Medijska kulturaMedijska kultura(RAZREDNA NASTAVA)(RAZREDNA NASTAVA)

OŠ Stjepana Radića – MetkovićŽupanijsko stručno vijeće učitelja razredne nastave

5. prosinca 2013.g.

pripremila: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl.

Medijska kultura kao predmetno područje unutar hrvatskoga jezika

• Uključena u predmet 80-tih godina.

• Iziskuje dodatnu edukaciju učitelja hrvatskoga jezika.

• Iziskuje opremljenost škola ( veliki ekran, računalo, LCD…).

• Područje s malim brojem tema, a na kojem se često štedi na vremenu.

• Učitelji i profesori uglavnom podržavaju inicijativu zasnivanja medijske inicijativu zasnivanja medijske kulture kao zasebnog predmetakulture kao zasebnog predmeta svjesni potrebe osuvremenjivanja nastavnog plana i programa, iako Ministarstvo obrazovanja nastoji rasteretiti učenike dodatnih znanje, jer torbe postaju preteške.

• Medijski opismeniti djecu značilo bi korak naprijed u suvremenom svijetu tehnologije koja nemilosrdno napreduje ne računajuci na posljedice.

• Medijsko opismenjavanje najjednostavnije bi se sustavno moglo provoditi u školi, što današnji plan i program ne podržava.

• Medijska kultura u okviru nastave hrvatskoga jezika nije adekvatno zastupljena s obzirom na zastupljenost medija u svakodnevici, te ne omogucava opširniji odgojno-obrazovni pristup od osnovnih pojmova vezanih i za "medije koji to nisu" npr. knjižnicu ili kazalište, ne zahvaćajući medije kao što su računalne igre ili mobitel.

• Medijska kultura treba biti odgoj za medije, a kao osnovni cilj joj se nameće edukacija za kritičko promišljanjekritičko promišljanje.

Svaki medij ima svoj poseban jezik (jezik tiskanih medija je pisana riječ, jezik radija je zvuk, jezik filma su filmska izražajna jezik filma su filmska izražajna sredstva (audiovizualni jezik), a sredstva (audiovizualni jezik), a jezik interneta je sofisticirano jezik interneta je sofisticirano računalno komuniciranje). računalno komuniciranje).

Bit prirode svih medija je komunikacija među ljudima pomoću razlicitih tehnlogija.

Zadaće nastavnoga područja medijska kultura:

Osposobljivanje za komunikaciju s medijima:

• kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom, računalom;

• primanje (recepcija) kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije;

• osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i televizijskih emisija te filmskih ostvarenja

(Napomena u predgovoru HNOS-a. )

U predmetu hrvatski jezik medijska kultura je zastupljena u vrlo malome postotku kao jedno od četiriju predmetnih područja.

.

Teme HNOS- a iz medijske kulture

MEDIJSKA KULTURA U HRVATSKIM MEDIJSKA KULTURA U HRVATSKIM OSNOVNIM ŠKOLAMA OSNOVNIM ŠKOLAMA

• Nastavni plan i program medijsku kulturu svrstava, uz hrvatski jezik, književnost i jezično izražavanje, u nastavni predmet hrvatski jezik. Hrvatski jezik najopsežniji je predmet osnovnoškolskog obrazovanja.

• Prema načelu unutarpredmetnog povezivanja zadaće i sadržaji svih predmetnih sastavnica međusobno se prožimaju i nadopunjuju, a prema načelu međupredmetnog povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim predmetima.

• Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti učenike za jezičnu komunikaciju koja im omogucuje učenje svih nastavnih sadržaja te ih uključuje u cjeloživotno učenje.

1. razred1. razred• 1. animirani film; ključni pojmovi: lutkarski film, crtani

film. • Obrazovna postignuća: primanje kratkih lutkarskih i crtanih

filmova primjerenih djetetu; razlikovati lutkarski i crtani film.

• 2. lutkarska predstava; ključni pojmovi: lutka, lutkarska predstava.

• Obrazovna postignuća: doživjeti lutkarsku predstavu; navesti glavne likove; oživjeti scensku lutku; izvesti kraći ulomak igrokaza.

• 3. knjižnica; ključni pojmovi: školska knjižnica, mjesna knjižnica, knjižničar.

• Obrazovna postignuća: upoznati školsku i mjesnu knjižnicu, naučiti posuđivati čuvati i vraćati knjige; razlikovati knjižnicu od knjižare.

Popis filmova za 1. razred:•1. B. Kolar: Vau-vau•2. M. Jović i S. Fabrio: Pale sam na svijetu•3. N. Kostelac: Crvenkapica•4. B. Ranitović: Srce u snijegu•5. N. Park: Krive hlače•6. B. Dovniković i A. Marks: Tvrdoglavo mače ili Bijela•priča ili Tko je Videku napravio košuljicu•7. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komičnih filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu Mouseu, Profesoru Baltazaru i Ch. Chaplinu

PRIJEDLOG

- tijekom školske godine otići s učenicima na lutkarsku predstavu

- učenici i voditelji izvannastavnih aktivnosti organiziraju lutkarsku predstavu za uč. 1. razreda

- izrada rekvizita (jednostavni oblici- prst, čarapa, lutke od papira ili kartona)

- filmovi s popisa kao motivacija za obradu sadržaja iz književnosti, likovne kulture, lektire i sl.

2. razred 2. razred • 1. filmska priča; ključni pojmovi: filmska prica, slijed

događaja, lik u filmu.

Obrazovna postignuća: primati (recepcija) primjerene dječje filmove; zamijetiti i odrediti slijed događaja u filmu; ispričati filmsku priču kratkoga crtanoga filma; razlikovati glavne i sporedne likove u filmu.

• 2. kazalište; ključni pojmovi: kazališna predstava, pozornica, gledalište.

Obrazovna postignuća: primati (recepcija) nekoliko primjerenih kazališnih predstava (prema mogućnosti); razlikovati kazališnu predstavu od filma; razlikovati pozornicu od gledališta.

• 3. televizija; ključni pojmovi: televizija, televizijski program, televizijska emisija.

Obrazovna postignuća: izdvojiti iz televizijskoga programa najdražu emisiju, pogledati ju i razgovarati o njoj.

• 4. dječji časopisi; ključni pojmovi: dječji časopisi, strip.

Obrazovna postignuća: upoznavati neke djecje ćasopise i stripove u njima, čitati ih, razlikovati ih od ostaloga tiska.

• Popis filmova za 2. razred:• 1. Vrbanić: Svi crteži grada• 2. D. Vukotić: Kauboj Jimmy• 3. Z. Grgić: Posjet iz Svemira• 4. A. Marks: Kako je Ana kupila kruh• 5. M. Lovrić: Putovanje plavog lonca• 6. M. Lovrić: Ružno pače• 7. Lj. Jojić: Svinjar• 8. Lj. Jojić: Kraljevna na zrnu graπka• 9. K. Golik: Gliša, Raka i Njaka• 10. M. Jović I S. Fabrio: Metla i Metlenko• 11. W. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio• 12. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komičnih filmova

o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu Mouseu, profesoru Baltazaru, Ch. Chaplinu

• 13. Televizijske emisije s tematikom doma, škole i zavičaja

PRIJEDLOG

- tijekom školske godine otići s učenicima na kazališnu predstavu

- učenici i voditelji izvannastavnih aktivnosti organiziraju dramsku predstavu za uč. 2. razreda

- odlazak u Gradsko lulturno središte u Metkoviću i suradnja s MAK-om

- filmovi s popisa kao motivacija za obradu sadržaja iz književnosti, likovne kulture, lektire i sl.

- Na televizijskom programu pronaći prikladnu dječju obrazovnu emisiju

3. razred 3. razred

1. djecji film; ključni pojmovi: dječji film, glumac. •Obrazovna postignuća: primati primjerene dječje filmove (recepcija); razlikovati igrani film za djecu od animiranoga filma; ispričati filmsku priču. 2. radijska emisija; ključni pojmovi: radijska emisija za djecu. •Obrazovna postignuća: primati radijsku emisiju za djecu (recepcija); raspravljati o njoj; zamijetiti zvučna izražajna sredstva. 3. knjižnica -korištenje enciklopedije; ključni pojmovi: dječja enciklopedija, sadržaj/kazalo, abecedni red. •Obrazovna postignuća: pronaci traženu obavijest u dječjoj enciklopediji služeći se kazalom i abecednim redom. 3. knjižnica – put od autora do čitatelja; ključni pojmovi autor, pisac,književnik, ilustrator, naslovnica, sadržaj

Popis filmova za 3. razred:

•1. Z. Grgić, A. Zaninović, B. Kolar: Izbor filmova o •profesoru Baltazaru•2. M. Blažeković: Palčić•3. D. Vunak: Mali vlak•4. B. Dovniković, A. Marks: Dva miša•5. Lj. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i miš•6. M. Blažeković: Čudnovate zgode šegrta Hlapića•7. M. Relja: Vlak u snijegu•8. V. Fleming: Čarobnjak iz Oza•9. A. Adamson, V. Jenson: Schrek•10. R. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga

PRIJEDLOG

- tijekom školske godine otići s učenicima na lokalne radijske postaje (DELTA, NARONA)

- suradnja (npr. učenici snimaju priče za laku noć, radijske drame i emisije)

- slušati književna djela- LIDRANO (kategorija radijske

emisije)

4. razred 4. razred 1. dokumentarni film; ključni pojmovi: dokumentarni film. •Obrazovna postignuća: primanje primjerenih dokumentarnih filmova (ekološkoga sadržaja, zavičajna tematika) primjerenih učeniku; zamijetiti osnovna obilježja dokumentarnoga filma.

2. usporedba filma s književnim djelom; ključni pojmovi: knjiga, film. •Obrazovna postignuća: primati nekoliko djecjih filmova nastalih na književnome predlošku (recepcija); iskazivati vlastiti doživljaj književnog djela i filma; zamijetiti slicnosti i razlike između filma i književnog djela prema kojemu je snimljen.

3. racunalo; ključni pojmovi: računalo, mreža (internet). •Obrazovna postignuća: razlikovati obavijesne i zabavne mogućnosti računala.

4. knjižnica -služenje rječnikom i školskim pravopisom; ključni pojmovi: rječnik, pravopis. •Obrazovna postignuća: pronaći traženu obavijest u školskome rječniku ili pravopisu služeći se kazalom i abecednim redom.

Popis filmova za 4. razred :•1. D. Vukotić: Krava na Mjesecu•2. B. Dovniković: Znatiželja•3. D. Vukotić: Piccolo•4. M. Blažeković: Čudesna šuma•5. V. Tadej: Družba Pere Kvržice•6. O. Gluščević: Vuk•7. B. Marjanović: Mala čuda velike prirode (izbor)•8. T. Burto: Batman•9. R. Donner: Superman

Film pripada umjetničkom području, tj. on je zasebna umjetnost i njegova kvaliteta ne proizlazi isključivo iz teme kojom se bavi. Naime, često se događa da se od 1. do 4. razreda osnovne škole film analizira isključivo i samo na razini filmske priče.

Govori se o karakterizaciji likova, mjestu i vremenu radnje, ali ne i iz perspektive filmskih izražajnih sredstva, već se filmom bavi kao literarno -književnim djelom.

Ne govori se o načinima na koji je film “ispričao” karakter pojedinog lika, ili prikazao mjesto radnje i dočarao njegovu atmosferu i stoga se često događa da učenici poistovjećuju ova dva različita medija, tijekom analize i vrjednovanja.

PRIJEDLOG

- učenici samostalno istražuju i gledaju dokumentarne filmove

- nastavni sat u informatičkoj učionici (obrazovni portali edu.hr, eduvizija, mrežne stranice razreda…

• Godišnji plan i program i Školski kurikul (sadržaje iz MK detaljnije razraditi; međupredmedna korelacija; gotovi pripučnici nisu najbolji primjeri)

• Izvananstavna aktivnost (MK, filmske/radijske družine)

• Sudjelovati na natjecanjima (LIDRANO, Novigradsko proljeće, Reviji hrvatskoga filma i sl.)

• Internet/Društvene mreže i MK (prograni za plakate, stripove, forostripove i filmiće

• Izleti (KUD OŠ Stjepana Radića organizira izlete u Split u kazalište i kino)

Primjedbe uz raspored tema

• ranije uvesti teme vezane uz televiziju, radio i dječje časopise

• u nižim razredima zadovoljiti se iskazivanjem doživljaja filma i uočavanjem filmskoga lika i priče (bez podjela i terminologije)

• na osnovnoškolskoj razini dovoljno bi bilo savladati samo specifična izražajna sredstva filma (kadar, kut, plan)

• dodati teme koje razvijaju vještine samostalnog pronalaženja informacija u knjigama, priručnicima i na mreži

KNJIŽNICA I MEDIJSKA KULTURA

• Ako detaljnije razradimo nastavne teme, uočavamo pojedine dijelove koji ne pripadaju medijskoj kulturi, koja bi, pretpostavljam, trebala obuhvaćati medije, kao npr. tema knjižnice koja se ponavlja u nekoliko razreda. Osobno smatram da se knjižnica, knjižnicarstvo i knjižna građa ne bi trebali proučavati u okviru medijske kulture,

prikladnijim područjem za konkretnu temu u okviru

predmeta hrvatski jezik smatram književnost.

• Nije na odmet spomenuti virtuoznu sposobnost nastavnika za unutarpredmetnu i međupredmetnu korelaciju koja doprinosi učestalijem susretu s medijima izvan medijske kulture.

• Vrlo je cesta primjena medija kod primjena medija kod motivacije ucenikamotivacije ucenika, pa je moguce da im se prikaže kratki film, najcešce animirani ili odlomak igranog filma koji ih uspješno uvodi u prozu ili poeziju. U takvim nastavnim situacijama film služi kao sredstvo kojim se stvaraju uvjeti za estetsku recepciju djela. Takvi "filmovi" imaju i svoj naziv – motivacijski filmovi.

• A što se tice međupredmetne korelacije medij, najcešce film, posluži kao didakticko, tehnicko sredstvo.

LITERATURACarol, N. (2008.) ZABORAVI NA MEDIJ. Ryan, M.-L. (2008) MEDIJI I PRIPOVIJEST. Turkovic, H. (2008) PITANJE MEDIJA I RAZGRANICENJE FILMA. sve u: Hrvatski filmski ljetopis, god 14. (2008.), br. 56, ISSN 1330-7665 Erjavec, K., Zgrabljic, N (2000) ODGOJ ZA MEDIJE U ŠKOLAMA U SVIJETU, HRVATSKI MODEL MEDIJSKOG ODGOJA. u: Medijsko istraživanje, god 6. (2000), br 1., str. 89-107 Ilišin, V., Marinović Bobinac, A., Radin, F. (2001) DJECA I MEDIJI. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Institut za društvena istraživanja Mander, J. (2002) CETIRI ARGUMENTA PROTIV TELEVIZIJE. Rijeka: Adamić Mikic, K. (2001) FILM U NASTAVI MEDIJSKE KULTURE. Zagreb: Educa Skupina autora: POZITIVNI SADRŽAJI ZA DJECU I O DJECI; Zbornik priopcenja s okruglog stola (2007) Zagreb: RH, Pravobraniteljica za djecu Težak, S.(1990) METODIKA NASTAVE FILMA. Zagreb: Školska knjiga Turkovic, H. (2008) NARAV TELEVIZIJE. Zagreb: Meandar ZRNO, casopis za obitelj, vrtić i školu; godina XX, br. 85-86 (111-112), ožujaklipanj 2009., Zagreb: Zrnoprint, ISSN 0353-636X www.hfs.hr/hfs/zapis www.mzos.hr/hnos http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=54190

Posjetiti mrežne stranice…Posjetiti mrežne stranice…

Moć kojom pokretne slike mogu zamijeniti Moć kojom pokretne slike mogu zamijeniti zamišljene slike koje ste sami stvorili, zamišljene slike koje ste sami stvorili, prisutna je u svim područjima spoznavanja o prisutna je u svim područjima spoznavanja o svijetu slika izvan nas samih. Čitav naš um svijetu slika izvan nas samih. Čitav naš um ispunjen je slikama, mjestima, vremenom, ispunjen je slikama, mjestima, vremenom, ljudima i pricama s kojima se nikada nismo ljudima i pricama s kojima se nikada nismo osobno susreli. Zapravo, ako dobijete osobno susreli. Zapravo, ako dobijete informaciju, iz bilo kojeg izvora, koja nije informaciju, iz bilo kojeg izvora, koja nije popracena slikama, sami cete ih stvoriti. Te popracena slikama, sami cete ih stvoriti. Te ce slike biti vaše vlastite predodžbe. Vi ce slike biti vaše vlastite predodžbe. Vi stvarate film koji ce popratiti pricu." stvarate film koji ce popratiti pricu." (Jerry Mander, 2002.)