metodika seminarski - danijela

20
7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 1/20  Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet Odeljenje za sociologiju Predmet: Nastavnička praksa Predavač: doc. Dr Isidora Jarić 2013 Seminarski rad NASTAVNIČKA PRAKSA Danijela Cvetković SO120008

Upload: dobrode

Post on 29-Oct-2015

175 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

Metod

TRANSCRIPT

Page 1: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 1/20

 

Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet

Odeljenje za sociologiju

Predmet: Nastavnička praksa 

Predavač: doc. Dr Isidora Jarić 

2013

Seminarski radNASTAVNIČKA PRAKSA 

Danijela Cvetković 

SO120008

Page 2: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 2/20

  Stran

Metodika nastave sociologije

Nastavnička praksa 

Ogledni časovi su održani u Matematičkoj gimnaziji u petak 9.11.2012. sa odeljenjima treće

godine, kod profesora Branislava Uzelca. Tema nastavne jedinice koja se obrađivala je bila:

„Priroda i čovek u tehnološkom društvu“, „Naučno-tehnološka revolucija i razvoj savremenog

društva“, i „Ekološki problemi savremenog društva“; po udžbeniku „Sociologija za III razred

stručnih škola i IV razred gimnazija“, autora Milovana Mitrovića i Sretena Petrovića, u izdanju

Zavoda za udžbenike, Beograd, iz 2006. godine (strane 53– 61).

Pred predavanje pripremljen je nastavno-metodički materijal, odnosno hendaut –   sažetak, na

kojem su se nalazili osnovni pojmovi i njihove definicije, šema postindustrijskih društava Danijela

Bojla, kao i osnovne teze lekcije, i on je podeljen učenicima. Hendaut se nalazi u prilogu.  

Pitanja

Sledećih 10 pitanja mi je postavljeno od strane Miloša Đerića, i odnose se na moj ogledni čas. Ona

su pre svega bazirana na vođenje časa, ali se u određenoj meri odnose i na srednjoškolsku nastavu

sociologije uopšte. 

1. Specifičnost nastave sociologije. 

2. Zašto si koristila tablu? Da li bi koristila nešto drugo? 

3. Zašto si temu odvela u pravcu civilnog društva i aktivizma? 

4. Da li je hendaut kao nastavno-metodičko sredstvo (bio) koristan ili nije? 

5. Da li je mogao da bude veći ili manji, odnosno da li bi ga i na koji način izmenila? 

Page 3: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 3/20

  Stran

6. Da li je trebalo u samom početku više uključiti učestvovanje učenika, odnosno kada su već

 postojale definici je osnovnih pojmova, da li je pre objašnjavanja moglo dati njima da ih

 protumače? 

7. Da je bilo moguće, da li bi primenio multimedijalna sredstva da bi bolje objasnio

temu/problematiku, ako da koja?

8. Da je postojala mogućnost za Power Point prezentaciju, da li bi je koristila ili ne?

9. Zašto si na kraju časa održala radionicu o nastavi sociologije, i da li si uspela da saznaš nešto

korisno i šta? 

10. Na osnovu koje si stekla na časovima sociologije koje si vodila, kao i radionice, ako bi bila u

 prilici da predaješ sociologiju u srednjoj školi, na koji način bi organizovala časove, i ukratko,

kako bi oni idealno izgledali?

Odgovori

  Specifičnost nastave sociologije

„Nastava je jedinstvena, složena, najsistematizovanija i najorganizovanija delatnost vaspitno-

obrazovnog procesa usmerena na razvoj i formiranje ličnosti koja se odvija na određenom sadržaju

 pod rukovodstvom nastavnika.“, (Ivković, 2010: 43). Iako i sam autor ove definicije kaže da je

ona „verovatno nedostatna“, (Ivković, 2010: 43), ali svakako dovoljna da se prepoznaju sastavni

delovi ovog procesa. Naime, ovaj proces za svoj cilj ima razvoj i formiranje ličnosti, a za

ostvarenje ovog cilja koristi unapred određen i prilagođen sadržaj ali i stručnost i sposobnost

nastavnika. „Poštujući školska pravila, dijete uči poštovati pravila općenito, razvija naviku

Page 4: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 4/20

  Stran

samokontrole i suzdržavanja zato što se mora kontrolirati i suzdržavati. To je prava njegova

inicijacija u strogost dužnosti“, (Dirkem, 1961: 149, u Haralambos i Holborn, 2002: 778) Kada je

u pitanju nastava sociologije njene najočiglednija specifičnosti je svakako upravo u njenom

sadržaju, jer kao nauka sociologija se bavi pre svega društvom kao takvim u celini ali i posebnim

temama i problematikama koje se tiču kako društva u celini, tako i pojedinca u okviru društva i

 pojedincem po sebi, što je neosporno čini neophodnom upravo za razvoj i formiranje ličnosti.

Stoga, posmatrajući nastavu sociologije uopšteno pre svega, treba posmatrati teme kojima ona

utiče na razvoj i formiranje ličnosti. Upoznavajući se i prateći razvoj sociologije kao nauke

 pojedinac (učenik) se upoznaje sa različitim objašnjenjinjima načina na koje društvo i pojedinac u

okviru njega funkcionišu, saznaje procese koji utiču na promene u okvirima kako društva tako i

 pojedinaca koji ga čine. Ovakvi sadržaji utiču na spoznaju svakog pojedinca kako o društvu u

kome živi tako i o samom sebi, te o mogućim uzrocima i posledicama promena u društvu, kao i

delanja kako grupa tako i samog pojedinca u okviru društva. Sociologija takođe, skreće pažnju i

na  posebne teme kao što su kultura, politika, mediji, ekonomija, rad koje čine svakodnevnicu

života u društvu i upoznavanje s takvim temama učeniku pomaže da sagleda svakodnevnicu na

dublji način i sa više razumevanja. Međutim, u okviru socioligije učenik se upoznaje i sa temama

sa kojima možda nema svakodnevni dodir, temama koje su manje ili „pristrasno“ zastupljene u

 javnom prostoru kao što su rod, ugrožene grupe, različite religije, pa čak i siromaštvo, ali i temama

koje donose uvid u specifičnosti ljudskih zajednica kao što su grad, selo ili porodica, te različite

 pristupe i objašnjenja dinamike tih zajednica, ali i problema koji se mogu javiti i načina koji se oni

mogu rešiti. Ovim pre svega, mislim na nasilje u porodici koje u društvu predstavlja ozbiljan

 problem i nije dovoljno zastupljeno u javnom prostoru ( mada, se zadnjih godina pokazuje pomak 

u tom smislu), skrećući pažnju na ovaj problem i upoznavajući učenike sa institucijama kojima se

Page 5: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 5/20

  Stran

mogu obratiti. Takođe, značajno je naglasiti da je sociologija dugo bila jedini predmet1 u okviru

obaveznog školskog programa u okviru kog je bilo prostora za ukazivanje na aktuelne društvene

 probleme ali i na moguće društvene akcije. Tako, na primer, pojedinac je u okviru sociologije

moga da se upozna sa problemima određenih društvenih grupa koje su skrajnute na marginu

društva, borbi takvih grupa kroz istoriju, njihovoj borbi danas u cilju poboljšanja sopstvenog

 položaja ali i mogućnostima uključivanja i podržavanja te borbe, što se ipak pokazuje kao

najefikasniji način u borbi protiv predrasuda i nejednakosti u društvu (Kleinman i Copp, 2009;

Burke i Hudson Banks, 2012; Eraslan, 2011; DeCesare, n.d., 2009).

Uzimajući u obzir sve gore navedeno, što svakako nije celokupna oblast sociologije kao nauke,

očigledno je da je uticaj samog predavača sociologije značajan. Kada se govori ovome nemoguće

 je a ne odvojiti, pre svega, dve stvari:

1.  Stručnost predavača 

2.  Pristup nastavi u okviru ovog predmeta

Stručnost predavača 

„Činjenica je da nema slabe nastave bez slabog nastavnika, ali ni dobre bez dobrog.“, (Ivković,

2010: 101). Opisujući karakteristike uspešnog nastavnika uopšte, autor Dr Miomir Ivković navodi 

različite kvalitete2, ali ističe i posebne karakteristike neophodne nastavniku sociologije kao što su:

neizbežno visoko sociološko znanje, kritički duh, razvijen istraživački i ispitivački

1  Naime, odlukom Vlade Srbije 2001. godine uvedeni su predmeti građansko vaspitanje i veronauka, pri čemu je uokviru građanskog vaspitanja napravljen prostor za bavljenje ovom i ovakvom problematikom, ali ovaj predmet nema

zvaničan udžbenik dok se plan i program bavi više preporukama tema i ostavlja diskreciono pravo nastavniku daodređene teme, ukoliko smatra tako, zanemari.2 Između ostalog: motivisanost za nastavnički poziv, socijabilnost i sposobnost animacije nastave, različite kvaliteteličnosti, intelektualnu, moralnu i fizičku zrelost i kompletnost ličnosti, (Ivković, 2010: 102).

Page 6: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 6/20

  Stran

duh….(Ivković, 2010: 102). Takođe, kako isti autor navodi, kada je u pitanju nastava sociologije

nije moguće a ni potrebno uvrstiti sve što čini sociologiju kao nauku, jer treba, pre svega, imati u

vidu cilj i zadatke ovog predmeta, i shodno njima odabrati metode i principe, što svakako utiče na

sam sadržaj, (Ivković, 2010: 46). Pored uticaja na sam sadržaj predmeta, primena određene metode

u okviru nastave utiče i na način usvajanja materije od strane učenika. Iako je razlika između

sociologije kao nauke i kao nastavnog predmeta neophodna kada su u pitanju cilj, metode i sadržaj,

razlika u interpretaciji naučnih sadržaja ne bi smela da postoji, (Ivković, 2010: 47) .

Dugogodišnja praksa obrazovnog sistema Srbije u okviru društveno-humanističke grupe predmeta

 je da nastavnik ovih  predmeta bude stručan u jednom od njih. Jednostavno rečeno, da bi neko

 predavao sociologiju, filozofiju ili psihologiju dovoljno je da završi Filozofski fakultet i to na

 jednom, bilo kom, od ova tri odeljenja. Mada je bliskost i povezanost ove tri nauke velika i

očigledna, njihova različitost je značajna. Stoga, postavlja se pitanje da li je zadovoljen neophodan

nivo stručnosti nastavnika na ovim predmetima? Pod pretpostavkom da pojedini nastavnik koji

 predaje sociologiju ima veliko sociološko znanje ali nije završio sociologiju otvara mogućnost

 postojanju razlike u interpretaciji naučnih sadržaja, jer je veoma teško (ako ne i nemoguće)

zanemariti diskurs sopstvene nauke, a kako su ove tri nauke dovoljno slične po svojim oblastima

interesovanja, te stoga često se bave istim fenomenima na različit način, može se sa dovoljnom

sigurnošću pretpostaviti da je izvesna različita interpretacija. U tom smislu od 40 najistaknutijih

sociologa u Sjedinjenim Američkim Državama je u okviru najvažnijih ciljeva nastave sociologije, 

istakla kao najvažniju stvar povezivanje sociologije i života učenika, u smislu kritičkog

 promišljanja, ali pre svega isticanje novog načina razmišljanja i promišljanja društvenog sveta,

odnosno nekog oblika „sociološke imaginacije“ (Hodges Persell, Pfeiffer i Syed, 2008: 123), za

šta  je neophodno višegodišnje obrazovanje i iskustvo u okviru sociologije (DeCesare, n.d., 2009).

Page 7: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 7/20

  Stran

Međutim, problem stručnosti nastavnika sociologije je u poslednjih nekoliko godina dobio svoj

epilog. Naime, nastavnik sociologije bi sada po pravilu trebao da bude završeni Maste r student

sociologije, što svakako poboljšava i sam kvalitet nastave u ovom predmetu ukoliko se pretpostavi

da sve ostale kvalitete, kakve je dr Ivković naveo u svojoj knjizi „Metodika nastave sociologije“

već poseduje. 

 Pristup nastavi u okviru ovog predmeta

Određeni broj vaspitno-obrazovnih zadataka se ostvaruje nastavom sociologije. Kako Dr Miomir 

Ivković navodi, nastava sociologije ima doprinos realizaciji zadataka kao što su: stvaranje osnove

za izgrađivanje pogleda na svet, razvijanje sposobnosti za uočavanje i procenjivanje, razvijanje

određenih kvaliteta mišljenja kao što su originalnost, kritičnost i tsl. Učenici se osposobljavaju za

kritičko mišljenje, suđenje i zaključivanje. Izgrađuje se moralna svest, moralna osećanja i

 ponašanja. Izgrađuju se i formiraju subjektivna svojstva karaktera ličnosti kao što su intelektualno

 poštenje, radoznalost i tsl. (Ivković, 2010: 51– 52).

U cilju ispunjavanja vaspitno-obrazovnih zadataka nastavnik sociologije može koristiti čitav

varijetet metoda (verbalni metod, tekstualni metod, metod ilustracije, metod demonstracije,

(Ivković, 2010: 111; Ćimić, 1987)), odnosno, nastavnik je u situaciji da u zavisnosti od teme

odabere najproduktivniji metod. Kako sociologija kao nastavni predmet (i kao nauka) obrađuje

veliki broj tema sa kojima se pojedinac (učenik) svakodnevno susreće, nastavnik ovog predmeta

 je u situaciji da pravilnim izborom metoda učini da učenici, uz njegovu pomoć, sami dođu do

 potrebnih saznanja sopstvenim zaključivanjem, da iznesu svoja mišljenja i stavove kao i da čuju

tuđa, te da, posledično, možda i koriguju ili izmene „sopstvene poglede na svet“, (Ćimić, 1987;

Burke i Hudson Banks, 2012).

Page 8: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 8/20

  Stran

Stoga, pored neophodnog obrazovanja iz sociologije korisno je i da predmetni nastavnik ima

razvijen osećaj za odabir metoda ali i prilagođavanje teme aktuelnom društvenom trenutku. Što

 podrazumeva i veliku opštu obrazovanost, kao i poznavanje aktuelne društveno- političke situacije

i u zemlji i u svetu. Na ovaj način predmetni nastavnik je u mogućnosti da, s jedne strane učini

sam predmet, odnosno teme koje obrađuje, zanimljivijim i aktuelnijim, ali i da podstakne procese

spoznaje, prosuđivanja i zaključivanja kod učenika. Kako su neke od tema kojima se sociologija

 bavi, bar u srpskom društvu još uvek osetljive, predmetni nastavnik je u situaciji da podstiče

toleranciju i razumevanje kao društveno poželjne, i na taj način doprinese prihvatanju ovih

vrednosti od strane učenika. Uz to, razvijanje sociološkog pogleda na svet se pokazalo kao

izuzetno korisno u stvaranju osoba koje su svesne međudruštvene zavisnosti, svojih praksi i

njihovih posledica na druge (Kleinman i Copp, 2009; Burke i Hudson Banks, 2012), i spremne da

 prihvate opštu društvenu određenost – da njihove odluke nisu u potpunosti nezavisne, kao što su

na početku mislili, već da su velikoj meri određene društvenom „linijom manjeg otpora“ koje su

reprodukovale društveni poredak zasnovan na nejednakosti (Kleinman i Copp, 2009: 292).

Pravilnim pristupom ovom predmetu, i svakoj temi koju on obrađuje, nastavnik je u poziciji da

 promoviše društveno poželjno ponašanje i društveno poželjne norme i značajno utiče na njihovo

usvajanje od strane učenika, stoga je pristup predmetnog nastavnika veoma značajan, i svakako

 jedna od specifičnosti nastave sociologije. 

  Zašto si koristila tablu? Da li bi koristila nešto drugo? 

Predstavljanjem metodske jedinice koja se obrađuje sistematičnim prikazom na tabli omogućava

se učenicima da jasno uoče ključne pojmove i njihove međusobne odnose. Takođe, ovim se

ukazuje učenicima na redosled kojim će se uvoditi novi pojmovi, i u nekom smislu njihova

Page 9: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 9/20

  Stran

hijerarhija i redosled. Tabla kao sredstvo u nastavi dozvoljava da se tokom samog časa sadržaj

napisan na njoj menja i dopunjuje novim podacima ili idejama koje iznose učenici u toku časa, te

stoga, na kraju časa učenici imaju potpun pregled teme zajedno sa svojim inputima.

  Zašto si temu odvela u pravcu civilnog društva i aktivizma? 

Uzevši u obzir metodsku jedinicu kaja se obrađivala na času („Priroda i čovek u tehnološkom

društvu“, „Naučno-tehnološka revolucija i razvoj savremenog društva“, i „Ekološki problemi

savremenog društva“), i to pre svega njene delove: razvoj savremenog društva i ekološke probleme

savremenog društva, smatrala sam da je uloga društvenog aktivizma značajna. Naime, izgradnja

civilnog društva je usko povezana sa idejom društvenog aktivizma, a kako srpsko društvo prolazi

kroz proces izgradnje civilnog društva smatrala sam da je korisno upoznati učenike sa idejom

društvenog aktivizma i podstaći ih na razmišljanje o mogućim načinima njihovog učešća u

stvaranju i napretku srpskog društva u kome žive. U tom smislu, učenje onoga što on naziva javna

 sociologija3

  (a što između ostalog  podrazumeva za svoju posledicu jačanje konstruktivnog

društvenog aktivizma), je od suštinske važnosti za „različite mogućnosti za javne i  policy 

intervencije“, (Burawoy, 2005: 22) a posledično i unapređenje društva. Ali, „uspeh javne

sociologije neće doći odozgo, već odozdo“, (Burawoy, 2005: 25) u čemu srednja škola predstavlja

k ljučnu oblast njenog promovisanja (DeCesare, 2009; Hodges Persell, 2009).

3 Javna sociologija predstavlja deo sociologije koji je aktivan u javnom životu, koji koristi sociološke teorije i znanja

da aktivno utiče na društvo, u smislu njegovog razvijanja i prevazilaženja nejednakosti i nepravdi, i razvijanja ljudskog

dostojanstva. Javna sociologija, iako primarno praktikovana od strane sociologa, kada se promoviše i uči predstavljasociološko razmišljanje „običnih ljudi“, kojima se povećava svest o međusobnoj zavisnosti u okviru društva, i potrebi

za razvijanjem boljeg društva, dok istovremeno takvom praksom i ne-sociolozi u svakodnevnom životu  počinju da praktikuju javnu sociologiju. (Burawoy, 2005; DeCesare, 2009; Hodges Persell, 2009)

Page 10: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 10/20

  Stran

Takođe, ekološki problemi u svetu su gotovo nerazdvojivi od društvenog aktivizma, i kako se na

samom času pokazalo učenici su upoznati sa organizacijama (kao što je npr. Green Peace ) koje

 pre svega preko društvenog aktivizma pokušavaju da ukažu na ekološke probleme. S druge strane

 putem društvenog aktivizma pojedinac može da utiče na oblikovanje društva u kom živi

 promovišući određene ideje, podstičući na razmišljanja o određenim problemima i na podizanje

svesti čitave društvene zajednice kada su određene tame u pitanju. Civilno društvo u svojoj ideji  

 promoviše i podstiče društveni aktivizam kao mogućnost da ulaganjem i voljom pojedinca,

odnosno grupe, dođe do promena u samom društvu, čime se, na neki način, moć stavlja u ruke

 pojedinca dok je društveni aktivizam sredstvo za realizaciju te moći. Moj cilj je bio da učenicimaukažem na moć koju imaju i ukažem na način na koji mogu da je upotrebe da bi unapredili i

 poboljšali društvo u kome žive.

  Da li je hend-aut kao nastavno-metodičko sredstvo (bio) koristan ili nije? 

Ideja za hand-out  je posledica, pre svega, sopstvenog iskustva. Naime, tokom svog školovanja 

uverila sam se u korisnost na ovaj način sistematski prikazane nastavne jedinice koja se obrađuje

 jer ne samo da je korisno na samom času kada ispred sebe učenik ima sve objašnjene pojmove i

navedene definicije, već je i u mogućnosti da sebi na tom papiru zapiše dodatna objašnjenja ili

interesantne dodatne ideje ili podatke izrečene na času. Nastavnik ne mora da odvaja vreme da bi

učenici zapisali definicije i osnovna objašnjenja pojmova, što čas čini dinamičnijim. Na kraju,

ovim se olakšava, kako učenje, tako i kasnije ponavljanje gradiva jer učenik ima na jednom mestu

 personalizovani podsetnik u kom ima, kako sve ključne pojmove i definicije, tako i svoje beleške

vezane za njih.

Page 11: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 11/20

  Stran

Iako se pokazalo da učenici nisu naviknuti na nastavu u kojoj se koristi hand-out , mislim da bi

ovakav način obrade nastavnih jedinica zapravo poboljšao kvalitet kako same obrade nastavnih

 jedinica tako i njihovo kasnije učenje. Učenici bi jasno imali istaknuto najvažnije  i ono što je

neophodno za razumevanje određene teme, što bi posledično olakšalo pronalaženje pravog

odgovora prilikom provere znanja (bilo pismene ili usmene). Takođe, učenici bi bili u prilici da

 poredeći hand-out neke nastavne jedinice sa istom u knjizi razviju osećaj za prepoznavanje važnih

činjenica za datu nastavnu jedinicu, što bi im olakšalo učenje na kasnijim nivoima školovanja kada

su metodske jedinice značajno obimnije i kada je, ponekad, nepraktična izrada hand-out-a.

  Da li je mogao da bude veći ili manji, odnosno da li bi ga i na koji način

izmenila?

Sadržinski hand-out  ne bih menjala značajno, eventualno bih na samom kraju dodala nekoliko

 podataka vezanih za civilno društvo i društveni aktivizam i nekoliko internet linkova na kojima bi

učenici sami mogli da saznaju više o temama nastavne jedinice, civilnom društvu i društvenom

aktivizmu. Takođe, ostavila bih više prostora između definicija i objašnjenja pojmova, što bi

omogućilo više prostora učenicima za pisanje njihovih beleški, kao i bar jednu plus praznu stranu

na kojoj bi isto mogli nešto da zapišu.

Takođe, mislim da bi bilo zanimljivo uvrstiti i neku ilustraciju u okviru samog hand-out-a,

odnosno mislim da bi uvrštavanje slikovnih prikaza takođe olakšalo pre svega zapamćivanje

gradiva.

Page 12: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 12/20

  Stran

  Da li je trebalo u samom početku više uključiti učestvovanje učenika, da li

se pre objašnjavanja novih pojmova moglo dati njima da ih protumače i

definišu?

Mislim da zahtev da učenici sami protumače nove pojmove ne bi bio funkcionalno opravdan s

obzirom da su ispred sebe imali hand-out  na kom su sve definicije navedene, pa bi stoga

verovatno, oni potražili odgovor upravo tu. S druge strane kako sam ja bila gost - predavač na tom

času, odnosno ne nastavnik na kog su navikli mislim da bi bilo pogrešno odmah im postaviti pitanje

 pogotovo vezano za teme koje do sad nisu obrađivali. Takođe, iz prethodno navedenog razloga

mislim da bi učenicima možda bilo neprijatno i nelagodno ukoliko bih ih stavila u takvu situaciju.

Smatrala sam da je funkcija hand-out-a pre svega u tome da im pomogne pri kasnijem učenju ali

i pri kasnije započetoj diskusiji o temama obrađivane nastavne jedinice, što se na samom času i

 pokazalo.

  Da je bilo moguće, da li bi primenila multimedijalna sredstva da bi bolje

objasnila temu/problematiku, ako da koja?

Smatram da su multimedijalna sredstva izuzetno korisna u nastavi, pre svega jer je tako moguće

kontekstualizovati određenu temu u okviru nekog stvarnog ili izmišljenog primera, pri čemu sam

nastavnik ne objašnjava primer već je prepušteno zapažanju učenika da prepoznaju i uvide

kontekst, moguće odnose, uzroke i/ili posledice.

Mislim da bi u okviru obrađivane metodske jedinice bilo korisno učenicima prikazati neki kratak 

film društvenog aktivizma u ekologiji, i podstaći ih da iznesu svoja zapažanja, razmišljanja i ideje

o onome što su videli, kao i o mogućoj primeni društvenog aktivizma na neke druge teme. Takođe,

Page 13: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 13/20

  Stran

svakako bi bilo zanimljivo prikazati i neki kratak film o tehnološkom razvoju društva, i u

razgovoru sa učenicima uporediti društvene situacije u kojima je dolazilo do tehnološkog napretka,

kao i moguće uzroke i motive tih događaja. 

  Da je postojala mogućnost za Power Point prezentaciju, da li bi je koristila ili

ne?

Da, svakako bih koristila ppt  da je za to postojala mogućnost, jer smatram da njeno korišćenje ima

više prednosti. Pre svega, moguće je od nje napraviti hand-out , moguće je u okviru nje integrisati

multimedijalne sadržaje.  Power point   prezentacija omogućava da učenici konstantno imaju

usmerenu pažnju ispred sebe i da im  je jasno istaknut pojam, definicija ili neki drugi deo teme o

kom se tog trenutka govori. Takođe, mislim da je korišćenjem  ppt   čas dinamičniji i svakako

učenicima zanimljiviji, jer je moguće uvrstiti razne vizuelne stimulanse preko boja, izgleda teksta,

njegovog načina pojavljivanja, kao i, eventualno, neke kratke animacije i kako sam već rekla

multimedijalne sadržaje u vidu slika ili kratkih filmova.

Obrađivanje određene tame uz pomoć  power point   prezentacije, smatram da pomaže boljem

zapamćivanju gradiva  jer osim audio stimulansa kao što je govor, postoji i vizuelni stimulans. Isto

tako, postoje škole u Beogradu4 koje imaju praksu da svako predavanje prati  power point  

 prezentacija, i da se te prezentacije pohranjuju na server da bi učenici mogli u svakom trenutku, u

okviru svoje biblioteke ili kabineta za informatiku, da te prezentacije ponovo vide i eventualno

sačuvaju na svom računaru, odnosno odštampaju, što im svakako olakšava učenje i pomaže

značajno ukoliko nisu bili u prilici da prisustvuju nekom pr edavanju. Smatram da bi ovakva praksa

4 Građevinsko tehnička škola u Beogradu, ul. Hajduk -Stankova 2

Page 14: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 14/20

  Stran

 bila više nego korisna ukoliko bi postala standard u obrazovanju, bar u osnovnim i srednjim

školama. Naime, ukoliko bi bilo omogućeno samim učenicima, ili ako su u pitanju niži razredi

osnovne škole roditeljima, da u svakom trenutku mogu da pristupe celokupnom predavanom

gradivu, učenje tog gradiva bi bilo preciznije i svakako lakše.  

  Zašto si na kraju časa održala radionicu o nastavi sociologije, i da li si uspela

da saznaš nešto korisno i šta? 

Kako sam u poziciji da jednog dana i sama budem nastavnik sociologije zanimalo me je čujem od

učenika njihove utiske o samoj nauci, predmetu ali i onome što oni smatraju poželjnim kada je u

 pitanju kako ovaj predmet tako i sam predavač. Zanimale su me takođe njihove ideje o načinu na

koji oni smatraju da bi bilo njima najprihvatljivije i najzanimljivije da se upoznaju sa ovom

naukom i kakav način obrade tema u okviru ovog predmeta smatraju najpoželjnijim. Takođe, našla

veoma zanimljivim i to da o ovome pitam učenike Matematičke gimnazije s obzirom da je, ako se

uzme u obzir njihov odabir škole, njihovo interesovanje ne tako blisko nauci kakva je sociologija.  

Ovome treba dodati i činjenicu da je sociologija društvena nauka koja spada u korpus opšte -

obrazovnih predmeta, te procentualno gledano je manji broj društvenih srednjih škola u odnosu na

 prirodne i srednje stručne škole. 

 Najistaknutija činjenica koju sam saznala jeste da se učenici značajno orijentišu prema predmetu

u zavisnosti od predavača tog predmeta, što je potvrdilo moju pretpostavku da je nastavnik vrlo

često presudan. Takođe, učenici, bar u ovoj školi, nalaze da je sociologija interesantan i koristan

 predmet, nalaze da su teme kojima se bavi zanimljive i prema njihovim sopstvenim rečima žao im

 je što ovakvih predmeta nema više. Kada sam ih pitala da li bi nešto menjali u načinu na koji se

Page 15: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 15/20

  Stran

 bave ovim predmetom, odgovorili su da ne bi, ali kada sam im iznela neke sugestije kako se mogu

obrađivati određene teme u okviru sociologije, kao što su debate, sopstvena istraživanja,  časovi u

 prirodi (odnosno izvan učionice),  posete određenim institucijama i tsl., pokazali su veliko

interesovanje za ovakav način nastave. Ono što su istakli je i činjenica da su oni u školi previše

izloženi određenoj vrsti predmeta koja podrazumeva određene tehnike kako predavanja tako i

učenja, i da sociologija predstavlja jedan od onih predmeta koji je sasvim drugačiji i zato još više

zanimljiv, kako su ponovo naglasili, pre svega zahvaljujući predmetnom profesoru.  

  Na osnovu iskustva koje si stekla na časovima sociologije koje si vodila, kao

i radionice, ako bi bila u prilici da predaješ sociologiju u srednjoj školi, na koji

način bi organizovala časove, i ukratko, kako bi oni idealno izgledali? 

Ukoliko bih bila u prilici da predajem sociologiju svakako bih se trudila da pre svega učionica

 bude opremljena za korišćenje multimedija. Zatim, potrudila bih se da raspored klupa, odnosno

sedenja na času bude krug ili bar polukrug jer takav raspored olakšava diskusiju, koja je ključna u

usvajanju sociološkog znanja (Ćimić, 1987; Ivković, 2010; Burke i Hudson Banks, 2012;

Kleinman i Copp, 2009; DeCesare, 2009; Hodges Persell, Pfeiffer i Syed, 2008; Eraslan, 2011).

Svakako bih koristila power point prezentacije od kojih bi pravila hand-out za svaku metodsku

 jedinicu, i za koje bi se potrudila da učenicima budu dostupne u svakom trenutku. Takođe, probala

 bih da promovišem komunikaciju putem interneta tako što bih učenicima omogućila pre svega da

mene slobodno kontaktiraju, ali i tako što bih pokušala da napravim web stranicu ili moodle preko

kog bi učenici bili u prilici da ponovo vide, odnosno sačuvaju ili odšampaju,  ppt  svakog

 predavanja, iznesu svoje ideje, predloge i tsl.

Page 16: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 16/20

  Stran

Osim ovih, više tehničkih, delova mog idealnog časa potrudila bi se da svaku metodsku jedinicu

dovedem u vezu sa realnim primerima iz svakodnevnice i/ili istorije, i da na svakom času ostavim

dovoljno prostora za kratku diskusiju o obrađenoj temi i njeno povezivanje sa prethodno naučenim.

Potr udila bih se da naviknem učenike na što aktivnije učešće tokom časa, pre svega bih podsticala

njihovo kreativno i kritičko razmišljanje, kao i prepoznavanje i uviđanje činjenica, ali i razmatranje

mogućih rešenja i/ili posledica, što predstavlja i jedan od najvažnijih ciljeva sociologije u javnom

 prostoru, čime se uspostavlja stabilna osnova za praktikovanje sociologije u svakodnevnom životu,

ali i njenu prisutnost u kasnijim procesima odlučivanja (Burawoy, 2005). 

Svoj idealan čas  zamišljam kao izuzetno interaktivan, a svoj idealan rad   sa učenicima kao

izuzetno kreativan. Trudila bih se da upoznaju sociologiju kao nauku ali bih ih podstakla da

 primenjujući je preko malih istraživanja koja bi učenici sami radili (Hodges Persell, Pfeiffer i Syed,

2008; DeCesare, 2009), sopstvenim iskustvom uvide primenu sociologije. U svom idealnom

 pristupu času težila bih „organskom“ pristupu, razvijenom od strane Baravoja na idejama Pola

Freira i Antonija Gramšija, a koji u sociologiji „ne tretira studente kao tabula rasa, već kao nosioce

akumuliranog iskustva, koje se iznošenjem na površinu pretvara u znanje kroz dijalog. To iskustvo

se može obraditi kroz učenikovu ličnu biografiju i argumentovati kroz specifična angažovanja (…)

 – pri čemu je osnovna pretpostavka da učitelj i učenik stupaju u organski odnos u kojem i edukator 

mora biti edukovan“, (Burawoy, 2004: 1608, u: DeCesare, n.d.: 5)

Page 17: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 17/20

  Stran

Bibliografija

Burawoy M (2005) 2004 Presidential Address: For Public Sociology.  American Sociological 

 Review, 70, 4 – 28.

Burke M i Hudson Banks K (2012) Sociology by Any Other Name : Teaching the SociologicalPerspective in Campus Diversity Programs. Teaching Sociology, 40(1), 21 – 33.

Ćimić M (1987) Metodika nastave sociologije. Skripta, Beograd, Filozofski fakultet.

DeCesare M (n.d.)  Practicing Public Sociology in the Clasroom: Teaching Sociology in High

School . Draft, Northridge, California State University.

DeCesare M (2009) Presenting Sociology`s Four ‘Faces’: Problems and Prospects for the High

School Course. U: Jeffries V (ur.), Handbook of Public Sociology, Lunham, Boulder, NewYork, Toronto, Plymuth, UK, Rowman i Littlefield Publishers, Inc., pp. 187 – 204.

Eraslan L (2011) Use of new approaches in teaching sociology (application of a technique for  producing idea). Educational Research and Reviews, 6(1), 131 – 136.

Haralambos M i Holborn M (2002) Sociologija: Teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing.

Hodges Persell C (2009) Teaching Public Sociology. U: Jeffries V (ur.),  Handbook of Public

Sociology, Lunham, Boulder, New York, Toronto, Plymuth, UK, Rowman & Littlefield

Publishers, Inc., pp. 205 – 222.

Hodges Persell C, Pfeiffer K i Syed A (2008) How Sociological Leaders Teach: Some Key

Principles. Teaching Sociology, 26, 108 – 124.

Ivković M (2010) Metodika nastave sociologije. Drugo dopunjeno izdanje. Niš, Filozofski fakultetu Nišu. 

Kleinman S i Copp M (2009) Deniying Social Harm: Students` Resistance to Lessons AboutInequality. Teaching Sociology, 37, 283 – 293.

Page 18: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 18/20

  Stran

Prilog 1. - Hendaut

Strana 1

Page 19: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 19/20

  Stran

Strana 2

Page 20: Metodika seminarski - Danijela

7/14/2019 Metodika seminarski - Danijela

http://slidepdf.com/reader/full/metodika-seminarski-danijela 20/20

  Stran

Strana 3