Matematiko modeliranje raunalnih mreazbirka rijeenih zadataka s auditornih vjebi

jednopredmetni preddiplomski studij, III i IV semestardvopredmetni preddiplomski studij, V i VI semestar

diplomski studij matematike i informatike, III i IV& semestarpreddiplomski studij fizike, V semestar

diplomski studij fizike i informatike, II semestardiplomski studij politehnike i informatike, I i II semestar

30 sati (zimski semestar) + 30 sati (ljetni semestar)

Vedran MiletiZavod za komunikacijske sustave

Odjel za informatiku Sveuilita u Rijeci

akademska godina 2014/2015.

zadnja promjena: 2. srpnja 2017.

1

http://www.inf.uniri.hr/

PredgovorSkripta je namijenjena studentima druge godine preddiplomskog studija informatike. Nastalaje na temelju vjebi iz kolegija Raunalne mree 1 i Raunalne mree 2 na Odjelu za informatikuSveuilita u Rijeci. Nadovezuje se na gradivo i literaturu predavanja iz istih kolegija. Oekujese poznavanje sadraja prve godine preddiplomskog studija, ponajvie kolegija Matematika 1i 2, Osnove fizike 1 i 2, Osnove digitalne tehnike i Osnove informatike 1. Neki dodatni zadacizahtjevaju i poznavanje gradiva kolegija Programiranje 1 i Operacijski sustavi 1, te osnovakombinatorike i teorije kodiranja.

U okviru kolegija emo se mnogo sretati s gradivom teorije grafova i poneto s gradivomteorije vjerojatnosti i matematike statistike. Kako u sadanjem programu studija Raunalnemree 1 i 2 prethode kolegijima Diskretna matematika i Vjerojatnost i statistika, u ovoj skriptidefiniraju se osnovni pojmovi koji nam trebaju za rjeavanje zadataka.

Kako s raunalnim mreama radimo gotovo svakodnevno, ne treba ih posebno predstavljati.Osnovne znaajke, mahom iz perspektive korisnika, ve smo spomenuli u okviru kolegija Osnoveinformatike 1. Cilj je ovih dvaju kolegija dati uvid u osnovne ideje i algoritme koje stoje upozadini danas koritenih raunalnih mrea.

Skripta je podijeljena u dva vea dijela. U prvom dijelu, od 1. do 6. poglavlja, obraenje sadraj kolegija Raunalne mree 1, a u drugom, od 7. do 12. poglavlja, sadraj kolegijaRaunalne mree 2. Na pojedinim mjestima ukljuene su dodatne teme koje nisu dio kolegija.

Premda je skripta prvenstveno namijenjena studentima informatike na Odjelu za informa-tiku Sveuilita u Rijeci, svakako moe u bar dijelom posluiti i studentima tehnikih znanosti,a prvenstveno studentima raunarstva.

Skriptu posveujem svojim uiteljima, Deanu Crnkoviu i Renu Sunju, koji su me nebro-jeno puta inspirirali i pruili mi podrku u uenju matematike. Vjerujem da se njihov utjecajoituje i u ovom radu.

Vedran Mileti

2

Osnovne informacije o vjebama kolegija Raunalne mree

Osnovne informacije o kolegijimaOsnovne informacije o kolegijima

Nositelj: prof. dr. sc. Mario Radovan

Asistent: Vedran Mileti, prof.

Demonstrator: Edvin Moibob

Prouite DINP.U ovoj prezentaciji je veinom ono to nije u DINP-u, i obrnuto.

Nain izvoenja nastave, teme i literaturaOekivano predznanje

Formalni preduvjet: poloen kolegij Osnove digitalne tehnike.

Neformalni preduvjeti: Matematika 1,

Osnove fizike 2,

Programiranje 1,

Osnove informatike 1.Meutim, sve to budemo koristili, osim zaista osnovnih matematikih, informatikih i fizi-

kalnih pojmova, bit e definirano na vjebama.

PredavanjaPredavanja izvodi prof. dr. sc. Mario Radovan, i sve informacije o njima moete dobiti od

njega u terminu predavanja ili njegovom terminu konzultacija.Konzultacije i ispite dri utorkom od 11 do 13 sati.

Auditorne vjebe Auditorne vjebe tematski i sadrajno prate i nadopunjuju gradivo predavanja, to znai:

kratko ponavljanje relevantnog dijela teorije, rjeavanje zadataka iz podruja raunalnih mrea, te poneki primjer rada s alatima na raunalima.

Od studenata se oekuje da:

znaju sadraj pripadnih predavanja, kako bi mogli steeno znanje primijeniti u rje-avanju zadataka,

proue materijale za vjebe koji e biti unaprijed dani putem sustava sustava zae-uenje, te

biljee rjeenja zadataka na satu, jer su na biljekama koje ete dobiti zadaci rjeeniukratko.

3

Laboratorijske vjebeOvaj dio odnosi se samo na studijske grupe koje imaju laboratorijske vjebe.

Laboratorijske vjebe su dio RM1 i RM2 za sve studijske grupe kojima kolegij nosi 4 ili5 ECTS-a.

Nastale su unutar projekta razvoja e-kolegija koji je financiralo Sveuilite u Rijeci.

Izvode se u obliku pripremljenih materijala za samostalno uenje i konzultacija, a polauputem domaih zadaa.

DemonstratureDemonstrature su organizirane kako god to dogovorite s demonstratorom (auditorne ili

laboratorijske vjebe, zadaci s vjebi ili dodatni zadaci, . . . ).Rezerviran je termin u rasporedu etvrtkom od 16 do 20 sati u prostoriji O-366 (ima sav

potreban softver za rjeavanje laboratorijskih zadataka).

Literatura

Osnovna literatura su knjige Raunalne mree (1), [RadovanRM1], i Raunalnemree (2), [RadovanRM2]. Knjige moete podijeljene po poglavljima nai na e-kolegiju.

Osim te dvije knjige na hrvatskom jeziku, u ovom podruju dominiraju tri knjige naengleskom jeziku koje moete pronai u knjinici:

Kurose i Ross: Computer Networking: A Top-Down Approach, [KuroseRossCN], Peterson i Davie: Computer Networks: A System Approach, [PetersonDavieCN], Tanenbaum i Wetherall: Computer Networks, [TanenbaumWetherallCN].

Zadaci auditornih vjebi veim su dijelom sastavljeni prema [PetersonDavieCN]. Poj-movi i pravila auditornih vjebi uglavnom su preuzeti s Wikipedije.

Zadaci laboratorijskih vjebi veim su dijelom sastavljeni prema dokumnentaciji alata(Unix man stranice alata koje koristimo, [WiresharkUserGuide], [IMUNESManual],[ns3Tutorial], [ns3Manual] i [ns3Models]). Pored toga, veinu stvari mogue je go-oglati.

Vrednovanje aktivnosti i ocjenjivanjeBodovanje aktivnosti

Kolokviji (auditorne vjebe): 20 + 20 bodova,

Kvizevi (predavanja): 20 + 25 bodova,

Domae zadae (laboratorijske vjebe): 15 bodova,

Nagradne aktivnosti: 15 + 5 bonus bodova.

4

Prisustvovanje satovima predavanja i vjebiPrisustvovanje satovima predavanja i vjebi se ne boduje.

Prisustvovanje satovima predavanja nije obavezno.

Prisustvovanje satovima auditornih vjebi je obavezno.

Asistent vodi evidenciju o dolascima. Dozvoljeno je sakupiti ukupno do 3 izostankas vjebi, u to se ne rauna eventualni izostanak s kolokvija ili meuispita.

Prisustvovanje sastovima demonstratura nije obavezno.

Kolokviji (auditorne vjebe)

Na dva kolokvija iz gradiva auditornih vjebi moete sakupiti ukupno 40 bodova. Svakiod kolokvija piete 90 minuta u terminu vjebi.

Napomena: prije poetka pisanja kolokvija bit e dana potrebna objanjenja, a zatimnema pitanja.

Kolokviji i ECTS bodoviStudenti kojima kolegij nosi 4 ECTS boda rjeavaju 4 od 5 ponuenih zadataka i preostali

zadatak prekrie.Ukoliko ne bude prekrien niti jedan od ponuenih zadataka, ispit e biti bodovan po sistemu

koji vrijedi za studente kojima kolegij nosi 5 ECTS bodova.

Kvizevi (predavanja)Na dva kviza iz gradiva predavanja moete sakupiti ukupno 45 bodova. Kvizevi su online

testovi.

Mogunost popravnog kolokvija ili kvizaNe postoje popravni kolokviji ni kvizevi.

Domae zadae (laboratorijske vjebe)

Kompletan udbenik iz laboratorijskih vjebi bit e vam dostupan podijeljen po poglav-ljima. Udbenik je namijenjen za samostalno uenje i samostalno rjeavanje zadataka;vrlo je detaljan i sadri sve potrebne upute za rad s alatima koje koristimo.

Sugestije za poboljanje udbenika su dobrodole.

Bonus bodoviNagradne aktivnosti slue kako bi mogli eventualno izgubljene bodove nadoknaditi. Moete

sakupiti ukupno 20 bodova. Primjeri aktivnosti za bonus bodove su:

blic pitanja (gradivo prethodnih sati predavanja ili vjebi; toan odgovor na pitanje donosi1 bod),

aktivnost na satu (ideja za rjeenje ili slino): 2 boda),

nagradni zadaci koji se rjeavaju programiranjem (C++ ili Python): 5 bodova,

i razna druga nenajavljena iznenaenja.

5

PrepisivanjePrema sveuilinom etikom kodeksu, prepisivanje se smatra neetinom radnjom. Zbog toga

vrijede idua pravila.

Na kolokvijima i ispitima prvo uoeno prepisivanje se kanjava se oduzimanjem 5 bo-dova svim studentima koji u njemu aktivno sudjeluju.Idue uoeno prepisivanje kanjava se ocjenjivanjem ispita, odnosno kolokvija, s 0 bo-dova.Posjedovanje alabathera kanjava se ocjenjivanjem ispita, odnosno kolokvija, s 0 bo-dova.

Na domaim zadaama i nagradnim zadacima sumnja na prepisivanje rjeava se usmenomobranom rjeenja na konzultacijama.

U sluaju da na konzultacijama student zna detaljno argumentirati nain razmilja-nja i postupak rjeavanja u predanim zadacima, smatra se da se ne radi o prepisivanjui vjeba se boduje adekvatno.

U sluaju da student prizna prepisivanje prije pristupanja obrani rjeenja, izbjegavausmenu provjeru i predana zadaa boduje se s 0 bodova.

Ukoliko student ne uspije objasniti nain razmiljanja i postupak rjeavanja zada-taka, predana domaa zadaa vrednuje se s -2 boda.

Najmanji broj ocjenskih bodova koji moete ostvari na svakoj pojedinoj aktivnosti je 0,bez obzira na broj steenih negativnih bodova. (Pritom se tri domae zadae smatrajujednom aktivnosti.)

E-uenje sustav Instructure CanvasPrijava na Canvas:

https://canvas.instructure.com/enroll/XKFN9G

Instructure Canvas:

Moderniji i funkcionalniji LMS od Moodlea Cloud-based, free for teachers, free for students Nema AAI autentifikacije, potrebna je registracija putem poveznice dane

iznad

Mogua prijava s @student.uniri.hr, @ffri.hr mail adresom ili nekom drugom (preferirano@student.uniri.hr, odnosno @ffri.hr)

Obavezno postavite tono ime i prezime (vel