matematikom i računalima do umjetničkih djela | zg-magazin · svakako povezano s matematikom....

pdfcrowd.comopen in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

5 13:34 22/02/2016

Matematikom i računalima doumjetničkih djelaINTERVJU, ZNANOST

Botanički vrtdobivaatraktivan 300-metarski cvjetnihodnik

Petra Deša,svjetskaprvakinja ukuglanju zaslijepe: “Čestitanam se već i najednostavnimstvarima, a mi

TEME

25/02/2016 0

INTERVJU

http://zg-magazin.com.hr/category/teme/intervju/http://zg-magazin.com.hr/botanicki-vrt-dobiva-atraktivan-300-metarski-cvjetni-hodnik/#respondhttp://zg-magazin.com.hr/botanicki-vrt-dobiva-atraktivan-300-metarski-cvjetni-hodnik/http://zg-magazin.com.hr/category/teme/http://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/http://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/http://zg-magazin.com.hr/botanicki-vrt-dobiva-atraktivan-300-metarski-cvjetni-hodnik/http://zg-magazin.com.hr/botanicki-vrt-dobiva-atraktivan-300-metarski-cvjetni-hodnik/http://zg-magazin.com.hr/category/teme/znanost/http://zg-magazin.com.hr/category/teme/intervju/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


Prof. emer. Vlatko Čerić: Većina »k lasičnih« umjetnika danas na jedan ili drugi način koristiračunalnu tehnologiju, npr. skeniranje, obradu slika, stvaranje animacija pomoću različitihsoftvera i slično. No kod nas su rijetk i umjetnici, a u nekoj mjeri i dizajneri, koji su otišli daljeod toga i počeli koristiti programiranje. Stoga je to područje za većinu njih priličnonerazumljivo i teško im je prihvatiti da se programiranjem može stvoriti umjetničko djelo

Razgovarao: Boris Jagačić

Prof. dr. sc. Vlatko Čerić je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu koji se bavi jednimneuobičajenim područjem – izradom apstraktnih računalnih slika pomoću matematičkihalgoritama. Završio je studij fizike, magistrirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu uZagrebu te doktorirao organizacijske znanosti na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu.Više od 20 godina radio je kao profesor i znanstvenik na Katerdri za informatiku priEkonomskom fakultetu u Zagrebu, a osnovno mu je područje rada bilo računalno modeliranje isimulacija kompleksnih poslovnih i prometnih sustava. Izradom vizualnih strukturaprogramiranjem na računalu počeo se baviti čim su se kod nas pojavila prva računala i natome je s manjim ili većim intenzitetom i dalje radio. Prvu samostalnu izložbu imao je 2005.godine u Zagrebu, a nakon toga je izlagao na brojnim izložbama kod nas i u inozemstvu.Povod za naš razgovor s profesorom Čerićem bila je njegova nedavna izložba Algoritamsk isusret, održana na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Na izložbi Algoritamski susret predstavljeno je 12 vrlo interesantnih grafika. Izložbase, na neki način, mogla doživjeti i kao divljenje matematici, no namadruštvenjacima ponekad je malo teže objasniti kako se uopće može »voljeti«matematika, a da ne govorimo o »čistoj matematici« u umjetnosti…

Prije svega se zahvaljujem na pozivu za intervju za ZG-magazin. Što se ove izložbe tiče nemože se baš reći da ona predstavlja divljenje matematici, ali je nastajanje prikazanih radovasvakako povezano s matematikom. Pritom smatram potrebnim reći i to da je matematikaizuzetno zanimljiva disciplina koja razvija maštu i trenira jasno i logičko razmišljanje. Uz toona daje ključne doprinose našem razumijevanju svijeta, ali i rješavanju značajnih problema s

stvarima, a mito ne volimo”

Električniautomobili nisu“zeleni” kolikosmo mislili

Fordov Fusionima ovjes koji“lebdi” prekorupa

26/02/2016 3

AUTOMOBILI

26/02/2016 4

AUTOMOBILI

24/02/2016 0

http://zg-magazin.com.hr/fordov-fusion-ima-ovjes-koji-lebdi-preko-rupa/#respondhttp://zg-magazin.com.hr/fordov-fusion-ima-ovjes-koji-lebdi-preko-rupa/http://zg-magazin.com.hr/category/novosti/automobili/http://zg-magazin.com.hr/elektricni-automobili-nisu-zeleni-koliko-smo-mislili/#commentshttp://zg-magazin.com.hr/elektricni-automobili-nisu-zeleni-koliko-smo-mislili/http://zg-magazin.com.hr/category/novosti/automobili/http://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/#commentshttp://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/http://zg-magazin.com.hr/fordov-fusion-ima-ovjes-koji-lebdi-preko-rupa/http://zg-magazin.com.hr/fordov-fusion-ima-ovjes-koji-lebdi-preko-rupa/http://zg-magazin.com.hr/elektricni-automobili-nisu-zeleni-koliko-smo-mislili/http://zg-magazin.com.hr/elektricni-automobili-nisu-zeleni-koliko-smo-mislili/http://zg-magazin.com.hr/petra-desa-svjetska-prvakinja-u-kuglanju-za-slijepe-cestita-nam-se-vec-i-na-jednostavnim-stvarima-a-mi-to-ne-volimo/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


kojima se čovječanstvo susreće.

Što se zapravo krije iza pojma »algoritamska umjetnost«? Može li je se opisati kaovizualizaciju ili – da se matematički izrazim – »reducirati« na (doduše umjetničku)reprodukciju geometrijskih oblika?

Algoritamska umjetnost je umjetnost koja koristi algoritme, tj. postupke za rješavanjeproblema u koracima, koji se nekoliko posljednjih decenija gotovo bez izuzetka opisujuračunalnim programima. Ova se vrsta umjetnosti ni u kojem slučaju ne može svesti nareprodukciju geometrijskih oblika, već predstavlja razvoj algoritama kojima se izražavaju idejeumjetnika. Izvođenje algoritama dovodi do stvaranja različitih vizualnih struktura na ekranuračunala, na štampaču, 3D pisaču i slično.

S računalnom grafikom počeli ste se baviti još sredinom 1970-ih. Kako je to izgledalou to doba s obzirom da računala nisu bila ni približno napredna kao danas?

Računala tada naravno nisu bila toliko napredna kao danas, ali su ipak omogućavala prikazvizualnih oblika. Prije svega, bila su neusporedivo sporija, a ekrani i štampači na kojima su segenerirane slike prikazivale bili su znatno grublji, tj. nisu mogli prikazati odnosno otisnuti slikefine strukture. Ekrani su bili male preciznosti i većinom jednobojni, a štampači su moglištampati samo slova, brojke i posebne simbole. Pored toga, programski jezici tog doba nisuimali takve mogućnosti prikaza algoritama kakve imaju današnji programi koji se u tu svrhukoriste. Sve to međutim nije sprečavalo ljude da stvaraju zanimljiva djela.

Jedan moj prijatelj iz umjetničke sfere mi je jednom rekao da je meni lako jer ja samostisnem »Enter« i pojavi se slika. Rekao sam mu da je posve u pravu, ali da jeprevidio da se prije toga nekada i mjesecima razvija ideja i eksperimetira s njomekako bi se dobio željeni rezultat

ZNANOST & MI

Matematikom iračunalima do umjetničkihdjela

Sustav “Servus” uklanjaprepreke za osobe sinvaliditetom

Plastični pločnici kojičuvaju stabla

ZANIMLJIVOSTI

Bespilotne letjelice uzelemaha u SAD-u i postajuopasnost za zrakoplove

http://zg-magazin.com.hr/bespilotne-letjelice-uzele-maha-u-sad-u-i-postaju-opasnost-za-zrakoplove/http://zg-magazin.com.hr/category/novosti/zanimljivosti/http://zg-magazin.com.hr/plasticni-plocnici-koji-cuvaju-stabla/http://zg-magazin.com.hr/sustav-servus-uklanja-prepreke-za-osobe-s-invaliditetom/http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/http://zg-magazin.com.hr/category/teme/znanost/http://zg-magazin.com.hr/bespilotne-letjelice-uzele-maha-u-sad-u-i-postaju-opasnost-za-zrakoplove/http://zg-magazin.com.hr/plasticni-plocnici-koji-cuvaju-stabla/http://zg-magazin.com.hr/sustav-servus-uklanja-prepreke-za-osobe-s-invaliditetom/http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


Koliko je to zahtijevalo informatičkog znanja?

Eliminiraju bol usledčukljeva

Valgus čarape - lako i trajnorješenje Promocija! 50%snižena cijenawww.leadbit.biz

“Labyrinth 7”

Bandić dočekaotehmaratonca Đuku Pelclanakon 550 prijeđenihkilometara

http://zg-magazin.com.hr/bandic-docekao-tehmaratonca-duku-pelcla-nakon-550-prijedenih-kilometara/http://zg-magazin.com.hr/bandic-docekao-tehmaratonca-duku-pelcla-nakon-550-prijedenih-kilometara/http://zg-magazin.com.hr/bespilotne-letjelice-uzele-maha-u-sad-u-i-postaju-opasnost-za-zrakoplove/http://hr.search.etargetnet.com/generic/broad/go.php?action=ppc&cid=8&hh=lInemADM2gHM2EOPhVmchfCT2UON2zDczNnjwzDczRmj2zDczNmj5YOT0YOT4EDM3i0N4IDM2MOPyEmbmAOPh5mjWYOPmNnjyYJa4EJMuQJNW4ST2zOYy9mj2cON4QDMWzJcvV2fmIOP9f3YmgDT2AON4ADNWEOPrRnjwUJMlA3bmEOPnWmj0EOPmFmjzExfwcON2g0N0YxT4MOYwIGM0IGTyYJY9FDMWYDM2UOPoNXYoW2cmION1M0M4YONzEOPnRnjlIGdmiDT2IJM0zOc9Nnj4zDfqNmjWzDdmAONyzJYrfSMlInjyE2MyAJMWiDMyYGMJhJf9NmM9dOM9RGf5MOThVJNyIxPrfyMlcnj3MJM1cOPmVmcmc0MyU0NlAnjWzOcmIONyIJNWz0Y&at=1456833552&http://hr.search.etargetnet.com/generic/broad/go.php?action=ppc&cid=8&hh=lInemADM2gHM2EOPhVmchfCT2UON2zDczNnjwzDczRmj2zDczNmj5YOT0YOT4EDM3i0N4IDM2MOPyEmbmAOPh5mjWYOPmNnjyYJa4EJMuQJNW4ST2zOYy9mj2cON4QDMWzJcvV2fmIOP9f3YmgDT2AON4ADNWEOPrRnjwUJMlA3bmEOPnWmj0EOPmFmjzExfwcON2g0N0YxT4MOYwIGM0IGTyYJY9FDMWYDM2UOPoNXYoW2cmION1M0M4YONzEOPnRnjlIGdmiDT2IJM0zOc9Nnj4zDfqNmjWzDdmAONyzJYrfSMlInjyE2MyAJMWiDMyYGMJhJf9NmM9dOM9RGf5MOThVJNyIxPrfyMlcnj3MJM1cOPmVmcmc0MyU0NlAnjWzOcmIONyIJNWz0Y&at=1456833552&http://hr.search.etargetnet.com/generic/broad/go.php?action=ppc&cid=8&hh=lInemADM2gHM2EOPhVmchfCT2UON2zDczNnjwzDczRmj2zDczNmj5YOT0YOT4EDM3i0N4IDM2MOPyEmbmAOPh5mjWYOPmNnjyYJa4EJMuQJNW4ST2zOYy9mj2cON4QDMWzJcvV2fmIOP9f3YmgDT2AON4ADNWEOPrRnjwUJMlA3bmEOPnWmj0EOPmFmjzExfwcON2g0N0YxT4MOYwIGM0IGTyYJY9FDMWYDM2UOPoNXYoW2cmION1M0M4YONzEOPnRnjlIGdmiDT2IJM0zOc9Nnj4zDfqNmjWzDdmAONyzJYrfSMlInjyE2MyAJMWiDMyYGMJhJf9NmM9dOM9RGf5MOThVJNyIxPrfyMlcnj3MJM1cOPmVmcmc0MyU0NlAnjWzOcmIONyIJNWz0Y&at=1456833552&http://hr.search.etargetnet.com/generic/broad/go.php?action=ppc&cid=8&hh=lInemADM2gHM2EOPhVmchfCT2UON2zDczNnjwzDczRmj2zDczNmj5YOT0YOT4EDM3i0N4IDM2MOPyEmbmAOPh5mjWYOPmNnjyYJa4EJMuQJNW4ST2zOYy9mj2cON4QDMWzJcvV2fmIOP9f3YmgDT2AON4ADNWEOPrRnjwUJMlA3bmEOPnWmj0EOPmFmjzExfwcON2g0N0YxT4MOYwIGM0IGTyYJY9FDMWYDM2UOPoNXYoW2cmION1M0M4YONzEOPnRnjlIGdmiDT2IJM0zOc9Nnj4zDfqNmjWzDdmAONyzJYrfSMlInjyE2MyAJMWiDMyYGMJhJf9NmM9dOM9RGf5MOThVJNyIxPrfyMlcnj3MJM1cOPmVmcmc0MyU0NlAnjWzOcmIONyIJNWz0Y&at=1456833552&http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


To je zahtijevalo dosta informatičkog znanja pa su autori često bili inženjeri, budući da je tadamalo ljudi znalo programirati.

Na kojim ste sve računalima radili i koje ste programske jezike koristili?

Radio sam na različitim računalima do kojih je bilo moguće doći kod nas. Na početku najvišena popularnom IBM 1130 računalu, zatim na IBM 360 i 370 računalima te na UNIVAC 1100računalu (u SRCu). Kada su se pojavila mini računala tada sam si kupio Commodore 64računalo uz kojeg sam programirajući algoritme za generiranje slika znao provesti dobar dionoći (budući sam tokom dana radio). Dolaskom IBM PC računala ona su postala moj glavnialat.

No tu treba svakako uz računala dodati i programske jezike bez kojih kvalitetan rad naalgoritamskim grafikama ne bi bio moguć. Koristio sam različite programske jezike, od raznihoblika Basic-a do softvera Mathematica te open source jezika Processing. Mathematica jegolemi, vrlo kompleksan softver izvanredno velikih mogućnosti koje najviše koriste inženjeri imatematičari ali u nekoj mjeri i vizualni umjetnici, dok je Processing jezik koji ne zahtijeva niizdaleka tako velike računarske resurse kao Mathematica te je i izvođenje programa znatnobrže.

Kako je tekao proces izrade grafike?

Proces rada na algoritamski generiranim slikama je otprilike ovakav. Sve počinje s nekomidejom, baš kao i kod klasičnog slikarstva, samo se ona izražava na drugačiji način. Tada sepostepeno razvija algoritam koji bi tu ideju trebao realizirati, odnosno program koji sadrži tajalgoritam. Program se testira (najčešće korištenjem izlaza na ekranu računala) kako bi sevidjelo da li uopće radi, a onda i realizira li ideju koju smo zamislili. Ja zatim punoeksperimentiram da vidim unapređuje li promjena nekih parametara programa ili nekihnjegovih dijelova sliku ili animaciju koju razvijam, i to traje dok nisam zadovoljan dobivenimrezultatom, odnosno rezultatima. Baš kao i kod klasičnog slikarstva…

Taj se proces, dakle, može karakterizirati kombinacijom racionalnog – pri tome mislim na

http://www.etarget.hr/?ref=75237&from=http%3A%2F%2Fzg-magazin.com.hr%2Fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2F&en=45r2_0-1_1-91_x2-91_x3-91_4-100__39http://www.srce.unizg.hr/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


razvoj programa te intuitivnog pristupa, odnosno procjene estetske kvalitete generirane slike,pa su to ujedno i dvije neophodno potrebne osobine ljudi koji se žele baviti algoritamskomumjetnošću.

Radili ste i na popularnom Commodoreu 64 što vas svrstava u veliku manjinu koja jetaj popularni model kućnog računala koristila za ozbiljniju namjenu…

Da, bilo je to krasno razdoblje, a jedna od velikih prednosti tog malog programabilnogračunala je uz jednostavno programiranje bila i to da nije imalo svojeg ekrana već je izlaz išaona televizor, a to je u to vrijeme bila i praktično jedina mogućnost da stvarate i vidite slike uboji!

Nedugo nakon Commodorea u bivšoj se državi pojavio i domaći proizvod, kućnoračunalo Orao. Jeste li imali kakvih iskustva s tim »strojem« i kako uopće gledate natu informatičku eru? Naime, tvorac Orla, Miroslav Kocijan ustvrdio je kako su se u tovrijeme računala gradila s entuzijazmom jer se vjerovalo da ona donose stanovituneovisnost i slobodu, dok se danas dogodilo upravo suprotno – ispada kako nasračunala na neki način – »porobljavaju«…

Imao sam razmjerno kratko iskustvo s Orlom jer je Narodna tehnika u našoj blizini imalanekoliko Orlova, a moj je sin rado boravio i radio u toj krasnoj instituciji (ne mogu prežaliti daje ona ukinuta jer je pružala velike mogućnosti za razvoj tehničkih vještina djece i nije bilaprofitna institucija) pa su me zamolili da to računalo pogledam i dam im savjete za rad s njim.Koliko se sjećam, to je bilo dosta dobro računalo, a izgrađeno je bilo u tadašnoj državi,Jugoslaviji. Teško mi je reći da li su stvari tako jednostavne, tj. je li se na početku radilo oneovisnosti i slobodi ili je to vrijedilo samo za jako mali broj ljudi. No činjenica je da su lakoćakorištenja mobitela, tableta i sl. te njihove multimedijske i komunikacijske mogućnosti teprivlačnost tzv. društvenih mreža takve da danas velika većina djece i mladih ljudi (bar ugradskim sredinama) samo pasivno koristi te uređaje i servise.

Ovdje bih želio istaknuti da je upravo programiranje područje koje omogućuje kreatvno

http://zg-magazin.com.hr/miroslav-kocijan-pionir-hrvatskoga-racunarstva/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


korištenje računala i da naša zemlja nažalost nije prihvatila izazov naprednih zemalja Europeda se programiranje uvede od prvog razred osnovne škole i tako omogući djeci da nauče tuvještinu koja im omogućuje daleko veće mogućnosti i zadovoljstvo nego samo pasivnokorištenje računala.

Čini se da smo podbacili i u osnovnom informatičkom opismenjivanju, dok jeprogramiranje već vrlo zahtjevna razina koja vjerojatno nije primjerena svakome nitije svima potrebna…

Što se tiče razloga za uvođenje programiranja već na početku školovanja osnovno je to što jeprogramiranje izuzetno korisno za razvoj djeteta jer se pokazalo da ono podstiče kreativnost,logičko razmišljanje, preciznost i sposobnost rješavanja problema. Rad s djecom je ujednopokazao da programiranje nije pretjerano zahtjevno jer ga već djeca predškolske dobi mogusavladati i služiti se njime. Što se tiče pitanja potrebe za znanjem programiranja, jasno je dapoznavanje programiranja povećava vjerojatnost zapošljavanja budući da danas velik brojposlova zahtijeva vještinu programiranja. Zbog svih tih razloga je npr. Velika Britanija uvelaprogramiranje kao obavezan predmet od 5 do 16 godine života.

Ostavimo to ipak sada po strani. Vi i danas koristite računalo u jednom»slobodarskom«, umjetničkom smislu. Kako na vaše radove gledaju klasičniumjetnici? Prihvaćaju li vaše radove kao ravnopravnima?

Većina »klasičnih« umjetnika danas na jedan ili drugi način koristi računalnu tehnologiju, npr.skeniranje vizualnih materijala, obradu slika pomoću alata kao što je Photoshop, stvaranjeanimacija pomoću različitih softvera i slično. No s druge strane kod nas su rijetki umjetnici, au nekoj mjeri i dizajneri, koji su otišli dalje od toga i počeli koristiti programiranje. Stoga je topodručje za većinu njih prilično nerazumljivo, a i teško im je prihvatiti da se programiranjem naračunalu može stvoriti umjetničko djelo. Obzirom na ono što sam rekao mogu ih i razumjeti,ali žalim što i se na našim umjetničkim akademijama programiranje ne koristi kao jedan diospektra suvremenih izražajnih sredstava. Mogu ipak s velikim zadovoljstvom reći da uKabinetu grafike HAZU podržavaju moj rad u algoritamskoj grafici i zainteresirani su za njega,

http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


a to u velikoj mjeri mogu zahvaliti i upraviteljici Kabineta mr.sc. Slavici Marković.

“Birth 1”



Kad smo već u računarstvu i matematici možete li nam reći nekakav omjer – kolikoste za pojedini rad zaslužni vi, a koliko računalo?

Pa evo, jedan moj prijatelj iz umjetničke sfere mi je jednom rekao da je meni lako jer ja samostisnem »Enter« i pojavi se slika. Rekao sam mu da je posve u pravu, ali da je previdio da seprije toga nekada i mjesecima razvija ideja i eksperimetira s njome kako bi se dobio željenirezultat. To me podsjetilo na anegdotu o slavnom japanskom slikaru Hokusaiju kojem je nekibogataš skupo platio da mu naslika pijetla, ali umjetnik nikako da mu donese sliku. Konačnoje on otišao do Hokusaija i požalio se na to kako dugo čeka na tog pijetla. Hokusai je na touzeo papir i pero i u jednom potezu naslikao pijetla. Bogataš se pobunio jer je sliku skupoplatio, a naslikana je ovako brzo. Na to ga je Hokusai odveo do prostorije koja je od poda dostropa bila popunjena njegovim skicama pijetla. Eto, nije sve onako kako izgleda …

No da vam pokušam odgovoriti na pitanje. Umjetnik koristi alate koje ima na raspolaganju, bilito kist ili tiskarski stroj ili računalo i pravo pitanje nije koliko je zaslužan on, a koliko alat kojikoristi već koliko je on sposoban da iskoristi alate koje ima na raspolaganju.

Izlagali ste u SAD-u, Australiji i Europi… Na kakav su odjek naišli vaši radovi i kolikoste grafika izradili do današnjih dana?

Izlagao sam u mnogim zemljama svijeta, a moji radovi se nalaze u različitim javnim zbirkamapo svijetu što govori nešto o njihovom odjeku. U zadnjih desetak godina od kada sam mogaoviše vremena posvećivati radu na algoritamskim grafikama napravio sam preko dvadesetgrafičkih ciklusa sa ukupno negdje preko tri stotina grafika.

Gdje se danas mogu vidjeti vaši radovi?

Osim na izložbama na kojim sudjelujem ili na mojim samostalnim izložbama moji se radovimogu vidjeti u različitim javnim institucijama kao što su to SRCe, Ekonomski fakultet uZagrebu, Institut za fiziku u Zagrebu, bolnica Magdalena za kardiovaskularne bolesti –jedinica u Zagrebu, prostorijama informatičke grupe IN2, Cisco Systems Croatia ili OTPbanke u Zagrebu, pa sve do npr. North Carolina State University – Computer Science



Department u Raleighu, SAD ili zgradi UN-a (u Economic and Social Commission for Asiaand the Pacific) u Bangkoku, u Tajlandu, koji ipak nisu tako blizu …

Imate li uzore u umjetnosti? Odakle crpite inspiraciju?

Moji uzori su Mondrian, Vasarely i Max Bill i njihova moderna apstraktna i ponajvišegeometrijska umjetnost.

Koje vam je najdraže djelo i prodajete li svoje grafike?

Nije mi to lako reći jer je čovjeku obično najbliži rad na kojem upravo radi ili je nedavno radio,tako da bih mogao reći da mi je danas vjerojatno najdraži rad grafika Metamorphosis 6.Prodajem svoje grafike, a one koji bi eventualno za njih bili zainteresirani upućujem na svojeweb stranice www.vceric.net na kojima mogu naći i moju email adresu za kontakt([email protected]).

mailto:([email protected]://www.vceric.net/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


Najdraže geometrijsko tijelo vam je…?

“Metamorphosis 6”



PODIJELI

ALGORITAMSKA UMJETNOST ALGORITAMSKI SUSRET COMMODORE 64

IBM 360 INFORMATIKA MATEMATIKA I UMJETNOST MIROSLAV KOCIJAN

ORAO RAČUNALO PROGRAMIRANJE RAČUNALNA GRAFIKA UNIVAC 1100

VLATKO ČERIĆ

Rekao bih da je to možda kružnica, odnosno kugla.

Zbog čega?

Ona privlače svojom »savršenošću« i »mekoćom«.

Jeli neka od vaših grafika bila nadahnuta Zagrebom, odnosno nekim njegovimprepoznatljivim obilježjima?

Nije, budući da radim isključivo apstraktne slike …

——

*Objava intervjua je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnostielek troničk ih medija

POVEZANI ČLANCI

http://zg-magazin.com.hr/tag/vlatko-ceric/http://zg-magazin.com.hr/tag/univac-1100/http://zg-magazin.com.hr/tag/racunalna-grafika/http://zg-magazin.com.hr/tag/programiranje/http://zg-magazin.com.hr/tag/orao-racunalo/http://zg-magazin.com.hr/tag/miroslav-kocijan/http://zg-magazin.com.hr/tag/matematika-i-umjetnost/http://zg-magazin.com.hr/tag/informatika/http://zg-magazin.com.hr/tag/ibm-360/http://zg-magazin.com.hr/tag/commodore-64/http://zg-magazin.com.hr/tag/algoritamski-susret/http://zg-magazin.com.hr/tag/algoritamska-umjetnost/http://zg-magazin.com.hr/kako-osloboditi-hrvatski-jezik/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


Dani FSB-a

Kako “osloboditi” hrvatski jezik?

5 KOMENTARA

Vlatko ČerićObzirom na interes za temu uvođenja programiranja u škole kratko ćukomentirati osnovne iznesene stavove iako, kao što sam to g. Jagačiću

NOVIJE

ZA TRI MJESECA GOTOVA CESTA KOJAĆE POVEZATI STROJARSKU SGOSPODARSKOM ZONOM USESVETSKOM KRALJEVCU

STARIJE

NIJE SVATKO S DOKTORATOMZNANSTVENIK

http://zg-magazin.com.hr/nije-svatko-s-doktoratom-znanstvenik/http://zg-magazin.com.hr/za-tri-mjeseca-gotova-cesta-koja-ce-povezati-strojarsku-s-gospodarskom-zonom-u-sesvetskom-kraljevcu/http://vceric.net/http://vceric.net/http://zg-magazin.com.hr/kako-osloboditi-hrvatski-jezik/http://zg-magazin.com.hr/kako-osloboditi-hrvatski-jezik/http://zg-magazin.com.hr/dani-fsb-a/http://zg-magazin.com.hr/dani-fsb-a/http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


već bio i predložio, smatram da ova tema zapravo zaslužuje posebantretman. Ne namjeravam se naravno obazirati na tvrdnje kao što je onada fizičari i umjetnici žive izvan realnog svijeta ili da profesori tvrde da jeinformatika sve što treba za život i slično. Pri uvođenju programiranja uškole polazi se od toga da se programiranje temelji na rješavanjuproblema i time potiče kreativnost mladih ljudi i uči ih logičkom razmišljanjute rješavanju problema na sustavan način, a rješavanje problema ujednoiznimno motivira djecu (znatno više od memoriranja). To je osnovni razlogzbog kojeg se preporuča da sva djeca uče programiranje. Inače nijetočno da dijete od 5 godina ne može naučiti programiranje jer su za djecute dobi razvijeni grafički programski jezici poput Scratch.Jr u kojima djecaslažu program iz grafičkih programskih blokova i s pomoću njih stvarajuvlastite igre i sl. Za djecu od 8-16 godina razvijen je jezik Scratch koji imaveće mogućnosti i koristi se za rješavanje problema u različitimpodručjima. Naravno da uvođenje programiranja u škole treba bitiusklađeno s opterećenjem djece, ali isključivo gledanje na “domaćurealnost” moglo bi značiti to da našu djecu osuđujemo da ostaju bezsuvremenih tehnoloških znanja i mogućnosti vezanih s time, što bi senaravno reflektiralo i na tehnološko ekonomski potencijal naše zemlje.Treba imati u vidu i to da programiranje daje znatne mogućnosti zazapošljavanje i samozapošljavanje stvaranjem vlastitih tvrtki koje ondadoprinose i tehnološkom napretku zemlje te njenoj ekonomiji.

LIKE 24/02/2016, 15:35 ODGOVORI

šumiteljMišljenja sam da se daleko bolji način podučavanja djece

.

http://Website(proizvoljno)http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/?replytocom=1411#respondhttp://Website(proizvoljno)http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


temelji na sustavnosnoj teoriji gdje se barata s tri osnovnapojma: informacija, energija i materija. Svojedobno je šefkadrova BMW-a rekao da se informacije ne jede, ne može seu njih odjenuti i da se pod njima ne spava. A i prijenosinformacija traži energiju. Taj istaknuti kadrovik BMW-a jerekao da u cijeloj kompaniji samo 5 % zaposlenih vidiautomobil kao cjelinu. Automobil na cesti znači imati ceste,policiju, liječnike itd. Mislim da sam na ovom portalu negdjepročitao da se sa sustavnosnom teorijom može danas opisativiše od 250 inačica jednog postupka u preradi materijalakojem je prirodni model reprodukcija čovjeka i viših životinja.Zalaganje za programiranje je zalaganje za invalide koji ništane znaju sami. Zato svaka čast prof. emer. V. Čeriću zanjegovo vladanje fizikom koju je kasnije primijenio na potpunodrugom području. I njegovu ljubav za umjetničko izražavanje.Iz tih godina inače potječu i takve grafike jednog strojara,prof. N. Šermana i danas vrlo poznatog prof. emeritusa V.Žiljaka. Obrazovanje mora biti za sve a ne za invalidnu kastukompjutoraša. Pa ne će svi to raditi a kreativnost se možepostići i bez učenja programiranja u vrtiću. Ne vjerujem da biprof. emer. V. Čerić bio tako uspješan u životu da su gajedino obrazovali u programiranju, već se za tu kreativnostkoristilo i druge predmete.

4 LAJKOVA LIKE 24/02/2016, 20:47

šumitelj

.

http://Website(proizvoljno)http://Website(proizvoljno)http://Website(proizvoljno)http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


Iz nekih razloga čitao sam ovaj tekst dva puta. Izgleda da je naknadnoubačeno nešto zašto djeca moraju učiti programirati. Ima li prof. emer. V.Čerić dokaze za to iz neovisnih izvora? Fizičari i umjetnici si mogudopustiti da žive izvan realnog svijeta. Ali njih je malo. Programirati u školitrebaju učiti zainteresirani. Isto kao što uče glasovir. Indija je informatičkinajbolja populacija. Ali raditi programe možda tamo zna nekoliko postopučanstva. Drugdje je to kojih 1 do 2 %. Učimo radije djecu ručnimvještinama, tehnici općenito gdje je informatika tek jedna od 6 osnovnihtehnika. Imam iskustvo s pitanjem na koje ne zna odgovoriti gotovonijedna studentica. Kako se prave čokoladne ili voće kuglice s orasima. Amože se objasniti četiri važne tehnologije i jamstvo kvalitete. Ne znamkuda vodi to guranje populacije u virtualnu stvarnost ili kako bi neki neukiljubitelji hrvatskog jezika rekli u prividnost kao suprotnost od stvarnosti.Taj stav je jedan od najvećih promašaja kurikularne reforme. A pritomnam ogromna većina pa i sveučilišnih nastavnika ne zna definirati triosnovna pojma: informacija, energija i materija. Pa čak ni što znači tomaterijal. Neki sveučilišni nastavnici javno tumače da se tvorevine, kakvuje načinio FSB po digitalnom zapisu prof. emer. V.Čerića prave“printanjem iz rezine” umjesto tiskaju od smole. Ima puno pametnijihpredmeta za stvaranje kreativnih osobnosti, poput likovnog odgoja icrtanja rukom itd. Prestanite terorizirati da ćemo živjeti u prividnojrealnosti od informacija u kompjutoru. Živi se od realnih tvorevina, nespava se pod informacija niti se od njih deblja. Gospodo profesoridokažite da je informatika sve što čovjek treba za život. Ili možda treba ineke vještine.

7 LAJKOVA LIKE 24/02/2016, 10:01 ODGOVORI.

http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/?replytocom=1409#respondhttp://Website(proizvoljno)http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com


BorisIstina, je. Dio o programiranju je naknadno ubačen nainzistiranje sugovornika. Osobno i sam znam ponešto oprogramiranju i ostajem pri tvrdnji da to nije svakomeprimjereno niti potrebno. To je ista logika kao da netko moraznati konstruirati automobil da bi ga znao voziti. Ili da svi mogui trebaju znati sve. A vidimo kamo nas je to dovelo uHrvatskoj. To koliko jedno dijete od 5 pa i nešto više godinamože naučiti o programiranju čak nije ni vrijedno komentara.Predstavnici naše akademske zajednice stalno vole navoditinekakve primjere iz inozemstva, samo što je domaća hrvatskarealnost ponešto drukčija. Djeca nam imaju problema selementarnim poznavanjem matematike i pismenošću, imamotu prečih obrazovnih rupa koje treba zakrpati, pa im taman joštreba programiranje! Iz finskog ministarstva obrazovanja takoje najavljeno da zbog posljedica digitalne revolucije od jeseni2016. godine u osnovnim školama diljem Finske đaci nećeučiti pisati pisanim slovima, već samo tiskanim, a djecu će sepoticati na korištenje tipkovnice umjesto olovke. Možda bismotrebali preuzeti i to (vrlo »kreativno« rješenje), kojeg ćedovesti do toga da će se čovjek bez elektroničkog pomagala(pametnog telefona, tableta i sl.) morati osjećati kaosvojevrsni invalid jer neće biti kadar napisati ni rečenicu beztipkovnice? Ili napokon trebamo prilagoditi obrazovni sustavstvarnim potrebama i mogućnostima našega društva? Noipak, naglasak ovog razgovra je na vrlo interesantnim



gafikama koje prof. Čerić radi, kao i metodama koje pritomkoristi.

5 LAJKOVA LIKE 24/02/2016, 11:00

Ranko RabačevićIzvrstan razgovor. Prof. emer. Vlatko Čerić imao je u okviru Dana FSB-aizvrsnu izložbu koju sam stjecajem okolnosti razgledao. Čini mi se da jetamo bio jedan rad uvaženog profesora izveden u 3D tisku. To su načinilidjelatnici FSB-a.

6 LAJKOVA LIKE 22/02/2016, 15:08 ODGOVORI

OSTAVI KOMENTARPoruka

Ime *

E-mail *

Web stranica

.

.
http://zg-magazin.com.hr/matematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela/?replytocom=1405#respondhttp://Website(proizvoljno)http://Website(proizvoljno)http://pdfcrowd.com/html-to-pdf-api/?ref=pdfhttp://pdfcrowd.com/customize/http://pdfcrowd.com/redirect/?url=http%3a%2f%2fzg-magazin.com.hr%2fmatematikom-i-racunalima-do-umjetnickih-djela%2f&id=ma-160301065914-fb48d8aahttp://pdfcrowd.com

matematikom i računalima do umjetničkih djela | zg-magazin · svakako povezano s matematikom....

Documents