METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 1 - za prvi kolokvijTomislav Kota, prof.

Glazbeni obliciMotiv, fraza, reenica (metodika nastave glazbene kulture I)

2

3

Glazbeni oblici

Glazbeni oblik predstavlja vremensku strukturu glazbenog djela U povijesti glazbenih oblika spominje se 4 najvanija glazbena elementa (koji se javljaju u nastavnom programu Glazbene kulture za nie razrede osnovne kole)

1. motivMOTIV je najmanja tematska (ritamskomelodijska) izrazita cjelina koja se moe izdvojiti iz svoje okoline

2. frazaFRAZA je najmanja metriki odreena formalna cjelina

- Od ega se sastoji FRAZA?

3. glazbena reenicaREENICA je glazbena misao zaokruena harmonijskim zavretkom (kadencom).

- Od ega se sastoji mala glazbena reenica?

Postoji i velika glazbena reenica koja se sastoji od 8 taktova!

to se dogaa kada poetnoj glazbenoj reenici dodamo nastavak? Usporedi prvu i drugu glazbenu reenicu!

9

to se dogaa kada poetnoj glazbenoj reenici pridodamo jo jednu?

Koliko su sline ili razliite ove dvije gl. reenice?

4. period

PERIOD je cjelina sastavljena od dvije glazbene reenice, sadrajno srodne, a harmonijski meusobno ovisne. Prva reenica zavrava manje uvjerljivom kadencom, a druga potpunom kadencom na tonici. Mali period ima 8 taktova (2 male reenice), a veliki 16 taktova (2 velike reenice)

Period = dvije male uzajamno ovisne glazbene reenice. Odnose se jedna prema drugoj kao pitanje i odgovor.tabela 1:MALA GLAZBENA PERIODA 1. reenica 4 takta Pitanje? 2. reenica 4 takta Odgovor.

12

Velika perioda se sastoji od dvije reenice po 8 taktovatabela 2:VELIKA GLAZBENA PERIODA

1. reenica 8 taktova Pitanje?

2. reenica 8 taktova Odgovor.

13

Analizirat emo drugi dio pjesme:

Od koliko glazbenih reenica se sastoji drugi dio pjesme? Sad analizirajmo cijelu pjesmu!14

Na koliko djelova moemo podijeliti ovu pjesmu? Od ega se sastoji svaki dio?

Prvi dio imenovat emo: A Drugi dio kao B Ovo je dvodjelna pjesma sa shemom AB

15

dvodjelna pjesma

Dvodijelna pjesma je glazbeni oblik sastavljen od dva perioda ili od dva dijela koja po veliini odgovaraju periodima. Mala dvodjelna pjesma ima dva puta po osam, dok se velika dvodijelna pjesma sastoji od dva puta po esnaest taktova.

Osnovni oblik dvodijelne pjesme ima shemu AB

Shema prijelaznog oblika izmeu dvodijelne i trodijelne pjesme je aa ba

TRODIJELNA PJESMA je glazbeni oblik sastavljen od tri dijela (A B A ili A B C)

Mala trodijelna pjesma sadri tri puta po osam taktova, a velika tri puta po 16

Zakljuak

Najjednostavniji oblik glazbenog djela zove se pjesma. Temeljni principi gradnje unutranje strukture oblika su: ponavljanje i kontrast. Kljuni pojmovi: motiv, fraza, reenica i period, dvodjelnu i trodjelna pjesmu.

18

III. godina, (V. semestar ) razredna nastava

Uvod u nastavu glazbene kulture, Zadaci i metode u nastavi glazbene kulture, Uvod u metodiku nastave glazbene kultureObrade pjesama iz aktualnih udbenika za prva tri razreda O, Poseban naglasak na analizi glazbenih oblika pjesama.

Rojko P. (2004): Metodika glazbene nastave, praksa I. dio, ITG, Zagreb. Njiri N. (2001): Put do glazbe, kolska knjiga, Zagreb. Novai S, i drugi (1990): Glazbena kultura u prvom, drugom i treem razredu osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb. Brdari R. (1986): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture, kolska knjiga, Zagreb. Bilo koja Teorija glazbe (Zavrki, Tomai)

ODOBRENI UDBENICI ZA UPORABU U NASTAVI GLAZBENE KULTURE

Atanasov Piljek D. (2007): Moja glazba 1, 2 i 3. udbenik i prirunik za glazbenu kulturu u 1, 2 i 3 razredu osnovne kole, Alfa, Zagreb. Stanii A., Jandraek V. (2007): Razigrani zvuci 1, 2 i 3. udbenik i prirunik glazbene kulture za 1, 2 i 3 razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb. Ivanovi M., Tavar A. (2007): Glazbena krinjica I, II i III: udbenik glazbene kulture s dva CD-a za 1, 2, i 3 razred osnovne kole, Profil International, Zagreb. ui M., Kovai, D. (2007): Glazbene arolije 1, 2 i 3, udbenik glazbene kulture s 3 CD-a za 1, 2 i 3 razred osnovne kole, Profil International, Zagreb.

STRUNI ASOPISI kolski vjesnik, asopis za pedagoka i kolska pitanja. Theoria. Glasilo Hrvatskog drutva glazbenih teoretiara. Od 1999. Tonovi. asopis glazbenih i plesnih pedagoga, od 1984. Magistra Iadertina, Zbornik odjela za izobrazbu uitelja i odgojitelja, Sveuilite u Zadru. Ostali struni asopisi koji se bave pedagokim pitanjima...

Nastavni plan i program: HNOS, 2006, MZO, Zagreb

Kako je glazba vrlo znaajan dio ljudske kulture, ona mora imati svoje mjesto u opem odgoju i obrazovanju. ovjekova potreba za glazbom ne moe se zanemariti. Umjetnosti (pa s njom i glazba) je prije svega aktivnosti stvaralaka aktivnosti.

Nastavu glazbe proimaju dva temeljna naela: Psiholoko ono uzima u obzir injenicu da uenici u principu vole glazbu i da se njome ele aktivno baviti (pjevati, svirati). kola nije samo mjesto i vrijeme pripreme za ivot ona i je dio ivota. Kulturno-estetsko koje proizlazi od toga da nastava glazbe mora uenika pripremati za ivot, tj. osposobljavati ga da ve za vrijeme, ali i nakon kole bude kompetentan korisnik glazbene kulture.

Glazba je u niim razredima osnovne kole idealno podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja pripadnosti, zajednitva i snoljivosti. Ona moe dati snaan doprinos rastuoj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja meu kolskom djecom. Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju, neka sluaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju, pleu, kreu se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.).

Nastava glazbene kulture nuno u sredite pozornosti stavlja uenikovu glazbenu aktivnost. U inu pjevanja, sviranja i sluanja, na samom mjestu, doivljava se i ui glazba, obogauje se uenikov osjeajni svijet i izotrava njegov umjetniki senzibilitet.

Uinak toga nije mogue koliinski odrediti. Ta se injenica izravno odraava i na ocjenjivanje utoliko to uitelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti u obzir i skrivene uinke nastave glazbe (npr. promijenjeni odnos prema predmetu, odnosno glazbi), kao to mora voditi rauna o glazbenim sposobnostima uenika.

Program nastave glazbene kulture u prva tri razreda osnovne kole temelji se na sljedeim glazbenim podrujima: pjevanje, sviranje, sluanje glazbe i elementi glazbene kreativnosti.

Nastavno podruje pjevanja razvija osjeaj tone intonacije i ritma, glazbeno pamenje i samopouzdanje podrazumijeva i kontinuirano izvoenje pjesama. Pjesme se ue po sluhu, neke pjesme mogu se iskoristiti za uvjebavanje intonacije dura i mola pjevanjem solmizacijom. Nauene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije. Treba postii lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju.

Nastavno podruje sviranja razvija osjeaj ritma, metra, precizne koordinacije i suradnje

Nastavno podruje sluanja glazbe razvija sposobnost slune koncentracije, specifikacije sluha (mogunost prepoznavanja zvukova i boja razliitih glasova i glazbala), analize odsluanog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije vrednovanja glazbe. Skladbe se sluaju postupkom aktivnoga sluanja u kojem uenici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene znaajke. Glazbala se upoznaju na temelju sluanja odgovarajuih glazbenih primjera.

Nastavno podruje glazbene kreativnosti izotrava pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija senzibilitet za glazbu, potie matovitost glazbenog izraza i samopouzdanje pri iznoenju novih ideja.

Cilj nastave glazbe u opeobrazovnoj koli je uvoenje uenika u glazbenu kulturu - razvoj glazbenih sposobnosti uenika, upoznavanje osnovnih elemenata glazbenog jezika, razvijanje glazbene kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritiko i estetsko) procjenjivanje glazbe. Kulturno-politiki cilj podrazumijeva ouvanje glazbenog izriaja odreenog kraja, potivanje i razumijevanje glazbe susjednih i drugih zemalja, kao i razumijevanje glazbe koja je vana za razvoj svjetske glazbene umjetnosti.

1. MATERIJALNI ZADACI: Predstavljaju stjecanje znanja i usvajanje injenica. Formulacije koje se odnose na materijalne zadatke najee glase: upoznati, pokazati, ukazati, uoiti, razumijeti, shvatiti, pouiti, nauiti

Neki od materijalnih zadataka u prva tri razreda su: uoiti i sluno razlikovati visinu tona /vii i nii ton/ i trajanje tona /dui i krai ton sluno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe /tiho, glasno/ odrediti tempo skladbe /polagano, umjereno, brzo

2. FUNKCIONALNI ZADACI Odnose se na razvijanje glazbenih sposobnosti uenika. Sposobnosti uenika dijelimo na senzorne ili perceptivne sposobnosti (slune) izraajne sposobnosti (glazbeno izraavanje pjevanjem i sviranjem) kreativne sposobnosti osnose se na glazbenu kreativnost, koja se ostvaruje kao spontano ili svjesno, produktivno glazbeno stvaralatvo. ostale sposobnosti: intelektualne ili mentalne sposobnosti, manualne ili praktine

Formulacije koje se odnose na funkcionalne zadatke su: razviti, osposobiti, usavriti, jaati, formirati, uvjebati, navikavati, izgraivati, izotriti, izraavati, misliti..

Neki od funkcionalnih zadataka u prva tri razreda su: razvijati intonativne i ritamske sposobnosti, razvijati glazbeno pamenje, prepoznati i sluno razlikovati vokalnu, instrumentalnu i volaklo-instrumentalnu glazbu prepoznati i sluno razlikovati izvodilaki sastav skladbe / zvuk pojedinanih glazbala na razini prepoznavanja, razvijati glazbeni izriaj, razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu kreativnost,

3. ODGOJNI ZADACI Cijeli nastavni proces latentno nosi u sebi odgojne vrijednosti, stoga je teko na jednom satu istaknuti i uspjeno realizirati neki odgojni zadatak. Odgojni zadaci su: formiranje pozitivnih stavova, uvjerenja, opredjeljenja i ponaanja u odnosu na prvenstveno glazbeno-estetske vrijednosti ali i neke drutveno-moralne.

Glazbeno-estetske vrijednosti: Njegovanje glazb. ukusa koje se postie kontaktom s vrijednim glazb. sadrajima uz pravilan nain pribliavanja glazbenih vrijednosti uenicima. Potrebno je izbjegavati elitistiki stav koji moe uenike udaljiti od pravih glazbenih vrijednosti kao i podilaenje neukusu, koje nee dovesti do postavljenog cilja.

Neki od odgojnih zadataka u prva tri razreda su: obogaivati emocionalni svijet i izotravati umjetniki senzibilitet razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih kriterija za kritiko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe

Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozraju lienom svake napetosti. Ako je to ikako mogue, treba napustiti uobiajen raspored sjedenja u dvoredovima kako vi se uionica doivjela kao slobodan prostor u kojem uenici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se vie ili manje stilizirano (plesati, koraati). Temeljna metoda rada mora biti razgovor uitelja s uenicima pa i razgovor izmeu samih uenika. Sve to je vano ui se tu, na samom mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vjebanjem i koncentriranim sluanjem glazbe.

Nastavna podruja ne smiju se promatrati i realizirati zasebno. Sve aktivnosti vode cilju koji mora biti razvoj glazbenih sposobnosti uenika. Nastava glazbene kulture mora biti koncipirana na naelima koji proizlaze iz same prirode glazbene umjetnosti. Ta su naela odreena faktorima glazbene produkcije, reprodukcije i recepcije. Povezuje ih kreativnost (stvaralatvo) kao temeljna djelatnost u umjetnosti.

PRODUKCIJA KREATIVNOSTI

REPRODUKCIJA PO KREATIVNOSTI

RECEPCIJA PO KREATIVNOSTI (Unutarnji proces na temelju postojeeg glazbenog djela)

GLAZBENE ZNANOSTI (muzikologija, etnomuzikologija, estetika, izvodilaka tehnika, teorija, glazbena pedagogija, psihologija i sociologija, glazboterapija

RAZVOJ SLUANJA GLAZBECILJ: kreativna recepcija

RAZVOJ IZVOENJA GLAZBE CILJ: kreativno izvoenje glazbe

RAZVOJ KREATIVNOSTI

1. U GLAZBI2. PO GLAZBI

RAZVOJ GLAZBENIH ZNANJA, SPOSOBNOSTI I SPRETNOSTI

Svaka glazbena odgojno-obrazovna cjelina neka bude kompleksta i kreativna, to je kompozicija, ije su stavke razliite aktivnosti, elementi i razliiti sadraji (B. Oblak)

Sadraj odreuje nain ali postoji mogunosti izbora razliiti naini rada su nastavne metode. to uitelj/ica poznaje vie metoda izbor e biti vei nastava uspjenija i raznolika.

Koristi se mnogo u okviru upoznavanja novih skladbi, sluanja glazbe i obrade razliitih sadraja iz podruja osnove glazbene pismenosti i kulture. Prednost sadraji su uenicima donekle poznati pa se dobro kombiniranim pitanjima potie zapaanje, razmiljanje i zakljuivanje.

Loa je primjena ove metode u svrhu usvajanja verbalnih spoznaja koja se ne temelje na glazbenim sadrajima (bez glazbenog doivljaja).

Uitelji se moraju pripremiti za razgovor tj. za osnovno kretanje razgovora i pojmova oko kojih e se voditi Studenti u pripravama piu pitanja i odgovore kako bi bilo sigurnije da e razgovor uspjeti. Pogreke u razgovoru izgledaju manje znaajne ali se osveuju na dui rok

Dugi razgovori o nekim glazbenim pojavama koje su uenici ve usvojili su jednostavni i esto se dogaaju, ali su kontraproduktivni. Razgovore treba racionalizirati, a vie vremena ostaviti za glazbene doivljaje (pjevanje, sviranje, sluanje). Obino je slabo pripremljen nastavnik sklon razgovoru

Pri razgovoru treba razgovarati sa svim uenicima. Svako pitanje se postavlja svima. Svi moraju shvatiti to elite tim pitanjem urba u kojoj odgovaraju samo najbri ili u kojoj se zborno odgovara vodi do sve manjeg broja suradnika. Ne smijete prozivati samo one za koje mislite da e tono odgovoriti. I netoni odgovori su dobrodoli (jer vam daju signal u emu su potekoe)

Odgovori uenika su esto onakvi kakve ne elimo. Treba ih prihvaati elastino i ustanoviti jeli takav odgovor iz neznanja ili nesporazuma; koliko je uenik na dobrom putu; to se iz odgovora moe iskoristiti za nastavak razgovora Nastavnik grijei ako prekida uenika i namee mu odgovor.

Treba pripaziti na loe reakcije na odgovore. Neadekvatno reagiranje moe uenika povrijediti ili ga uiniti opreznijim pa e ubudue izbjegavati razgovor Razgovor mora biti srdaan, prijateljski, mora poticati na suradnju, otvorenost i aktivnost.Pitanja moraju biti jasno postavljena!

Izbjegavati nejasne formulacije kao npr. Kako

ljudi mogu pjevati? se ova skladba?

Treba izbjei i sugestivna pitanja na koja se moe odgovoriti jednom rijeju: Svia li vamNe smiju se upotrebljavati pitanja kod kojih je upitna estica na krivom mjestu: Danas smo

upoznali, to?

Izbjegavati o sebi govoriti u treem licu: Sada

e vam uitelj/ica dati intonaciju?

Razgovor mora biti to neposredniji i jednostavniji. Izbjegavati ono to ga ini smjenim i neprirodnim. Umjesto razgovora ne smije se dogoditi izlaganje, u kojem uenici nadopunjavaju zadnju rije reenice.

U glazbenoj kulturi se ona manje koristi. Izlaganje nije samo niz inejnica koje se moraju povezati ono je pripovijedanje i umjetniko opisivanje pri emu je vaan izbor rijei i nain izlaganja.

Iako je rije o verbalnoj metodi uenici moraju aktivno sudjelovati i pratiti sadraj nastavnik mora biti dobro pripremljen, izlaganje primjereno i besprijekorno!Nema mnogo sadraja u nastavi glazbene kulture koje se obrauju metodom usmenog izlaganja.

Npr.: stvaranje ugoaja prije sluanja ili uenja nove pjesme pretjerano ne sugerirati doivljaj, izbjegavati banalnost i sladunjavost.Izlaganje mora biti koncizno i usmjereno.

Osim demonstracije predmeta, slika i modela koja se koristi u gotovo svim predmetima u nastavi gl. kulture je rije o demonstraciji glazbenih primjera i neposrednih glazbenih izvedaba. Demonstracija predmeta, slika i modela u nastavi gl. kulture slui kao dopuna doivljaja neke pojave.

Demonstracijom glazbenih primjera koristimo se na gotovo svakom satu glazb. kulture. (sluanje glazbe na cd playeru, izvedba nastavnika pjevanje, sviranje)Sluanje glazbenih djela moe biti globalno (sintetiko) ili selektivno (analitiko).

Demonstracija neposrednih glazbenih izvedaba se odnosi na ivu izvedbu posjet nekoj glazbenoj priredbi u koli ili nekoj ustanovi odlazak u kazalite ili na koncert.Osjetiti ugoaj glazbene izvedbe predstavlja nezamjenjim glazbeni doivljaj!

Posjet glazbenoj priredbi zahtjeva pripremu, a nakon povratka s koncerta i razgovor.

Metoda ima dvije specifinosti: METODA PISANJA VERBALNIH SADRAJA METODA PISANJA NOTNIH SADRAJA

METODA PISANJA VERBALNIH SADRAJA esto se koristi Piu se uglavnom krae zabiljeke

Razlikujemo pisanje nastavnika i pisanje uenika Nastavnik pie po ploi (uglavnom naslov nastavne jedinice ili naslov skladbi koju sluamo ili pjevamo, ime autora ili broj i naziv stavka podnaslovi, natuknice i slino ne preporuuje se zapisivanje definicija!)

Prilikom prepisivanja s ploe javljaju se odreeni problemi valja odrediti kad se sadraj pie u biljenice odmah ili kad se neto novo doda ili na kraju nastavne etape ili nikad! U glazbenoj kulturi izbjegavamo zadavanje pismene domae zadae.

METODA PISANJA NOTNIH SADRAJA Podrazumijeva pisanje nota. OVU METODU NEEMO POSEBNO OBRAIVATI JER UENICI U RAZREDNOJ NASTAVI NE UE NOTE VE PJEVAJU PO SLUHU, A NA ISTI NAIN USVAJAJU I OSTALE SADRAJE DOIVLJAJEM NA SATU I VLASTITOM AKTIVNOU!