1. KOLOKVIJ 1.) MARKETING I MENADMENT?1.)  Marketing je suvremena poslovna filozofija, strategija, proces, funkcija, itd., na makro i mikro razini, riječ je zapravo o poslovnoj koncepciji koja u središtu pozornosti stavlja potrošača, korisnika prijevoznih usluga, odnosno njegove potrebe, te tako, oblikuje proizvod ili uslugu, cijene, prodaju, a sve radi kvalitetnog zadovoljenjapotrošačkih i uslužnih potreba (kod nas korisnika brodarskih i lučkih usluga).Menadžment jest rukovođenje, upravljanje, gospodarenje, planiranje... Menadžment je znanstvena i poslovna disciplina, potreba u smislu načina razmišljanja, rada i ponašanja svih onih koji kreiraju gospodarski razvoj neke zemlje.2.) PODJELA MORSKIH LUKA? 2.)A) Prema namjeni, luke se dijele na: otvorene za javni promet i luke za posebne namjene. B ) Prema veličini i značenju za Republiku Hrvatsku, luke otvorene za javnipromet dijele se na:  luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za R. Hrvatsku, luke županijskog značenja, i luke lokalnog značenja.C) Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama za posebne namjene, luke mogu biti: vojne luke, luke tijela unutarnjih poslova, luke nautičkog turizma, industrijske luke, sportske luke,ribarske luke i dr.3.) MARKETING?3.) Marketing je suvremena poslovna filozofija, strategija, proces, funkcija, itd., na makro i mikro razini, riječ je zapravo o poslovnoj koncepciji koja u središtu pozornosti stavlja potrošača, korisnika prijevoznih usluga, odnosno njegove potrebe, te tako, oblikuje proizvod ili uslugu, cijene, prodaju, a sve radi kvalitetnog zadovoljenja potrošačkih i uslužnih potreba (kod nas korisnika brodarskih i lučkih usluga). Marketing je sustav čiji su osnovni elementi, 4 funkcije marketinga:(1) Proizvod, (2) Promocija, (3) Prodaja (distribucija) i (4) Cijena.4.) ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA I MAR. INFORMACIJA?4.) Istraživanje tržišta i sve druge marketinške informacije imaju jedino svrhu da pružaju elemente za vođenje poslovanja. Ovakva istraživanja tržišta moraju obuhvatiti naročito ova pitanja: - Definiciju tržišta(marketinška istraživanja imaju svrhu da se utvrde stvarni obrisi sadašnjeg, mogućeg, ali i budućeg tržišta), - Analizu stanja i izgleda robnih tokova(područje je koje se nastavlja na djelatnost kojoj jezadatak da prouči tržište i s njom zajedno ulazi u sklop marketinškog istraživanja.), - Utvrđivanje korisnika usluga(proučavanje se odnosi na vlasnika roba koji se pojavljuju u lukama za ukrcaj ili iskrcaj tereta na ili sa brodova.).5.) PLANIRANJE, RAZVOJ, PRODAJA I DISTRIBUCIJA?5.) U planiranju budućeg razvoja prijevoznih usluga u brodarstvu i lukama treba računati da će sve složeniji uvjeti na tržištu zahtijevati od pomorskih poduzeća da svoje usluge neprekidno unapređuju, usavršavaju i razvijaju.Prodaja će kao sredstvo za prođu prijevoznih usluga u brodarstvu i lukamabiti najuspješnija i najdjelotvornija kada njihove djelatnosti budu upotpunjene sostalim djelatnostima marketinga. Prodaja pružanja usluga treba biti usvakom pogledu usklađena s istraživanjem tržišta, s planiranjem i razvojemprijevoznih usluga i ekonomske propagande.6.) MANADŽMENT? 6.) Poseban značaj riječ menadžment(vođenje, upravljanje, rukovođenje,gospodarenje) ima u pomorskom brodarstvu i lukama, gdje implicitno i tradicionalno stavlja u žarište upravljanje pomorskim poduzećima, kao cjelinom i njihovim funkcijama i organizacijskim dijelovima.7.) STRATEGIJA MANADŽMENTA?

7.) Svako poduzeće mora izabrati svoju strategiju, kojim se detaljno opisuje položaj poduzeća na tržištu, pravci kojima će poduzeće nastojati osigurati svoj rast i razvoj, instrumenti koji će se upotrebljavati u konkurentskoj borbi, sredstva s kojima će nastupiti na novim tržištima, način kako će oblikovati svoja sredstva, te prednosti koje će pokušati ishoditi i slabosti koje će nastojati prevladati.8.) ZADACI MANADŽMENTA U MOTIVIRANJU?8.) Upravljanje ljudskim potencijalima i unutar toga motiviranje ljudi za usmjeravanjenjihovih ukupnih stručnih, intelektualnih i kreativnih potencijala u smjeruostvarivanja ciljeva i povećanja njenih razvojnih potencijala postaje najvažniji zadatak modernog menadžmenta i temeljne pretpostavka uspješnosti suvremenihpoduzeća. Menadžment nije ništa drugo nego motiviranje ljudi. Kvalitetan motivacijski sustav mora osiguravati četiri tipa ponašanja: 1. - zadržati najkvalitetnije kadrove, 2. - osigurati kvalitetno izvršavanje zadataka, 3. - poticati kreativnost, i 4. - razviti zainteresiranost za razvoj poduzeća.9.) INDIVIDUALNO SVOJSTVO MENADŽMENTA?9.) Specifična individualna svojstva osobe bitne su pretpostavke za uspješno obavljanje menadžerskog poslovanja. Kvalitetni menadžeri danas postajunajvažniji resursi, ključna strategijska prednost i sposobnost poduzeća. Čimbenik menadžera su njegov profil, osobnost i stil ponašanja.10.) PODUZENTIČKI MENADŽMENT? 10.) Mnogi menadžeri mogu postati i poduzetnici, ako upravljaju poduzećem na isti onaj način kojim poduzetnici vode svoje tvrtke. Znači da će stvaralački pristup, poticanja novih prigoda i otvorenosti spram pomorskih tržišnih izazova, učiniti od menadžera poduzetnika, čak i onda kada je on samo plaćen da tuđim sredstvima vodi poslovanje tvrtke.11.) RAZLIKA MANAGMENT I PODUZETNIK?11.) Postoje shvaćanja koja strogo odvajaju poduzetništvo od menadžmenta, a objašnjenje je da vođenje poduzeća predstavlja jedan posao, a poduzetničko ulaganje drugi posao.12.) UPRAVLJAČKI IZVRŠNI MANAGMENT?12.) Strategijski menadžeri su osobe na najvišoj hijerarhijskoj razini u poduzećima. Pri tome strategijski menadžeri obavljaju jednu ili više funkcija. Prva je upravljačka, a druga izvršna ili menadžerska. Iako se ove dvije funkcije mogu promatrati odvojeno, u praksi se prožimaju, a njihova je pojedinačna kvaliteta presudna za uspjeh poslovanja. Prema hrvatskim propisima imamo Upravni i Nadzorni odbor. Upravni upravlja, ndzorni izvrsava.14.) DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI NADZORNOG ODBORA?14.) Temeljna dužnost odbora jest postavljanje ciljeva poduzeća, a uz to još stvaranje ljudskih, materijalnih i drugih uvjeta za njihovu realizaciju. Dužnosti i odgovornosti nadzornog odbora mogu se sagledati, kroz slijedeće sastavnice i zadatke; - definirati svrhu i ciljeve poduzeća, - odrediti strategiju i planove za postizanje ciljeva, - ustanoviti politiku poduzeća u provođenju planova, - postaviti glavnog izvršnog direktora i nadgledati njihov rad, i - biti pokretačka snaga u poduzeću.15.) MANDAT ČLANOVA NADZORNOG ODBORA?15.) Članovi Nadzornog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine. Početak trajanja mandata za svakog člana Nadzornog odbora računa se od dana izbora odnosno imenovanja.16.) NAČIN RADA NAD. ODBORA?16.) Nadzorni odbor djeluje donošenjem odluka na sjednicama. Sve češće na višim razinama brodarski poduzeća koji imaju udaljene organizacijske jedinice, sjednice se održavaju tzv. tele-konferencijske sjednice. Rad odbora općenito je reguliran zakonodavstvom zemlje i unutarnjim propisima same firme.17.) ODNOS NAD. ODBORA I UPRAVE?

17.) Nadzorni odbor i uprava dužni su potpuno surad ivati u najboljem interesu društva, te zajednički raspravljati o strateškim odrednicama poslovanja društva.Na sjednicama Nadzornog odbora obvezno sudjeluje Uprava.U okviru svojih poslova Nadzorni odbor je dužan kontrolirati rad Uprave, te osigurati kontinuitetrada Uprave.18.) DUZNOSTI I ODGOVORNOSTI UPRAVE U PODUZEĆU?18.) Glavna je dužnost uprave da vodi poslove poduzeća. Izvješće o svom radu uprava predaje nadzornom odboru( Izvješća o poslovnoj politici). Posebne su dužnosti uprave glede gubitaka, prezaduženja i nesposobnosti za plaćanje.19.) POSLOVNI (BUSSINES) PLAN?19.) Napori svakog poduzeća da osigura nove izvore financiranja za svoje poslovanje, počinju sa pripremom business ili poslovnog plana. Business plan poduzeća je od esencijalnog značaja za svako poduzeće, posebno onakojima predstoji proces nekakve rekonstrukcije. Glavni sadržaj svakog business plana su: - ciljevi, - strategija, - rezultati, i - osobe koje će to ostvariti.20.) FINANCIJSKI MEN?20.) Financije možemo definirati kao skup teorija, principa i tehnikakoje se bave pribavljanjem i menadžmentom novca poduzeća. Financijskimenadžment istražuje menadžment tvrtke, a bavi se stjecanjem, menadžmentom ifinanciranjem resursa poduzeća. Znači financijski menadžer je osoba čija uloga je važna kao menadžera jer sudjeluje u kreiranju poslovne strategije.21.) POSL. MENADM?21.) Pristup temeljen na poslovnom reinženjeringu ove i slične probleme bi sagledao iotklonio, jer bi se usmjerio na suštinu procesa i razloga zato se oni obnavljaju. Glavne značajke pomorskog tržišta koje danas bitno utječu na potrebe i org reinženjeringom, mogu se sažeti u tri usmjerenja: 1.- promjene postaju stalne,2.- korisnici usluga postaju stalni, i 3.- konkurencija se povećava.22.) POSLOVI 21 ST?22.) Ove uloge, vještine i kvalitete uspješnog menadžera daju sveukupni prikaz togakakav bi trebao biti menadžer 21. stoljeća: 1.- Uzor zaposlenicima 2.- Samosvjestan; 3.- Onaj koji uči; 4.- Uživa u promjeni; 5.- Vizionar; 6.- Puna svijest o trenutačnoj stvarnosti; 7.- Etika i vrijednost; 8.- Sustavno razmišljanje; 9.- Dobro komuniciranje; 10.- Pozitivno razmišljanje; 11.- Entuzijazam; 12.- Biti realan prema sebi.

23) MENADMENT U BRODARSTVU?23.)  Brodarstvo, morski brod je osnovno prijevozno sredstvo u morskom brodarstvu,kreće se morem na vlastiti pogon, a služi za prijevoz putnika i / ili tereta. Menadžment jest rukovođenje, upravljanje, gospodarenje, planiranje, nadzor,itd. Menadžment je znanstvena i istodobno poslovna disciplina, nasušna potreba u smislu načina razmišljanja, rada i ponašanja svih onih koji kreiraju gospodarski razvoj neke zemlje.24.) PODJELA U BRODARSTVU?24.) Podjjela na osnovu više kriterija. U svezi s predmetom prijevoza razlikuju se dvije osnovne vrste morskog brodarstva: putničko(podjela linijsko i turističko) i teretno(podjela: slobodno (trampersko) - bulkersko, te linijsko i tankersko brodarstvo). S obzirom na prostorno kretanje brodova imamo obalno i duge (oceansko) plovidbe.25.) SL, TANKERSKO I LINISJKO BROD? 25.) a)Slobodna-bulk plovidba: Brodovi slobodne plovidbenisu vezani za neki određeni smjer, nego lutaju svim morima svijeta prenoseći,čekajući, tražeći teret, oni nisu vezani ni za luku ni za vrijeme. Kod trampera je jeftinoća prijevoza važnija od brzine prijevoza. Specifičnosti: način eksploatacije brodova, djelovanje ponude i potražnje brodskog prostora, na visinu vozarine, vrste tereta i tipove brodova te

veličina i organizacija poduzeća slobodnoga brodarstva. Daljnja je karakteristika slobodnog brodarstva u tome da troškove ukrcaja i iskrcajatereta redovito ne snosi brodar već krcatelj odnosno primatelj tereta, klauzula FIO.b) Tankersko brodarstvo: Tankersko brodarstvo prijevozom tekućih tereta obavlja glavni dio industrijske proizvodnje i u posljednje vrijeme imalo je najveći razvoj. Njen razvoj je tekao u dva smjera, i to: - u smjeru porasta tonaže, i - u smjeru porasta veličine brodova. Tankeri su po svojoj karakterističnoj redovitosti slični linijskoj plovidbi. Karakteristika je tankerskog brodarstva i ta da prevozi vrlo ograničen broj vrsta tereta:  o sirovoj nafti, naftnim derivatima i tekućem plinu. Tipični tankeri se ističu veličinom između ostalih tipova brodova.c) Linijsko brodarstvo: Linijsko brodarstvo je brodarstvo koje stalno održava određene utvrđene linije. Troškovi linijskih prijevoza su daleko veći nego li oni kod slobodne ili tankerske plovidbe, jer se brodovi kreću nezavisno od količine tereta ili broja putnika na određenoj liniji. Razvila se nova vrta brodova u linijskoj plovidbi, a to su u prvom redu kontejneri, Ro-Ro, Lash brodovi, i dr. 26.) DEF POMORSKOG TRŽIŠTA?26.) Svjetsko pomorsko tržište može se definirati kao ukupnost svih brodara i korisnika prijevoznih usluga koji u određenom vremenu nude ili potražuju raspoložive brodske kapacitete radi ugovaranja prijevoza tereta morskim putem po vozarinama koje se formiraju djelovanjem ponude i potražnje te ostalih čimbenika.27.) TRŽIŠNI CIKLUSI? 28.) GOSPODARSKI CIKLUSI U BRODOGRADNJI?27,28) Trziste ciklusa predstavlja makroekonomsko promatranje konjukturnih procesa...trenuci kada brodar mora znati raspolagati sa kolicinom raspolozivog prostora, kada se brod daje u raspremu a kada se povlaci iz pomorskih djelatnosti. brodogradnja- koliko dugo traje narudzba za izgradnju broda i kada se oni naracuju. trziste novogradnji- novi, moderniji i sofisticiraniji brodovi31.) VOZARINE I CIJENE VOZARINA?31.) Vozarina je naknada brodaru (pomorskom prijevozniku) za učinjenu pomorskoprijevoznu uslugu. Drugim riječima, vozarina je cijena pomorsko prijevozne usluge. U pomorskom prijevozu vozarina se uvijek određuje u vezi sa strukturom pomorskog tržišta i određenim odnosima ponude i potražnje na tom tržištu. Vozarina kao tržišna cijena pomorsko prijevozne usluge ne formira se, dakle, samo na osnovi «čistih» kvantitativnih i kvalitativnih odnosa ponude (brodara, pomorsko prijevoznihkapaciteta) i potražnje (krcatelja, pomorske trgovine), nego i prema nekim drugimelementima koji te odnose donekle pretvaraju u složene.32.) POMORSKO ROBNI PRIJEVOZNICI?32.) Ukupna potražnja za brodskim prostorom definirana kao ukupni obujam prekomorske robne razmjene samo je opći pokazatelj, a njeno kretanje kroz određeno razdoblje pokazuje samo opći trend razvitka.33.) ORG FUNKCIJE I POSL. U MORSKOM BROD.?33.) Morsko brodarstvo možemo definirati kao gospodarsku djelatnost koja organizirano obavlja prijevoz robe/tereta i ljudi brodovima po moru Organizacija brodova smatra se važnim elementom organizacijske strukture brodara,iako su brodovi kao osnovna sredstva za rad u brodarstvu bili dugo vremenaorganizacijski u drugom planu. Organizacija kao proces u poduzećima morskog brodarstva jest neprestano usklađivanje odnosa i veza između svih elemenata pomorsko prijevoznog procesa.34.) 6 FUNKCIJA?34.) 1. - razvojnu funkciju(razvila se iz nabavne funkcije, osnovni čimbenici u razvoju su vrlo složeni pa je teško predvidjeti njihovo djelovanje u daljnjoj budućnosti),

2. - kadrovsku funkciju(Poseban zadatak kadrovske funkcije jest osiguranjedovoljnog broja stručnih i osposobljenih djelatnika za sve poslove i zadatkepomorsko prijevoznog procesa brodara),3. - nabavnu funkciju( nabava sredstva za rad i predmet rada),4. - prodajna funkcija( to je prodaja brodskog kapaciteta odnosno prijevoza, Prodajna funkcija brodara daje karakteristično obilježje njegova poslovanja, jer je tafunkcija zajedno s pomorsko prijevoznom funkcijom najuže povezana tehnološkim,organizacijskim i ekonomskim posebnostima pomorskih prijevoza i njihova značenjau nacionalnom i svjetskom gospodarstvu),5. - pomorsko-prijevozna funkcija( obuhvaća sve aktivnosti koje su povezane sa prijevozom u užem smislu, Posebni zadatak pomorsko prijevozne funkcije je prijevoz ljudi ili roba od luke ukrcaja do luke iskrcaja) i6. - financijsko-računovodstvena funkcija( ova funkcija nabavlja novac za odvijanje posla, Kontrola čitavog procesa u novčanom obliku je prijeko potrebna za kontinuirano odvijanje procesa) 2. KOLOKVIJ 1.) MENADŽMENT PRODAJNE FUNKCIJE U BRODARSKOM PODUZEĆU LINIJSKOG BRODARA1.) Prodajom putničkih mjesta rukovodi menadžer-direktor ili šef prodajnog odjeljenja. On odg. izvršnom potpredsjedniku društva. Menadžer ili direktor prodajnog odjela je odgovoran za suradnju s kopnenim i zračnim prijevoznicima koji imaju veze sa njima. Menadžer ili direktor organizacijske jedinice koja u svom sastavu ima odjele i duge organizacijske jedinice, rukovodi svim poslovima. Linijski brodar može djelovati samostalno, ili u suradnji s konferencijom(djelomična ili potpuna).2.) ORGANIZACIJA LINIJSKOG BRODARSKOG PODUZEĆA2.) Organizacijske jedinice linijskog brodarskog poduzeća mogu biti na razini sektora ili odjela, a oni su: Opći sektor(koordinira rad drugih sektora),- Komercijalni sektor(glavni mu je zadatak zapošljavanje brodova),- Tehnički sektor(tehničkog sektora za rad cjelokupnog porivnog sustava uključujući pomoćne strojeve, održavanje trupa broda),- Financijsko-računovodstveni sektor(upravlja s financijskim sredstvima brodarskog poduzeća),- Sektor za rad s konferencijama(Uglavnom se radi o poslovima članstva, tarifnih sporazuma, raspodjele tereta na određenoj liniji...),- Razvojni sektor(samo u većim tvrtkama njegovi se poslovi mogu dodjeljivati organizacijskimjedinicama niže razine, drugim sektorima), i- Kadrovski sektor(obavlja sve poslove u svezi sa svim zaposlenicima).3.) MENADŽMENT PRODAJNE FUNKCIJE U BRODARSKOM PODUZEĆU SLOBODNOG-BULKERSKOG BRODARA3.) Slobodnog brodara povezani su u organizacijsku jedinicu koja nosi naziv chartering. Rukovoditelj charteringa mora biti svakodnevno informiran o uvjetima na tržištu slobodnog prostora. Chartering se dijeli:- prodaja brodskog prostora,- obračun vozarina, i - obračun brokera, i eventualno agenata. U chartering odjelu najvažniji poslovi su poslovi prodaje brodskog prostora. Pomorski brokeri Oni svojim klijentima osiguravaju brze i stručne informacije o stanju na tržištu.4.) ORGANIZACIJA SLOBODNOG-BULKERSKOG BRODARSKOG PODUZEĆA4.) U slobodnom brodarstvu uglavnom su relativno mala poduzeća. Što je manji org je jednostavnia. Djelatnici u tramperskom i bulkerskom poduzeću posebice na ključnim mjestima, u prosijeku su većeg stupnja osposobljenosti nego li oni u linijskom brodarstvu. Komercijalni sektor, odnosno odjel charteringa znatno je razvijeniji od onog u linijskom

poduzeću. U tramperskom i bulkerskom se poduzeću veliko značenje daje poslovima charteringa i poslovima tehničkog sektora.5.) MENADŽMENT PRODAJNE FUNKCIJE U BRODARSKOM PODUZEĆU TANKERSKOG BRODARA5.) Menadžer prodaje se razlikuje po tipu zavisnog i nezavisnog tankerskog brodara. Kod nezavisnih tankerskih poduzeća koji svoje brodove zapošljavaju na spot tržištu, gdje menadžer prodaje brodski prostor(svako novo putovanje ugovara i nova cijena vozarine).6.) ORGANIZACIJA TANKERSKOG BRODARSKOG PODUZEĆA6.) U tankerskim kompanijama daje veliko značenje operativnim poslovima zapošljavanja brodara. Tankerske se brodarstvo dva tipa: tip kompanija čiji su brodovi i njih zapošljavaju naftne kompanije, i drugo je tip nezavisnih tankerskih poduzeća. Organizacija: Ako se radi o brodaru koji radi na otvorenom tržištu najvažniji je chartering odjel. Ukoliko se radi o nezavisnom tankerskom poduzeću operativni poslovi se svode uglavnom na tehničko operativne poslove, što znači i jednostavniju organizacijsku strukturu.7.) TRADICIONALNI I SUVREMENIJI OBLICI ORGANIZIRANJA BRODARSKIH PODUZEĆA7.) Jedan od osnovnih ciljeva u uspostavljanju organizacije jest i uspostava sustava koji omogućuje brzo protjecanje informacija, odluka, obavijesti i preporuka itd. između njenih pojedinih dijelova. Dva tipa organizacije: centralizirani i decantralizirani. Kod centraliziranog tipa nalozi i preporuke idu od centra prema izvršiteljima, a nadzor i kontrola izvršenja osigurani su povratnom vezom. Decentralizirani tip organizacije predviđa veća prava glede donošenja odluka, ali i preuzimanje odgovornosti za poslovni rezultat. Rukovoditelji na nižim razinama i izvršitelji, nadzor i kontrolu izvršenja naloga dobrim dijelom obavljaju sami. Naime, preporuke i informacije dolaze iz centra, a povratno centar dobiva informaciju o tome što se odlučilo i poduzelo. Oba tipa organizacije zahtijevaju komuniciranje između organizacijskih jedinica. Od 1960-ih godina bilježe se velike promjene u org, aliima i onih koji imaju org iz 1930-ih.8.) TRADICIONALNA ORGANIZACIJA8.) Tradicionalni tip organizacije brodara,iz 1930-ih godina razvijala se iz doba propasti jedrenjaka. Osnovne promjene koje su se odigrale u organizaciji brodara kao posljedica uvođenja parnih strojeva i zahtjeva za većim tehničkim znanjem, zatim boljih i većih mogućnosti komuniciranja, rezultirale su uspostavljanjem tradicionalnog tipa organizacije brodara. U odnosu na organizaciju brodara iz doba jedrenjaka primjećuju se sljedeće promjene: odvojeni tehnički inspektorat, uvođenje inspektora opće službe koji je imao prvenstveno zadaću opskrbljivanja brodova s hranom, priznanje značenja računovodstvu i poslovima osiguranja, razvijanje prodajne funkcije na kopnu. U tom vremenu većina komunikacija usmjeravala preko vijeća direktora. Danas, još se neki brodari organiziraju na sličan način. Možda više nemaju odjel opskrbe, delegirajući zapovjedniku svu odgovornost za nabavke. Slično tome moguće je uraditi i za manje popravke ovlašćujući u tom smislu zapovjednika broda i upravitelja stroja.... Ovaj tip organizacije još uvijek može zadovoljiti brodare koji nemaju sofisticirane brodove. Ovakva poduzeća ne bi smjela imati veliki broj ljudi u upravi, niti veliku i usporenu organizaciju. Organizacija se može općenito ocijeniti kao centralizirana.9.) FUNKCIJSKI ORIJENTIRANA ORGANIZACIJA9.) Organizacije funkcija starijih brodarskih poduzeća povećaju po veličini i složenosti organizacijskih jedinica. Nove tehnologije, promjene u odredbama glede gradnje, povećana sigurnost sve je to uvjetovalo povećanje br. zaposlenih u upravi, a oni moraju voditi obvezu informiranja i izobrazbe posade na brodovima. Isto tako, zadaci koji se obavljaju na brodovima, zahtijevali su također veći broj ljudi koji bi radili na tim poslovima. Problem ovakvog tipa organizacije je u organizacijskim jedinicama (sektori, odjeli, službe) strogo

funkcijskih značajki koje su organizacijskoj strukturi dale čvrstoću. Sustav komuniciranja, postupno je nestajao, pa su pojedini sektori, izravno komunicirali s brodovima. Tamo gdje su uspostavljeni novi sustavi rada, dolazi do  timskog rada. Mnogi su brodari postavili koordinatora jer nije bilo predviđeno da bilo tko koordinira razne funkcije koje imaju veze s brodovima. Iako je ovakva organizacija krenila pravim putem, funkcijski orijentirane organizacijske jedinice ostale su kakve su i bile.10.) MATRIČNA ORGANIZACIJA 10.) Matrična organizacija ima karakter dvojnosti u smislu upravljanja i odgovornosti zapostizavanje rezultata, jer se oslanja na linijski i funkcijski sustav rukovođenja. U žižitakve organizacije je proizvod. Ovaj sustav je zahtijevao znatnu suradnju i održavanje stalne veze između menadžera flote i menadžera funkcija. troškovi koji nisu predviđeni proračunom, morali su se između njih najprije dogovoriti, a obrazloženje nastalih razlika dati zajedničkomnadležnom rukovoditelju. Ovaj je tip organizacije ima dva problema: previše brodovva da bi se moglo znati sve o njima, te drugi je menadžera flote niej ima dovoljne ovlasti.11.) ORGANIZACIJA SKUPINE BRODOVA11.) Menadžer skupine brodova sve poslove obavlja sam, a u dijelu administrativnih poslova ima i pomoć tajništva. Po pitanjima posade, tehničkih poslova i poslova opskrbemenadžer skupine brodova traži od odjela odgovornih za realizaciju zadataka tih funkcija. U njegovom stožeru se dodaje i tehnički stručnjak. Pojavila se težnja spajanja odjela koji se bavi posadom s odjelom opskrbljivanje brodova potrošnim materijalom, dijelovima, u jednu jedinicu koji ce davati podrške cijeloj floti brodara.12.) ORGANIZIRANJE BRODARSKOG PODUZEĆA PO NAČELIMA SIMULIRANE DECENTRALIZACIJE12.) Istraživanja su pokazala da je posadu moguće više i bolje iskoristiti, posebice stariji časnički kadar i to na način da se prenesu na njih veće ovlasti. Dakako, do potpune decentralizacije ne može doći ponajprije iz razloga što se zaposlenje s broda ne može ni tražiti, ni odlučivati o najboljem zapošljavanju broda, kao ni ugovarati veće tehničke radove i nabavke, s obzirom na činjenicu da su ipak na brodu, što znači da su na neki način izolirani od okruženja. Inače radi se o sustavu koji se razvija na dulji rok i sustavu koji zahtijeva relativno visoko obrazovano i stručno osposobljene pomorce i druge zaposlenike u brodarskom poduzeću.13.) TRADICIONALNI I SUVREMENIJI OBLICI ORGANIZIRANJA NA BRODOVIMA I UPRAVLJANJE S BRODOVA13.) Prema tradicionalnoj podjeli posada: sluzba s palube, služba stroja i opća služba. Zapovjednik je dužan stalno nadzirati vođenje navigacije, te je za sve i odgovoran. Brodar mora tijesno surađivati sa zapovjednikom. U službi palube obično rade još dva časnika palube. U službi palube, ovisno o tipu i veličini broda, odnosno stupnja automatizacije, obično rade još dva časnika palube. Prije je bio i radio časnik. U normalnim uvjetima plovidbe za navigaciju je odgovoran časnik u straži, a kad je rizično onda zapovjednik. Poslovima održavanja rukovodi prvi časnik palube. Poslovi primanja tereta u luci obavlja se pod kontrolom prvog časnika. Brodareva obveza je predati teret u luci iskrcaja onakav kakav je bio kod ukrcaja, odnosno kako je u teretnici opisan. Služba stroja obavlja poslove redovitog održavanja porivnog sustava i drugih strojnih uređaja i sve popravke koje mogu sami obaviti. Pojavom parobroda zapovjednik je više ne upravlja sustavom za kretanje broda, te je tada na čelo službe stroja došao upravitelj stroja. Novi način rada razvio se iz tipa sustava podjele na tri službe i uz primjenu rješenja koja je nudio sustav rada posade za opće potrebe. U sustavu rada posade za opće potrebe pomorci obavljaju poslove svih službi slično kao i kod IDF sustava, a časnici su striktno podijeljeni po službama, što dobrim dijelom vrijedi i za tzv. poluspecijaliste. Zapovjednik: zadaci glede sigurnosti i zadaci glede uspješnosti poslovanja. Sigurnost na prvom mjestu.

14.) NEKA OD SUVREMENIJIH SREDSTAVA UPRAVLJANJA S BRODOVIMA14.) Primjenom automatizacije smanjujese broj članova posade, povećava stupanj sposobnosti broda za plovidbu i upravljanja sigurnošću, a znatno se povećava ekonomičnost iskorištavanja broda. Glavni element automatizacije su računala. Prijevozna funkcija teretnog broda: navigacija, ukrcaj / iskrcaj tereta, prolaz kanalima, prilaz lukama i pristajanje uz vezove, odnosno sidrenje na mjesta gdje će obavijati ukrcaj / iskrcaj tereta ili dopunu goriva, čekanje tereta.15.) ORGANIZIRANJE I PRAĆENJE INVENTARA I ODRŽAVANJA BRODA15.) Sustav za organiziranje i praćenje brodskih inventara i održavanja broda. On je sastavni dio sustava za upravljanje s brodovima. Uvođenje integriranog sustava praćenja rada, inventara i održavanja omogućava većupouzdanost u obavljanju poslova održavanja i pojednostavljuje postupke. Kontrolom troškova se eliminira mogućnost prekomjernog nabavljanja. Kompjutorizirani sustav za praćenje inventara i održavanje broda F!eetWORKSsložen je integrirani sustav: sustav upravljanja cjelokupnom opremom i uređajima, sustav upravljanja inventarom, oprema i uređaji, sustav naručivanja i zaprimanja opreme, uređaja.16.)PRIJENOS PORUKA I PODATAKA NA POTEZU BROD-KOPNO I KOPNO-BROD16.) Koristimo sustavei elektroničke pošte. Suvremeniji sustavi koriste satelitske veze, to se vrijeme uporabe tih veza skraćuje na minimum jer je vrlo skupo,  i veze mobilne telefonije. MTA inače uobičajeno nazvan "hub", čini prijenos poruka s broda na kopno i s kopna na brod vrlo jednostavnim. Komunikacijski sustavi mogu raditi kao privatni sustavi, gdje brodarska poduzeća imaju svoj sustav za prijenos poruka. Te javni sustavi za prijenos poruka s kojim upravljaju i koje održavaju tvrtke koje prodaju ili iznajmljuju komunikacijsku opremu i programe(Marinet System).17.) GLAVNE POSTAVKE I PREPORUKE GLEDE ORGANIZIRANJA UPRAVLJANJA S BRODOVIMA17.) TO su: u suštini, čimbenici utjecaja na stvaranje organizacije upravljanja s brodovima jednaki su onima u svim drugim djelatnostima, ciljevi su isti kao i oni kod svih drugih poslovnih aktivnosti, funkcije su u osnovi jednake, iako se ponekad drukčije nazivaju, osnovne funkcije upravljanja moraju biti pokrivene ljudima iz poduzeća ili izvana. Također je nekorisno imati visoko obrazovane i stručno osposobljene pomorce, a ne koristiti ih stvarno koliko bi to potencijalno bilo moguće.18.) DJELATNOST UPRAVLJANJA S BRODOVIMA18.) Mnogi se brodari odlučuju da na njih prenose svoje funkcije. Moguće su razne varijante takvih ugovornih odnosa, od potpunog prijenosa funkcija pa do prijenosa samo neke ili nekih funkcija. Ima mnogo definicija vezanih za ovu temu, a jedna od njih je upravljanje s brodovima je ugovorno i profesionalno davanje svih usluga na brodovima, zajedno s nadzorom s kopna, što mijenja definiciju golog broda u zakupu u definiciju broda u najmu, a te usluge daje poduzeće za upravljanje s brodovima, subjekt koji je obično odvojen od brodovlasnika. Zbog kompliciranosti brodarstva nije iznenađujuće da su brodovlasnici poželjeli svoje poslove ili dio njih povjeriti specijalistima.19.) BRODSKI MENADŽMENT19.) Opći zadatak menadžmenta je osiguranje odgovarajućih inputa i provođenje njihovetransformacije u odgovarajuće outpute, sve to u uvjetima zadane eksterne okoline.Tradicionalno, brodski menadžment je ograničen na slijedeće zadatke: traženje posade, osiguranje, nabava, popravci i održavanje, dokovanje i s tim vezana područja Slijedeći čimbenici važni za učinkovitu strategiju brodskog menadžmenta i s tim povezanu taktiku su:Starost i vrsta broda, Djelatnost u kojoj brodovi manevriraju i stupanj tehnološkog razvoja tonaže,Zastava registracije, Sigurnost, Profesionalni brodski menadžment

20.)MENADŽMENT NA BRODU20.)Glavna prepreka za vođenje menadžmenta na brodu za neke kompanije sastoji se u tome što bi u tom slučaju morale revidirati postojeće radne ugovore, a danas mnogi brodovi posluju na bazi izmjene posade Svaki brod ima menadžerski tim koji je odgovoran za upravljanje broda unutar svoje definirane nadležnosti Organizacija na kopnu ima brojne profitne centre pored toga ima servisne odjele, kao što su odjel za nabavu, odjel za financije, odjel nautičkih savjetnika i osoblje.21.) PROFESIONALNI BRODSKI MENADŽMENT21.) Danas je konkurencija u brodskom menadžmentu veoma intenzivna. Intenzitetkonkurencije može se ocijeniti promatranjem odrednica konkurentskog ponašanja.Priznati stručnjaci i poznavaoci pomorskog menadžmenta upozoravaju da se brojkompanija za profesionalni brodski menadžment u razdoblju između 1990 i 2005.godine, povećao s 226 na 814, te je i dalje u porastu. Ovaj izuzetan rast jasan jepokazatelj intenziteta rivalstva u sektoru brodskog menadžmenta. Brodski menadžment je otvoreno tržište koje nije dominantno s jednom ili nekoliko tvrtki, već je koegzistencija mnogih velikih, srednjih i malih kompanija.22.)MEĐUNARODNO UDRUŽENJE BRODSKIH MENADŽERA – ISMA22.)Danas je pak ISM kod standarda brodskog menadžmenta priznat kao najsveobuhvatniji skup pravila za brodarstvo u svijetu. Pozadinski cilj osnivanja ISMA-esastojao se u tome da se postigne sigurnija, ekološki svjesnija, pouzdanija i boljekontrolirana industrija pomorskog menadžmenta. ISMA predstavlja pomorski menadžment diljem svijeta, koji kontroliraju flotu od više od desetak tisuća brodova u sveobuhvatnom menadžmentu23.)SHIPMAN – STANDARDNI TIPIZIRANI UGOVOR ZA UPRAVLJANJE BRODOM23.)Važnost SHIPMANA kao standardnog ugovora za treću stranu ne smije bitipodcijenjena.  Glavni zadatak osnivačke skupštine u vrijeme razvijanja SHIPMANA bio je, da pripremi dokument koji će omogućiti jasne propise koji će omogućiti ujednačenostizmeđu prava i obveza brodovlasnika i upravitelja, reducirajući rizik neslaganja iomogućavanje lakše interpretacije ugovora. U cilju pravnog reguliranja menadžmenta u brodarstvu, menadžeri, brodari i drugi članovi unutar BIMCO-a još prije osnivanja ISMA-e, 1988. godine, su izradili tipski ugovor SHIPMAN-Standard Ship Management Agreement koji na 1. stranici u odijelcima (boxes) razlikuje 10 različitih vidova menadžmenta u brodarstvu: 1.- Popuna posadom,2.- Tehnički menadžer,3.- Osiguranje,4.- Menadžment vozarina,5.- Računovodstvo,6.- Chartering,7.- Prodaja i kupnja broda,8.- Opskrba potrepštinama,9.- Opskrba gorivom, i10.- Izvođenje putovanja. 24.)BIMCO UGOVOR CREWMAN A24.)U BIMCO CREWMAN ugovoru, u svrhu uštede prostora, slijedeći izrazi imajuznačenje koje im je dolje navedeno: “Brodovlasnici“, Menadžeri za upravljanje brodskom posadom, Brod, Posada, Povezane osobe“,Obveze menadžera, menadžeri se obvezuju preuzeti najbolje nastojanje u pružanjuusluga upravljanja brodskom posadom, kako je specificirano ovim ugovorom brodovlasniku u skladu s pažnjom urednog menadžera, te štititi i promicati interese brodovlasnika u svim poslovima kako to nalažu odrednice ovoga ugovora Obveze brodovlasnika, brodovlasnik je obvezan platiti sveukupne obveze menadžerima na vrijeme i točno u skladu s odrednicama ugovora.Osigurati da su zahtjevi zakona državne pripadnosti broda zadovoljeni kao takvi, ili takve pravne osobe kao što to može biti propisano istim, te da su isti prepoznati od stranemenadžera kao kompanije Odgovornosti brodovlasnika i menadžera, viša sila ( Force Majeure), niti ćebrodovlasnik, niti menadžeri biti pod bilo kojom odgovornošću za neispunjene bilo

kojih svojih obveza koje proizlaze iz ovog ugovora iz razloga bilo koje prirode ilibilo čega izvan njihove razborite kontrole. 3. KOLOKVIJ 1.)Morske luke1.) Luke predstavljaju golemu ekonomsku snagu, imaju važnu ulogu u svjetskoj inacionalnoj privredi i međunarodnoj robnoj razmjeni. Osnovni zadatak i svrha postojanja luka jest povezivanje kopnenog i pomorskog prometa, a na to se nadovezuju mnogobrojne djelatnosti koje se obavljaju u lukama. Djelatnost luke seže duboko u pozadinu svake države, tako da događanja u luci imaju snažan odraz na privredu cijele države, pa i druRazvijene pomorske zemlje koje pridaju pozornost svojoj pomorskoj privredi i orijentaciji, ulažu posebne napore, u razvoj svojih luka i svoga lučkog sustava.gih država.2.) Uloga i značenje luke u gospodarskom sustavu2.) Svjetska podjela rada, a u sklopu prometnog procesa svoju ulogu i značenje iskazuju kroz to što su: * središta koordinacije prometnih grana koje se u njima sastaju, * robno-prometna središta preko kojih se obavlja transfer tereta između prometnih grana i unutar luka i regiona, * "amortizeri" za neutralizaciju neravnomjernosti u prevoženju pojedinim prometnim granama i u distribuciji roba i prometa na tržištu. Lučki sustav određene zemlje tek je podsustav u ukupnom gospodarstvu zemlje koje je niz podsustava međusobno povezanih vertikalnim i horizontalnim spregama.3.) Definicija luke3.) Luka je mjesto gdje se sijeku morski prometni putovi s kopnenim i unutrašnjim vodenim i zračnim putovima, radi ukrcaja na brodove, robe i putnika s kopnenih i zrakoplovnih prijevoznih sredstava, radi iskrcaja putnika s brodova na kopnena i zračna vozila, ili radi prekrcaja s morskih brodova na brodove unutrašnje plovidbe i obratno, neposredno ili posredno preko skladišta, slagališta, smjestišta, silosa, hladnjača ili drugih uređaja. Radna grupa za luke EU-a daje širu definiciju luke koja glasi: "Luka je... prostor vode i kopna s građevinama i opremom, s ciljem da ponajprije obavlja prihvat brodova, njihov ukrcaj i iskrcaj, slaganje robe, prihvat i otpremu te robe kopnenim transportom, a također može uključiti i poslovne aktivnosti vezane za pomorski promet"4.) Podjela luka4.) Jedna od često navođenih podjela teoretske prirode diferencira luke prema više različitih kriterija (sličnu podjelu daje i Pomorska enciklopedija), a dijeli ih: prema veličini i funkciji u robnoj razmjeni: lokalne, regionalne, nacionalne, međunarodne i svjetske luke prema vrsti prometa: uvozne, izvozne, razvozne i tranzitne luke, ovisno o kategoriji prometa koja u njima prevladava prema vrst tereta: opće univerzalne za generalni teret i posebne specijalizirane za pojedine vrste masovnih tereta prema vrsti kojoj služe: putničke, teretne, mješovite, ribarske, turističke, trgovačke,  industrijske luke prema značenju u privredi određene zemlje: glavne i sporedne prema namjeni: opće, trgovačke, ratne i sportske5.)Lučko nazivlje5.) Lučko područje, je područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih akvatorija i kopnenih prostora. Luka, označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima. Lučka infrastruktura, obuhvaća: operativne obale i druge lučke i zemljišne površine, lukobrane i druge objekte infrastrukture Lučka suprastruktura, obuhvaća: građevine i postrojenja izgrađena na lučkom području (upravne zgrade, skladišta, silose, hangare, rezervoare, pretovarne mostove6.)Suvremeni razvoj luka od početka industrijske revolucije do danas6.)Prekomorski promet, koji je još do kraja 18. stoljeća bio uglavnom ograničen na male količine vrijednih dobara, ubrzano mijenja svoju strukturu. Usporedno se povećava i pritisak

na luke, potrebno je bolje zaštititi lučke akvatorije, produljiti operativne obale i ubrzati rukovanje teretom. U lučkom prekrcaju prvi se put uvodi mehanizacija. Zauzimanje Gibraltara, Malte, izgradnja luka Colombo, Singapore, Hong Kong te mnogih drugih luka na strateškim položajima i svjetskim prometnim putovima, Otvaranje Sueskog kanala 1869. godine izmijenilo je mnoge do tada tradicionalne pomorske putove i robne tokove pa se značajno odrazilo i na razvoj mnogih luka7.) Luke i brodarstvo u procesu globalizacije7.) S gledište luka, brodarstva i svih sudionika, implementacija procesa globalizacije iliberalizacije u pomorskom prometu proizlazi iz dva čimbenika: Implementacija globalizacije i liberalizacije u sustavu brodarstva dovodi do razvoja luka (nova tehnologija prekrcaja, specijalizacija i sl.), Globalizacijski procesi usko su povezani sa specijalizacijom luka za određene vrste tereta i tehnologije prekrcaja i prijevoza (kao što su npr. multimodalni transport, kontejnerizacija, feeder-servis, prijevoz "od vrata do vrata", kombinirani transport i sl.). Geografska globalizacija podrazumijeva promjene u redoslijedu glavnih svjetskih morskih luka, uzrokovane novim kretanjem robnih tokova. Globalizacija i liberalizacija u sustavu brodarstva odnose se na prilagođavanje i prestrukturiranje luka vezano uz promjene u brodarstvu koje su izazvane tim procesima, jedan je od takvih primjera uvođenje feeder-servisa u kontejnerskom prometu.8.) Luka Rotterdam8.) velik broj specijaliziranih skladišta, silosa, cisterni za naftu i ulja i u svijetu najboljehladnjače. Ukratko Rotterdam ima za sve vrste tereta najsofisticiranije uređaje za manipulaciju istim. U luci je smješten velik broj industrijskih poduzeća koja su smještena u pomno planiranim industrijskim zonama luke. Luka je duga oko 40km i proteže se tokom rijeke Maas. Luka zapošljava 315.000 djelatnika, i godišnje manipulira s 370 milijuna tona raznog tereta. Luka Rotterdam je za razliku od hrvatskih luka iskoristila sve svoje potencijale.9.) Relevantni čimbenici za ulogu i razvoj luke9.) Mnogobrojni čimbenici koji su relevantni za ulogu i razvoj luke ili lučkog sustava,mogu se sistematizirati na sljedeći način: 1. prirodno-geografski položaj luke, 2. prirodne karakteristike luke, . 3. tehnička pogodnost luke, 4. organizacija poslovanja, 5. carinski režim luke, 6. tarife i tarifna politika, 7. ekonomska snaga zaleđa luke, 8. razvijenost kopnenih, pomorskih i zračnih veza, te unutrašnjih plovnih putova, 9. uloga države u razvoju neke luke t mjere lučke politike, i 10. politički odnosi.10.) Prirodno-geografski položaj luke10.) Prirodno-geografski položaj luke jedan je od odlučujućih čimbenika za nastajanje neke luke, determinira čitav niz elemenata bitnih za razvoj i djelovanje luke, a to su: • položaj luke prema glavnim pravcima svjetskog prometa, • položaj luke prema unutrašnjim plovnim putovima, • topografski uvjeti lučkog zaleđa, i• ekonomski uvjeti lučkog zaleđa. Luke su se i u prošlosti gradile, a i danas se grade, na pravcima velikih robnih tokova. Međutim, zbog razvoja društvenih i prirodnih odnosa i gospodarskih promjena te globalizacijskih procesa, kretanje se robnih tokova mijenja. To se pozitivno ili negativno odražava na pojedine luke.11.) Prirodne pogodnosti luke11.) Prirodne pogodnosti luke ocrtavaju se u dubini i prostornosti lučkog akvatorija, pogodnosti i prostornosti kopnenog dijela luke, zaštićenosti luke od vjetra, valova, morskih struja i mijena, te u klimatskim prilikama. U današnjim uvjetima razvoja luke, posebno važne prirodne pogodnosti jesu dubina mora uz obalu i prostornost kopna u lučkom području. Vezano uz ocjenjivanje dubine mora uz obalu, u povijesnom razvoju luke došlo je do bitnih promjena. Nekada su se luke koje su imale duboke obale smatrale nepovoljnima zbog skupe izgradnja obale i teškoga sidrenje, dok su plitke luke bile pozitivno ocjenjivane zbog lake i jeftine izgradnje obala i plitkih sidrišta, a i za najveće brodove ondašnjeg vremena (početkom

prošlog stoljeća najveći brodovi su bili 8-12.000 tona nosivosti, gaza 8-10 m) bite su dovoljno duboke12.) Tehničke pogodnost luke12.) Svjetske luke su se u drugoj polovici 20 stoljeća našle u središtu velikih promjena u tehnologiji prometa, jedne s mora, druge s kopna, od kojih je svaka imala tendenciju da tradicionalnu luku, onakvu kakvu se do sada poznavalo, učine nepogodnom, a njezinu dotadašnju funkciju radikalno izmijene. Modernizaciji i investiranju u lučke uređaje, a u skladu sa suvremenim tendencijama razvoja prometa, moralo se prilaziti pravodobno i smišljeno i to, s jedne strane, zbog toga što ulaganja u izgradnju lučkih objekata angažiraju velika financijska sredstva,13.) Organizacija rada u luci13.) Organizacija rada u luci umnogome utječe na brzinu i kvalitetu lučke usluge, te na troškove i ekonomičnost poslovanja. Valjanost organizacije u luci ogleda se u proizvodnosti rada, politici cijena, obradi pročelja i gravitacijskog područja luke te u vođenju kadrovske i poslovne politike luka. Mnoge okolnosti karakteriziraju organizaciju poslovanja lučkog poduzeća, koja se znatno razlikuje od organizacije rada u industrijskome proizvodnom poduzeću. Lučko je poduzeće uslužno poduzeće koje obavlja lučko-prekrcajne manipulacije i druge poslove s tim u svezi14.) Carinski režim luke14.) Carinski režim u lukama može biti redovan, tj. u lukama vrijedi carinski režimmatične države, ili mogu postojati određene pogodnosti tako da se ili cijelome lučkom gradu ili određenim lučkim zonama priznaje carinska eksteritorijalnost, što robama u takvim lukama daje posebne prednosti. Što je carinski sustav liberalniji, mogućnosti razvoja neke luke su veće. Davanje lukama određenih carinskih povlastica najpogodniji je oblik za uspješan razvoj trgovačke i industrijske funkcije luka, tj, funkcija koje se prirodno nadovezuju i nadograđuju na prometnu funkciju.15.) Tarife i tarifna politika15.) Uz brzinu prijevoza, cijena prijevoza odlučujući je čimbenik u izboru transportneusluge i destinacije robe. Tendencija je da lučke naknade budu što niže, jer što je luka jeftinija, to je privlačnija za korisnika. Pri zaračunavanju cijene prijevozne uslugeopćenito, pa i cijene lučke usluge, potrebno je uvažavati tzv. minimaksno načelo prema kojemu korisnik usluge teži k minimalnim troškovima, a davalac usluge k maksimalnoj dobiti. To se načelo u prvome redu regulira adekvatnim tarifama i mjerama tarifne politike. U lukama se zbog privlačenja prometa i pridobivanja povjerenja određenih komitenata često primjenjuju degresivne i preferencijalne tarife koje se obično uključuju u ugovore kao reflaksije, tj. tajne klauzule kao određene bonifikacije uplaćenih tarifa, a računaju se progresivno (što je veći promet, odobravaju se veće reflaksije).16.) Lučki kapaciteti16.) U složenome prometnom lancu, važno mjesto zauzimaju djelatnosti u kojima se obavlja transfer tereta pri promjeni prijevoznih sredstava, a to su prije svega luke. Da bi zadovoljila svoju osnovnu funkciju(optimalni kontinuitet i dinamiku prometnih tokova), luka mora raspolagati adekvatnim kapacitetima. Makrosustav vrši na luku elastičan pritisak, a luka je po svojoj unutrašnjoj strukturi kruta i neelastična. Sveukupni lučki kapaciteti koji aktivno, ili pasivno sudjeluju u proizvodnji lučke usluge su: • lučku infrastrukturu, • lučku suprastrukturu, i • lučke uređaje i plovne objekte.17.) Lučka infrastruktura17.) Lučka infrastruktura je skup stabilnih objekata i uređaja koji služe za organiziranje i obavljanje lučke djelatnosti. Lučki infrastrukturni objekti imaju posebna obilježja koja bitno utječu na proizvodni sustav luke. To su: Javna funkcija lučkog objekta, Velika zastupljenost infrastrukture u osnovnim sredstvima luke sa oko 75%, Infrastruktura luke kapitalno je

intenzivna i ulaganja su u nju nedjeljiva, Dug vijek i sazrijevanje lučke infrastrukture, Lučki infrastrukturni kapaciteti imaju pasivnu ulogu u proizvodnji lučke usluge. Lučko poduzeće ne može i ne treba iz vlastitih sredstava graditi infrastrukturne objekte, nego se traži vanjske ulagace. Lučka infrastruktura su objekti u luci koji služe javnom prometu, koji su duga vijeka, pri čijoj je izgradnji nužno dugoročno planiranje budućih potreba, a za čiju realizaciju nema neposredna interesa kapitala.18.) Lučki akvatorij18.) Lučki akvatorij je cjelokupna vodena površina kojom upravlja luka. To je dio mora, ali da bi zadovoljavao potrebe same luke mora imati određene karakteristike: • relativno mirnu površinu, • dovoljnu dubinu mora, i • dovoljno veliku površinu koja omogućuje manevriranje brodovima. Glavna posljedica povećanja veličine brodova ogleda se u zahtjevu za povećanjem dubine lučkog akvatorija, te su to velika financijska ulaganja. Zbog pojave i korištenja sve većih brodova brojne se luke ubrzano i neizbježno prilagođavaju novim kriterijima s obzirom na dubinu i površinu lučkog akvatorija, a luka koja se ne adaptira, to joj se odrazi na finalne prihode.19.) Lukobrani19.) Lukobrani služe za zaštitu luke i njezinih prilaza, a zadatak im je da pruže otpordjelovanju valova i struja kako bi se osigurala potrebna mirnoća lučkog akvatorija. Pogodni su za eventualno proširenje luke. Da bi lukobran služio svrsi, njegov položaj i smjer moraju biti odgovarajući: • površinom luke koja mora biti zaštićena, • stupnjem zaštite koji se postavlja za pristane, • zahtjevima za kretanje brodova unutar bazena, • utjecajem lukobrana na strujanja, • utjecajem lukobrana na lučki odjek, i • utjecajem lukobrana na transport nanosa, taloženja i erozije.20.) Operativne obale i organizirane lučke kopnene površine20.) Luka se sastoji od lučke vodene i kopnene površine. Najvažniji su dio kopnenih površina u luci operativne obale na kojima se odvija proces prekrcaja tereta između pomorskih i kopnenih prijevoznih sredstava. Širina i površina operativnih obala ovisi o njihovoj namjeni i vrsti tereta. Kao što s morske strane dubina i površina akvatorija nalažu određeno prilagođivanje luke, tako s kopnene strane dimenzije operativnih obala, postavljaju određene normative u suvremenim lukama.21.) Lučki željeznički sustav i cestovne prometnice21.) Za kopnene prometnice u luci je potrebno rezervirati određene površine, računa se da je to oko 10% ukupne operativne lučke površine. Kapaciteti tih infrastrukturnih objekata u luci moraju biti tako dimenzionirani da se spriječi gomilanje tereta na površinama luka. Pri izgradnji željezničkih kapaciteta u luci potrebno je voditi računa o tome da je željeznički sustav krut te da njegovo postojanje na određenim lučkim lokacijama utječe na postavu ostalih objekata. Pri izgradnji željezničkih kapaciteta u luci potrebno je voditi računa o tome da je željeznički sustav krut te da njegovo postojanje na određenim lučkim lokacijama utječe na postavu ostalih objekata.22.) Ostala lučka infrastruktura22.) Ostalom lučkom infrastrukturom smatraju se: • glavne bazenske trafostanice i elektrovodi, • plinovodi, • vodovodna mreža, • kanalizacijska mreža, • telefonski vodovi, i • mostovi. "Ostala lučka infrastruktura", jer se ti objekti ne vode uvijek kao osnovno sredstvo luke, a brigu o njima često vode komunalna poduzeća.23.) Lučka suprastruktura23.) Lučkoa suprastruktura, su: • lučka skladišta, • zgrade raznih namjena, i • fiksna pretovarna mehanizacija. To su oni objekti i ona postrojenja u luci koja imaju svoje fiksno mjesto u lučkom području, s lučkom infrastrukturom čine funkcionalnu cjelinu. Suprastrukturni objekti aktivni su čimbenici u proizvodnji lučke usluge, oni se koriste pri prekrcaju, skladištenju ili pri nekim specifičnim lučkim aktivnostima. Lučka suprastruktura

prije svega omogućava lučkom sustavu da se prilagodi promjenama koje mu nalaže okruženje i da služi kao amortizer u prometnom lancu.24.) Lučka skladišta24.) Lučka skladišta imaju vrlo veliko i zapravo odlučujuće značenje za luku i mogućnost  odvijanja cjelokupnoga prekrcajnog i prijevoznog procesa. Ako luka nema dovoljno odgovarajućih skladišnih kapaciteta, ne može primati određene terete, pa to postaje ograničavajući čimbenik. Osnovne funkcije skladišta u lučkom poslovanju su: 1.) Ublažavajuće djelovanje između potpuno različitih karakteristika pomorskog i kopnenog prijevoza. U skladištima se obavlja prikupljanje, kompletiranje i razvrstavanje pošiljki za prijevoz. 2.) Stvaranje zaliha robe u luke. U njima se roba prihvaća i čuva radi ostvarenja dodatne financijske dobiti. Lučka skladišta, dakle, robi pruža samo uslugu uskladištenja, a ne vlasništva nad robom.25.) Vrste lučkih skladišta25.) Skladišta se klasificiraju prema: . lokaciji, • načinu izgradnje, i • namjeni, tj. vrsti tereta. Prema mjestu (lokaciji) na kojemu se pojedino skladište nalazi u luci, razlikuju se: • priobalna skladišta, • zaobalna skladišta, i • pozadinska skladišta. Za luku najveću važnost imaju priobalna skladišta, jer su u neposrednoj blizini broda, ona se  upotrebljavaju samo za kratkoročno uskladištenje robe. Kapaciteti zaobalnih skladišta veći su nego priobalnih skladišta, ali je nedostatak daljina transporta od veza. Pozadinska  se skladišta grade izvan neposrednoga lučkog područja, ali su tako povezana s lukom da s njom čine jedinstvenu tehničko-tehnološku i organizacijsku cjelinu, te tu drzimo robu koja ce se dugo zadrzati. Prema načinu izgradnje djelimo na zatvorena i otvorena. Zatvorena djelimo na: • hangarska, • etažna, • regalna, • rezervoari, i • plivajuća skladišta. Prema namjeni odnosno prema vrsti tereta su: • skladišta opće namjene ili univerzalna skladišta, • kondicionirana skladišta i hladnjače, • skladišta za fosfate, • skladišta za tekuće terete, • skladišta za kemikalije.....26.) Veličina i kapacitet skladišta u lučkom poslovanju26.) Ono mora biti u skladu s veličinom i vrstom prometa u luci. Za definiranje veličine skladišta bitne su tri karakteristike koje je potrebno odrediti: • veličina, tj. dimenzije skladišta, • statički kapacitet skladišta, i • dinamički kapacitet skladišta. Dimenzije skladišta i njegova konstrukcija moraju odgovarati njegovoj namjeni u pogledu robe koja se skladišti. Statički kapacitet oznaćava najveću količinu robe koja se smije istodobno uskladištiti. Dinamički označava ukupnu količinu tereta koji prođe kroz odnosno skladište u jednoj godini.27.) Lučki uređaji i poslovni objekti27.) Modernizacija rada u lukama dovodi do pojave zamjene živoga ljudskog radamehanizacijom. Tehnička opremljenost luke posebno je važna kod konkurentskih luka, jer brodari ili krcatelji daju prednost tehnički bolje opremljenoj luci koja može pružiti bržu, kvalitetniju i jeftiniju uslugu. Osnovnu lučku mehanizaciju čine pokretne dizalice, viljuškari, transportne trake, kamioni, traktori, prikolice, pneumatski istovarivači, grabilice. Remorkeri, bageri, grtalice i maone su plovne jedinice potrebne u lučkom poslovanju.28.) Organizacija lučkog sustava28.) Luke se pokušavaju prilagoditi sve većim količinama prometa koji cirkulira kroz njih, te novim značajkama brodarstva, ako da imamo podjelu na: Rajonizacijom luke, - Specijalizacijom luke.29.) Rajonizacija luka29.) Rajonizacija luke mjera je koja se svodi na organizaciju i obavljanje tehnološkog rada unutar lučkog sustava, i nije vezana uz nova tehnička rješenja kao  specijalizacija. Primjenjuje se uglavnom na kontenjerski promet. Provodi se tako da se pojedine obale, gatovi, s pripadajućom suprastrukturom i mehanizacijom, odrede za pojedinu liniju pazeći  pritom da se postigne najmanja udaljenost između određenih obala i skladišta. Da bi se mogla provesti

rajonizacija luke, trebaju biti zadovoljena dva osnovna preduvjeta: • dovoljno raspoloživih lučkih kapaciteta, posebno skladišta, i • dovoljno veliki lučki promet.30.) Specijalizacija luka30.) a) Pojam i značenje specijalizacije luka: Specijalizacija luka znači orijentaciju jedne luke ili određenoga dijela luke za prekrcaj ili manipulaciju samo jedne vrste tereta. Do specaijalizacije u lukama je doslo zvog potrebe za koristenjem novih tehnologija. Specijalizacija luka u suvremenim se uvjetima prometnog tržišta pojavila kao nužnost da bi luke pozitivno obavljale svoju zadaću u prometnom lancu te da bi  mogleu spješno poslovati. b) Prednosti i nedostaci specijalizacije luka: Prednosti spec. luka: - prekrcati znatno veće količine tereta za isto vrijeme, - specijalizirana luka omogućava brodaru da bolje ekonomski iskoristi brod, - smanjenje broja zaposlenih radnika za obavljanje lučkog rada, - daje veće mogućnosti za primjenu kibernetike u odnosu prema - klasičnim lukama. NEDostaci: velika početna ulaganja u infrastrukturu i suprastrukturu, - Specijalizirane luke veoma se teško prilagođavaju poremećajima i promjenama na tržištu. - Specijalizirane luke traže visokokvalificirane kadrove koje je prilično teško naći31.) Lučka politika31.) Lučka politika je skup mjera kojima pomorska država regulira i determinira razvojsvoga lučkog sustava, odnosno pojedinih luka u sastavu tog sustava. Mjerama lučke politike potrebno je definirati sljedeće odrednice i ciljeve: • mjesto i ulogu lučkog sustava u ukupnome prometnom, sustavu zemlje, • značenje, položaj i djelokrug poslovanja pojedine luke unutar lučkog sustava, • odnos cjelokupnoga lučkog sustava i • načini veličinu financiranja čitavoga lučkog sustava, te pojedinih luka tog sustava. Modernizacija postojećih i izgradnja novih luka zahtijeva angažiranje velikih financijskih sredstava pa je pomoć države prijeko potrebna. Propisima i mjerama prometne i pomorske politike Europska je unija uredila razvojne tendencije i pravila ponašanja cjelokupnoga prometnog sustava.32.) Poslovna politika luka32.) Poslovna politika luke skup je mjera kojima sama luka djeluje na svoj položaj ipovećava svoju važnost na prometnome tržištu. U okviru poslovne politike luke moguće su dvije skupine mjera, obje su važne, a sastoje se od niza aktivnost. To su eksterne i interne mjere. Vanjske mjere poslovne politike luke ogledaju se u stvaranju pravilnog odnosa s korisnicima lučke usluge. Luka treba nastojati proširiti svoju djelatnost i to tako da: • poveća obujam prometa, • poveća asortiman tereta, • proširi postojeću gravitacijsku zonu. Za realizaciju tih ciljeva upotrebljavaju se različite mjere: tarifna politika, davanje raznih koncesija, sklapanje dugoročnih ugovora s korisnicima, organiziranje sajmova ili posjeti značajnim komitentima. Unutrašnje mjere poslovne politike obuhvaćaju poslovanje same luke.33.) Oblici upravljanja-menadžment u lukama33.) Postoje različiti oblici organizacije upravljanja u lukama, svaki sa svojim prednostima i nedostacima. Organizacija upravljanja lukom u pravilu je inertna i teško se mijenja, što je posljedica tradicije lučkih sustav. Razne podjele organizacije upravljanja u lukama, a jedna od sveobuhvatnijih obuhvaća: • nacionalno kontrolirane luke, • luke koje kontrolira država ili pokrajina, • luke pod gradskom upravom, • luke s autonomnom administracijom, i • privatne luke. Upravljanje lukom razlikuje se obzirom na karakter luke. Ako je riječ o lukama otvorenima za javni promet, njima upravlja lučka uprava, dok u lukama posebne namjene upravlja ministarstvo za čije je potrebe luka otvorena. Slijedeći iskustva svjetskih luka, istaknuta je potreba započinjanja procesa privatizacije čime bi se osigurala dokapitalizacija, povećanje i modernizacija kapaciteta.34.) Vrste razvojnih planova34.) Razvoj luke sastoji se od kombinacije srednjoročnog i dugoročnog planiranja novih kapaciteta te programa kratkoročnih akcija za unapređenje rukovođenja i obnove postojećih

kapaciteta. Lučki se planovi dijele na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove. A) Dugoročni razvojni planovi: Za razdoblje od 10 do 30 god. To su orijentacijski planovi ,te moraju biti usklađeni s politikom regionalnog i nacionalnog razvoja. B) Srednjoročni razvojni planovi: Od 3 do 5 god. Mnogo su detaljniji od dugoročnih, moraju sadržavati konkretna rješenja. Sastoje se od vise investicijskih programa za svaki objekt. C) Kratkoročni razvojni planovi: Kratkoročni razvojni planovi su pomoćno sredstvo realizacije srednjoročnih i dugoročnih planova, a obično se izrađuju za vremensko razdoblje od jedne godine. D) Dnevno operativno planiranje i koordinacija: Dnevno operativno planiranje obuhvaća plan preuzimanja radova, raspored radne snage i sredstava za obavljanje tih radova.35.) Osnovne organizacije rada u luci35.) Lučki sustav promatra se cjelovito u ovisnosti o okruženju u kojemu djeluje, te kao zaseban prometno-tehnološki proces raščlanjen u svim detaljima. U lučkom poslovanju, posebno u prijevozno-prekrcajnom poslu u luci, javljaju se dvije strane: lučko-poduzeće i naručilac. Razlikuju se osnovne lučke usluge (davanje veza, ukrcaj, iskrcaj i slaganje tereta) i sporedne (peljarenje, tegljenje, skladištenje, mjerenje, brojenje, vaganje i sortiranje tereta, te administrativne usluge i služba sigurnosti).36.) Pojam i vrste tereta u lukama36.) Teret se dijeli na tri glavne vrste: 1. generalni teret komadni je teret heterogenog sastava. 2. rasuti (sipki) teret homogenog je sastava. 3. tekući i plinoviti tereti su homogeni tereti. Prema pravcima kretanja u lučkom prometu, teret se kategorizira na: • domaći teret: uvozni, izvozni i razvozni • tranzitni teret.37.) Utvrđivanje vrijednosti lučke usluge (Ekonomski pokazatelji poslovanja)37.) Ekonomski pokazatelji u lučkom poslovanju proučavaju se i izračunavaju premaosnovnim postavkama ekonomike prometa, uz određene nadopune s obzirom naposebnosti lučke djelatnosti. Glavna razlika u načinu utvrđivanja vrijednosti prometnih usluga i vrijednosti proizvoda u proizvodnji je u tome što u prometu u vrijednost prometne usluge (proizvod prometa) ne ulazi vrijednost predmeta rada (teret, roba kojom se rukuje, koja se prevozi ili prekrcava ne mijenja se). Vrijednost prometne usluge sastoji se od: • prenijetog dijela vrijednosti osnovnih sredstava (amortizacija), • vrijednosti goriva, pomoćnog materijala i usluga utrošenih pri obavljanju prometne usluge, • vrijednosti održavanja osnovnih sredstava prometnog poduzeća, i . • troškova radne snage. Veličina vrijednosti prometne usluge uvjetovana je brojnim čimbenicima, a to su: • količina, vrsta i težina tereta, • udaljenost na koju se prijevoz obavlja, • iskorištenost prometnih kapaciteta, • kakvoća prometne usluge, i • stupanj ravnomjernosti prijevoza.38.) Prihodi luke, lučke pristojbe i tarife38.) Glavni prihodi luke ostvaruju se naplatom lučkih pristojbi i tarifa za obavljene lučke usluge, te oko 2/3 ukupnih prihoda ostvaruje se od naplate usluga brodu ili teretu. Lučke pristojbe djelimo u dvije skupine: ležarine i naknade za korištenje luke. Lučke tarife donosi svaka luka u skladu sa svojom poslovnom politikom, poštujućipravila i načela tarifne politike.39.) Troškovi u lučkom poslovanju39.) Troškovi su vrijednosno izraženi utrošci elemenata radnog procesa i usluga, te porezi i doprinosi koji su nastali i uzrokovani su otkrivanjem poslovnog učinka poduzeća. Imamo različite vrste troškova. Ukupni troškovi koji nastaju u luci, dijele se na: lučke troškove i troškove broda u luci. Lučki troškovi su troškovi korištenja lučkih kapaciteta u procesu proizvodnje lučke usluge, a prema stupnju korištenja kapaciteta dijele se na fiksne i varijabilne. Fiksni troškovi ne ovise, a varijabilni troškovi ovise o veličini prometa. Fiksni troškovi dijele se na: 1. apsolutno fiksne troškove i 2. relativno fiksne troškove. Varijabilni troškovi vezani su uz trošenje materijala i troškove radne snage, elastični su i lako se prilagođavaju oscilacijama u prometu.

40.) Ponešto o Hrvatskim lukama40.) Sedam ih može prihvatiti velike prekooceanske brodove, a sve su smještene na kopnenoj obali ( Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik). LUKA-RIJEKA -  Riječka luka najveća je luka na Jadranu. Osnovna djelatnost luke je obavljanje lučkih djelatnosti: ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, skladištenja, prenošenja generalnog tereta.... LUKA-PLOČE - Luka Ploče se nalazi na južnom dijelu Jadranske obale, izuzetne važnosti za gospodarstvo susjedne Bosne i Hercegovine a također i za partnere iz balkanskih zemalja, te nekih zemalja iz Srednje Europe. LUKA SPLIT - Splitska luka, smještena na izuzetnoj geografskoj poziciji na Mediteranu, jedno je od najvažnijih središta za lokalni i međunarodni pomorski promet, vrlo je vazna za kruzere. LUKA ZADAR - Zadra. Dužine je oko 1000 metara, dubine maksimalno 7.5 metara, te ima devet gatova za prihvat raznih putničkih brodova, premalo mjesta. LUKA DUBROVNIK - U dijelu dubrovačke luke potrebno je na mjestima nekadašnjih skladišta izgraditi suvremeni putnički terminal za potrebe putničkih brodova u redovitim linijama i na kružnim putovanjima.