metodika seminarski - danijela
DESCRIPTION
MetodTRANSCRIPT
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 1/20
Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet
Odeljenje za sociologiju
Predmet: Nastavnička praksa
Predavač: doc. Dr Isidora Jarić
2013
Seminarski radNASTAVNIČKA PRAKSA
Danijela Cvetković
SO120008
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 2/20
Stran
Metodika nastave sociologije
Nastavnička praksa
Ogledni časovi su održani u Matematičkoj gimnaziji u petak 9.11.2012. sa odeljenjima treće
godine, kod profesora Branislava Uzelca. Tema nastavne jedinice koja se obrađivala je bila:
„Priroda i čovek u tehnološkom društvu“, „Naučno-tehnološka revolucija i razvoj savremenog
društva“, i „Ekološki problemi savremenog društva“; po udžbeniku „Sociologija za III razred
stručnih škola i IV razred gimnazija“, autora Milovana Mitrovića i Sretena Petrovića, u izdanju
Zavoda za udžbenike, Beograd, iz 2006. godine (strane 53– 61).
Pred predavanje pripremljen je nastavno-metodički materijal, odnosno hendaut – sažetak, na
kojem su se nalazili osnovni pojmovi i njihove definicije, šema postindustrijskih društava Danijela
Bojla, kao i osnovne teze lekcije, i on je podeljen učenicima. Hendaut se nalazi u prilogu.
Pitanja
Sledećih 10 pitanja mi je postavljeno od strane Miloša Đerića, i odnose se na moj ogledni čas. Ona
su pre svega bazirana na vođenje časa, ali se u određenoj meri odnose i na srednjoškolsku nastavu
sociologije uopšte.
1. Specifičnost nastave sociologije.
2. Zašto si koristila tablu? Da li bi koristila nešto drugo?
3. Zašto si temu odvela u pravcu civilnog društva i aktivizma?
4. Da li je hendaut kao nastavno-metodičko sredstvo (bio) koristan ili nije?
5. Da li je mogao da bude veći ili manji, odnosno da li bi ga i na koji način izmenila?
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 3/20
Stran
6. Da li je trebalo u samom početku više uključiti učestvovanje učenika, odnosno kada su već
postojale definici je osnovnih pojmova, da li je pre objašnjavanja moglo dati njima da ih
protumače?
7. Da je bilo moguće, da li bi primenio multimedijalna sredstva da bi bolje objasnio
temu/problematiku, ako da koja?
8. Da je postojala mogućnost za Power Point prezentaciju, da li bi je koristila ili ne?
9. Zašto si na kraju časa održala radionicu o nastavi sociologije, i da li si uspela da saznaš nešto
korisno i šta?
10. Na osnovu koje si stekla na časovima sociologije koje si vodila, kao i radionice, ako bi bila u
prilici da predaješ sociologiju u srednjoj školi, na koji način bi organizovala časove, i ukratko,
kako bi oni idealno izgledali?
Odgovori
Specifičnost nastave sociologije
„Nastava je jedinstvena, složena, najsistematizovanija i najorganizovanija delatnost vaspitno-
obrazovnog procesa usmerena na razvoj i formiranje ličnosti koja se odvija na određenom sadržaju
pod rukovodstvom nastavnika.“, (Ivković, 2010: 43). Iako i sam autor ove definicije kaže da je
ona „verovatno nedostatna“, (Ivković, 2010: 43), ali svakako dovoljna da se prepoznaju sastavni
delovi ovog procesa. Naime, ovaj proces za svoj cilj ima razvoj i formiranje ličnosti, a za
ostvarenje ovog cilja koristi unapred određen i prilagođen sadržaj ali i stručnost i sposobnost
nastavnika. „Poštujući školska pravila, dijete uči poštovati pravila općenito, razvija naviku
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 4/20
Stran
samokontrole i suzdržavanja zato što se mora kontrolirati i suzdržavati. To je prava njegova
inicijacija u strogost dužnosti“, (Dirkem, 1961: 149, u Haralambos i Holborn, 2002: 778) Kada je
u pitanju nastava sociologije njene najočiglednija specifičnosti je svakako upravo u njenom
sadržaju, jer kao nauka sociologija se bavi pre svega društvom kao takvim u celini ali i posebnim
temama i problematikama koje se tiču kako društva u celini, tako i pojedinca u okviru društva i
pojedincem po sebi, što je neosporno čini neophodnom upravo za razvoj i formiranje ličnosti.
Stoga, posmatrajući nastavu sociologije uopšteno pre svega, treba posmatrati teme kojima ona
utiče na razvoj i formiranje ličnosti. Upoznavajući se i prateći razvoj sociologije kao nauke
pojedinac (učenik) se upoznaje sa različitim objašnjenjinjima načina na koje društvo i pojedinac u
okviru njega funkcionišu, saznaje procese koji utiču na promene u okvirima kako društva tako i
pojedinaca koji ga čine. Ovakvi sadržaji utiču na spoznaju svakog pojedinca kako o društvu u
kome živi tako i o samom sebi, te o mogućim uzrocima i posledicama promena u društvu, kao i
delanja kako grupa tako i samog pojedinca u okviru društva. Sociologija takođe, skreće pažnju i
na posebne teme kao što su kultura, politika, mediji, ekonomija, rad koje čine svakodnevnicu
života u društvu i upoznavanje s takvim temama učeniku pomaže da sagleda svakodnevnicu na
dublji način i sa više razumevanja. Međutim, u okviru socioligije učenik se upoznaje i sa temama
sa kojima možda nema svakodnevni dodir, temama koje su manje ili „pristrasno“ zastupljene u
javnom prostoru kao što su rod, ugrožene grupe, različite religije, pa čak i siromaštvo, ali i temama
koje donose uvid u specifičnosti ljudskih zajednica kao što su grad, selo ili porodica, te različite
pristupe i objašnjenja dinamike tih zajednica, ali i problema koji se mogu javiti i načina koji se oni
mogu rešiti. Ovim pre svega, mislim na nasilje u porodici koje u društvu predstavlja ozbiljan
problem i nije dovoljno zastupljeno u javnom prostoru ( mada, se zadnjih godina pokazuje pomak
u tom smislu), skrećući pažnju na ovaj problem i upoznavajući učenike sa institucijama kojima se
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 5/20
Stran
mogu obratiti. Takođe, značajno je naglasiti da je sociologija dugo bila jedini predmet1 u okviru
obaveznog školskog programa u okviru kog je bilo prostora za ukazivanje na aktuelne društvene
probleme ali i na moguće društvene akcije. Tako, na primer, pojedinac je u okviru sociologije
moga da se upozna sa problemima određenih društvenih grupa koje su skrajnute na marginu
društva, borbi takvih grupa kroz istoriju, njihovoj borbi danas u cilju poboljšanja sopstvenog
položaja ali i mogućnostima uključivanja i podržavanja te borbe, što se ipak pokazuje kao
najefikasniji način u borbi protiv predrasuda i nejednakosti u društvu (Kleinman i Copp, 2009;
Burke i Hudson Banks, 2012; Eraslan, 2011; DeCesare, n.d., 2009).
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, što svakako nije celokupna oblast sociologije kao nauke,
očigledno je da je uticaj samog predavača sociologije značajan. Kada se govori ovome nemoguće
je a ne odvojiti, pre svega, dve stvari:
1. Stručnost predavača
2. Pristup nastavi u okviru ovog predmeta
Stručnost predavača
„Činjenica je da nema slabe nastave bez slabog nastavnika, ali ni dobre bez dobrog.“, (Ivković,
2010: 101). Opisujući karakteristike uspešnog nastavnika uopšte, autor Dr Miomir Ivković navodi
različite kvalitete2, ali ističe i posebne karakteristike neophodne nastavniku sociologije kao što su:
neizbežno visoko sociološko znanje, kritički duh, razvijen istraživački i ispitivački
1 Naime, odlukom Vlade Srbije 2001. godine uvedeni su predmeti građansko vaspitanje i veronauka, pri čemu je uokviru građanskog vaspitanja napravljen prostor za bavljenje ovom i ovakvom problematikom, ali ovaj predmet nema
zvaničan udžbenik dok se plan i program bavi više preporukama tema i ostavlja diskreciono pravo nastavniku daodređene teme, ukoliko smatra tako, zanemari.2 Između ostalog: motivisanost za nastavnički poziv, socijabilnost i sposobnost animacije nastave, različite kvaliteteličnosti, intelektualnu, moralnu i fizičku zrelost i kompletnost ličnosti, (Ivković, 2010: 102).
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 6/20
Stran
duh….(Ivković, 2010: 102). Takođe, kako isti autor navodi, kada je u pitanju nastava sociologije
nije moguće a ni potrebno uvrstiti sve što čini sociologiju kao nauku, jer treba, pre svega, imati u
vidu cilj i zadatke ovog predmeta, i shodno njima odabrati metode i principe, što svakako utiče na
sam sadržaj, (Ivković, 2010: 46). Pored uticaja na sam sadržaj predmeta, primena određene metode
u okviru nastave utiče i na način usvajanja materije od strane učenika. Iako je razlika između
sociologije kao nauke i kao nastavnog predmeta neophodna kada su u pitanju cilj, metode i sadržaj,
razlika u interpretaciji naučnih sadržaja ne bi smela da postoji, (Ivković, 2010: 47) .
Dugogodišnja praksa obrazovnog sistema Srbije u okviru društveno-humanističke grupe predmeta
je da nastavnik ovih predmeta bude stručan u jednom od njih. Jednostavno rečeno, da bi neko
predavao sociologiju, filozofiju ili psihologiju dovoljno je da završi Filozofski fakultet i to na
jednom, bilo kom, od ova tri odeljenja. Mada je bliskost i povezanost ove tri nauke velika i
očigledna, njihova različitost je značajna. Stoga, postavlja se pitanje da li je zadovoljen neophodan
nivo stručnosti nastavnika na ovim predmetima? Pod pretpostavkom da pojedini nastavnik koji
predaje sociologiju ima veliko sociološko znanje ali nije završio sociologiju otvara mogućnost
postojanju razlike u interpretaciji naučnih sadržaja, jer je veoma teško (ako ne i nemoguće)
zanemariti diskurs sopstvene nauke, a kako su ove tri nauke dovoljno slične po svojim oblastima
interesovanja, te stoga često se bave istim fenomenima na različit način, može se sa dovoljnom
sigurnošću pretpostaviti da je izvesna različita interpretacija. U tom smislu od 40 najistaknutijih
sociologa u Sjedinjenim Američkim Državama je u okviru najvažnijih ciljeva nastave sociologije,
istakla kao najvažniju stvar povezivanje sociologije i života učenika, u smislu kritičkog
promišljanja, ali pre svega isticanje novog načina razmišljanja i promišljanja društvenog sveta,
odnosno nekog oblika „sociološke imaginacije“ (Hodges Persell, Pfeiffer i Syed, 2008: 123), za
šta je neophodno višegodišnje obrazovanje i iskustvo u okviru sociologije (DeCesare, n.d., 2009).
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 7/20
Stran
Međutim, problem stručnosti nastavnika sociologije je u poslednjih nekoliko godina dobio svoj
epilog. Naime, nastavnik sociologije bi sada po pravilu trebao da bude završeni Maste r student
sociologije, što svakako poboljšava i sam kvalitet nastave u ovom predmetu ukoliko se pretpostavi
da sve ostale kvalitete, kakve je dr Ivković naveo u svojoj knjizi „Metodika nastave sociologije“
već poseduje.
Pristup nastavi u okviru ovog predmeta
Određeni broj vaspitno-obrazovnih zadataka se ostvaruje nastavom sociologije. Kako Dr Miomir
Ivković navodi, nastava sociologije ima doprinos realizaciji zadataka kao što su: stvaranje osnove
za izgrađivanje pogleda na svet, razvijanje sposobnosti za uočavanje i procenjivanje, razvijanje
određenih kvaliteta mišljenja kao što su originalnost, kritičnost i tsl. Učenici se osposobljavaju za
kritičko mišljenje, suđenje i zaključivanje. Izgrađuje se moralna svest, moralna osećanja i
ponašanja. Izgrađuju se i formiraju subjektivna svojstva karaktera ličnosti kao što su intelektualno
poštenje, radoznalost i tsl. (Ivković, 2010: 51– 52).
U cilju ispunjavanja vaspitno-obrazovnih zadataka nastavnik sociologije može koristiti čitav
varijetet metoda (verbalni metod, tekstualni metod, metod ilustracije, metod demonstracije,
(Ivković, 2010: 111; Ćimić, 1987)), odnosno, nastavnik je u situaciji da u zavisnosti od teme
odabere najproduktivniji metod. Kako sociologija kao nastavni predmet (i kao nauka) obrađuje
veliki broj tema sa kojima se pojedinac (učenik) svakodnevno susreće, nastavnik ovog predmeta
je u situaciji da pravilnim izborom metoda učini da učenici, uz njegovu pomoć, sami dođu do
potrebnih saznanja sopstvenim zaključivanjem, da iznesu svoja mišljenja i stavove kao i da čuju
tuđa, te da, posledično, možda i koriguju ili izmene „sopstvene poglede na svet“, (Ćimić, 1987;
Burke i Hudson Banks, 2012).
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 8/20
Stran
Stoga, pored neophodnog obrazovanja iz sociologije korisno je i da predmetni nastavnik ima
razvijen osećaj za odabir metoda ali i prilagođavanje teme aktuelnom društvenom trenutku. Što
podrazumeva i veliku opštu obrazovanost, kao i poznavanje aktuelne društveno- političke situacije
i u zemlji i u svetu. Na ovaj način predmetni nastavnik je u mogućnosti da, s jedne strane učini
sam predmet, odnosno teme koje obrađuje, zanimljivijim i aktuelnijim, ali i da podstakne procese
spoznaje, prosuđivanja i zaključivanja kod učenika. Kako su neke od tema kojima se sociologija
bavi, bar u srpskom društvu još uvek osetljive, predmetni nastavnik je u situaciji da podstiče
toleranciju i razumevanje kao društveno poželjne, i na taj način doprinese prihvatanju ovih
vrednosti od strane učenika. Uz to, razvijanje sociološkog pogleda na svet se pokazalo kao
izuzetno korisno u stvaranju osoba koje su svesne međudruštvene zavisnosti, svojih praksi i
njihovih posledica na druge (Kleinman i Copp, 2009; Burke i Hudson Banks, 2012), i spremne da
prihvate opštu društvenu određenost – da njihove odluke nisu u potpunosti nezavisne, kao što su
na početku mislili, već da su velikoj meri određene društvenom „linijom manjeg otpora“ koje su
reprodukovale društveni poredak zasnovan na nejednakosti (Kleinman i Copp, 2009: 292).
Pravilnim pristupom ovom predmetu, i svakoj temi koju on obrađuje, nastavnik je u poziciji da
promoviše društveno poželjno ponašanje i društveno poželjne norme i značajno utiče na njihovo
usvajanje od strane učenika, stoga je pristup predmetnog nastavnika veoma značajan, i svakako
jedna od specifičnosti nastave sociologije.
Zašto si koristila tablu? Da li bi koristila nešto drugo?
Predstavljanjem metodske jedinice koja se obrađuje sistematičnim prikazom na tabli omogućava
se učenicima da jasno uoče ključne pojmove i njihove međusobne odnose. Takođe, ovim se
ukazuje učenicima na redosled kojim će se uvoditi novi pojmovi, i u nekom smislu njihova
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 9/20
Stran
hijerarhija i redosled. Tabla kao sredstvo u nastavi dozvoljava da se tokom samog časa sadržaj
napisan na njoj menja i dopunjuje novim podacima ili idejama koje iznose učenici u toku časa, te
stoga, na kraju časa učenici imaju potpun pregled teme zajedno sa svojim inputima.
Zašto si temu odvela u pravcu civilnog društva i aktivizma?
Uzevši u obzir metodsku jedinicu kaja se obrađivala na času („Priroda i čovek u tehnološkom
društvu“, „Naučno-tehnološka revolucija i razvoj savremenog društva“, i „Ekološki problemi
savremenog društva“), i to pre svega njene delove: razvoj savremenog društva i ekološke probleme
savremenog društva, smatrala sam da je uloga društvenog aktivizma značajna. Naime, izgradnja
civilnog društva je usko povezana sa idejom društvenog aktivizma, a kako srpsko društvo prolazi
kroz proces izgradnje civilnog društva smatrala sam da je korisno upoznati učenike sa idejom
društvenog aktivizma i podstaći ih na razmišljanje o mogućim načinima njihovog učešća u
stvaranju i napretku srpskog društva u kome žive. U tom smislu, učenje onoga što on naziva javna
sociologija3
(a što između ostalog podrazumeva za svoju posledicu jačanje konstruktivnog
društvenog aktivizma), je od suštinske važnosti za „različite mogućnosti za javne i policy
intervencije“, (Burawoy, 2005: 22) a posledično i unapređenje društva. Ali, „uspeh javne
sociologije neće doći odozgo, već odozdo“, (Burawoy, 2005: 25) u čemu srednja škola predstavlja
k ljučnu oblast njenog promovisanja (DeCesare, 2009; Hodges Persell, 2009).
3 Javna sociologija predstavlja deo sociologije koji je aktivan u javnom životu, koji koristi sociološke teorije i znanja
da aktivno utiče na društvo, u smislu njegovog razvijanja i prevazilaženja nejednakosti i nepravdi, i razvijanja ljudskog
dostojanstva. Javna sociologija, iako primarno praktikovana od strane sociologa, kada se promoviše i uči predstavljasociološko razmišljanje „običnih ljudi“, kojima se povećava svest o međusobnoj zavisnosti u okviru društva, i potrebi
za razvijanjem boljeg društva, dok istovremeno takvom praksom i ne-sociolozi u svakodnevnom životu počinju da praktikuju javnu sociologiju. (Burawoy, 2005; DeCesare, 2009; Hodges Persell, 2009)
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 10/20
Stran
Takođe, ekološki problemi u svetu su gotovo nerazdvojivi od društvenog aktivizma, i kako se na
samom času pokazalo učenici su upoznati sa organizacijama (kao što je npr. Green Peace ) koje
pre svega preko društvenog aktivizma pokušavaju da ukažu na ekološke probleme. S druge strane
putem društvenog aktivizma pojedinac može da utiče na oblikovanje društva u kom živi
promovišući određene ideje, podstičući na razmišljanja o određenim problemima i na podizanje
svesti čitave društvene zajednice kada su određene tame u pitanju. Civilno društvo u svojoj ideji
promoviše i podstiče društveni aktivizam kao mogućnost da ulaganjem i voljom pojedinca,
odnosno grupe, dođe do promena u samom društvu, čime se, na neki način, moć stavlja u ruke
pojedinca dok je društveni aktivizam sredstvo za realizaciju te moći. Moj cilj je bio da učenicimaukažem na moć koju imaju i ukažem na način na koji mogu da je upotrebe da bi unapredili i
poboljšali društvo u kome žive.
Da li je hend-aut kao nastavno-metodičko sredstvo (bio) koristan ili nije?
Ideja za hand-out je posledica, pre svega, sopstvenog iskustva. Naime, tokom svog školovanja
uverila sam se u korisnost na ovaj način sistematski prikazane nastavne jedinice koja se obrađuje
jer ne samo da je korisno na samom času kada ispred sebe učenik ima sve objašnjene pojmove i
navedene definicije, već je i u mogućnosti da sebi na tom papiru zapiše dodatna objašnjenja ili
interesantne dodatne ideje ili podatke izrečene na času. Nastavnik ne mora da odvaja vreme da bi
učenici zapisali definicije i osnovna objašnjenja pojmova, što čas čini dinamičnijim. Na kraju,
ovim se olakšava, kako učenje, tako i kasnije ponavljanje gradiva jer učenik ima na jednom mestu
personalizovani podsetnik u kom ima, kako sve ključne pojmove i definicije, tako i svoje beleške
vezane za njih.
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 11/20
Stran
Iako se pokazalo da učenici nisu naviknuti na nastavu u kojoj se koristi hand-out , mislim da bi
ovakav način obrade nastavnih jedinica zapravo poboljšao kvalitet kako same obrade nastavnih
jedinica tako i njihovo kasnije učenje. Učenici bi jasno imali istaknuto najvažnije i ono što je
neophodno za razumevanje određene teme, što bi posledično olakšalo pronalaženje pravog
odgovora prilikom provere znanja (bilo pismene ili usmene). Takođe, učenici bi bili u prilici da
poredeći hand-out neke nastavne jedinice sa istom u knjizi razviju osećaj za prepoznavanje važnih
činjenica za datu nastavnu jedinicu, što bi im olakšalo učenje na kasnijim nivoima školovanja kada
su metodske jedinice značajno obimnije i kada je, ponekad, nepraktična izrada hand-out-a.
Da li je mogao da bude veći ili manji, odnosno da li bi ga i na koji način
izmenila?
Sadržinski hand-out ne bih menjala značajno, eventualno bih na samom kraju dodala nekoliko
podataka vezanih za civilno društvo i društveni aktivizam i nekoliko internet linkova na kojima bi
učenici sami mogli da saznaju više o temama nastavne jedinice, civilnom društvu i društvenom
aktivizmu. Takođe, ostavila bih više prostora između definicija i objašnjenja pojmova, što bi
omogućilo više prostora učenicima za pisanje njihovih beleški, kao i bar jednu plus praznu stranu
na kojoj bi isto mogli nešto da zapišu.
Takođe, mislim da bi bilo zanimljivo uvrstiti i neku ilustraciju u okviru samog hand-out-a,
odnosno mislim da bi uvrštavanje slikovnih prikaza takođe olakšalo pre svega zapamćivanje
gradiva.
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 12/20
Stran
Da li je trebalo u samom početku više uključiti učestvovanje učenika, da li
se pre objašnjavanja novih pojmova moglo dati njima da ih protumače i
definišu?
Mislim da zahtev da učenici sami protumače nove pojmove ne bi bio funkcionalno opravdan s
obzirom da su ispred sebe imali hand-out na kom su sve definicije navedene, pa bi stoga
verovatno, oni potražili odgovor upravo tu. S druge strane kako sam ja bila gost - predavač na tom
času, odnosno ne nastavnik na kog su navikli mislim da bi bilo pogrešno odmah im postaviti pitanje
pogotovo vezano za teme koje do sad nisu obrađivali. Takođe, iz prethodno navedenog razloga
mislim da bi učenicima možda bilo neprijatno i nelagodno ukoliko bih ih stavila u takvu situaciju.
Smatrala sam da je funkcija hand-out-a pre svega u tome da im pomogne pri kasnijem učenju ali
i pri kasnije započetoj diskusiji o temama obrađivane nastavne jedinice, što se na samom času i
pokazalo.
Da je bilo moguće, da li bi primenila multimedijalna sredstva da bi bolje
objasnila temu/problematiku, ako da koja?
Smatram da su multimedijalna sredstva izuzetno korisna u nastavi, pre svega jer je tako moguće
kontekstualizovati određenu temu u okviru nekog stvarnog ili izmišljenog primera, pri čemu sam
nastavnik ne objašnjava primer već je prepušteno zapažanju učenika da prepoznaju i uvide
kontekst, moguće odnose, uzroke i/ili posledice.
Mislim da bi u okviru obrađivane metodske jedinice bilo korisno učenicima prikazati neki kratak
film društvenog aktivizma u ekologiji, i podstaći ih da iznesu svoja zapažanja, razmišljanja i ideje
o onome što su videli, kao i o mogućoj primeni društvenog aktivizma na neke druge teme. Takođe,
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 13/20
Stran
svakako bi bilo zanimljivo prikazati i neki kratak film o tehnološkom razvoju društva, i u
razgovoru sa učenicima uporediti društvene situacije u kojima je dolazilo do tehnološkog napretka,
kao i moguće uzroke i motive tih događaja.
Da je postojala mogućnost za Power Point prezentaciju, da li bi je koristila ili
ne?
Da, svakako bih koristila ppt da je za to postojala mogućnost, jer smatram da njeno korišćenje ima
više prednosti. Pre svega, moguće je od nje napraviti hand-out , moguće je u okviru nje integrisati
multimedijalne sadržaje. Power point prezentacija omogućava da učenici konstantno imaju
usmerenu pažnju ispred sebe i da im je jasno istaknut pojam, definicija ili neki drugi deo teme o
kom se tog trenutka govori. Takođe, mislim da je korišćenjem ppt čas dinamičniji i svakako
učenicima zanimljiviji, jer je moguće uvrstiti razne vizuelne stimulanse preko boja, izgleda teksta,
njegovog načina pojavljivanja, kao i, eventualno, neke kratke animacije i kako sam već rekla
multimedijalne sadržaje u vidu slika ili kratkih filmova.
Obrađivanje određene tame uz pomoć power point prezentacije, smatram da pomaže boljem
zapamćivanju gradiva jer osim audio stimulansa kao što je govor, postoji i vizuelni stimulans. Isto
tako, postoje škole u Beogradu4 koje imaju praksu da svako predavanje prati power point
prezentacija, i da se te prezentacije pohranjuju na server da bi učenici mogli u svakom trenutku, u
okviru svoje biblioteke ili kabineta za informatiku, da te prezentacije ponovo vide i eventualno
sačuvaju na svom računaru, odnosno odštampaju, što im svakako olakšava učenje i pomaže
značajno ukoliko nisu bili u prilici da prisustvuju nekom pr edavanju. Smatram da bi ovakva praksa
4 Građevinsko tehnička škola u Beogradu, ul. Hajduk -Stankova 2
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 14/20
Stran
bila više nego korisna ukoliko bi postala standard u obrazovanju, bar u osnovnim i srednjim
školama. Naime, ukoliko bi bilo omogućeno samim učenicima, ili ako su u pitanju niži razredi
osnovne škole roditeljima, da u svakom trenutku mogu da pristupe celokupnom predavanom
gradivu, učenje tog gradiva bi bilo preciznije i svakako lakše.
Zašto si na kraju časa održala radionicu o nastavi sociologije, i da li si uspela
da saznaš nešto korisno i šta?
Kako sam u poziciji da jednog dana i sama budem nastavnik sociologije zanimalo me je čujem od
učenika njihove utiske o samoj nauci, predmetu ali i onome što oni smatraju poželjnim kada je u
pitanju kako ovaj predmet tako i sam predavač. Zanimale su me takođe njihove ideje o načinu na
koji oni smatraju da bi bilo njima najprihvatljivije i najzanimljivije da se upoznaju sa ovom
naukom i kakav način obrade tema u okviru ovog predmeta smatraju najpoželjnijim. Takođe, našla
veoma zanimljivim i to da o ovome pitam učenike Matematičke gimnazije s obzirom da je, ako se
uzme u obzir njihov odabir škole, njihovo interesovanje ne tako blisko nauci kakva je sociologija.
Ovome treba dodati i činjenicu da je sociologija društvena nauka koja spada u korpus opšte -
obrazovnih predmeta, te procentualno gledano je manji broj društvenih srednjih škola u odnosu na
prirodne i srednje stručne škole.
Najistaknutija činjenica koju sam saznala jeste da se učenici značajno orijentišu prema predmetu
u zavisnosti od predavača tog predmeta, što je potvrdilo moju pretpostavku da je nastavnik vrlo
često presudan. Takođe, učenici, bar u ovoj školi, nalaze da je sociologija interesantan i koristan
predmet, nalaze da su teme kojima se bavi zanimljive i prema njihovim sopstvenim rečima žao im
je što ovakvih predmeta nema više. Kada sam ih pitala da li bi nešto menjali u načinu na koji se
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 15/20
Stran
bave ovim predmetom, odgovorili su da ne bi, ali kada sam im iznela neke sugestije kako se mogu
obrađivati određene teme u okviru sociologije, kao što su debate, sopstvena istraživanja, časovi u
prirodi (odnosno izvan učionice), posete određenim institucijama i tsl., pokazali su veliko
interesovanje za ovakav način nastave. Ono što su istakli je i činjenica da su oni u školi previše
izloženi određenoj vrsti predmeta koja podrazumeva određene tehnike kako predavanja tako i
učenja, i da sociologija predstavlja jedan od onih predmeta koji je sasvim drugačiji i zato još više
zanimljiv, kako su ponovo naglasili, pre svega zahvaljujući predmetnom profesoru.
Na osnovu iskustva koje si stekla na časovima sociologije koje si vodila, kao
i radionice, ako bi bila u prilici da predaješ sociologiju u srednjoj školi, na koji
način bi organizovala časove, i ukratko, kako bi oni idealno izgledali?
Ukoliko bih bila u prilici da predajem sociologiju svakako bih se trudila da pre svega učionica
bude opremljena za korišćenje multimedija. Zatim, potrudila bih se da raspored klupa, odnosno
sedenja na času bude krug ili bar polukrug jer takav raspored olakšava diskusiju, koja je ključna u
usvajanju sociološkog znanja (Ćimić, 1987; Ivković, 2010; Burke i Hudson Banks, 2012;
Kleinman i Copp, 2009; DeCesare, 2009; Hodges Persell, Pfeiffer i Syed, 2008; Eraslan, 2011).
Svakako bih koristila power point prezentacije od kojih bi pravila hand-out za svaku metodsku
jedinicu, i za koje bi se potrudila da učenicima budu dostupne u svakom trenutku. Takođe, probala
bih da promovišem komunikaciju putem interneta tako što bih učenicima omogućila pre svega da
mene slobodno kontaktiraju, ali i tako što bih pokušala da napravim web stranicu ili moodle preko
kog bi učenici bili u prilici da ponovo vide, odnosno sačuvaju ili odšampaju, ppt svakog
predavanja, iznesu svoje ideje, predloge i tsl.
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 16/20
Stran
Osim ovih, više tehničkih, delova mog idealnog časa potrudila bi se da svaku metodsku jedinicu
dovedem u vezu sa realnim primerima iz svakodnevnice i/ili istorije, i da na svakom času ostavim
dovoljno prostora za kratku diskusiju o obrađenoj temi i njeno povezivanje sa prethodno naučenim.
Potr udila bih se da naviknem učenike na što aktivnije učešće tokom časa, pre svega bih podsticala
njihovo kreativno i kritičko razmišljanje, kao i prepoznavanje i uviđanje činjenica, ali i razmatranje
mogućih rešenja i/ili posledica, što predstavlja i jedan od najvažnijih ciljeva sociologije u javnom
prostoru, čime se uspostavlja stabilna osnova za praktikovanje sociologije u svakodnevnom životu,
ali i njenu prisutnost u kasnijim procesima odlučivanja (Burawoy, 2005).
Svoj idealan čas zamišljam kao izuzetno interaktivan, a svoj idealan rad sa učenicima kao
izuzetno kreativan. Trudila bih se da upoznaju sociologiju kao nauku ali bih ih podstakla da
primenjujući je preko malih istraživanja koja bi učenici sami radili (Hodges Persell, Pfeiffer i Syed,
2008; DeCesare, 2009), sopstvenim iskustvom uvide primenu sociologije. U svom idealnom
pristupu času težila bih „organskom“ pristupu, razvijenom od strane Baravoja na idejama Pola
Freira i Antonija Gramšija, a koji u sociologiji „ne tretira studente kao tabula rasa, već kao nosioce
akumuliranog iskustva, koje se iznošenjem na površinu pretvara u znanje kroz dijalog. To iskustvo
se može obraditi kroz učenikovu ličnu biografiju i argumentovati kroz specifična angažovanja (…)
– pri čemu je osnovna pretpostavka da učitelj i učenik stupaju u organski odnos u kojem i edukator
mora biti edukovan“, (Burawoy, 2004: 1608, u: DeCesare, n.d.: 5)
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 17/20
Stran
Bibliografija
Burawoy M (2005) 2004 Presidential Address: For Public Sociology. American Sociological
Review, 70, 4 – 28.
Burke M i Hudson Banks K (2012) Sociology by Any Other Name : Teaching the SociologicalPerspective in Campus Diversity Programs. Teaching Sociology, 40(1), 21 – 33.
Ćimić M (1987) Metodika nastave sociologije. Skripta, Beograd, Filozofski fakultet.
DeCesare M (n.d.) Practicing Public Sociology in the Clasroom: Teaching Sociology in High
School . Draft, Northridge, California State University.
DeCesare M (2009) Presenting Sociology`s Four ‘Faces’: Problems and Prospects for the High
School Course. U: Jeffries V (ur.), Handbook of Public Sociology, Lunham, Boulder, NewYork, Toronto, Plymuth, UK, Rowman i Littlefield Publishers, Inc., pp. 187 – 204.
Eraslan L (2011) Use of new approaches in teaching sociology (application of a technique for producing idea). Educational Research and Reviews, 6(1), 131 – 136.
Haralambos M i Holborn M (2002) Sociologija: Teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing.
Hodges Persell C (2009) Teaching Public Sociology. U: Jeffries V (ur.), Handbook of Public
Sociology, Lunham, Boulder, New York, Toronto, Plymuth, UK, Rowman & Littlefield
Publishers, Inc., pp. 205 – 222.
Hodges Persell C, Pfeiffer K i Syed A (2008) How Sociological Leaders Teach: Some Key
Principles. Teaching Sociology, 26, 108 – 124.
Ivković M (2010) Metodika nastave sociologije. Drugo dopunjeno izdanje. Niš, Filozofski fakultetu Nišu.
Kleinman S i Copp M (2009) Deniying Social Harm: Students` Resistance to Lessons AboutInequality. Teaching Sociology, 37, 283 – 293.
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 18/20
Stran
Prilog 1. - Hendaut
Strana 1
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 19/20
Stran
Strana 2
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela
http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 20/20
Stran
Strana 3