu njegove pjesme. Ono to kasnije prozvalo >miltonskim stilom< preteno je stil epa Izgubljeni raj, posebno prvih dviju knjiga.Rijetko je koji pisac toliko utjecao na svijet oko sebe kao engleski pisac John Milton, autor epa Izgubljeni raj. Prema rijeima jednog biografa, Miltona su mnogi voljeli, neki mrzili, a samo je rijetkima bio nepoznat. Milton je doista dao znaajan doprinos engleskoj knjievnosti i kulturi.[footnoteRef:7] [7: http://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/2007683]

Njegovo epsko remek djelo zadralo je svoj status uprkos kritici istaknutih modernih knjievnika poput T.S.Eliota i Pounda.[footnoteRef:8] [8: Povijest svjetske knjievnosti, knjiga 5, Engleska knjievnost Mladost, izdavako knjiarsko preduzee, Zagreb]