merkur bh osiguranje d.d. sarajevo · izmjene msfi 10 “konsolidirani finansijski izvještaji” i...

MERKUR BH OSIGURANJE D.D.

SARAJEVO

Finansijski izvještaji za godinu

koja je završila 31. decembra 2015.

i Izvještaj nezavisnog revizora

Sadrţaj

Stranica

Odgovornost za finansijske izvještaje 1

Izvještaj nezavisnog revizora 2

Izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 3

Izvještaj o finansijskom poloţaju 4

Izvještaj o promjenama na kapitalu 5

Izvještaj o novčanim tokovima 6

Napomene uz finansijske izvještaje 7 - 51

MERKUR BH Osiguranje d.d. Sarajevo

Izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. decembra 2015.

(svi iznosi su izraženi u hiljadama KM, osim ukoliko nije drugačije naznačeno)

3

Napomena 2015. 2014.

Zaračunate bruto premije 6 29.709 28.840

Premije predane u reosiguranje 6 (1.259) (1.191)

Neto prihod od premija osiguranja 6 28.450 27.649

ObraĎene štete i troškovi po osiguranju 7 (9.039) (6.652)

Udio reosiguravatelja u obraĎenim štetama 7 914 668

Neto troškovi šteta 7 (8.125) (5.984)

Promjene tehničkih rezervi, bruto 8 (14.218) (16.717)

Promjene tehničkih rezervi, udio reosiguranja 8 (153) 158

Neto promjene tehniĉkih rezervi 8 (14.371) (16.559)

Prihodi od provizija 9 269 248

Troškovi pribave 10 (4.254) (3.893)

Neto troškovi provizija (3.985) (3.645)

Neto prihod od osiguranja 1.969 1.461

Prihodi od ulaganja, neto 12 5.394 5.296

Ostali operativni prihodi 44 42

Opći i administrativni troškovi 11 (4.437) (4.081)

Dobit prije oporezivanja 2.970 2.718

Porez na dobit 13 (340) (428)

NETO DOBIT 2.630 2.290

Ostala sveobuhvatna dobit - -

UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT 2.630 2.290

Napomene u nastavku čine sastavni dio finansijskih izvještaja.


Izvještaj o promjenama na kapitalu

za godinu koja je završila 31. decembra 2015.


5


Dioniĉki kapital

Statutarne rezerve

Zadrţana dobit

Ukupno

Stanje na 31. decembar 2014. 6.000 2.185 4.749

12.934

Isplaćena dividenda za 2013. godinu - - (720) (720)

Neto dobit - - 2.290 2.290

Ostala sveobuhvatna dobit - - - -

Ukupna sveobuhvatna dobit - - 2.290 2.290


14.504

Isplaćena dividenda za 2014. godinu - - (1.145) (1.145)

Neto dobit - - 2.630 2.630

Ostala sveobuhvatna dobit - - - -

Ukupna sveobuhvatna dobit - - 2.630 2.630


15.989


Izvještaj o novčanim tokovima



6

2015. 2014.

Novĉani tok iz poslovnih aktivnosti


UsklaĎenja za:

Amortizacija 218 176

Priznata rezervisanja, neto (20) 41

Promjene rezervisanja za prenosnu premiju (65) 1.167

Promjena tehničkih rezervi 14.371 16.559

Promjena odgoĎenih troškova pribave (1.066) (1.799)

Otpuštanje vrijednosti potraţivanja po kamatama - (1)

Gubici od otuĎenja opreme - 2 Prihodi od kamate priznati u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (5.394) (5.297)

Novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije promjena u obrtnom kapitalu 11.014 13.566

(Povećanje) / smanjenje potraţivanja po osnovu premija osiguranja i šteta pokrivenih od strane reosiguravatelja (315) 43

Povećanje ostale imovine i potraţivanja (236) (45)

(Smanjenje) / povećanja obaveza po poslovima osiguranja (534) 357

(Smanjenje) / povećanje ostalih obaveza (72) 186

Novac iz poslovnih aktivnosti 9.857 14.107

Plaćeni porez na dobit (514) (540)

Neto novac ostvaren iz poslovnih aktivnosti 9.343 13.567

Novĉani tok iz ulagaĉkih aktivnosti

Nabavka materijalne i nematerijalne imovine (430) (453)

Smanjenje / (povećanje) potraţivanja za depozite i date zajmove 2.750 (4.321)

Nabavka finansijske imovine koja se drţi do dospijeća, neto (4.289) (12.140)

Primljene kamate po zajmovima i depozitima 5.271 5.037

Neto novac ostvaren iz / (korišten u) ulagaĉkim aktivnostima 3.302 (11.877)

Novĉani tok iz finansijskih aktivnosti

Isplaćene dividende (1.145) (720)

Neto novac korišten u finansijskim aktivnostima (1.145) (720)

Neto povećanje novca i novĉanih ekvivalenata 11.500 970

Novac i novĉani ekvivalenti na poĉetku godine 5.564 4.594

Novac i novĉani ekvivalenti na kraju godine 17.064 5.564



Napomene uz finansijske izvještaje



7

1. OPŠTI PODACI

MERKUR BH Osiguranje d.d. Sarajevo (“Društvo”) je registrovano u maju 2003. godine kao dioničko

društvo. Registrovana adresa društva je: Fra AnĎela Zvizdovića br. 1, toranj A, 9. sprat, Sarajevo. Društvo

ima tri poslovnice: Mostar, Banja Luka i Tuzla.

Osnovna djelatnost Društva je obavljanje poslova ţivotnog i neţivotnog osiguranja.

Na dan 31. decembar 2015. godine, Društvo je imalo 63 zaposlenika (2014.: 60).

Krajnji vlasnik Društva je Merkur International Holding AG Grac, Austrija. Konsolidovani finansijski izvještaji

Grupe dostupni su na adresi: Joanneumring 22, 8010 Grac, Austrija ili na internet stranici:

http://www.merkur.at/cms/beitrag/1006612/96627.

Uprava

Sabina Mujanović Direktor od 15. maja 2015. godine

Izvršni direktor do 15. maja 2015. godine

Mersiha Korjenić Izvršni direktor od 10. decembra 2015. godine

Ermin Nuhić Direktor do 15. maja 2015. godine

Mario Mataja Izvršni direktor od 15. maja 2015. do 10. decembra 2015. godine

Nadzorni odbor

Ermin Nuhić Predsjednik od 1. juna 2015. godine

Gerald Kogler Predsjednik od 27. februara 2014. do 22. maja 2015. godine

Michael Inthaler Član

Michael Bock Član

Odbor za reviziju

Paul Zödi Predsjednik od 10. februara 2015. godine

Atifa Halilović Predsjednik do 10. februara 2015. godine

Igor Lukić Član od 10. februara 2015. godine

Esmir Krnić Član do 10. februara 2015. godine

Nedţad Madţak Član 2. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA

2.1 Standardi i tumaĉenja na snazi u tekućem periodu

Sljedeći standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja, izdani od Odbora za meĎunarodne

računovodstvene standarde, na snazi su za tekući period:

Izmjene MRS 19 “Primanja zaposlenika“ – Definirani planovi primanja zaposlenika: doprinosi

zaposlenika (na snazi godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. jula 2014.);

Izmjene različitih standarda i tumačenja “Poboljšanja MSFI-a (ciklus 2010.-2012.)“ koja su rezultat

projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 2, MSFI 3, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16,

MRS 24 i MRS 38) prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistentnosti i raščišćavanje teksta (izmjene

će biti na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. jula 2014.);


projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 1, MSFI 3, MSFI 13 i MRS 40)

prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistentnosti i raščišćavanje teksta (izmjene će biti na snazi za

godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. jula 2014.).

http://www.merkur.at/cms/beitrag/1006612/96627





8

2. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA (NASTAVAK)

2.1 Standardi i tumaĉenja na snazi u tekućem periodu (nastavak)

Usvajanje spomenutih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja nije vodilo nikakvoj promjeni

računovodstvenih politika Društva.

2.2 Standardi i tumaĉenja koji su objavljeni a nisu još usvojeni

Na dan izdavanja ovih finansijskih izvještaja, sljedeći standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja

su objavljeni, ali nisu još na snazi:

MSFI 9 “Finansijski instrumenti“ (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara

2018.);

MSFI 14 “Razgraničavanje zakonskih i propisanih daţbina“ (na snazi za godišnje periode koji

počinju na ili nakon 1. januara 2016.);

MSFI 15 “Prihodi iz ugovora sa kupcima“ (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1.

januara 2018.);

MSFI 16: „Najmovi“ (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2019.);

Izmjene MSFI 10 “Konsolidirani finansijski izvještaji” i MRS 28 “Ulaganja u pridruţena društva i

zajednički poduhvati“ – Prodaja ili kompenzacija imovine izmeĎu investitora i njegovog pridruţenog

društva ili zajedničkog poduhvata (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara

2016.);

Izmjene MRS 1: „Prezentacija financijskih izvješća“ – Inicijativa za objavljivanje (na snazi za

godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.);

Izmjene MSFI 11 “Zajednički aranţmani“ – Računovodstveni tretman sticanja udjela u zajedničkim

operacijama (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.);

Izmjene MRS 16 “Nekretnine, postrojenja i oprema“ i MRS 38: “Nematerijalna imovina“ –

Objašnjenje o prihvatljivim metodama amortizacije (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili

nakon 1. januara 2016.);

Izmjene MRS 16: “Nekretnine, postrojenja i oprema“ i MRS 41: “Poljoprivreda“ – Poljoprivreda:

Plodonosne plantaţe (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.);

Izmjene MRS 27: “Odvojeni finansijski izvještaji“ – Metoda udjela u odvojenim finansijskim

izvještajima (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.);

Izmjene MRS 7: „Izvještaj o novčanim tokovima“ – Inicijativa za objavljivanje (na snazi za godišnje

periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2017.);

Izmjene MRS 12: „Porez na dobit“ – Priznavanje odgoĎene porezne imovine od nerealiziranih

gubitaka (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2017.);

Izmjene MSFI 10: “Konsolidovani finansijski izvještaji“, MSFI 12: „Objavljivanja udjela u drugim

subjektima“ i MRS 28: “Udjeli u pridruţenim subjektima i zajedničkim pothvatima“ – Investicioni

subjekti: Primjena konsolidacijskog izvještaja (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon

1. januara 2016.);





9

2. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA (NASTAVAK)

2.2 Standardi i tumaĉenja koji su objavljeni a nisu još usvojeni (nastavak)


projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 5, MSFI 7, MRS 19 i MRS 34)

prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistentnosti i raščišćavanje teksta (izmjene će biti na snazi za

godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.).

Društvo je izabralo da ne usvoji ove standarde, izmjene i tumačenje prije nego oni stupe na snagu. Društvo

predviĎa da usvajanje ovih standarda, izmjena i tumačenja neće imati materijalan uticaj na finansijske

izvještaje Društva u periodu inicijalne primjene, osim za MSFI 9. Uprava trenutno analizira uticaj MSFI 9 na

finansijske izvještaje Društva.

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA

Izjava o usklaĊenosti

Finansijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa MeĎunarodnim standardima finansijskog izvještavanja

("MSFI") koje je objavio Odbor za meĎunarodne računovodstvene standarde.

Osnova prezentiranja

Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su po načelu historijskog troška.

Historijski trošak se uglavnom temelji na fer vrijednosti naknade date u zamjenu za imovinu.

Fer vrijednost je cijena koja bi se dobila za prodaju ili bi bila plaćena za prijenos obaveza u redovnoj

transakciji izmeĎu učesnika na trţištu na datum mjerenja, bez obzira na to je li ta cijena direktno uočljiva ili

procijenjena koristeći drugu tehniku procjene vrijednosti. U procjeni fer vrijednosti imovine ili obaveza,

Društvo uzima u obzir karakteristike imovine ili obaveza kada bi učesnici na trţištu uzeli u obzir ove

karakteristike kod odreĎivanja cijene imovine ili obaveza na datum mjerenja. Fer vrijednost za mjerenje i/ili

za svrhu objavljivanja u ovim finansijskim izvještajima je odreĎena na takvoj osnovi, osim za mjerenja koja

imaju neke sličnosti u fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednosti, kao što su neto utrţiva vrijednost prema MRS 2

ili vrijednost u upotrebi prema MRS 36.

Osim toga za potrebe finansijskog izvještavanja, pokazatelji fer vrijednosti su podijeljeni na nivoe 1, 2 ili 3

na temelju stepena do kojeg je vrednovanje fer vrijednosti moguće posmatrati i prema značaju vrednovanja

fer vrijednosti u cijelosti, kako slijedi:

Nivo1 ulazni podaci su kotirane cijene (nekorigovane) na aktivnim trţištima za identičnu imovinu ili

obaveze kojima Društvo moţe pristupiti na datum mjerenja; pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz

cijena koje kotiraju na aktivnim trţištima;

Nivo 2 ulazni podaci, osim onih kotiranih cijena koje su uključene u Nivo 1, koji su uočljivi za

imovinu ili obaveze, bilo direktno ili indirektno; i

Nivo 3 ulazni podaci su neuočljivi ulazni podaci za imovinu ili obveze.

Finansijski izvještaji prezentirani su u konvertibilnim markama (KM), obzirom da je to valuta u kojoj je

iskazana većina poslovnih dogaĎaja Društva. Konvertibilna marka je fiksno vezana za euro (1 EUR =

1,95583 KM).





10

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

Osnova prezentiranja (nastavak)

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva od Uprave korištenje prosudbi, procjena i

pretpostavki koje utiču na primjenu računovodstvenih politika, te objavljene iznose imovine, obaveza,

prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena.

Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju

se u periodu u kojem su procjene promijenjene, te eventualno budućim periodima, ako utiču i na njih.

Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni

računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim finansijskim

izvještajima objavljene su u Napomeni 4.

Strane valute

Poslovni dogaĎaji koji nisu u konvertibilnim markama početno se knjiţe preračunavanjem po vaţećem

kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na datum transakcije. Monetarna imovina i obaveze iskazani u

stranim valutama ponovno se preračunavaju na datum izvještajnog perioda primjenom kursa vaţećeg na taj

datum. Nemonetarne stavke u stranoj valuti iskazane po historijskom trošku se ne preračunavaju ponovno

na datum izvještajnog perioda. Dobici i gubici nastali preračunavanjem uključuju se u izvještaj o bilansu

uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za period u kojem su nastali.

Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema početno se iskazuju po trošku nabavke umanjenom za ispravak vrijednosti i

akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak nabavke obuhvata nabavnu cijenu i sve troškove

direktno povezane s dovoĎenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu. Troškovi tekućeg

odrţavanja i popravaka, zamjene te investicijskog odrţavanja manjeg obima priznaju se kao rashod kad su

nastali. Značajna unapreĎenja i zamjene sredstava se kapitaliziraju. Dobit ili gubitak od rashodovanja ili

umanjenja stalnih sredstava se uključuju u izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u

periodu u kojem su nastali.

Nekretnine u izgradnji iskazuju se po trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti, ako postoje.

Obračun amortizacije započinje u trenutku u kojem je sredstvo spremno za namjeravanu upotrebu.

Amortizacija se obračunava na temelju procijenjenog vijeka upotrebe sredstva, koristeći linearnu metodu

obračuna, kako slijedi:

Ulaganja u tuĎu imovinu ovisi o trajanju ugovora o najmu

Uredska oprema i namještaj 5 godina (20%)

Kompjuterska i IT oprema 3 do 5 godina (20% do 33,33%)

Vozila 5 godina (20%)

Dobici ili gubici nastali otuĎenjem ili rashodovanjem odreĎenog sredstva utvrĎuju se kao razlika izmeĎu

prihoda od prodaje i knjigovodstvenog iznosa toga sredstva i priznaju u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj

sveobuhvatnoj dobiti u periodu u kojem su nastali, u korist, odnosno na teret prihoda.

Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina početno se mjeri po trošku nabavke i amortizuje se linearno tokom procijenjenog

vijeka upotrebe.





11


Nematerijalna imovina (nastavak)

Obračun amortizacije započinje u trenutku u kojem je sredstvo spremno za namjeravanu upotrebu.

Amortizacija se obračunava na temelju procijenjenog vijeka upotrebe sredstva, koristeći linearnu metodu

obračuna, kako slijedi:

Softver 5 godina (20%)

Licence zavisno od trajanja ugovora o licenci

Finansijski instrumenti

Finansijska imovina i finansijske obaveze se priznaju kada Društvo postane ugovorna strana u ugovoru

vezanom za finansijski instrument.

Finansijska imovina i obaveze inicijalno se priznaju po fer vrijednosti. Transakcijski troškovi koji su direktno

pripisivi sticanju finansijske imovine, odnosno nastanku finansijske obaveze (izuzev finansijske imovine i

finansijskih obaveza po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha), dodaju se, odnosno oduzimaju, od fer

vrijednosti finansijske imovine, odnosno finansijskih obaveza, pri početnom priznavanju. Transakcijski

troškovi koji su direktno pripisivi sticanju finansijske imovine i finansijskih obaveza po fer vrijednosti kroz

bilans uspjeha odmah se priznaju u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

a) Finansijska imovina

Finansijska imovina se priznaje, odnosno prestaje priznavati na datum trgovanja kad je kupoprodaja

imovine definirana ugovorenim datumom isporuke finansijske imovine u rokovima utvrĎenima u skladu

konvencijama na predmetnom trţištu.

Finansijska imovina se klasifikuje u kategorije: “po fer vrijednost kroz bilans uspjeha”, “raspoloţiva za

prodaju”, “koja se drţi do dospijeća“ i “krediti i potraţivanja”.

Klasifikacija finansijske imovine ovisi o prirodi i svrsi finansijske imovine i odreĎena je u trenutku inicijalnog

prepoznavanja. Društvo trenutno ne posjeduje finansijsku imovinu po fer vrijednost kroz bilans uspjeha, kao

ni finansijsku imovinu raspoloţivu za prodaju.

Metoda efektivne kamatne stope

Metoda efektivne kamatne stope je metoda izračuna amortizovanog troška finansijske imovine i

rasporeĎivanja prihoda od kamata tokom odreĎenog perioda. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa

koja tačno diskontuje buduća novčana primanja (uključujući sve naknade za plaćene ili primljene poene

koje čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troška transakcije i ostalih premija i rabata) kroz očekivani

vijek trajanja finansijske imovine, ili gdje je to moguće, kraćeg perioda.

Finansijski instrumenti koji su “u posjedu do dospijeća“ i “krediti i potraţivanja” priznaju prihod na temelju

efektivne kamatne stope.

Krediti i potraživanja

Zajmovi, depoziti i ostala potraţivanja s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotiraju na aktivnom trţištu

klasifikuju se kao ''krediti i potraţivanja''. Isti nastaju kad Društvo daje novac duţniku bez namjere

istovremene prodaje tih potraţivanja ili prodaje u bliskoj budućnosti.





12


Finansijski instrumenti (nastavak)

a) Finansijska imovina (nastavak)

Krediti i potraživanja (nastavak)

Krediti i potraţivanja početno se priznaju po fer vrijednosti uvećani za inkrementalne troškove. Nakon

početnog priznavanja, krediti i potraţivanja se vrednuju po amortizovanom trošku koristeći metodu efektivne

kamate, umanjeni za eventualno umanjenje vrijednosti. Prihod od kamate se priznaje primjenom efektivne

kamatne stope, osim za kratkoročna potraţivanja kada bi priznavanje kamate bilo nematerijalno.

Finansijska imovina u posjedu do dospijeća

Obveznice sa fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim rokom dospijeća, za koje Društvo ima pozitivnu

namjeru i mogućnost da ih čuva do dospijeća, klasifikuju se kao imovina u posjedu do dospijeća. Knjiţe se i

po trošku amortizacije koristeći metodu efektivne kamatne stope, umanjenom za umanjenje vrijednosti, sa

prihodom koji se priznaje na bazi efektivnog prihoda.

Umanjenje vrijednosti finansijske imovine

Finansijska imovina se vrednuje sa ciljem identifikacije indikatora umanjenja vrijednosti na svaki datum

izvještajnog perioda. Finansijska imovina je pretrpjela umanjenje vrijednosti tamo gdje je dokazano da, kao

rezultat jednog ili više dogaĎaja koji su se desili nakon početnog priznanja finansijske imovine, procijenjeni

budući novčani tokovi investicije su izmijenjeni.

Objektivni dokaz umanjenja moţe uključiti:

značajnu finansijske teškoće strane pod ugovorom; ili

kašnjenje ili propust u plaćanju kamata ili glavnice; ili

kada postane vjerovatno da će duţnik otići pod stečaj ili finansijsku reorganizaciju.

U zavisnosti od visine finansijske imovine odnosno iznosa izloţenosti Društva prema odreĎenom duţniku

na datum izvještavanja, umanjenje vrijednosti, te imovine se mjeri na pojedinačnom ili grupnom nivou.

Iznos gubitka od umanjenja vrijednosti pojedinačno značajne imovine se utvrĎuje kao razlika izmeĎu

knjigovodstvene vrijednosti te imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova od iste,

a koji uključuju naplative iznose iz garancija i kolaterala, diskontovanih originalnom efektivnom kamatnom

stopom te finansijske imovine.

Klasifikacija i utvrĎivanje iznosa grupnog umanjenja vrijednosti se vrši za grupe finansijske imovine sličnih

karakteristika kreditnog rizika, a u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor osiguranja

Federacije Bosne i Hercegovine i relevatnim internim aktima Društva.

Knjigovodstvena vrijednost finansijske imovine po amortizovanom trošku se umanjuje upotrebom konta

ispravke vrijednosti. Kada je potraţivanje nenaplativo, otpisuje se preko konta ispravke vrijednosti.

Naknadne naplate ranije otpisanih iznosa se knjiţe na teret konta ispravke vrijednosti. Promjene u

knjigovodstvenoj vrijednosti konta ispravke vrijednosti se priznaju u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj

sveobuhvatnoj dobiti.





13


Finansijski instrumenti (nastavak)

a) Finansijska imovina (nastavak)

Umanjenje vrijednosti finansijske imovine (nastavak)

Ako se u sljedećem periodu iznos gubitka od umanjenja smanji i smanjenje se objektivno moţe povezati sa

dogaĎajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznati gubitak od umanjenja

vrijednosti se ispravlja kroz izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u mjeri koja neće

rezultirati knjigovodstvenim iznosom većim nego što bi bio amortizirani trošak da nije došlo do priznavanja

umanjenja vrijednosti na datum kada je umanjenje vrijednosti priznato.

Prestanak priznavanja finansijske imovine

Društvo prestaje priznavati finansijsku imovinu samo kada ugovorna prava na novčane tokove od

finansijske imovine isteknu; ili ako prenese finansijsku imovinu, pa samim tim i sve rizike i nagrade od

vlasništva sredstva na drugi subjekt. Ako Društvo ne prenese i zadrţi suštinski sve rizike i povrate od

vlasništva, i zadrţi kontrolu nad finansijskom imovinom, Društvo nastavlja da priznaje finansijsku imovinu.

b) Finansijske obaveze i vlasniĉki instrumenti koje je izdalo Društvo

Klasifikacija kao finansijska obaveza ili kapital

Duţnički ili vlasnički instrumenti su klasifikovani ili kao finansijske obaveze ili kao kapital u skladu sa

suštinom ugovornog angaţmana.

Vlasnički instrumenti

Vlasnički instrument je bilo koji ugovor koji dokazuje pravo na preostali iznos udjela u imovini subjekta

nakon odbijanja svih njegovih obaveza. Vlasnički instrumenti koje je Društvo izdalo knjiţe se u iznosu

primljenih sredstava, umanjenih za troškove izdavanja.

Finansijske obaveze

Finansijske obaveze su klasifikovane kao finansijske obaveze “iskazane po fer vrijednosti kroz bilans

uspjeha“ ili kao “ostale finansijske obaveze“. Društvo trenutno nema finansijskih obaveza po fer vrijednost

kroz bilans uspjeha.

Ostale finansijske obaveze

Ostale finansijske obaveze, uključujući obaveze prema bankama, klijentima i subordinirani dug, se početno

priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za transakcijske troškove.

Ostale finansijske obaveze su naknadno mjerene po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne

kamatne stope.

Metoda efektivne kamate je metoda izračunavanja troškova amortizacije finansijske obaveze i odreĎivanja

troška kamate za relevantni period. Efektivna kamatna stopa je stopa koja tačno diskontuje procijenjena

buduća plaćanja u gotovini kroz očekivani period trajanja finansijske obaveze, ili, gdje je to moguće, u

kraćem periodu.

Prestanak priznavanja finansijske obaveze

Društvo prestaje priznavati finansijsku obavezu kada, i samo kada, su obaveze Društva otpuštene,

otkazane ili ističu.





14


Oporezivanje

Trošak poreza na dobit predstavlja zbirni iznos tekuće poreske obaveze i odgoĎenih poreza.

Tekući porez na dobit

Poreski rashod se temelji na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti perioda

iskazanoj u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer uključuje stavke prihoda i rashoda

koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne.

Tekuća poreska obaveza Društva izračunava se primjenom poreskih stopa koje su na snazi, odnosno u

postupku donošenja na datum izvještajnog perioda.

Odgođeni porez na dobit

OdgoĎeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obaveza ili povrat temeljem razlike

izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u finansijskim izvještajima i pripadajuće poreske

osnovice koja se koristi za izračunavanje oporezive dobiti, a obračunava se metodom bilansne obaveze.

OdgoĎene poreske obaveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgoĎena poreska

imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloţiva oporeziva dobit na temelju koje je

moguće iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju.

Knjigovodstveni iznos odgoĎene poreske imovine preispituje se na svaki datum bilansa i umanjuje u onoj

mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloţiv dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili

dijela poreske imovine. OdgoĎeni porez obračunava se po poreskim stopama za koje se očekuje da će biti

u primjeni u periodu u kojem će doći do podmirenja obaveze ili realizacije sredstva. OdgoĎeni porez knjiţi

se na teret ili u korist izvještaja o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se odnosi na

stavke koje se knjiţe direktno u korist ili na teret kapitala, u kojem slučaju se odgoĎeni porez takoĎer

iskazuje u okviru kapitala.

OdgoĎena poreska imovina i obaveze se prebijaju ako se odnose na poreze na dobit koje je nametnula ista

poreska vlast i ako Društvo namjerava podmiriti svoju tekuću poresku imovinu i obaveze na neto osnovi.

Društvo ima obavezu plaćanja raznih indirektnih poreza, koji su iskazani u okviru administrativnih troškova.

Naknade zaposlenima

U ime svojih zaposlenika, Društvo plaća porez na dohodak, kao i doprinose za penziono, invalidsko,

zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, na i iz plate, koji se obračunavaju po zakonskim stopama

tokom godine na bruto platu. Društvo plaća navedeni porez i doprinose u korist institucija Federacije Bosne

i Hercegovine (na federalnom i kantonalnom nivou) i Republike Srpske.

Nadalje, topli obrok, naknada za prevoz i regres su plaćeni u skladu sa domaćim zakonskim propisima. Ovi

troškovi su prikazani u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u periodu u kojem su

nastali troškovi plata.





15


Naknade zaposlenima (nastavak)

Ostale naknade zaposlenima

U skladu sa lokalnim zakonskim propisima i internim Pravilnikom o radu, Društvo obračunava rezervisanja

za sljedeće ostale naknade zaposlenima:

Trajna invalidnost ili teška bolest;

Smrt zaposlenika na poslu;

Jubilarne nagrade;

Otpremnine prilikom odlaska u penziju;

Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu.

Ostale naknade zaposlenima se računaju i iskazuju na godišnjoj osnovi od strane aktuara i priznaju u

iznosu sadašnje vrijednosti utvrĎene obaveze plaćanja naknada na datum izvještajnog perioda, umanjene

za vrijednost imovine za pokriće beneficije (ukoliko je ima), uključujući korekcije za neiskazane aktuarske

dobitke i gubitke i troškove minulog rada.

S obzirom na činjenicu da domaće trţište kapitala nije dovoljno razvijeno, sadašnja vrijednost buduće

obaveze plaćanja beneficija utvrĎuje se diskontovanjem očekivanih budućih odliva gotovine primjenom

prosječne kamatne stope na dugoročne depozite klijenata u komercijalnim bankama u zemlji ili primjenom

druge slične kamatne stope za koju aktuar ili lice koje obavlja procjenu smatra da najbolje reprezentuju

vremensku dimenziju novca.

Rezervisanja

Društvo priznaje rezervisanje ako ima sadašnju obavezu koja je nastala temeljem prošlih dogaĎaja, ako

postoji vjerovatnoća da će za podmirenje obaveze biti potreban odliv resursa. Uprava Društva odreĎuje

iznos rezervisanja na temelju najbolje moguće procjene troškova koji će nastati podmirenjem obaveze.

Iznos priznat kao rezervisanje je najbolja procjena naknade koja je potrebna za podmirenje sadašnje

obaveze na datum izvještajnog perioda, uzimajući u obzir rizike i neizvjesnosti obaveza. Gdje su

rezervisanja mjerena pomoću novčanih tokova koji se procjenjuju za podmirenje sadašnjih obaveza, njihov

knjigovodstveni iznos je sadašnja vrijednost tih novčanih tokova.

Rezervisanja se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervisanje izvorno priznato. Ako odliv

ekonomskih koristi za podmirenje obaveza više nije vjerojatan, rezervisanje se ukida.

Štetni ugovori

Rezervacije po osnovu štetnih ugovora priznaju se kad su neizbjeţni troškovi od ugovora veći od dobiti

njihovog ispunjenja. Neizbjeţni troškovi predstavljaju najmanje neto trošak raskida ugovora ili šta je manje u

odnosu na trošak realizacije ili kazni koje proizilaze iz neispunjenja ugovora.

Novac i novĉani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvataju depozite po viĎenju i gotovinu u blagajni.





16


Ugovori o osiguranju

Društvo izdaje ugovore o osiguranju kojima se prenosi rizik osiguranja.

Ugovori kojima Društvo preuzima značajni rizik osiguranja od druge strane (imaoca police) prihvaćajući

kompenzirati imaoca police ili drugog korisnika osiguranja ako nastupi odreĎeni neizvjestan budući dogaĎaj

(osigurani dogaĎaj) koji negativno utiče na imaoca police ili drugog korisnika osiguranja, klasifikuju se kao

ugovori o osiguranju. Ovi ugovori obuhvataju ugovore o ţivotnom osiguranju (ţivotno i dodatno osiguranje

uz ţivotno) i neţivotnom osiguranju (nezgoda, zdravstvo i imovina).

Ugovori o osiguranju mogu sadrţavati obiljeţja diskrecione participacije u dobiti. Ugovor s obiljeţjem

diskrecione participacije u dobiti osigurava ugovorna prava imaoca police na primanje dodatka u odnosu na

minimalna zagarantovana plaćanja a čiji su iznos ili trenutak nastanka uz diskreciju izdavatelja i koja se

ugovorno temelje na:

uspješnosti odreĎene grupe ugovora ili odreĎenog tipa ugovora,

realizovanim i/ili nerealizovanim prinosima na ulaganja u odreĎene grupe imovine izdavatelja, ili

dobiti ili gubitku Društva koje je izdalo ugovore.

Na osnovu odobrenja Uprave, Društvo priznaje diskrecione participacije u dobiti sadrţane u ugovorima o

osiguranju kao obavezu iz ugovora (tehničke rezerve) i odgovarajuće troškove (promjene u tehničkoj

rezervi).

Prenosne premije

Prenosne premije se obračunavaju za one vrste osiguranja kod kojih osiguravajuće pokriće traje i nakon

kraja obračunskog perioda budući da se osiguravajući i obračunski periodi ne poklapaju.

Prenosne premije osiguranja obračunate su po metodi „pro-rata temporis'. Osnova za obračun prenosnih

premija ţivotnog osiguranja je naplaćena premija, a osnova za obračun neţivotnog osiguranja je

zaračunata bruto premija.

Neto prenosna premija je bruto prenosna premija umanjena za naplativi reosiguravajući dio, koji je

obračunat na osnovu trenutnih ugovora sa reosiguravateljima.

Prihodi od kamata

Prihodi od kamata priznaju se po načelu obračunatih kamata na temelju nepodmirene glavnice i po

efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni.

Rezerve za prijavljene, a neizmirene štete

Rezerve za prijavljene, a ne izmirene štete (“RBNS“) odnose se na štete koje su nastale i prijavljene do

kraja obračunskog perioda za koje se oblikuje rezerva šteta, odnosno, do datuma izvještajnog perioda

ukoliko do tog dana nisu riješene. Visine rezervacija utvrĎene su pojedinačnom procjenom za svaku štetu.

U postupku utvrĎivanja visine rezervi šteta poštuju se Uvjeti iz ugovora o osiguranju, dokumentacija sa

kojom se raspolaţe u spisu, iskustvo procjenitelja i drugih radnika, trenutna sudska praksa u naknadi štete.

Sve ovo se razmatra vodeći pri tome računa o promjenama koje se mogu očekivati u narednom periodu, a

koje mogu uticati na povećanje ili smanjenje rezervi.

Izračun udjela reosiguravatelja u RBNS se bazira na trenutnim ugovorima sa reosiguravateljima.





17


Ugovori o osiguranju (nastavak)

Rezerve za nastale, a neprijavljene štete

Rezerve za nastale, a neprijavljene štete (“IBNR“) izračunate na temelju vlastitih statističkih podataka o

naknadno prijavljenim štetama u proteklim godinama. Ovaj izračun se oslanja na korištenje metoda koje

koriste razvojne trokutove („run-off triangle'). Rezerve za nastale, a neprijavljene štete se izračunavaju i na

bazi statističkih trendova kretanja navedenih šteta.

Ove rezerve su bazirane na procijeni i dok menadţment smatra da je taj iznos odgovarajući, konačne

obaveze mogu biti veće ili manje od raspoloţivih sredstava. U skladu sa privrednom praksom,

prilagoĎavanje procjena i razlika izmeĎu procjena i isplaćenih sredstava su knjiţene u periodu nastanka.

Izračun udjela reosiguravatelja u IBNR se bazira na trenutnim ugovorima sa reosiguravateljima.

Isplate osiguranih suma

Osigurane sume uključuju isplate po osnovu ostvarenog osiguranog rizika, ili po osnovu korištenja

ugovornih prava. Isplate po osnovu ostvarenog osiguranog rizika su priznate kao trošak kada je prijavljen

osigurani slučaj. Isplate po osnovu ugovornih prava su priznate kao trošak kada su izvršene.

Matematička rezerva za životno osiguranje (ili Rezerva za životno osiguranje)

Matematička rezerva je izračunata za svaku pojedinu polisu ţivotnog osiguranja korištenjem aktuarskih

metoda (uključujući i Zilmerovu metodu). Matematička rezerva predstavlja sadašnju vrijednost budućih

obaveza Društva na temelju dugoročnih ugovora o osiguranju, umanjenu za sadašnju vrijednost budućih

premija koje će biti primljene po osnovu tih ugovora. U svrhu izračuna rezerve, korištene su tabele smrtnosti

identične onima koje su korištene pri postavljanju stopa premije osiguranja, a kamatna stopa 3% za

ugovore s početkom do 30. juna 2015. godine, a 2,75% za ugovore čiji je početak od 1. jula 2015. godine.

Negativna vrijednost matematičke rezerve se postavlja na vrijednost nula (0).

Rezerva za diskrecione participacije u dobiti

Rezerva za diskrecione participacije u dobiti po ugovorima ţivotnog osiguranja Društva se evidentiraju

unutar matematičke rezerve ţivotnog osiguranja i sastoji se od:

rezerve za pripis dobiti osiguranicima, koje se formiraju u tekućem obračunskom periodu u svrhu

njihovog pripisa osiguranicima u narednom obračunskom periodu, a pod uslovima definisanim u

ugovorima o osiguranju i internim aktima Društva, te

rezerve pripisane dobiti osiguranicima, koje predstavljaju već alociranu (pripisanu) dobit osiguranika

po pojedinačnim ugovorima o osiguranju.

Ostale rezerve

U svrhu finansiranja odreĎenih preventivnih mjera, kao što su protivpoţarna zaštita, sigurnost prometa na

cestama i sl., a na osnovu zakonskih i ugovornih obaveza osiguravajućih društava, Društvo formira rezerve

za preventivne namjene. Procjenu i izračun ovih rezervi vrši aktuar Društva.





18



Imovina i obaveze po poslovima reosiguranja

Imovina i obaveze po poslovima reosiguranja se knjiţe kada nastanu.

Društvo uključuje ugovore o reosiguranju sa reosiguravajućim društvima na osnovu kojih se Društvo

kompenzira za gubitke nastale po pojedinačnim ili grupi ugovora. Društvo reosigurava premije neţivotnog i

ţivotnog osiguranja kako bi ograničilo svoju izloţenost značajnim gubicima.

Premije reosiguranja i udjeli reosiguravatelja u štetama su prikazani na odgovarajućim kontima bilansa

uspjeha. Premije reosiguranja se knjiţe u bruto iznosu bez diskonta.

Na svaki datum izvještajnog perioda Društvo preispituje knjigovodstvene iznose svojih potraţivanja po

osnovu ugovora o osiguranju i od reosiguravatelja da bi utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka

uslijed umanjenja vrijednosti navedene finansijske imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se

gubitak nastao umanjenjem koji se priznaje u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Razgraničeni troškovi pribave

Razgraničeni troškovi pribave obuhvataju naknade plaćene agentima za usluge pribavljanja novih

osiguranja u skladu sa zaključenim ugovorima, ali koji se odnose na naredne obračunske periode.

Zbog primjene Zilmerove metode na matematičku rezervu, troškovi pribave ugovora o ţivotnom osiguranju

su do odreĎenog nivoa razgraničeni kroz ovu metodu. Ipak, preostali troškovi pribave ugovora o ţivotnom

osiguranju koji nisu uključeni u izračun matematičke rezerve linearno se razgraničavaju tokom očekivanog

perioda trajanja ugovora o osiguranju. Troškovi pribave ugovora o neţivotnom osiguranju, uključujući i

neţivotno osiguranje dodato ugovoru o ţivotnom osiguranju, linearno se razgraničavaju tokom perioda

osiguranja.

Procjena umanjenja vrijednosti se vrši na svaki datum izvještavanja ili češće kada postoje indicije o

nastanku umanjenja. Kada je nadoknadivi iznos manji od knjigovodstvenog iznosa, umanjenje vrijednosti se

priznaje u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Razgraničeni troškovi pribave se

razmatraju i prilikom testiranja adekvatnosti obaveza za svaki izvještajni period. Razgraničeni troškovi

pribave se isknjiţavaju kada se ugovori na koje se odnose ili izmire ili otkaţu.

Test adekvatnosti obaveza

Na 31. decembar svake godine izvještavanja, Društvo vrši test adekvatnosti obaveza kako bi utvrdilo da su

obaveze i tehničke rezerve umanjene za povezanu imovinu dovoljne za podmirenje šteta po osnovu

ugovora o osiguranju. Prilikom vršenja ovog testa, uzimaju se u obzir najbolje procjene budućih novčanih

tokova vezano za ugovorna potraţivanja i obaveze, te procjene šteta i troškova obrade i administrativnih

troškova, kao i prihoda od ulaganja koji su povezani sa ugovorima. Ukoliko se utvrdi da je obaveza

nedovoljna, ista se povećava i evidentira na teret rezultata perioda povećanjem tehničkih rezervi, odnosno

obaveza po osnovu ugovora o osiguranju.





19



Potraživanja i obaveze po osnovu ugovora o osiguranju

Potraţivanja i obaveze koji nastaju iz ugovora o osiguranju uglavnom uključuju iznose koji se potraţuju,

odnosno koji su plativi osiguranicima i agentima-posrednicima u osiguranju. Ukoliko postoje objektivni

indikatori umanjenja vrijednosti potraţivanja proisteklih iz ugovora o osiguranju, Društvo adekvatno

umanjuje njihovu knjigovodstvenu vrijednost i priznaje umanjenje vrijednosti u izvještaju o bilansu uspjeha i

ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Društvo dobija objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraţivanja

proisteklih iz ugovora o osiguranju na isti način kao za kategoriju finansijske imovine opisanu pod “krediti i

potraţivanja“.

Dioniĉki kapital

Redovni dionički kapital predstavlja nominalnu vrijednost uplaćenih dionica klasificiranih u poziciju kapitala.

Rezerve

Zakonske rezerve predstavljaju akumulirane prijenose iz zadrţane dobiti u skladu sa Zakonom o privrednim

društvima Federacije Bosne i Hercegovine i internim aktima Društva. Zakonske se rezerve mogu iskoristiti

za pokrivanje gubitaka koji su nastali u prethodnim periodima, a koji se ne mogu pokriti iz dobiti tekuće

godine ili kad nema drugih rezervi.

Dividende

Dividende na obične dionice se priznaju kao obaveza u periodu u kojem su objavljene.

4. KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROCJENE I KLJUĈNI IZVORI PROCJENE NEIZVJESNOSTI

Kod primjene računovodstvenih politika Društva, opisanih u Napomeni 3., Uprava Društva donosi odluke, te

daje procjene i pretpostavke koje utiču na iznose imovine i obaveza, koji se ne mogu izvesti iz ostalih

izvora. Procjene i pretpostavke zasnivaju se na prijašnjem iskustvu i ostalim relevantnim faktorima. Stvarni

iznosi mogu se razlikovati od procijenjenih.

Procjene i pretpostavke se stalno preispituju. Izmjene knjigovodstvenih procjena priznaju se u periodu

izmjene ukoliko se odnose samo na taj period, ili u periodu izmjene i budućim periodima ukoliko izmjena

utiče na tekući i buduće periode.

Kljuĉni izvori procjene neizvjesnosti

Sljedeće su ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i ostali ključni izvori procjene neizvjesnosti

na datum izvještajnog perioda, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnog usklaĎivanja

knjigovodstvene vrijednosti sredstava i obaveza u narednoj finansijskoj godini. Procjene su korištene, ali ne

i ograničene na aktuarske rezerve, periode amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina i opreme, umanjenja

vrijednosti potraţivanja.

Neizvjesnost procjena vezana uz formiranje aktuarskih rezervi

Najznačajnija procjena vezana uz finansijske izvještaje Društva odnosi se na formiranje rezervi. Društvo

ima razumno oprezan pristup formiranju rezervi i primjenjuje regulativu izdatu od strane Agencije za nadzor

osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.





20

4. KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROCJENE I KLJUĈNI IZVORI PROCJENE NEIZVJESNOSTI (NASTAVAK)

Kljuĉni izvori procjene neizvjesnosti (nastavak)

Neizvjesnost procjena vezana uz formiranje aktuarskih rezervi (nastavak)

Politika Društva je da formira rezervisanja za rizik koji nisu istekli, a koji se odnose na poslove neţivotnih

osiguranja kada postoji vjerovatnost da iznos šteta, odgoĎenih troškova pribave i administrativnih troškova

koji nastanu nakon kraja finansijske godine, a koji se odnose na ugovore zaključene prije kraja godine,

bude veći od iznosa nezaraĎenih premija i premija raspoloţivih po tim ugovorima.

Procjena rezervi šteta za prijavljene, a neizmirene štete (RBNS)

Priroda poslovanja u osiguranju čini oteţanim tačno predviĎanje ishoda svake pojedine štete i krajnjeg

troška svake pojedine štete. Svaka prijavljena šteta se procjenjuje pojedinačno, slučaj po slučaj, uzimajući u

obzir okolnosti vezane za štetu, dostupne informacije i historijsko iskustvo o veličini sličnih šteta. Procjena

rezerve štete za svaki slučaj pojedinačno se redovno kontroliše te aţurira kada su nove informacije

raspoloţive. Rezervisanja za štete se baziraju na informacijama koje su trenutno dostupne. MeĎutim,

krajnje obaveze po štetama mogu varirati kao rezultat naknadnih promjena raspoloţivih činjenica. Teškoće

u procjeni rezervi šteta se razlikuju prema vrsti osiguranja uslijed razlika u ugovorima o osiguranju,

sloţenosti šteta, obima šteta i pojedinačnoj prosječnoj veličini šteta. Rizik povezan s procjenom rezervacija

za štete koje su prijavljene a nelikvidirane je smanjen kroz ugovore o reosiguranju.

Procjena rezervi šteta za nastale neprijavljene štete (IBNR)

Rezervisanja za nastale neprijavljene štete su procijenjena uz pomoć aktuarskih metoda. Izvori podataka

korištenih prilikom izračuna rezervisanja su interni, preuzeti iz detaljnih analiza koje se redovno provode od

strane Društva. Teţište paţnje je na tekućim trendovima, a kad u ranijim godinama nije bilo dovoljno

informacija koje su potrebne za pouzdanu procjenu razvoja šteta koriste se razumne pretpostavke.

Rezerve za nastale neprijavljene štete se baziraju na izračunima koji se rade za svaku vrstu osiguranja

posebno. Za svaku vrstu osiguranja koriste se statistički podaci o štetama u zadnjih pet godina. Za izračun

rezervisanja se koriste sljedeće metode:

Osnovna metoda ulančanih ljestvica,

Metoda prosječnog iznosa štete,

Metoda očekivane kvote šteta.

Na kraju se na bazi kvaliteta i kvantiteta podatka vrši izbor metode. Uprava vjeruje da je trenutni nivo

tehničkih rezervi dostatan.

Vijek trajanja nekretnina i opreme

Kao što je opisano u Napomeni 3., Društvo pregleda procijenjeni vijek trajanja nekretnina i opreme na kraju

svakog godišnjeg izvještajnog perioda.

Rezervisanja za potraživanja po premijama osiguranja i potraživanja za kamate

Društvo je na izvještajni datum izvršilo vrednovanje i klasifikaciju potraţivanja po premijama osiguranja sa

stanovišta dospjelosti i visine izloţenosti prema pojedinačnim duţnicima. Procjena naplativosti dospjelih

potraţivanja i umanjenje vrijednosti istih je izvršeno u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor

osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine.





21

5. IZVJEŠTAVANJE PO TIPU OSIGURANJA

U skladu sa lokalnim zakonima i propisima Društvo je duţno pripremiti odvojene finansijske izvještaje za

poslove ţivotnog osiguranja i poslove neţivotnog osiguranja i da vodi odvojene poslovne knjige za ove dvije

pod-aktivnosti.

Informacije o ovim pod-aktivnostima su prezentirane u nastavku:

Izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

2015. 2014. Neţivot Ţivot Ukupno Neţivot Ţivot Ukupno

Zaračunate bruto premije 709 29.000 29.709 550 28.290 28.840

Premije predane u reosiguranje (157) (1.102) (1.259) (109) (1.082) (1.191)

Neto prihod od premija osiguranja 552 27.898 28.450 441 27.208 27.649

ObraĎene štete i troškovi po osiguranju (337) (8.702) (9.039) (298) (6.354) (6.652) Udio reosiguravatelja u obraĎenim štetama 54 860 914 98 570 668

Neto troškovi šteta (283) (7.842) (8.125) (200) (5.784) (5.984)

Promjene tehničkih rezervi, bruto 44 (14.262) (14.218) (125) (16.592) (16.717) Promjene tehničkih rezervi, udio reosiguranja (7) (146) (153) 3 155 158

Neto promjene tehniĉkih rezervi 37 (14.408) (14.371) (122) (16.437) (16.559)

Prihodi od provizija 34 235 269 28 220 248

Troškovi pribave (177) (4.077) (4.254) (165) (3.728) (3.893)

Neto troškovi provizija (143) (3.842) (3.985) (137) (3.508) (3.645)

Neto prihod od osiguranja 163 1.806 1.969 (18) 1.479 1.461

Prihodi od ulaganja, neto 210 5.184 5.394 189 5.107 5.296

Ostali operativni prihodi 1 43 44 - 42 42

Opći i administrativni troškovi (201) (4.236) (4.437) (219) (3.862) (4.081)

Dobit prije oporezivanja 173 2.797 2.970 (48) 2.766 2.718

Porez na dobit (19) (321) (340) (19) (409) (428)

NETO DOBIT 154 2.476 2.630 (67) 2.357 2.290

Ostala sveobuhvatna dobit - - - - - -

UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT 154 2.476 2.630 (67) 2.357 2.290





22

5. IZVJEŠTAVANJE PO TIPU OSIGURANJA (NASTAVAK)

Izvještaj o finansijskom položaju

31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Neţivot Ţivot Ukupno Neţivot Ţivot Ukupno

IMOVINA

Nekretnine i oprema - 467 47 - 491 491

Nematerijalna imovina . 504 504 - 268 268 Finansijska imovina koja se drţi do dospijeća - 17.738 17.738 - 13.347 13.347 Potraţivanja za depozite i date zajmove 3.806 81.034 84.840 3.810 83.759 87.569

Razgraničeni troškovi pribave 101 5.217 5.318 97 4.155 4.252 Imovina po osnovu reosiguranja (udio reosiguravatelja u tehničkim rezervama) 96 1.077 1.173 87 1.221 1.308 Potraţivanja po osnovu premija osiguranja i za štete pokrivene od strane reosiguranja 165 975 1.140 159 666 825

Ostala imovina i potraţivanja - 590 590 3 229 232

Novac i novčani ekvivalenti 1.634 15.430 17.064 1.459 4.105 5.564

UKUPNO IMOVINA 5.802 123.032 128.834 5.615 108.241 113.856

Interni odnosi - 414 414 - 351 351

5.802 123.446 129.248 5.615 108.592 114.207

KAPITAL I OBAVEZE

Dionički kapital 3.000 3.000 6.000 3.000 3.000 6.000

Statutarne rezerve 537 1.648 2.185 537 1.648 2.185

Zadrţana dobit 470 7.334 7.804 316 6.003 6.319

4.007 11.982 15.989 3.853 10.651 14.504

OBAVEZE

Tehničke rezerve 1.248 109.246 110.494 1.284 95.039 96.323

Obaveze po poslovima osiguranja 94 1.470 1.564 99 1.999 2.098

Ostale obaveze 39 514 553 28 649 677

Rezervisanja - 234 234 - 254 254

1.381 111.464 112.845 1.411 97.941 99.352

UKUPNO KAPITAL I OBAVEZE 5.388 123.446 128.834 5.264 108.592 113.856

Interni odnosi 414 - 414 351 - 351

5.802 123.446 129.248 5.615 108.592 114.207





23

6. NETO PRIHOD OD PREMIJA OSIGURANJA 2015. 2014.

Neţivotno osiguranje

Bruto zaračunate premije 717 664

Promjena rezervisanja za prenosnu premiju (8) (114)

Prihodi od premija ostvarenih izdatim ugovorima o osiguranju 709 550

Premije predane u reosiguranje (173) (139)

Promjene rezervisanja za prijenosne premije predane u reosiguranje 16 30

Premije osiguranja predane u reosiguranje, neto (157) (109)

552 441

Ţivotno osiguranje

Bruto zaračunate premije 28.945 29.374

Promjena rezervisanja za prenosnu premiju 55 (1.084)

Prihodi od premija ostvarenih izdatim ugovorima o osiguranju 29.000 28.290

Premije predane u reosiguranje (1.104) (1.083)


Premije osiguranja predane u reosiguranje, neto (1.102) (1.082)

27.897 27.208

Ukupno

Bruto zaračunate premije 29.662 30.038

Promjena rezervisanja za prenosnu premiju 47 (1.198)

Prihodi od premija ostvarenih izdatim ugovorima o osiguranju 29.709 28.840

Premije predane u reosiguranje (1.277) (1.222)


Premije osiguranja predane u reosiguranje, neto (1.259) (1.191)

28.450 27.649





24

6. NETO PRIHOD OD PREMIJA OSIGURANJA (NASTAVAK)

6.1 Analiza zaraĉunatih premija i nastalih šteta po vrstama osiguranja

Bruto zaraĉunate

premije Bruto zaraĊene

premije Bruto nastale

štete Administrativni

troškovi Troškovi

pribave Pokriveno

reosiguranjem

2015.


Osiguranje od nezgode 265 350 182 74 65 1

Zdravstveno osiguranje 155 154 77 43 38 (4)

Osiguranje od poţara i ostalih prirodnih sila 231 145 11 65 57 (56)

Osigurane imovine 66 60 25 19 17 (18)

717 709 295 201 177 (77)

Ţivotno osiguranje

Ţivotno osiguranje 26.698 26.698 3.486 3.907 3.761 (147)

Dodatno osiguranje uz ţivotno 2.247 2.302 848 329 316 (134)

28.945 29.000 4.334 4.236 4.077 (281)

29.662 29.709 4.629 4.437 4.254 (358)

2014.


Osiguranje od nezgode 234 194 204 77 58 13

Zdravstveno osiguranje 137 114 95 45 34 (15)

Osiguranje od poţara i ostalih prirodnih sila 243 201 36 80 60 (19)

Osigurane imovine 50 41 86 17 13 40

664 550 421 219 165 19

Ţivotno osiguranje

Ţivotno osiguranje 26.185 25.218 3.198 3.443 3.323 (163)

Dodatno osiguranje uz ţivotno 3.189 3.072 640 419 405 (113)

29.374 28.290 3.838 3.862 3.728 (276)

30.038 28.840 4.259 4.081 3.893 (257)





25

7. NETO TROŠKOVI ŠTETA 2015. 2014.


ObraĎene štete 297 276

Troškovi po osiguranju 40 22

Troškovi šteta proizašli iz izdatih ugovora o osiguranju 337 298

Udio reosiguravatelja u obraĎenim štetama (54) (98)

283 200

Ţivotno osiguranje

ObraĎene štete 8.522 6.228


Troškovi šteta proizašli iz izdatih ugovora o osiguranju 8.702 6.354


7.842 5.784

Ukupno

ObraĎene štete 8.819 6.504


Troškovi šteta proizašli iz izdatih ugovora o osiguranju 9.039 6.652


8.125 5.984





26

8. NETO PROMJENE TEHNIĈKIH REZERVI 2015. 2014.


Promjene rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete (42) 123

Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete - -

Promjene matematičkih rezervi (za ţivotno osiguranje) (2) (1)

Promjene ostalih tehničkih rezervi - 3

Promjene tehničkih rezervi (44) 125

Promjene rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete 7 (3)

Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete - -

Promjene matematičkih rezervi (za ţivotno osiguranje) - -

Promjene tehničkih rezervi, udio reosiguranja 7 (3)

(37) 122

Ţivotno osiguranje


Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 30 97

Promjene matematičkih rezervi 14.493 16.012

Promjene tehničkih rezervi 14.262 16.592


Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 51 (20)

Promjene matematičkih rezervi (7) (12)


14.408 16.437

Ukupno


Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 29 97

Promjene matematičkih rezervi (2) (1)

Promjene matematičkih rezervi (za ţivotno osiguranje) 14.494 16.012

Promjene ostalih tehničkih rezervi - 3

Promjene tehničkih rezervi 14.218 16.717


Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 51 (20)

Promjene matematičkih rezervi (za ţivotno osiguranje) (7) (12)

Promjene matematičkih rezervi (za neţivotno osiguranje) - -


14.371 16.559





27

9. PRIHODI OD PROVIZIJA 2015. 2014.

Naknade za troškove uplatnica 125 123

Profitna provizija od reosiguranja 114 96

Provizija od reosiguranja 29 23

Ostalo 1 6

269 248

10. TROŠKOVI PRIBAVE 2015. 2014.

Troškovi provizija 3.890 4.533

Troškovi reklame i sponzorstva 643 578

Ostali troškovi pribave 787 581

Promjena razgraničenih troškova pribave (Napomena 18.) (1.066) (1.799)

4.254 3.893

11. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI 2015. 2014.

Troškovi zaposlenih: 1.971 1.902

Neto plate 927 933

Porezi i doprinosi na plate 690 700

Naknade za topli obrok i prevoz 142 118

Regres za godišnji odmor 67 69

Rezervisanja za ostale naknade zaposlenima (Napomena 25.) - 19

Ostali troškovi 145 63

Ostali osigurateljsko-tehnički izdaci 529 155

Troškovi telekomunikacije 383 378

Zakupnina 368 357

Ostale takse i daţbine 168 151

Amortizacija (napomene 14. i 15.) 218 176

Reprezentacija 134 66

Konsultantske usluge 121 159

Odrţavanje 117 127

Troškovi sluţbenih putovanja 62 81

Rezervisanja za sudske sporove (Napomena 25.) 1 171

Ostalo 365 358

4.437 4.081





28

12. PRIHODI OD ULAGANJA, NETO 2015. 2014.

Kamata na date zajmove 4.622 4.932

Kamata na finansijsku imovinu koja se drţi do dospijeća (Napomena 16.) 711 311

Kamata na depozite po viĎenju (računi kod banaka) 61 54

Umanjenje vrijednosti potraţivanja po kamatama (Napomena 17.) - (1)

5.394 5.296

13. POREZ NA DOBIT

Ukupan porez se priznaje u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, i moţe se prikazati

kako slijedi:

2015. 2014.

Tekući porez na dobit 340 428

OdgoĎeni porez na dobit - -

340 428

UsklaĎenje oporezive dobiti iskazane u poreskom bilansu sa računovodstvenom dobiti moţe se prikazati

kako slijedi: 2015. 2014.


Porez na dobit po zakonskoj stopi pod 10% 297 272

Efekat porezno nepriznatih rashoda 43 156

Porez na dobit 340 428

Efektivna poreska stopa za godinu 11,45% 15,75%

Na izvještajne datume Društvo nema evidentiranu odgoĎenu poresku imovinu, kao ni odgoĎene poreske

obaveze.





29

14. NEKRETNINE I OPREMA

Oprema i

namještaj Vozila Ulaganja u

tuĊu imovinu Investicije

u toku Ukupno

NABAVNA VRIJEDNOST

Stanje na dan 31. decembar 2013. 648 230 23 16 917

Povećanja 121 155 18 - 294

Prenosi (sa)/na 16 - - (16) -

Smanjenja (10) (110) - - (120)

Stanje na dan 31. decembar 2014. 775 275 41 - 1.091

Povećanja 64 75 - 12 151

Smanjenja (3) - - - (3)

Stanje na dan 31. decembar 2015. 836 350 41 12 1.239

ISPRAVKA VRIJEDNOSTI

Stanje na dan 31. decembar 2013. 434 139 5 - 578

Trošak amortizacije (Napomena 11.) 85 48 7 - 140

Smanjenja (10) (108) - - (118)


Trošak amortizacije (Napomena 11.) 104 63 8 - 175

Smanjenja (3) - - - (3)


NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST

Stanje na dan 31. decembar 2015. 226 208 21 12 467


15. NEMATERIJALNA IMOVINA

Softveri Licence

Investicije u toku Ukupno

NABAVNA VRIJEDNOST

Stanje na dan 31. decembar 2013. 440 11 18 469

Povećanja 31 11 117 159

Prenosi (sa)/na 17 - (17) -

Smanjenja - (1) - (1)


Povećanja - 3 276 279

Smanjenja (1) - - (1)


ISPRAVKA VRIJEDNOSTI

Stanje na dan 31. decembar 2013. 317 7 - 324

Trošak amortizacije (Napomena 11.) 33 3 - 36

Smanjenja - (1) - (1)


Trošak amortizacije (Napomena 11.) 39 4 - 43

Smanjenja (1) - - (1)


NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST







30

16. FINANSIJSKA IMOVINA KOJA SE DRŢI DO DOSPJEĆA

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Obveznice:

Vlada Republike Srpske 9.429 9.283

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 8.309 4.064

17.738 13.347

Promjene u finansijskoj imovini koja se drţi do dospijeća su bile kako slijedi:

2015. 2014.

Stanje na poĉetku godine 13.347 940

Nabavke tokom godine 6.214 12.146

Prihod od kamata (Napomena 12.) 711 311

Naplaćena glavnica i kamata (2.534) (50)

Stanje na kraju godine 17.738 13.347

17. POTRAŢIVANJA ZA DEPOZITE I DATE ZAJMOVE

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Plasmani kod banka (depoziti) 82.805 85.482

Dati zajmovi klijentima 2.015 2.047

Ostala potraţivanja za date zajmove 26 46

84.846 87.575

Manje: Umanjenje vrijednosti (6) (6)

84.840 87.569

Očekivana realizacija:

- u periodu do 12 mjeseci od datuma izvještajnog perioda 3.187 7.264

- u periodu preko 12 mjeseci od datuma izvještajnog perioda 81.659 80.311


84.840 87.569

Na dan 31. decembar 2015. godine plasmani kod banaka su uključivali 114 depozita plasiranih kod banaka

u Bosni i Hercegovini, koji dospijevaju u periodu od novembra 2016. godine do novembra 2022. godine i sa

kamatnim stopama izmeĎu 3,25% i 6,3% godišnje.

Na dan 31. decembar 2015. godine zajmovi dati klijentima su uključivali zajmove date osiguranicima i

društvima – agentima / posrednicima u osiguranju sa dospijećima u periodu od februara 2016. godine do

novembra 2048. godine i sa kamatnom stopom izmeĎu 7,0% i 10,0% godišnje. Zajmovi dati klijentima su

osigurani policama ţivotnog osiguranja izdatim od strane Društva, za graĎane, i mjenicama, za pravna lica.

Plasmani kod banka i zajmovi dati klijentima uključuju dospjela i obračunata potraţivanja za kamatu.





31

17. POTRAŢIVANJA ZA DEPOZITE I DATE ZAJMOVE (NASTAVAK)

Kretanja umanjenja vrijednosti su bila kako slijedi:

2015. 2014.

Stanje na poĉetku godine 6 5

Dodatno umanjenje vrijednosti (Napomena 12.) - 1

Stanje na kraju godine 6 6

18. RAZGRANIĈENI TROŠKOVI PRIBAVE

Promjene u razgraničenim troškovima pribave su bile kako slijedi: 2015. 2014.

Stanje na poĉetku godine 4.252 2.453

Povećanja 1.416 2.081

Smanjenja (350) (282)

Neto promjene priznate u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (Napomena 10.) 1.066 1.799

Stanje na kraju godine 5.318 4.252

19. POTRAŢIVANJA PO OSNOVU PREMIJA OSIGURANJA I ZA ŠTETE POKRIVENE OD STRANE REOSIGURANJA

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Potraţivanja od reosiguravatelja 1.017 703

Potraţivanja za premije osiguranja 128 120

Ostala potraţivanja 4 10

1.149 833


1.140 825

U odreĎivanju naplativosti potraţivanja, Društvo razmatra svaku promjenu u kreditnom kvalitetu

potraţivanja od datuma kada su inicijalno odobreni do izvještajnog datuma. Koncentracija kreditnog rizika je

ograničena, jer je baza klijenata velika, diverzificirana, uz ograničen broj povezanih lica. Prema tome,

Uprava Društva smatra da dodatno rezervisanje za kreditni rizik nije potrebno.

Kretanja umanjenja vrijednosti su bila kako slijedi:

2015. 2014.

Stanje na poĉetku godine 8 2

Dodatno umanjenje vrijednosti 23 10

Otpuštanje umanjenja vrijednosti uslijed naplate (22) (4)

Stanje na kraju godine 9 8

Umanjenje vrijednosti u iznosu od 8 hiljada KM (2014.: 6 hiljade KM) je formirano po osnovu potraţivanja za

premije osiguranja, dok se iznos od 1 hiljade KM odnosi na umanjenje vrijednosti ostalih potraţivanja

(2014.: 2 hiljade KM).





32

19. POTRAŢIVANJA PO OSNOVU PREMIJA OSIGURANJA I ZA ŠTETE POKRIVENE OD STRANE REOSIGURANJA (NASTAVAK)

Starosna struktura potraţivanja je bila kako slijedi:

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Nedospjelo 1.131 821

Dospjelo i nije u kašnjenju - -

U kašnjenju od 1 do 90 dana 9 10

U kašnjenju od 91 do 180 dana 3 1

U kašnjenju od 181 do 365 dana 2 -

U kašnjenju preko 365 dana 4 1

1.149 833

20. OSTALA IMOVINA I POTRAŢIVANJA

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Akontacija poreza na dobit 122 -

Potraţivanja za izvršene usluge povezanim licima 119 15

Zalihe 106 110

Unaprijed plaćeni troškovi 18 59

Ostala potraţivanja 225 48

590 232

21. NOVAC I NOVĈANI EKVIVALENTI

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Novac na računima kod banaka 17.063 5.563

Novac u blagajni 1 1

17.064 5.564





33

22. TEHNIĈKE REZERVE

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.


Bruto

Rezervisanja za prenosne premije 932 924

Rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete 129 171

Rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 118 118

Matematička rezerva (zdravstveno osiguranje) 64 66

Ostale tehničke rezerve 5 5

Ukupne obaveze po osnovu osiguranja, bruto 1.248 1.284

Udio reosiguravatelja

Rezervisanja za prenosne premije (92) (76)

Rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete (4) (11)

Rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete - -

Matematičke rezerve (zdravstveno osiguranje) - -

Ostale tehničke rezerve - -

Ukupna imovina po osnovu osiguranja, bruto - udio reosiguravatelja (96) (87)

Rezervisanja za prenosne premije 840 848



Matematičke rezerve (zdravstveno osiguranje) 64 66

Ostale tehničke rezerve 5 5

Ukupne obaveze po osnovu osiguranja, neto 1.152 1.197





34

22. TEHNIĈKE REZERVE (NASTAVAK)

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.

Ţivotno osiguranje

Bruto

Rezervisanja za prenosne premije 2.488 2.543

Rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete 1.106 1.367


Matematička rezerva (Napomena 22.1) 101.171 87.121

Rezervisanja za prenosnu premiju koja je dio matematičke rezerve 3.768 3.325


Udio reosiguravatelja

Rezervisanja za prenosne premije (99) (97)

Rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete (372) (474)

Rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete (210) (261)

Matematička rezerva - -

Rezervisanja za prenosnu premiju koja je dio matematičke rezerve (396) (389)

Ukupne imovina po osnovu osiguranja, bruto - udio reosiguravatelja (1.077) (1.221)

Rezervisanja za prenosne premije 2.389 2.446



Matematička rezerva 101.171 87.121

Rezervisanja za prenosnu premiju koja je dio matematičke rezerve 3.372 2.936


Ukupno


Ukupna imovina po osnovu osiguranja, bruto - udio reosiguravatelja (1.173) (1.308)


22.1 Matematiĉka rezerva 2015. 2014.

Stanje na dan 1. januar 87.121 71.140

Alokacija tehničke premije 16.943 18.018

Kamata 2.239 2.371

Smanjenje rezervi u skladu sa Zillmerovom metodom (443) (442)

Otpuštanje rezervisanja uslijed plaćanja (5.931) (5.347)

Rezervisanja administrativnih troškova 645 560

Rezervisanja za bonuse i popuste 45 45

Rezervisanja za dodatno osiguranje uz ţivotno 23 19

Pripis dobiti 529 757

Stanje na dan 31. decembar 101.171 87.121





35

22. TEHNIĈKE REZERVE (NASTAVAK)

22.2 Tabele dospijeća

Manje od 1 godine

2 do 5 godina

6 do 10 godina

11 do 15 godina

16 do 20 godina

Više od 20 godina

Ukupno

31. decembar 2015. Rezervisanja za prenosne premije 731 941 1.370 378 - - 3.420 Rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete 1.100 134 1 - - - 1.235 Rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 298 508 25 - - - 831

Matematičke rezerve 3.377 19.517 28.353 26.301 13.721 13.670 104.939 Matematičke rezerve (zdravstveno osiguranje) 1 5 16 22 20 - 64

Ostale tehničke rezerve 5 - - - - - 5

5.512 21.105 29.765 26.701 13.741 13.670 110.494

31. decembar 2014. Rezervisanja za prenosne premije 1.209 516 1.347 395 - - 3.467 Rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete 1.370 167 1 - - - 1.538 Rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 287 490 24 - - - 801

Matematičke rezerve 4.959 14.382 22.214 23.303 12.331 13.257 90.446 Matematičke rezerve (zdravstveno osiguranje) 1 5 15 24 12 9 66

Ostale tehničke rezerve 5 - - - - - 5

7.831 15.560 23.601 23.722 12.343 13.266 96.323

23. OBAVEZE PO POSLOVIMA OSIGURANJA

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Obaveze po osnovu premije reosiguranja 1.172 1.141

Obaveze prema agentima / posrednicima u osiguranju 229 160

Obaveza po osnovu ugovora o osiguranju 163 797

1.564 2.098

24. OSTALE OBAVEZE

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Obaveze prema poslovnim partnerima – povezanim stranama 144 248

Razgraničeni prihodi 120 115

Obaveze prema dobavljačima 69 93

Obaveze za porez na dobit - 52

Ostalo 220 169

553 677





36

24. OSTALE OBAVEZE (NASTAVAK)

Kamata se ne obračunava na obaveze prema dobavljačima. Društvo posjeduje politike za upravljanje

finansijskim rizikom kojim se osigurava da se sva dugovanja izmire unutar ugovorenog vremenskog okvira.

Društvo nije imalo kašnjenja u izmirenju obaveza i nije dalo nikakve instrumente osiguranja plaćanja za

obaveze prema dobavljačima.

25. REZERVISANJA

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Rezervisanja za sudske sporove 165 164

Rezervisanja za ostale naknade zaposlenima 69 90

234 254

Promjene u rezervisanju su bile kako slijedi:

Sudski

sporovi

Ostale naknade

zaposlenima Ukupno

Stanje na dan 1. januar 2013. 142 71 213

Priznata dodatna rezervisanja (Napomena 11.) 171 19 190

Smanjenja uslijed isplate (149) - (149)

Stanje na dan 31. decembar 2014. 164 90 254

Priznata dodatna rezervisanja (Napomena 11.) 1 - 1

Smanjenja uslijed isplate - (21) (21)

Stanje na dan 31. decembar 2015. 165 69 234

26. DIONIĈKI KAPITAL

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

Merkur International Holding AG Grac, Austrija (100% udio, 6.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti od 1.000 KM) 6.000 6.000

27. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM STRANAMA

Transakcije sa povezanim stranama u okviru redovnog poslovanja su bile kako slijedi:

Prihodi Troškovi

2015. 2014. 2015. 2014.

Merkur Versicherung AG Grac, Austrija - - 248 136

- - 248 136





37

27. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK)

Na kraju godine meĎusobna potraţivanja i obaveze sa poveznim stranama bili su kako slijedi:

Potraţivanja Obaveze

31. decembar

2015. 31. decembar

2014.

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.

Merkur International Holding AG, Grac, Austrija 119 12 - - Merkur Osiguranje a.d. Podgorica, Crna Gora - 3 - - Merkur Versicherung AG Grac, Austrija - - 144 248

119 15 144 248

U toku 2016. godine dividenda u iznosu od 1.145 hiljada KM (2014.: 720 hiljada KM) je isplaćena vlasniku -

Merkur International Holding AG Grac, Austrija.

Naknade ĉlanovima Uprave

Članovima Uprave isplaćene su tokom godine sljedeće naknade: 2015. 2014.

Bruto plate 352 473

Ostale naknade 70 97

422 570

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA OSIGURANJA

Društvo je izloţeno rizicima osiguranja koji proizlaze iz široke ponude proizvoda osiguranja ţivota i

neţivota, i to: tradicionalnih proizvoda ţivotnog osiguranja i neţivotnog osiguranja (imovine, nezgode i

zdravstvenog osiguranja).

Rizik osiguranja se odnosi na neizvjesnost poslova osiguranja. Najznačajnije komponente rizika osiguranja

su premijski rizik i rizik rezervi. Oni se tiču adekvatnosti premijskih tarifa i adekvatnosti rezervi u odnosu na

obaveze iz osiguranja i kapitalnu osnovu.

Premijski rizik je prisutan u trenutku izdavanja police prije nego što se dogodi osigurani slučaj. Rizik je da će

troškovi i štete koji će nastati biti veći od primljenih premija za portfolio predmetnog proizvoda. Rizik rezervi

predstavlja rizik da je ukupni nivo tehničkih rezervi krivo procijenjen ili da će stvarne štete varirati oko

statističke srednje vrijednosti.

Rizik pribave neţivotnog osiguranja takoĎer uključuje rizik katastrofalnih šteta, koji proizlazi iz izvanrednih

dogaĎaja koji nisu u dovoljnoj mjeri pokriveni premijom ili rezervama. Rizik pribave osiguranja ţivota

uključuje biometrijski rizik (koji uključuje smrtnost, dugovječnost, rizik pobolijevanja i invalidnosti) i rizik

odustajanja.

Rizik odustajanja predstavlja neočekivanu veću ili manju stopu odustajanja od polica, prekida osiguranja,

promjena u statusu police (kapitalizacija - prestanak plaćanja premije i otkupa).

28.1 Upravljanje rizicima

Društvo upravlja rizikom osiguranja kroz limite pribave, procedure odobravanja transakcija koje uključuju

nove proizvode ili prelaze odreĎene limite, razumno odreĎivanje cijene proizvoda, dizajn proizvoda i

upravljanje reosiguranjem.





38

28. UPRAVLJANJE RIZICIMA OSIGURANJA (NASTAVAK)

28.1 Upravljanje rizicima (nastavak)

Strategija pribave Društva teţi diverzifikaciji koja će osigurati uravnoteţen portfolio i bazira se na velikom

portfoliu sličnih rizika tokom više godina što smanjuje varijabilnost rezultata. Svi ugovori neţivotnog

osiguranja, osim onih sa jednokratnim plaćanjem premije, su u pravilu godišnji i osiguravatelji imaju pravo

odbiti produţenje ugovora ili promijeniti uslove ugovora prilikom obnove.

Društvo reosigurava dio rizika koje pribavlja kako bi se kontrolisala izloţenost gubicima i zaštitila kapitalna

osnova. Društvo kupuje proporcionalne ugovore o reosiguranju kako bi zaštitilo neto izloţenost za datu

poslovnu godinu.

Cedirano reosiguranje sadrţi i kreditni rizik i takva potraţivanja od reosiguranja su prikazana nakon

rezervacije za umanjenje vrijednosti. Društvo prati finansijsko stanje reosiguravatelja i sklapa ugovore s

reosiguravateljima sa dobrim kreditnim rejtingom (vidjeti Napomenu 29.9).

Adekvatnost obaveza procjenjuje se uzevši u obzir odgovarajuću imovinu, promjene u kamatnim stopama i

kursevima valuta te razvoj smrtnosti, pobolijevanja, učestalost i iznose šteta, odustajanja i troškove kao i

opće uslove na trţištu. Posebna paţnja se posvećuje adekvatnosti obaveza iz poslova ţivotnog osiguranja.

Test adekvatnosti obaveza detaljnije je opisan u Napomeni 28.4.

28.2 Koncentracija rizika osiguranja

Ključni aspekt rizika osiguranja kojem je Društvo izloţeno je stepen koncentracije rizika osiguranja koji

odreĎuje stepen do kojega odreĎeni dogaĎaj ili serija dogaĎaja mogu uticati na obaveze Društva. Vaţan

aspekt koncentracije rizika osiguranja je da koncentracija takoĎer moţe proizaći iz akumulacije rizika kroz

različite vrste osiguranja.

Koncentracija rizika moţe proizaći iz rijetkih dogaĎaja s velikim posljedicama kao što su prirodne katastrofe,

u situacijama kada je Društvo izloţeno neočekivanim promjenama u trendovima, na primjer, neočekivane

promjene u ljudskoj smrtnosti ili u ponašanju vlasnika polica osiguranja; ili kada značajni sudski ili

regulatorni rizici mogu prouzrokovati velike pojedinačne gubitke, ili imati uticaj koji se odnosi na veliki broj

ugovora.

Uprava vjeruje da Društvo nema značajnih koncentracija izloţenosti prema bilo kojoj skupini osiguranika po

društvenim, profesionalnim, generacijskim ili sličnim kriterijima. Najveća vjerovatnoća značajnih gubitaka

Društva proizilazi iz katastrofalnih dogaĎaja, kao što su poplave, oluje i slične katastrofe. Tehnike i

pretpostavke koje Društvo koristi da izračuna ove rizike uključuju sljedeće:

• Mjerenje geografskih akumulacija;

• Procjena vjerovatnosti maksimalnih gubitaka;

• Reosiguranje.





39


28.2 Koncentracija rizika osiguranja (nastavak)

Maksimalni rizik osiguranja kojem je Društvo izloţeno predstavlja odnos: “Osigurani iznos / Iznos pod

rizikom”, kao što je prikazano u nastavku:

Osigurani iznos / Iznos pod rizikom - bruto

Osigurani iznos / Iznos pod rizikom – udio

reosiguranja

Osigurani iznos / Iznos pod rizikom - neto

Vrsta osiguranja

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.

Nezgoda 68.599 45.948 980 1.012 67.619 44.936 Zdravstveno osiguranje 57.953 50.552

22.360 19.266

35.593 31.286

Poţari i ostale prirodne sile 179.256 137.004

117.036 89.360

62.220 47.644

Imovina 21.173 16.731 13.762 10.875 7.411 5.856

Ţivotno 971.284 1.084.724 325.318 326.233 645.966 758.491 Dodatno osiguranje uz ţivotno 1.015.775 738.828

279.199 274.267

736.576 464.561

2.314.040 2.073.787

758.655 721.013

1.555.385 1.352.774

Rizik koncentracije za ugovore za dugoročno osiguranje ţivota koji se temelji na pet skupina ugovora

grupisanih po osiguranim sumama po polici je dat u tabeli u nastavku:


Osigurani iznos Prije

reosiguranja % Poslije

reosiguranja % Prije

reosiguranja % Poslije

reosiguranja %

do 19.558 424.459 44 185.719 29 289.027 27 232.023 31

19.559 do 39.117 266.508 27 189.925 30 445.947 41 296.757 39

39.118 do 58.678 171.835 18 161.693 25 213.302 20 159.313 21

58.679 do 78.233 29.732 3 28.788 4 65.157 6 33.184 4

Preko 78.233 78.696 8 77.720 12 71.291 6 37.215 5

971.230 100 643.845 100 1.084.724 100 758.492 100

28.3 Osnovne pretpostavke koje imaju najveći uticaj na priznatu imovinu, obaveze, prihode i

rashode iz poslova osiguranja

Neživotno osiguranje

Na datum izvještavanja Društvo formira rezerve za procijenjeni konačni trošak podmirenja svih nastalih

šteta koje proizlaze iz dogaĎaja nastalih do toga datuma, bilo da su prijavljene ili ne, zajedno sa

odgovarajućim troškovima obrade šteta, umanjeno za već plaćene iznose.

Obaveza za prijavljene, a neizmirene štete (“RBNS“) je procijenjena posebno za svaku pojedinačnu štetu

uzevši u obzir okolnosti, dostupne informacije od procjenitelja i istorijske dokaze o iznosima sličnih šteta.

Pojedinačne štete se redovno pregledavaju i rezerva se redovno aţurira kada se pojave nove informacije.





40


28.3 Osnovne pretpostavke koje imaju najveći uticaj na priznatu imovinu, obaveze, prihode i rashode iz poslova osiguranja (nastavak)


Procjena rezerve za nastale, a neprijavljene štete (“IBNR“) je općenito podloţna većem stepenu

neizvjesnosti nego rezerva za prijavljene, a neriješene štete. IBNR rezervu procjenjuju aktuari Društva

koristeći priznate aktuarske metode.

Ključne metode za izračun IBNR rezervisanja, koje se nisu mijenjale u odnosu na prošlu godinu, su:

• metoda ulančanih ljestvica, koja koristi istorijske podatke kako bi se procijenili udjeli isplaćenih i

nastalih šteta u konačnom trošku šteta, do odreĎenog datuma;

• metoda očekivanih kvota šteta, koja koristi procjene Društva o očekivanim kvotama šteta za pojedinu

vrstu osiguranja i koja se koristi za sve vrste osiguranja.

U mjeri u kojoj ove metode koriste istorijski razvoj šteta, pretpostavlja se da će se istorijski uzorak razvoja

šteta ponoviti i u budućnosti. Postoje razlozi zašto ovo moţda ne bude slučaj, koji su u mjeri u kojoj se

mogu utvrditi, uzeti u obzir na način da su metode procjene modifikovane. Takvi razlozi uključuju:

• ekonomske, političke i društvene trendove (koji uzrokuju različit nivo inflacije u odnosu na očekivani);

• promjene u kombinaciji vrsta ugovora o osiguranju koji se pribavljaju;

• nasumične varijacije, uključujući uticaj velikih gubitaka.

IBNR rezervisanja su inicijalno procijenjena u bruto iznosu, te se zasebno obavlja izračun kojim se

procjenjuje udio reosiguranja.

Pretpostavke koje imaju najveći uticaj na mjerenje iznosa rezervi za neţivotna osiguranja su sljedeće:

• Očekivani omjer šteta: omjer nastalih šteta u odnosu na zaraĎene premije.

Životno osiguranje

Matematička rezerva / rezerva za ţivotno osiguranje se izračunava metodom prospektivne neto premije kao

razlika sadašnje vrijednosti svih budućih obaveza (po potpisanim ugovorima o osiguranju) i sadašnje

vrijednosti svih budućih uplata premije uz dozvoljeno smanjenje za neamortizovane stvarne troškove

pribave osiguranja (Zillmerova metoda, pri čemu stopa nije veća od 3,5%). Pri izračunu matematičke

rezerve korištene su sljedeće tablice smrtnosti / bolesti:





41


28.3 Osnovne pretpostavke koje imaju najveći uticaj na priznatu imovinu, obaveze, prihode i rashode iz poslova osiguranja (nastavak)

Životno osiguranje (nastavak)

Proizvod Osigurani sluĉaj Tablice smrtnosti / bolesti

Kamatna stopa za ugovore od 1. jula

2015.

Kamatna stopa za ugovore do 30.

juna 2015

MG Smrt ili doţivljenje Tabela smrtnosti - Bosna i Hercegovina 2,75% 3%

MGE Smrt ili doţivljenje za jednokratnu premiju Tabela smrtnosti - Bosna i Hercegovina

2,75% 3%

MGK Smrt ili doţivljenje Tabela smrtnosti - Bosna i Hercegovina 2,75% 3%

MPM Doţivljenje Tabela smrtnosti EROF G 1950 Austrija

Ţene 2,75% 3%

MRS Smrt Tabela smrtnosti - Bosna i Hercegovina 2,75% 3%

MSP Smrt Tabela smrtnosti - Bosna i Hercegovina 2,75% 3%

MSP-*** Smrt Tabela smrtnosti - General

Reinsurance AG 2,75% 3%

MTB Smrt ili doţivljenje, i teške

bolesti Tabela smrtnosti - General

Reinsurance AG RE 2,75% 3%

MTB-15 Smrt ili doţivljenje, i teške



MTBD Smrt ili doţivljenje, i teške

bolesti za dvije osobe Tabela smrtnosti - General


MTBJ

Smrt ili doţivljenje, i teške bolesti sa jednokratnom

premijom Tabela smrtnosti - General

Reinsurance AG

2,75% 3%

MTBK Smrt ili doţivljenje, i teške



MŠO Doţivljenje Tabela smrtnosti EROF G 1950 Austrija 2,75% 3%

OTB/MG Teške bolesti Podaci o bolestima od General


OTB/MG1 Teške bolesti Podaci o bolestima od General


OTB/MTB Teške bolesti Podaci o bolestima od General


Matematička rezerva neživotnog osiguranja

Matematička rezerva za ugovore neţivotnih osiguranja računa se za proizvode OTB/MG, OTB/MG1,

koristeći podatke o bolestima iz prethodnih tablica i kamatnu stopu od 3% za ugovore s početkom do 30.

juna 2015. godine, a 2,75% za ugovore čiji je početak od 1. jula 2015. godine.

Izračun matematičke rezerve raĎen je metodom prospektivne neto premije, bez Zillmerove metode.

Diskrecione participacije u dobiti

Pravo na raspodjelu dobiti predviĎenu za raspodjelu osiguranicima imaju sva osiguranja zaključena po

tarifama koja u sebi imaju rizik doţivljenja i koja su najmanje u trećoj osigurateljnoj godini za proizvode MG,

MGK, MPM, MŠO, MTB, MTB-15, MTBK, MTBD ili najmanje u drugoj osigurateljnoj godini za proizvode

MGE, MTBJ.





42


28.4 Test adekvatnosti obaveza

Životno osiguranje

Matematička rezerva / rezerva za ţivotno osiguranje testira se na svaki datum izvještavanja u odnosu na

izračun budućih novčanih tokova koristeći eksplicitne i konzistentne pretpostavke svih faktora – budućih

premija, smrtnosti, pobolijevanja, rezultata investiranja, isteka, otkupa, garancija, bonusa osiguranicima,

troškova i iskorištavanja opcija. Test je obuhvatio kompletan portfelj Društva, odnosno sve aktivne ugovore

o osiguranju osim rentnih osiguranja čije učešće je apsolutno zanemarljivo, pri čemu je segmentacija

izvršena na osnovu tarifa osiguranja odnosno načina plaćanja premije.

Osnovne pretpostavke korištene u testu adekvatnosti obaveza su:

Segmentacija

Društvo radi test na homogenim grupama formiranim po osnovu istovrsnosti proizvoda i mortalitetnih tabela.

Svaka grupa je zasebno testirana za dostatnost obaveza. Nedostatnost obaveza za pojedini segment se ne

netira viškom obaveza koji proizilazi iz drugih segmenata.

Sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova izračunata na temelju dole opisanih pretpostavki uporeĎuje se

sa obavezama iz osiguranja, za svaki segment zasebno. Ako ta usporedba pokazuje da je knjigovodstvena

vrijednost obaveza iz osiguranja nedovoljna u poreĎenju sa procijenjenim novčanim tokom, cjelokupni

nedostatak se priznaje kao trošak kroz gubitak te se priznaje dodatna obaveza.

Smrtnost i pobolijevanje

Smrtnost i pobolijevanje se usklaĎuju na temelju statističkih analiza iskustva smrtnosti za Društvo.

Tablice koje se koriste su objašnjene u Napomeni 28.3.

Postojanost

Pretpostavke o odustajanjima i otkupima temelje se na prošlom iskustvu Društva sa policama osiguranja.

Društvo redovno ispituje stvarne stope postojanosti prema segmentima i na temelju tako dobivenih rezultata

usklaĎuje svoje pretpostavke.

Troškovi

Pretpostavke o troškovima po polici osiguranja uključene u test adekvatnosti obaveza izvode se iz tekućeg

iskustva Društva.

Očekivani povrat investicija i diskontna stopa

Budući povrati od investicija su izračunati koristeći prosječnu iskustvenu stopu povrata na ulaganja Društva;

diskontna stopa je nerizična kamatna stopa izvedena iz postojećih stopa povrata za one godine u kojima su

pripadna investiranja vaţeća, dok se za kasnije godine uzima stopa od 2,5%.


Za razliku od ţivotnog osiguranja, obaveze iz neţivotnog osiguranja se računaju koristeći tekuće (umjesto

istorijske) pretpostavke.





43


28.4 Test adekvatnosti obaveza (nastavak)

Neživotno osiguranje (nastavak)

Test adekvatnosti obaveza (UPR test) za neţivotna osiguranja je ograničen na neistekli dio postojećih

ugovora, dok je run-off testom provjeravana adekvatnost postojećih štetnih rezervi. Test adekvatnosti

obaveza se radi poreĎenjem očekivane vrijednosti šteta i troškova koji se mogu pripisati neisteklim

ugovorima polica vaţećim na datum izvještavanja u poreĎenju sa nezaraĎenim premijama po tim

ugovorima nakon umanjenja razgraničenih troškova naknade. Očekivani novčani tokovi vezani za štete i

troškove se procjenjuju na temelju iskustva tokom proteklog perioda ugovora o osiguranju i usklaĎuju za

značajne pojedinačne gubitke za koje se ne očekuje da će se ponoviti. Test je proveden na nivou porftolia.

28.5 Osjetljivost testa adekvatnosti obaveza budućeg novĉanog toka na promjene znaĉajnih varijabli

Dobit ili gubitak, kao i obaveze od osiguranja, su većinom osjetljivi na promjene u stopi ulaganja, smrtnosti,

isteka i troška koji su procijenjeni za izračun odgovarajuće vrijednosti obaveza iz osiguranja testa

adekvatnosti obaveza.

Društvo procjenjuje uticaj promjena u ključnim varijablama koje mogu imati materijalno značajne efekte na

test adekvatnosti obaveza budućeg novčanog toka na kraju godine.

Životno osiguranje

Promjene u varijablama predstavljaju razumno moguće promjene koje bi, ukoliko bi nastale, dovele do

značajnih promjena u obavezama po osnovu osiguranja na datum izvještavanja. Razumno moguće

promjene ne predstavljaju niti očekivane promjene u varijablama niti najgori mogući ishod. Analiza se

priprema za promjene u jednoj varijabli dok sve ostale pretpostavke ostaju nepromijenjene te ne uzima u

obzir promjene u vrijednosti povezane imovine.

Osjetljivost na promjene kamatne stope je izračunata uz pretpostavku efekta matematičke rezerve na test

adekvatnosti obaveza povećanjem i smanjenjem za 1%; osjetljivost na promjene smrtnosti je izračunata uz

pretpostavku efekta matematičke rezerve na test adekvatnosti obaveza povećanjem i smanjenjem

smrtnosti za proizvode ţivotnog osiguranja od 10%. Efekti promjene su navedeni u tabeli ispod:

(u KM) 2015. 2014.

Inicijalno stanje 94.402 80.971

Varijable Promjene varijabli Efekti

Kamatna stopa Povećanje za 1% (8.596) (6.999)

Kamatna stopa Smanjenje za 1% 13.900 15.628

Rizik smrtnosti / pobolijevanja Povećanje za 10% 684 759

Rizik smrtnosti / pobolijevanja Smanjenje za 10% (690) (640)


U neţivotnim osiguranjima, varijable koje imaju najveći uticaj na obaveze osiguranja odnose se na

nastanak šteta i promjene u troškovima. Uprava vjeruje da nije praktično da se kvantificira osjetljivost na

neţivotne rezerve na promjene ovih varijabli.





44


28.6 Odredbe i uslovi ugovora o osiguranju koji imaju znaĉajan uticaj na iznos, vrijeme i neizvjesnost budućih novĉanih tokova

Ugovori neživotnog osiguranja

Društvo nudi različite vrste neţivotnih osiguranja, koji se najvećim dijelom odnose na osiguranje imovine,

zdravstveno i osiguranje od nezgode. Ugovori mogu biti zaključeni na fiksni period od godinu dana ili kao

višegodišnji. Društvo ima mogućnost ponovne procjene rizika i prilagoĎavanja cijene u intervalima koji nisu

kraći od godine dana. TakoĎer, Društvo ima mogućnost uvećanja premije kao i odbijanja šteta koje

proizlaze iz prevara.

Buduće štete osiguranja su glavni izvor neizvjesnosti koji utiče na iznos i vrijeme budućih novčanih tokova.

Iznos plaćen po pojedinoj šteti je ograničen osiguranom sumom koja je utvrĎena u polici osiguranja.

Ostali značajni izvori neizvjesnosti vezani za neţivotna osiguranja proizilaze iz regulative koja daje pravo

vlasnicima polica osiguranja da prijave štetu prije stupanja na snagu zastare, koja nastupa tri godine od

saznanja osiguranika za štetu, ali ne kasnije od pet godina od početka godine, nakon godine nastanka

štete. Ova odredba je posebno značajna za trajnu invalidnost koja proizlazi iz osiguranja nezgode.

Karakteristike pojedinih vrsta osiguranja, ako se značajno razlikuju od gore navedenih, opisane su u

nastavku.

Osiguranje imovine

Uključuje individualne imovinske rizike koji se sastoje od standardnih osiguranja graĎevina i stvari. Štete se

obično prijavljuju brzo i likvidiraju bez odgaĎanja.

Osiguranje od nezgode

Društvo u svojoj ponudi ima individualnu i grupnu nezgodu. Osiguranje od nezgode koje se prodaje kao

dodatno osiguranje uz osiguranje ţivota priznaje se unutar segmenta ţivotnih osiguranja.

Ugovori životnog osiguranja

Bonusi osiguranicima (diskrecione participacije u dobiti)

Oko 48% polica osiguranja ţivota Društva uključuje pravo na diskrecioni bonus. Bonusi se dodjeljuju prema

diskreciji Uprave i priznaju kao obaveze unutar matematičke rezerve u skladu s odgovarajućim lokalnim

propisima. Nakon što se alociraju osiguranicima, bonusi postaju zagarantovani.

Premije

Premije ţivotnog osiguranja vezane su uz EUR. Neki proizvodi osiguranja doţivljenja sadrţe opciju

indeksacije premije ovisno o inflaciji, koja moţe biti iskorištena od strane osiguranika ili ugovaratelja

godišnje. Ako se opcija ne iskoristi od strane osiguranika ili ugovaratelja, premije se ne mijenjaju.

Dugoročna životna osiguranja (smrt)

Tradicionalno osiguranje za slučaj smrti uključuje rizik smrti od bolesti ili nezgode. Premije se plaćaju u

ratama ili jednokratno. Police nude fiksnu ili opadajuću osiguranu sumu (ovisno o tarifi) u slučaju smrti.

Naknade u slučaju smrti plaćaju se samo ako osiguranik umre tokom trajanja osiguranja.





45


28.6 Odredbe i uslovi ugovora o osiguranju koji imaju znaĉajan uticaj na iznos, vrijeme i neizvjesnost budućih novĉanih tokova (nastavak)

Ugovori neživotnog osiguranja (nastavak)

Dugoročna životna osiguranja (smrt ili doživljenje)

Ovo su takoĎer tradicionalni proizvodi osiguranja ţivota koji pruţaju dugoročnu finansijsku zaštitu. Kapitalne

police osiguranja ţivota za redovnu ili jednokratnu premiju pokrivaju rizik smrti i doţivljenja. Nezgoda i

nastup odreĎene teške bolesti mogu biti priključni proizvod osnovnom pokriću.

Dugoročna životna osiguranja (doživljenje)

Ovo su takoĎer tradicionalni proizvodi osiguranja ţivota koji pruţaju dugoročnu finansijsku zaštitu prilikom

isteka, a plaćaju se u ratama ili jednokratno.

29. UPRAVLJANJE FINANSIJSKIM RIZIKOM

29.1 Upravljanje kapitalnim rizikom

Osnovni ciljevi Društva prilikom upravljanja kapitalom su sljedeći:

• usklaĎenost sa zahtjevima adekvatnosti kapitala propisanima Zakonom o društvima za osiguranje u

privatnom osiguranju i propisima Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine;

• sačuvati sposobnost Društva za nastavak poslovanja pod pretpostavkom vremenske neograničenosti

poslovanja kako bi moglo osiguravati povrate dioničaru; i

• sačuvati sposobnost Društva za isplatu pripisane dobiti osiguranicima temeljem zaključenih ugovora

o osiguranju.

Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju i propisi Agencije za nadzor osiguranja Federacije

Bosne i Hercegovine odreĎuju minimalni iznos i visinu kapitala i garantnog fonda koji moraju postojati uz

obaveze iz osiguranja. Kapital i garantni fond Društva se moraju odrţavati konstantno tokom godine na

razinama koje su dostatne za zadovoljavanje zahtjeva solventnosti osiguranja.


Neţivot Ţivot Neţivot Ţivot

Dionički kapital 3.000 3.000

3.000 3.000

Zakonske rezerve 537 1.648 537 1.648

Zadrţana dobit (isključujući dobit tekuće godine i isplaćenu dividendu) 317 4.858

384 3.646

Nematerijalna imovina - (504) - (268)

Gubitak tekućeg perioda - - (67) -

Garantni fond 3.854 9.002

3.854 8.026

Granica solventnosti 94 5.935

72 5.175

Minimalni garantni kapital 3.000 3.000

3.000 3.000

Garantni fond > Minimalni garantni kapital Da Da Da Da

Garantni fond > Granica solventnosti Da Da Da Da





46

29. UPRAVLJANJE FINANSIJSKIM RIZIKOM (NASTAVAK)

29.2 Znaĉajne raĉunovodstvene politike

Temeljne računovodstvene politike i procedure, uključujući kriterije za priznavanje i osnov za mjerenje za

svaku kategoriju finansijske imovine i finansijskih obaveza, uključujući i osnovu po kojoj se priznaju

povezani prihodi i rashodi objavljene su u Napomeni 3. uz ove finansijske izvještaje.

29.3 Kategorije finansijskih instrumenata

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.

Finansijska imovina

Krediti i potraţivanja (uključujući novac i novčane ekvivalente) 103.053 93.966

Finansijska imovina koja se drţi do dospijeća 17.738 13.347

120.791 107.313

Finansijske obaveze

Po amortiziranom trošku 1.777 2.517

1.777 2.517

29.4 Ciljevi upravljanja finansijskim rizikom

Odjel upravljanja rizicima Društva pruţa usluge operacijama, koordinira pristup trţištu, nadzire i upravlja

finansijskim rizikom koji se odnosi na operacije Društva kroz interne izvještaje o riziku, koji analiziraju

izloţenost prema stepenu i veličini rizika. Ovi rizici uključuju trţišni rizik (uključujući valutni rizik i kamatni

rizik), kreditni rizik, likvidni rizik i rizik novčanog toka kamatne stope.

29.5 Trţišni rizik

Aktivnosti Društva izloţene su finansijskom riziku promjene kursa strane valute (vidi dole). Izloţenost

trţišnom riziku se dopunjava analizom osjetljivosti. Nije bilo promjena u izloţenosti Društva trţišnom riziku ili

načinu na koji se upravlja i mjeri rizik.

29.6 Upravljanje valutnim rizikom

Društvo obavlja odreĎene transakcije denominirane u stranim valutama. Društvo je izloţena valutnom riziku

u slučaju promjene kursa Eura (EUR). Budući da je Konvertibilna marka (KM) vezana za EUR, Društvo nije

izloţeno riziku promjene EUR kursa.





47


29.6 Upravljanje valutnim rizikom (nastavak)

Iznosi monetarne imovine i monetarnih obaveza Društva u stranim valutama na dan izvještavanja bili su

kako slijedi:

EUR EUR vezan

za KM KM Ukupno

Na dan 31. decembar 2015.

IMOVINA

Finansijska imovina koja se drţi do dospijeća - 6.652 11.086 17.738

Potraţivanja za depozite i date zajmove - 82.805 2.035 84.840 Potraţivanja po osnovu premija osiguranja i za štete pokrivene od strane reosiguranja 810 - 339 1.149

Novac i novčani ekvivalenti - - 17.064 17.064

Ukupno 810 89.457 30.524 120.791

OBAVEZE

Obaveze iz poslova osiguranja 920 - 644 1.564

Ostale obaveze 151 - 62 213

1.071 - 706 1.777

Na dan 31. decembar 2014.

IMOVINA

Finansijska imovina koja se drţi do dospijeća - 2.076 11.271 13.347

Potraţivanja za depozite i date zajmove - 85.483 2.086 87.569 Potraţivanja po osnovu premija osiguranja i za štete pokrivene od strane reosiguranja 554 - 279 833

Novac i novčani ekvivalenti - - 5.564 5.564

Ukupno 554 87.559 19.200 107.313

OBAVEZE

Obaveze iz poslova osiguranja 903 - 1.195 2.098

Ostale obaveze 250 - 169 419

1.153 - 1.364 2.517

29.7 Upravljanje kamatnim rizikom

Izloţenost Društva trţišnom riziku promjena u kamatnim stopama je koncentrisana u investicijskom portfoliu

Društva. Poslovanje Društva je podloţno riziku promjene kamatnih stopa utoliko što kamatonosna imovina i

obaveze na koje se plaća kamata dospijevaju u različitim rokovima i kamate im se mijenjaju u različitim

periodima ili u različitim iznosima.

Društvo je takoĎer izloţeno riziku promjena u budućim gotovinskim tokovima koje proizlaze iz promjena

kamatnih stopa na trţištu. MeĎutim, ovaj rizik je ograničen budući da sva kamatonosna ulaganja Društva na

datum izvještavanja nose fiksnu kamatnu stopu.

Društvo nema obaveza po uzetim zajmovima i promjene kamatnih stopa ne utiču na nivo tehničke rezerve

za neţivotno osiguranje.

Izloţenost Društva kamatnim stopama na finansijsku imovinu i finansijske obaveze je detaljno prikazana u

sekciji upravljanje rizikom likvidnosti, Napomena 29.10.





48


29.7 Upravljanje kamatnim rizikom (nastavak)

Analiza osjetljivosti kamatne stope

Analiza efekata promjene kamatne stope uraĎena je za finansijske instrumente za koje je Društvo izloţeno

kamatnom riziku na datum izvještaja o finansijskom poloţaju. Analiza je uraĎena pod pretpostavkom da je

preostali iznos finansijskih instrumenata na datum izvještajnog perioda bio nepodmiren čitavu godinu.

Promjena stope od 0,5 procentnih poena (0,5%) koristi se za potrebe internog izvještavanja Upravi o riziku

kamatnih stopa i predstavlja procjenu Uprave razumno mogućih promjena kamatnih stopa.

U slučaju povećanja, odnosno smanjenja kamatnih stopa za 0,5 procentnih poena (0,5%), a da su sve

ostale varijable ostale nepromijenjene, neto rezultat Društva za godinu koja je završila 31. decembra 2015.

bi se povećao / smanjio za iznos od 510 hiljada KM (2014.: 501 hiljada KM).

29.8 Cjenovni rizik

Cjenovni rizik je rizik da će se vrijednost finansijskog instrumenta mijenjati kao rezultat promjena trţišnih

cijena, bez obzira jesu li promjene nastale kao rezultat faktora specifičnih za odreĎeni instrument ili

njegovog izdavatelja ili faktore koji utiču na sve instrumente kojima se trguje na trţištu.

S obzirom da 75% investicijskog portfolia Društva uključuje plasmane kod banaka po fiksnoj kamatnoj stopi,

Uprava vjeruje da Društvo nije u značajnoj mjeri izloţeno cjenovnom riziku.

29.9 Kreditni rizik

Investicijski portfolio Društva, koji uključuje potraţivanja za date zajmove i ulaganja, podloţan je kreditnom

riziku. Kreditni rizik se definiše kao potencijalni pad trţišne vrijednosti kao rezultat nepovoljnih promjena u

sposobnosti duţnika da vrati dug, odnosno rizik kod kojeg će jedna strana finansijskog instrumenata

uzrokovati finansijski gubitak drugoj strani, zbog neispunjenja obaveza. Maksimalna izloţenost Društva

kreditnom riziku predstavljena je knjigovodstvenom vrijednošću finansijske imovine.

Društvo je donijelo i implementiralo interne akte koji regulišu upravljanje izloţenosti kreditnom riziku.

Kreditna analiza se radi za sve duţnike, te se osigurava postojanje instrumenata osiguranja naplate prije

isplate ili produţenja odobrenih zajmova osiguranicima. Pored toga, Društvo konstantno nadgleda kreditini

rejting svojih poslovnih partnera.

Kreditni rejting investicija

Kreditni rejting

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.

Finansijska imovina koja se drţi do dospijeća

Vlada Republike Srpske B3 9.429 9.283

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine B3 8.309 4.064

Potraţivanja za depozite i date zajmove

Plasmani kod banaka (depoziti) n/a 82.805 85.482

Zajmovi dati klijentima n/a 2.015 2.047

Potraživanja za ostale zajmove n/a 26 45

102.584 100.921





49


29.9 Kreditni rizik (nastavak)

Kreditni rejting reosiguravatelja

Udio reosiguravatelja u tehniĉkim rezervama

(Napomena 24.)

Kreditni rejting

31. decembar 2015.

31. decembar 2014.

General Reinsurance AG Beč, Austrija Aa1 887 1.000

Bosna Reosiguranje d.d. Sarajevo n/a 286 307

1.173 1.307

Društvo je na dan 31. decembra 2015. godine imalo značajnu izloţenost prema komercijalnim bankama u

iznosu od 82.805 hiljada KM (2014.: 85.482 hiljada KM). MeĎutim, kreditni rizik po ovoj izloţenosti je

ograničen zbog diversifikacije ulaganja Društva u 9 banaka sa veoma dobrom reputacijom i

performansama.

29.10 Rizik likvidnosti

Krajnja odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti leţi na Upravi, koja je izgradila odgovarajući okvir za

upravljanje rizikom likvidnosti. Društvo upravlja ovim rizikom time što konstantno nadgleda prognozirane i

stvarne novčane tokove i usporeĎuje profile dospijeća finansijske imovine i obaveza.

29.10.1 Tabele za kamatni rizik i rizik likvidnosti

Sljedeća tabela detaljno prikazuje preostala ugovorena dospijeća Društva za nederivativnu finansijsku

imovinu. Tabela je načinjena na osnovu nediskontiranih novčanih tokova finansijske imovine uključujući i

kamate na tu imovinu koje će biti zaraĎene osim na imovinu za koja Društvo očekuje da će se novčani tok

pojaviti u drugom periodu.

Dospijeće nederivativne finansijske imovine

Ponderisana

prosjeĉna kamatna stopa

Do 6 mjeseci

6 do 12 mjeseci

1 do 2 godine

2 do 5 godine

Preko 5 godina Ukupno

31. decembar 2015.

Bez kamata - 18.213 - - - - 18.213 Instrumenti po fiksnoj kamatnoj stopi 5,16% 2.454 5.141 20.512 62.301 30.222 120.630

20.667 5.141 20.512 62.301 30.222 138.843

31. decembar 2014.

Bez kamata - 6.398 - - - - 6.398 Instrumenti po fiksnoj kamatnoj stopi 5,65% 10.920 2.934 9.411 66.496 30.879 120.640

17.318 2.934 9.411 66.496 30.879 127.038

Sljedeća tabela detaljno prikazuje preostala ugovorena dospijeća Društva za nederivativne finansijske

obaveze. Tabela je načinjena na osnovu nediskontiranih novčanih tokova finansijskih obaveza na osnovu

najranijeg datuma na koji se od Društva moţe traţiti da plati.





50


29.10 Rizik likvidnosti (nastavak)

29.10.1 Tabele za kamatni rizik i rizik likvidnosti (nastavak)

Dospijeće nederivativnih finansijskih obaveza

Ponderisana

prosjeĉna kamatna stopa

Do 6 mjeseci

6 do 12 mjeseci

1 do 2 godine

2 do 5 godine

Preko 5 godina Ukupno

31. decembar 2015.

Bez kamata - 1.777 - - - - 1.777

1.777 - - - - 1.777

31. decembar 2014.

Bez kamata - 2.517 - - - - 2.517

2.517 - - - - 2.517

30. MJERENJE FER VRIJEDNOSTI

30.1 Fer vrijednost finansijske imovine i finansijskih obaveza Društva koji se mjere po fer vrijednosti na trajnoj osnovi, iz perioda u period

Društvo nema finansijske imovine, niti finansijskih obaveza koje se mjere po fer vrijednosti na trajnoj osnovi.

30.2 Fer vrijednost finansijske imovine i finansijskih obaveza Društva koji se ne mjere po fer vrijednosti na trajnoj osnovi, iz perioda u periode (ali se zahtijeva objavljivanje njihove fer vrijednosti)

Osim navedenog u sljedećoj tabeli, Uprava smatra da knjigovodstveni iznosi finansijske imovine i

finansijskih obaveza priznati u finansijskim izvještajima pribliţno odgovaraju njihovim fer vrijednostima.


Knjigovodstvena

vrijednost Fer

vrijednost Knjigovodstvena

vrijednost Fer

vrijednost

Finansijska imovina

Krediti i potraživanja: - Potraţivanja za depozite i

date zajmove 84.840 91.444 87.569 97.727

Finansijska imovina koja se drži do dospijeća:

- obveznice 17.738 17.307 13.347 12.990

merkur bh osiguranje d.d. sarajevo · izmjene msfi 10 “konsolidirani finansijski izvještaji” i...

Documents