marketing plan kakanj

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ZENIKO DOBOJSKI KANTON OPINA KAKANJ

MARKETING PLAN PODUZETNIKE ZONE VRTLITE

Doite, razvijajte se i ostanite

OPINA KAKANJ Novembar, 2010. godine

Marketinki plan poduzetnike zone Vrtlite Opina Kakanj

2

SADRAJ

Redni broj

SAETAK

stranica

1. OSNOVNI PODACI 7

2. VIZIJA, MISIJA, STRATEKI CILJEVI 8

2.1. Vizija 8

2.2. Misija 8

2.3. Strateki ciljevi 8

3. ANALIZA OKRUENJA 8

3.1. Poslovno okruenje 8

3.1.1. Postojea privredna struktura preduzea na podruju opine Kakanj 83.2. Radna snaga 11

3.2.1. Dostupnost 11

3.2.2. Cijena rada-trokovi rada 11

3.3. Dostupnost i cijena energenata i komunalnih usluga 12

3.3.1. Elektrina energija 123.3.2. Voda 13

3.3.3. Kanalizacija 13

3.3.4. Otpad 14

3.3.5. Grijanje 15

3.4. Dostupnost i kvaliteta infrastrukture 15

3.4.1. Cestovna mrea 15

3.4.1.1. Asvaltirane cestovne komunikacije 15

3.4.1.2. Ostali nerazvrstani cestovni pravci 16

3.4.1.3. Karakteristike cestovnih pravaca 16

3.4.1.4. Planirane cestovne komunikacije 16


3

3.4.2. eljezniki saobraaj 173.4.3. Vazduni saobraaj 183.4.4. Morska luka 18

3.5. Analiza dostupnih poticaja za investitore 18

3.5.1. Vlada ZE-DO kantona, Ministarstvo za privredu/gospodarstvo

3.6. Analiza konkurentskih zona u okruenju 20

3.7. Procjena poslovnog okruenja i njegove privlanosti. 214. SWOT ANALIZA 22

5. PONUDA POSLOVNE ZONE 23

5.1. Namjena povrina 23

5.2. Saobraaj 245.2.1. Ciljevi i potrebe 24

5.2.2. Plan 25

5.2.3. Urbanistiko-tehniki uslovi za saobraaj 255.3. Hidrotehnika infrastruktura 265.3.1. Snabdijevanje vodom 26

5.3.2. Kanalizacija 27

5.3.2.1. Fekalna kanalizacija 285.3.2.2. Oborinska kanalizacija 28

5.3.3. Elektroenergetska infrastruktura i telekomunikacije

29

5.3.3.1. Elektroenergetika

29

5.3.3.2. Telekomunikaciona mrea

30

5.4. Prodajne poruke (poduzetnika zona Vrtlite) 30

6. MARKETING PLAN PODUZETNIKE ZONE VRTLITE

30

6.1. Ciljne grupe

30

6.2. Pozicioniranje

31


4

6.3. Komunikacija

32

6.4. Plan marketinkih aktivnosti

32

6.5. Pripremne marketinke aktivnosti

32

6.6. Trokovi pripremnih marketinkih aktivnosti

33

6.7. Lokalni marketing

34

6.8. Nacionalni marketing

35

6.9. Meunarodni marketing

36

7. ZAKLJUAK

37

PRILOZI


5

SAETAK Opina Kakanj pokrenula je aktivnost uspostave poduzetnike zone na lokaciji zavrene eksploatacije uglja na povrinskom kopu Vrtlite, k.. br. 1966 K.O. Vrtlite (stari premjer k.. br 55/1 K.O: Karaula), koja ima povrinu od 98.088 m2, u posjedu dravna svojina dijelom 1/1.

Opina je radi realizacije projekta donijela slijedee odluke: 1. Odluka o uspostavi poduzetnike zone Vrtlite i pristupanju izradi Regulacionog plana Poduzetnike zone Vrtlite u Kaknju broj 0-01/1-106/08, 2. Odluku o usvajanju nacrta Regulacionog plana Poduzetnike zone Vrtlite i njegovom stavljanju na javnu raspravu broj 0-01/1-115/09 , dana 30.04.2009.godine.

3. Odluka o usvajanju Regulacionog plana Poduzetnike zone Vrtlite u Kaknju i Odluka o provoenju Regulacionog plana Poduzetnike zone Vrtlite u Kaknju. Osim navedenog, Opina je obezbijedila projekat nivelacije i ograivanja terena Poduzetnike zone. Radovi na nivelaciji terena su zavreni. Uraena je projektna dokumentacija i revizija za odvodnju podzemnih voda poduzetnike zone Vrtlite, zatim projekat vodosnadbjevanja, elaborat za geomehaniko ispitivanje zemljita, projekat saobraajne infrastrukture, te projekat elektrifikacije. Za gore navedene projekte su izdata Odobrenja za graenju i u toku je realizacija istih. Osnovna namjena ovog prostora je industrijsko-poslovna. U okviru zone predvia se odvijanje niz djelatnosti, koje su po svojoj prirodi sline i ije je meusobno funkcionisanje lako ostvarivo, te ni u jednom segmentu ne dolazi u koliziju.

Osnovni razlozi izgradnje poduzetnike zone su sljedei: o Izgradnja industrijskih objekata, objekata veleprodaje i parkinga za kamione i radne

maine van urbane zone, o Nedostatak zemljita u slobodnoj prodaji na kojem bi se gradili privredni objekti, o Nedostatak opremljenog zemljita osnovnom saobraajnom i komunalnom

infrastrukturom, o Izgradnja zone na veoj povrini koja omoguava razvoj privrednih subjekata, o Pomo postojeim privrednim subjektima, kao i novim koji e se osnovati da dobiju

normalne uslove za razvoj, uz subvencioniranje osnovnih trokova pribavljanja i ureenja zemljita ,

o Otvaranje novih radnih mjesta, o Promocija privrede opine Kakanj, o Razvoj lokalne zajednice.

Poduzetnika zona je od znaaja za privredu opine Kakanj sa aspekta da se potencijalnim investitorima moe ponuditi definisana, ureena lokacija, koja nudi pogodan ambijent za


6

investiranje. Osim toga koncentracija privrednih objekata na jednom prostoru daje druge pogodnosti.

Ulaganje u poduzetniku zonu sastoji se od ulaganja: u izradu investiciono- tehnike dokumentacije (izrada glavnih projekata za saobraajnu i

komunalnu infrastrukturu, projekat ureenja zelenih povrina, ograivanja zone.) u trokove parcelacije zemljita sa grubim nivelisanjem zemljita (nivelacija terena je

odraena) u trokove ograivanja parcele i regulisanje nadzora nad ulaskom i izlaskom trokove izgradnje saobraajnica i komunalne infrastrukture trokove ureenja zajednikih javnih parking mjesta i zelenila

Poduzetnika zona ima pristup sa asfaltiranog industrijskog puta za Povrinski kop Vrtlite RMU Kakanj. Znai, do poduzetnike zone izgraena je adekvatna saobraajnica. Potrebno je sagraditi primarnu saobraajnicu kroz poduzetniku zonu koja e omoguiti saobraajni pristup parcelama.

Finansijska ulaganja u formiranje poduzetnike zone predviaju se u iznosu od 2.870.000,00 KM. Ta ulaganja sa aspekta opravdanosti investicije imaju vie pozitivnih elemenata, a jedan od najvanijih je ekoloki, te otvaranje novih radnih mjesta, cca 250. Investiranje u izgradnju objekata na mikrolokacijama hale i pogoni, povlai sa sobom i ulaganje privatnog kapitala u veem obimu, a to znai dodatno upoljavanje graevinske i pratee operative. Ekonomsko-trina ocjena projekta ogleda se prije svega u konkurentnosti lokalne zajednice u ponudi slobodnog infrastrukturom opremljenog prostora za izgradnju proizvodnih objekata. Poduzetnika zona sa definisanim odnosima, sa pogodnim ulaganjima u izgradnju objekata (smanjeni iznosi naknade za ureenje zemljita, naknade za ustupanje zemljita, ...) je faktor privlaenja domaih i stranih ulagaa. Uspostavljenje poduzetnikih zona pokazalo se efikasnim u lokalnim zajednicama koje su takve zone ve izgradile, tako da nam to treba da bude pozitivna stimulacija za dalji rad. Da bismo doli u zavrnu fazu dodjele lokacija krajnjim korisnicima neophodna je adekvatna podrka svih nivoa vlasti. Dosadanja podrka razvoju poduzetnike zone koja je pruena od strane resornih ministarstava na nivou Ze-do kantona i FBiH, uz stalnu inicijativu Opine predstavlja garanciju dalje izgradnje i unapreenja poduzetnike infrastrukture na ovim prostorima kao i kroz oekivanu podrku iz EU fondova u predstojeem periodu. Vano je napomenuti da e implementator marketing aktivnosti za sada biti Sluba za poduzetnitvo, drutvene djelatnosti, eko-zatitu i inspekcijeske poslove Opine Kakanj, koja e po potrebi angaovati eksperta iz oblasti marketinga, a koji e raditi na implementaciji odreenih marketing aktivnosti definisanih marketing planom. Marketing plan e obuhvatati marketing aktivnosti na godinjem nivou a koji e biti usaglaen i odobren od strane Opine, koja e trokove planirati u svom godinjem budetu. Godinji plan


7

marketinkih aktivnosti e se implementirati prema smijernicama generalnog marketing plana a preureivat e se i doraivati prema potrebama i okolnostima koje to budu zahtijevale. U cilju podizanja marketinkih aktivnosti na vii nivo uspostavie se partnerstvo sa raznim institucijama i organizacijama koje mogu doprinijeti promociji poduzetnike zone.

Opina Kakanj s pravom moe biti i jeste nosilac lokalnog ekonomskog razvoja, te stoga svim potencijalnim investitorima poruujemo:

Doite, razvijajte se i ostanite jer je

Poduzetnika zona Vrtlite u centru kruga milionskog trita (Sarajevo-Zenica)


8

1. OSNOVNI PODACI Opina zauzima centralni poloaj u Sarajevsko-zenikoj kotlini, sjeverno od Visokog i jugoistono od Zenice, eljeznikom prugom Doboj-Sarajevo-Ploe i magistralnim putem Sarajevo-Zenica-Doboj povezan je sa svim krajevima zemlje, sa Evropom i svijetom, granii sa opinama: Visoko, Vare, Zenica, Busovaa, i Zavidovii. POVRINA opine je 377 km2 i spada u red srednjih opina u BiH. Na teritoriji opine ivi oko 47.000-50.000 stanovnika, sa prosjenom gustinom naseljenosti od 117 stanovnika po km2. RELJEF je preteno brdsko-planinski, bogat mnogobrojnim izvoritima pitke vode, umama, rudnim poljima i drugim prirodnim resursima, to predstavlja povoljne uslove za razvoj privrede.

KLIMA preovladava umjereno kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i hladnim zimama, u brdsko-planinskom podruju preovladava subplaninska klima gdje su ljeta kraa i svjeija, a zime due i hladnije.

NADMORSKA VISINA od 384 m do 1458 m

RIJEKE Bosna, Zgoa, Ribnica, Trstionica, sa pritokama. iste su u gornjim tokovima iste i bogate ribom.

MINERALNA BOGATSTVA zapadno od grada nalaze se izvori termomineralnih voda i neograniene koliine krenjaka koji se eksploatiu kao sirovina za cementnu industriju, te zalihe mrkog uglja koje se koriste u termoelektrani za proizvodnju elektrine energije. POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE zauzima povrinu od oko 8.976,6 ha, i pogodno je za razvoj voarstva, stoarstva (ovarstvo i govedarstvo) i povrtlarstva, ljekovitog bilja, gljiva, jagoda, borovnica, kupina itd UME zauzimaju 22.547,81 ha ili 60% teritorije je pokriveno umama, sa znaajnijim zalihama drvne mase. Opina Kakanj pokrenula je aktivnost uspostave poduzetnike zone na lokaciji k.. br. 1966 K.O. Vrtlite (stari premjer k.. br 55/1 K.O: Karaula, koja ima povrinu od 98.088 m2. 2. VIZIJA, MISIJA, STRATEKI CILJEVI 2.1.Vizija

Opina Kakanj razvija svoju viziju: Kakanj kao privredno razvijena sredina sa funkcionalnom infrastrukturom, savremenom i efikasnom upravom te uvanom okolinom i ivotnim ambijentom po mjeri savremenog ovjeka.


9

2.2. Misija Misija formiranja Poduzetnike zone je obezbijediti prostor i infrastrukturu kako bi privukli ulagae i osigurali nove poslove koji e obezbijediti smanjenje stope nezaposlenosti kroz intenzivan privredni razvoj. 2.3. Strateki ciljevi Srateki ciljevi formiranja Poduzetnike zone Vrtlite su:

- Odrivi privredni razvoj, - Poveanje stope zaposlenosti za 4 %, - Poveanje broja malih i srednjih preduzea za 16 % u periodu od 5 godina, - Privlaenje investicija sa dodanom vrijednou u drvo-preraivakoj industriji, - Obrazovanje kadrova.

3. ANALIZA OKRUENJA 3.1. Poslovno okruenje 3.1.1. Postojea privredna struktura preduzea na podruju opine Kakanj Prema podacima po konanim Obraunima-zavrnim raunima za 2009. godinu, koje smo preuzeli od AFIPA u mjesecu maju 2010.godine na podruju opine Kakanj u toku 2009.godine bilo ukupno aktivnih 184 pravna lica ( 183 u nadlenosti AFIPA ZDK i 1 iz nadlenosti AFIPA SA-kantona- JP-TE Kakanj, koja su u zakonskom roku izradili Zavrne raune i iste predali AFIPU FBIH na daljnju obradu.

Struktura ukupnog broja pravnih lica na podruju opine Kakanj po djelatnostima na kraju poslovne 2009.godine izgledala je ovako:

1. Poljoprivreda, lov i umarstvo ( 4 poslovna subjekta ili 2,17 % od ukupnog broja subjekata opine, koji su u poslovnoj 2009.godini ostvarili ukupan prihod od 1.425.468 KM i isti su sa 21 uposlenim radnikom i 1.644.739 KM vrijednosti kapitala ostvarili neto dobit u iznosu od 120.769 KM.)

2. Rudarstvo ( 3 poslovna subjekta ili 1,63 % ukupnog broja subjekat opine,

i isti su u 2009.godini ostvarili ukupan prihod od 71.280.698 KM sa 2.341 zaposlenih ostvarili poslovni rezultat za 2009.godinu sa akumuliranim gubitkom u iznosu od 13.117.842 KM, a vrijednost kapitala ove djelatnosti iznosio je 44.179.377 KM.)

3. Preraivaka industrija ( 38 poslovnih subjekata ili 20,65 % ukupnog broja subjekata opine, koji su u toku posl. 2009.godine ostvarili ukupan prihod u iznosu od 138.022.873 KM, sa 810 uposlenih poslovanje su zavrili pozitivno osvarivi ukupnu neto dobit u


10

iznosu od 38.224.000 KM, te sa vrijednou kapitala u iznosu od 195.270.907 KM, a uposleni su imali primanja u prosjeku od 850 KM. Ovakvi rezultati po zavrnom raunu za 2009.godinu. u ovoj strukturi rezultat je prije svega ostvarenih rezultata u Tvornici cementa Kakanj, koja se nalazi u sastavu ove grupacije)

4. Snadbjevanje elektrinom energijom, gasom i vodom ( 2 poslovna subjekta ili 1,09 % ukupnog broja subjekata opine-JPGrijanje i JPEP BiH-Elektrodistribucija Kakanj koja su u nadlenosti AFIPA ZDK i jedno pravno lice iz nadlenosti AFIPA SA kantona-JPEP BiH Podrunica TERMOELEKTRANA atii-Kakanj.

Ostvareni ukupan prihod ovih subjekata u 2009.godini iznosi 213.955.000 KM, koji zapoljavaju oko 900 radnika)

5. Graevinarstvo ( 15 poslovnih subjekata iliu 8,15 % ukupnog broja subjekata opine i isti su ostvarili ukupan prihod u 2009.godini u iznosu od 32.286.779 KM, te sa 355 uposlenih ostvarili su i neto dobit u iznosu od 530.642 KM.

6. Trgovina na veliko i malo ( 60 poslovnih subjekata ili 32,61 ukupnog broja subjekata Opine, koji su u proloj poslovnoj godini ostvarili ukupan prihod u iznosu od 130.604.202 KM i sa 405 uposlenih imali osvarenje neto dobiti u iznosu od 2.233.176 KM

7. Ugostiteljstvo ( 3 poslovna subjekta ili 1,63 % ukupnog broja subjekata opine, koji su u 2009.godini imali 6.674.460 KM ukupnog prihoda i sa 40 uposlenih poslovnu godinu zavrili su sa gubitkom od 481.000 KM.

8. Saobraaj, skladitenje i vezae ( 29 poslovnih subjekata ili 15,77 % ukupnog broja subjekata opine. Ovi pravni subjekti imali su ostvarenje ukupnog prihoda u iznosu od 47.839.573 KM i sa 294 uposlenih osvarili su neto dobit u iznosu od 430.883 KM.

9. Poslovanje nekret.iznajmljiv. i posl.usluge ( 19 poslovnih subjekata ili 10,32 % ukupnog broja subjekata opine sa ostvarenim ukupnim prihodom u iznosu od 579.326 KM, te sa 194 uposlena imali su 323.000 KM dobiti u 2009.godini.

10. Obrazovanje ( 2 poslovna subjekta ili 1,09 % ukupnog broja subjekata opine sa 64.110 KM ukupnog prihoda, 4 uposlena i 63.400 KM dobiti.

11. Zdravstvena i soc. Zatita ( 4 poslovna subjekta ili 2,17 % ukupnog broja subjekata

sa 5.026.407 prihoda, 187 uposlenih i 260.000 KM gubitka.

12. Ostale javne, drutvene i line usluge ( 5 poslovnih subjekata ili 2,72 % ukupnog broja subjekata opine, koji su imali 2.072.388 ukupnog prihoda, 58 uposlenih i 116.000 KM gubitka.

Red.br. Opis djelatnosti Broj pravnih lica Procentualna struktura


11

Tabela.1. Struktura poslovnih subjekata na podruju opine Kakanj

Slika 1. Grafiki prikaz strukture poslovnih subjekata na podruju opine Kakanj 3.2. Radna snaga

1. Poljoprivreda, lov i umarstvo 4 2,17

2. Rudarstvo 3 1,63

3. Preraivaka industrija 38 20,65 4. Snadbjevanje el.energijom, gasom i vodom 2 1,09

5. Graevinarstvo 15 8,15 6. Trgovina na veliko i malo 60 32,61

7. Ugostiteljstvo 3 1,63

8. Saobraaj, skladienje i veze 29 15,77 9. Poslovanje nekretnine iznajmljivanje 19 10,32

10. Obrazovanje 2 1,09

11. Zdravstvena i socijalna zatita 4 2,17

12. Ostali 5 2,72

Struktura poslovnih subjekata na podruju opine Kakanj

2,17%2,72%

1,09%2,17%

10,33%

1,63%20,65%

1,09%

8,15%32,61%

1,63%

15,76%

1. Poljoprivreda, lov i umarstvo2. Rudarstvo

3. Preraivaka industrija

4. Snadbjevanje el.energijom, gasom i vodom

5. Graevinarstvo

6. Trgovina na veliko i malo7. Ugostiteljstvo

8. Saobraaj, skladienje i veze9. Poslovanje nekretnine iznajmljivanje

10. Obrazovanje

11. Zdravstvena i socijalna zatita12. Ostali


12

3.2.1. Dostupnost Prema podacima Slube za zapoljavanje ZDK za mjesec august 2010.godine, opina Kakanj ima visok stepen nezaposlenosti, kada je u mjesecu augustu ove godine na Zavodu za zapoljavanje evidentirano 6.052 nezaposlenih osoba, to je u odnosu na august 2009.godine poveanje za 7,6 %, od ega su 200 sa VSS spremom, 63 sa VS, 1.182 sa SSS, 19 NS, 32 VKV, 2.653 KV, 142 PK i 1.761 NKV. Opina Kakanj ima 3 srednje kole:

- Gimnazija Muhsin Rizvi Kakanj - Srednja tehnika kola Kemal Kapetanovi Kakanj (ekonomski tehniari,

elektrotehniari, mainski tehniari, saobraajni tehniari) - Srednja struna (bravari, zavarivai, metalostrugari, frizeri, elektroenergetiari, vozai

motornih vozila, prodavai, kuhari, konobari)

3.2.2. Cijena rada-trokovi rada

Prosjena neto plaa na nivou opine Kakanj u mjesecu februaru 2010.godine je iznosila 849,00 KM i vea je za 5% od prosjeno ostvarene neto plae u Federaciji BiH, koja je iznosila 809,00 KM.

Prosjeno ostvarena neto plaa opine Kakanj (849,00) u februaru ove godine vea je od prosjeno ostvarene neto plae u ZDK-u za 29 % i ista je po vrijednosti na prvom mjestu od dvanaest opina Ze-do kantona i to u intervalu od najnie 533,00 KM u Zavidoviima do 849,00 KM u Kaknju.

3.3. Dostupnost i cijena energenata i komunalnih usluga

3.3.1. Elektrina energija Kada su u pitanju trokovi rada navest emo cijene elektriene energije te cijene komunalnih usluga i grijanja na podruju opine Kakanj. Cijene elektrine energije koju isporuuje Elektroprivreda BiH su jedinstvene na cijelom podruju Federacije BiH. Cijena elektrine energije u Federaciji BiH je podijeljena u zavisnosti od napona u napajanju, tako da postoje cijene za visoki, srednji i niski napon.

U kategoriji niskog napona postoje tri vrste potroaa meu kojima su: domainstva, ostali potroai i javna rasvjeta. Prve dvije grupe su podijeljene u po dvije tarifne grupe i cijene variraju u zavisnosti od visokog ili nieg napona. U tabeli ispod predstavljene su tarifni stavovi prema naponu i kategorijama kupaca.

Tabela 2. Tarifni razredi cijene utroka elektrine energije za nekvalifikovane potroae


13

JP Ele

ktroprivreda BiH primjenjuje tarifne stavove koje je donijela Regulatorna komisija za elektrinu energiju u FBiH (FERK) 27.12.2007 godine. Ovi tarifni stavovi su u upotrebi od 01.01.2008. godine.

Komunalne usluge na podruju opine Kakanj prua JP Vodokom d.o.o. Kakanj, ije su cijene ovih usluga slijedee: 3.3.2 Voda

3.3.2.1. Fizika lica 0,90 KM/m3

3.3.2.2. Fizika lica (paual) 7 m3 po lanu domainstva

3.3.2.3. U objektima u kojima se potronja vode mjeri zajednikim vodomjerom (etani vlasnici) osnov za obraun utroene vode je broj lanova domainstva, iskljuujui stanove u kojima postoje individualna mjerila

3.3.2.4. Pravna lica 1,45 KM/m3


14

3.3.2.5. Pravna lica (paual)

o Prodavnica 30 m3 o Ugostiteljski objekti 50 m3 o Mesnice 40 m3 o Autopraonica 100 m3 o Frizerski saloni 40 m3 o Ostali korisnici 30 m3

Taksa na mjerno mjesto

o Fizika licaa 1,00 KM o Pravna lica

- 1 do 2 2,00 KM - Preko 2 5,00 KM

3.3.3. Kanalizacija

Kategorije i cijene za odvodnju otpadnih voda su slijedee: 2.3.3.1. Fizika lica 50% od cijene vode po m3 2.3.3.2. Pravna lica 50% od cijene vode po m3

3.3.4. Otpad

Kategorije i cijene prikupljanja i odvoza komunalnog otpada su slijedee: 3.3.4.1. Fizika lica

o Kua sa dva i manje lanova domainstva 3,00 KM o Stan sa dva i manje lanova domainstva 3,00 KM o Stan sa dva i manje lanova domainstva 3,00 KM o Vlastita kua sa tri i vie lanova domainstva 5,00 KM o Stan sa tri i vie lanova domainstva 5,00 KM

3.3.4.2. Pravna lica

o Krojai,butici, staklari, advokati, brijai,disko klubovi, fotografi, obuari, zlatari, fotografi, optiari, saloni zabavnih igara 12,00 KM


15

o Slastiari, evabdinice, mesnice, ainice, kafane 15,00 KM o Prodavnice mjeovite robe, alkohola, ugostiteljske radnje 20,00 KM

o Manje trgovake radnje (ispod 30 m3) i tekstilne radnje 13,00 KM o Kiosci za duhan i novine 10,00 KM

o Mesnice sa klaonicom 300,00 KM

3.3.4.3. Kontejneri

o Kontejner 110 l 20,00 KM

o Kontejner 1,1 m3 50,00 KM

o Kontejner 5,7 m3 200,00 KM

3.3.4.4. Deponija

o Dovezeno smee na deponiju - Kuno smee PVC vrea 1,20 KM - Stare pei i bijela tehnika 20,00 KM - Smee dovezeno u auto prikolici 10,00 KM - Smee dovezeno u traktoru 20,00 KM - Smee dovezeno u kamionu 50,00 KM

o Industrijski otpad

- Po m3 12,00 KM

o ivotinjski otpad

- Iskop i zatrpavanje 80,00 KM

- PVC vrea-ivotinjski otpad 3,00 KM - Kontejneri 1,1 m3 200,00 KM

- Kontejneri 5 m3 500,00 KM

Na cijene komunalnih usluga obraunavaju se i dodaju porezi i naknade shodno vaeim zakonskim propisima.


16

3.3.5 Grijanje

Usluge grijanja grada Kaknja i podruja oko poduzetnike zone Vrtlite vri J.P.Grijanje d.o.o. Kakanj. Trenutni kapacitet koji je pokriven gradskim grijanjem iznosi ukupno 218.907,70 m, od ega 49.116,70 m poslovni i 169.790,30 m stambeni prostor. Uprava J.P.Grijanje d.o.o. Kakanj je podijelila potroae na tri kategorije u koje spada stambeni, poslovni i proizvodni prostor. Cijena grijanja za stambeni prostor iznosi 1,43 KM + PDV po m, za poslovni 4,00 KM + PDV po m, kao i za proizvodni prostor.

3.4. Dostupnost i kvaliteta infrastrukture 3.4.1. Cestovna mrea 3.4.1.1. Asvaltirane cestovne komunikacije

o Jedna autocesta AC Koridora Vc o Jedan magistralni cestovni pravac MC-5 o Tri regionalna cestovna pravca RC-466, RC-445, RC-444a o Trideset i jedan lokalni cestovni pravac LC-1 do LC-31 o Dio nerazvrastanih cestovnih pravaca

Ukupna duina ove kategorije je 224,476 km.

Stanje cesta ove kategorije je uz redovno odravanje u dobrom stanju, sigurno za nesmetano odvijanje saobraaja pjeaka i vozila. 3.4.1.2. Ostali nerazvrstani cestovni pravci Stanje cesta ove kategorije je uz redovno odravanje u realativno dobrom stanju, sigurno za nesmetano odvijanje saobraaja pjeaka i vozila.

3.4.1.3. Karakteristike cestovnih pravaca Auto cesta na Koridoru Vc prva dionica koja prolazi kroz opinu Kakanj od Dobrinja do Kaknja locirana na podruju Donje Papratnice, MZ-e Termoelektrana, Doboj, petlja Kakanj u duini od 6,67 km.

Druga dionica autoceste na Koridoru Vc Kakanj-Biljeevo (granica sa Opinom Zenica) prolazi kroz Dumanac, Donji Kakanj, Tiie, Biljeevo u duini od 11,856 km. Ukupna duina trase autoceste kroz opinu bit e 18,526 km.


17

Magistralni cestovni pravac MC-5 Kakanj-Biljeevo se ukida i nestaje izgradnjom auto cesta na Koridoru Vc.

Regionalni cestovni pravac RC-446 KAKANJ - KRALJEVA SUTJESKA -ZAVIDOVII (atii-Kr. Sutjeska-Lipnica-Ponijeri) je u duini od 36,5 km irine 4,0 m. Regionalni cestovni pravac RC-445, VISOKO KAKANJ - ZENICA je u duini od 22,5 km i irine 3,6 m.

Regionalni cestovni pravac RC-444a KAKANJ-VARE (Kr.Sutjeska-Bobovac-Vare) u duini od 6,6 km i irine 4,0 m.

Ukupna duina trase regionalnih cestovnih pravaca kroz opinu Kakanj iznosi 65,60 km. Lokalni cestovni pravci LC-1 do LC-31 locirani su na podruju cijele opine u duini od 140,35 km irine od 3,0-4,0 m.

3.4.1.4. Planirane cestovne komunikacije Za vanjsku povezanost opine najznaajnija saobraajnica jeste autocesta na Koridoru Vc koja ustvari predstavlja kimu putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Zeniko-dobojski kanton ima centralnu poziciju na ovom Koridoru tako da e autoput, eljeznika pruga, gasovod i naftovod predstavljati multimodalni transportni koridor u ijem podruju e se razviti brojne industrijske zone, turistiki i trgovaki centri, tehnoloki parkovi i slino. Kao najznaajnije u dijelu cestovna infrastrukture, kroz opinu Kakanj, je u izgradnji druga dionica autoceste na Koridoru Vc Kakanj-Biljeevo (granica sa opinom Zenica) koja prolazi kroz Dumanac, Donji Kakanj, Tiie, Biljeevo u duini od 11,856 km. Planirana rekonstrukcija regionalnog ceste R-445 Visoko Kakanj, izgradnja neizgraene dionice atii-Kakanj i izgradnja regionalnog puta R-445a Kakanj Biljeevo Lava. Planirana izgradnja regionalnih cesta Zenica Arnauti - Kakanj i Zenica Puhovac Hrastovac Kakanj. 3.4.2. eljezniki saobraaj Paralelno sa autocestom Koridora Vc prua se i eljeznika pruga Ploe - Bosanski amac. Prva pruga koja je prolazila kroz Kakanj bila je pruga Bosanski Brod Sarajevo izgraena 1882. godine i prvenstveno je sluila za transport uglja, eljeza, drveta i ostalih prirodnih bogatstava. Pruga uzanog kolosijeka 1947. godine zamijenjena je prugom normalnog kolosijeka. Neto kasnije postavljeni su i industrijski kolosijeci do Rudnika, Nove separacije i Termoelektrane. Danas industrijske kolosijeke posjeduju velika preduzea kao to su Rudnik, Termoelektrana i Tvornica cementa.


18

Sljedea tabela prikazuje duine eljeznikih pruga po vrstama unutar opine Kakanj. Tabela 3. Duina eljeznikih pruga po vrstama unutar opine Kakanj

3.4.3. Vazdunisaobraaj

Postojei aerodrom u Sarajevu je presjekao grad na dva dijela, pa je time limitiran dalji razvoj i grada i aerodroma. Sve ukazuje da se dislokacija ili irenje istog u narednom periodu mora vriti na drugom lokalitetu.

Prema dosadanjim istraivanjima najpogodnija lokacija za aerodrom klase 4E je u Visokom. Ukupna povrina predviene lokacije obuhvata cca 400 ha, na grebenu Paljike i zahvaljujui njegovom geografskom poloaju (smjeten je u centralnom dijelu BiH), igrao bi vanu ulogu u saobraajnom sistemu BiH. Obzirom da je u Evropi prisutno veliko zaguenje aerodroma, to ukazuje da bi za Bliskoistone i Dalekoistone zemlje bio interesantan aerodrom Sarajevo Visoko, naroito za kargo saobraaj, boravak i servisiranje letjelica, pogotovo to ni jedan od sadanja etiri aerodroma u Bosni i Hercegovini, koji su u funkciji ne zadovoljava uslove za internacionalni aerodrom klase 4E.

DIONICA

DUINA UNUTAR OPINE

(KM)

BROJ KOLOSIJEKA

VRSTA PRUGE

Ploe Sarajevo Zenica - amac

21,0 . stanica Kakanj 8 magistralna pruga

.stanica Modrinje 3

Separacija -Termoelektrana 2,5 Unutar Separacije RMU Kakanj

8

industrijski kolosijek Unutar

Termoelektrane 1

Separacija - Povrinski kop 3,5 Unutar Povrinskog kopa RMU Kakanj

3 industrijski kolosijek

Tvornica cementa

eljeznika stanica Kakanj 1,0 Unutar Tvornice

cementa 3 industrijski

kolosijek

UKUPNO 28,0 - 26 -


19

3.4.4. Morska luka Najblia morska luka je u Ploama na Jadranskom moru koja je udaljena 230.03 km.

3.5. Analiza dostupnih poticaja za investitore 3.5.1.Vlada ZE-DO kantona, Ministarstvo za privredu/gospodarstvo REALIZACIJA POTICAJA U PERIODU 2005. - 2008. GODINA

U tabelama 1., 2. i 3. data je rekapitulacija poticaja za period 2005. do 2008. godina, po vrstama poticaja, opinama (sjeditima korisnika) i djelatnostima. U slijedeoj tabeli data je rekapitulacija svih realiziranih poticaja po opinama. Tabela 1. Pregled svih odobrenih poticaja po broju i iznosu po opinama

OPINA BROJ ODOBRENIH POTICAJA

IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA POTICAJA

'05-'08 % UDIO '05-'08 /KM/ % UDIO TEANJ 66 23,24 1.102.541,20 23,55 VISOKO 49 17,20 960.529,00 20,51ZENICA 53 18,70 661.612,75 14,14EPE 40 14,10 585.088,40 12,50

MAGLAJ 22 7,75 432.008,95 9,30KAKANJ 15 5,30 221.019,50 4,72

BREZA 6 2,10 219.932,00 4,70DOBOJ-JUG 12 4,20 192.700,00 4,10ZAVIDOVII 8 2,80 120.851,20 2,58

USORA 7 2,50 78.000,00 1,65VARE 4 1,41 68.500,00 1,46OLOVO 2 0,70 37.000,00 0,79

UKUPNO: 284 100,00 4.679.482,90 100,00

U slijedeoj tabeli data je rekapitulacija svih realiziranih poticaja po djelatnostima.


20

Tabela. Pregled svih odobrenih poticaja po djelatnostima

R.br.

VRSTA POTICAJA BROJ ODOBRENIH

POTICAJA


'05-'08 % UDIO '05-'08 /KM/ % UDIO 1. Proizvodnja hrane i pia 72 25,35 1.260.537,35 26,95 2. Metaloprerada 65 22,89 1.130.385,75 24,15 3. Ostale proizv. 41 14,44 725.794,31 15,51 4. Drvoprerada 36 12,67 651.474,75 13,92 5. Prerada tekstila i koe 30 10,55 501.291,05 10,71 6. Usluge 40 14,10 410.000,00 8,76

UKUPNO: 284 100,00 4.679.482,90 100,00 U slijedeoj tabeli data je rekapitulacija svih poticaja po vrstama poticaja. Tabela 3. Pregled svih odobrenih poticaja po vrsti poticaja

R.br VRSTA POTICAJA BROJ ODOBRENIH POTICAJA


'05-'08 % UDIO '05-'08 /KM/ % UDIO 1. Subvencioniranje

administrativnih trokova 99 34,86 2.630.250,00 56,24

2. Subvencioniranje uvoenja me. standarda 95 33,45 1.120.000,00 23,95

3. Regresiranje kamata na investicijske kredite

80 28,17 873.472,25 18,66

4. Subvencioniranje investicija kod obrta

5 1,76 30.760,75 0,65

5. Subvencioniranje inovatora

5 1,76 25.000,00 0,55

6. Subvencioniranje hotela - - 0 0

UKUPNO: 284 100 4.679.482,90 100


21

Iz prethodnih tabela je evidentno da je u periodu od 2005. - 2008. godine realizirano 284 poticaja u ta je utroeno 4.679.482,90 KM.

Najvei broj korisnika je evidentiran kod realizacije subvencioniranja administrativnih trokova kod izgradnje proizvodnih objekata, a najmanji broj kod subvencioniranja investicija kod obrta. Prema broju korisnika poticaja po opinama, prednjai opina Teanj, dok je istovremeno najmanji broj poticaja koriten u opinama Olovo i Vare. Znaajno je napomenuti da je najvei broj poticaja realiziran u oblasti preraivakih djelatnosti, to ima odreeni uticaj na promjenu monostrukturnog karaktera privrede u Kantonu. U ovom periodu podrane su slijedee aktivnosti privrednih subjekata, to istovremeno predstavlja i direktne efekte:

- izgraeno je 84.149,70 m2 novog industrijskog prostora, - podrane su investicije u osnovna sredstva u iznosu 23.590.217,90 KM, - podrano je 95 certifikacija sistema po meunarodnim standardima.

Navedeni efekti u znatnoj mjeri su uveali konkurentsku poziciju privrednih subjekata, a naroito zbog smanjenja poetnih trokova investicija (refundacijom administrativnih trokova kod izgradnje objekta i regresiranje dijela kamata), kao i kod osvajanja novih trita (uvoenjem meunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom). Pored toga, jasno je da bi ova sredstva privredni subjekti trebali izdvojiti iz tekueg poslovanja, to bi znatno opteretilo njihov financijski rezultat, ime bi bio usporen njihov razvoj. 3.6. Analiza konkurentskih zona u okruenju U naem pregledu izvriti emo analizu konkurentskih industrijsko-poslovnih zona u opinama koje se nalaze u neposrednoj blizini opine Kakanj. Izvrit emo analizu konkurentnosti poduzetnike zone Vrtlite u odnosu na industrijske zone u opinama Zenica, Visoko i Vitez. Najblia Poslovna zona je u Zenici. Poduzetnika infrastrukturna poslovna zona Zenica 1 ima povrinu od 332.241 m, podijeljena je na 67 parcela, od ega je 19 parcela sa ve izgraenim objektima, ali smatramo da ona bitno nee ugroziti poslovanje nae Poslovne zone Vrtlite, s obzirom na udaljenost i vrstu djelatnosti koje su planirane na istoj. Poduzetnika zona Ozrakovii Visoko, povrine 53.100 m2 ima slinu strateku poziciju kao Poduzetnika zona Vrtlite u Kaknju u smislu povezanosti sa veim centrima, Sarajevom i Zenicom. Prednost Poduzetnike zone Vrtlite u Kaknju je u tome to se sistemski radi na razvoju infrastrukture i to je zemljite u vlasnitvu Opine Kakanj, a nije privatno kao to je sluaj sa zonom Ozrakovii u Visokom. Samim tim je lake raditi na sveobuhvatnoj promociji, razvoju, dodjeli zemljita investitorima, odravanju Poduzetnike zone i sl. Uspjean primjer izgradnje poslovne zone nalazimo u BiH, i to u gradu Vitezu. Poslovna zona Vitez (PC 96) razvijana je u razdoblju 1996. do 2002. godine, a i danas traje njen razvoj i gradnja


22

novih objekata i otvaranje novih radnih mjesta. Zona je 2008. godine, prije poetka svjetske ekonomske krize, dostigla cifru od vie od 5.000 zaposlenih u trgovini, prodaji, proizvodnji, servisnim i drugim aktivnostima sa bruto obrtom gotovo od 950 miliona.

Prostire se sa obje strane magistralnog puta M-5 u opini Vitez. Opina Vitez je usvojila prostorno plansku dokumentaciju i uredila infrastrukturu u jednom dijelu zone, te dodjelila kompanijama zemljite za izgradnju poslovno uslunih objekata.

U svakom sluaju, dobro je u irem okruenju imati jednu ovakvu poduzetniku zonu, te uiti i primjenjivati iskustva susjeda.

3.7. Procjena poslovnog okruenja i njegove privlanosti. Opina Kakanj zauzima centralni poloaj u Sarajevsko-zenikoj kotlini, koja se nalazi sjeverno od Sarajeva i Visokog i jugoistono od Zenice, privredno najznaajnijem i najgue naseljenom reonu BiH. Opina Kakanj posjeduje dobru eljezniku povezanost sa cjelokupnim regionom. eljeznika pruga je u neposrednoj blizini Poduzetnike zone Vrtlite, a na udaljenosti od 50 km nalazi se zrana luka Sarajevo, te na udaljenosti od 230 km se nalazi pomorska luka Ploe, koji dodatno povezuju opinu sa ostatkom svijeta.Dobra mrea magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i blizina autoputa VC obezbijeuje efikasan i brz transport to omoguuje da opina Kakanj obzirom na sve pogodnosti koje ima postane logistika baza za centralnu BiH. Opina Kakanj ima izvanredne privredne mogunosti koje se mogu razviti na bazi iskoritavanja ogranienih mineralnih resursa kao i drugih prirodnih resursa (uma, vodeni potencijal, agrarne povrine i dr.) za privredni razvoj.

Privredne aktivnosti u opini Kakanj su u najveoj mjeri organizirane u primarnom sektoru-eksploatacija i prerada mineralnih sirovina u cilju proizvodnje elektrine energije i cementa kao dominatnog proizvoda. U ovom sektoru postoje mogunosti poveanja kapaciteta, to se posebno odnosi na poveanje eksploatacije uglja i proizvodnje elektrine energije, poveanje eksploatacije lapora i proizvodnje cementa. Naime, na tritu Bosne i Hercegovine i ireg regiona (susjednih drava), postoji izraena potranja za ovim proizvodima.


23

4. SWOT ANALIZA Tabela 4. SWOT analiza SNAGE (PREDNOSTI) - Dobar poloaj - Blizina koridora Vc (1 km) i eljeznikog

transporta - Poloaj izmeu dva ekonomska i

univerzitetska centra (Zenica i Sarajevo). - Razvijenost bazne industrije - Bogatstvo prorodnih resursa (ugalj,

komponente za cement, drvo, izvorska voda, elektrina energija)

- Tradicija obrta koji je servis velikim privrednim subjektima

- Visok standard po glavi stanovnika - Podrka stanovnitva obrtima koji ne

zagauju okoli

SLABOSTI

- Mala povrina poduzetnike zone - Nedovoljna i slaba saradnja sa

sredinjom vlasti - Nedovoljna povezanost obrazovnih

ustanova i industrije - Hiperprodukcija kadrova

neodgovarajuih kvalifikacija - Nedostatak poticajnih sredstava od

strane drave

MOGUNOSTI (PRILIKE) - Mogunost za nove industrije vee dodatne

vrijednosti ( fabrika namjetaja) - Budue lanstvo u EU - Iskoristiti prirodne izvore (drvo, ugalj,

kamen). - Dodati vrijednost prirodnim izvorima na

lokalnoj razini - Jaanje pozicije na regionalnom tritu - Reforma kolstva (formiranje

drvopreraivake kole)

PRIJETNJE

- Konkurencija iz susjednih zemalja - Prevelik broj i konkurencija

industrijskih zona u regiji - Problemi pri finansiranju velikih

projekata iz domaih izvora - Globalna recesija - Visoke kamatne stope za kreditna

sredstva za mala i srednja preduzea - Nedostatak grejs perioda mladim

poduzetnicima to je rezultat pogrene porezne politike


24

5. PONUDA POSLOVNE ZONE Podruje koje se nalazi u obuhvatu plana je smjeteno zapadno od urbane zone opine Kakanj. Juno od obuhvata protie rijeka Bosna, dok se sa sjeverne strane nalazi povrinski kop Rudnika mrkog uglja Vrtlite. Ukupna povrina obuhvata Plana je P = 11.2 ha. Prostorni plan opine Kakanj tretira ovo podruje kao zonu rudnog polja, te se sa aspekta namjene prostora ono ve moe posmatrati kao industrijska zona specifine namjene. U neposrednoj blizini zone obuhvata Plana je izgraen jedan individualni stambeni objekat. 5.1. Namjena povrina Osnovna namjena ovog prostora je industrijsko-poslovna.U okviru pomenute zone predvia se odvijanje niz djelatnosti koje su po svojoj prirodi sline i ije je meusobno funkcionisanje lako ostvarivo, te ni u jednom segmentu ne dolazi u koliziju. Za sve zone dati su isti urbanistiki parametri koji se odnose na sve budue planirane parcele:

maks.koeficijent izgraenosti : 0.6 maks.spratnost : PO+ P+2*

* Mogua je izgradnja i viih konstrukcija ili dijelova objekata u zavisnosti od tehnologije pojedinih djelatnosti. Predvia se uvoenje slijedeih zona:

o Industrijsko - proizvodna zona

Povrina zone : 26.507,0 m2 Maksimalna BGP : 26.507,0 m2 x 0.6 = 15.904,0 m2

o Industrijsko - proizvodna zona -laka industrija


o Zona trgovako-uslunih djelatnosti



25

o Zona komunalnog preduzea Vodokom


o Zona stacionarno-transportnih djelatnosti


o Zona veleprodajnih sadraja


5.2. Saobraaj 5.2.1. Ciljevi i potrebe

Kao i obino, kada se planira u prostoru, prije samog poetka neophodno je postaviti odreene ciljeve koji se ele postii, kao i standarde iz pojedinih oblasti kojima se tei. U ovom sluaju, imajui u vidu izgraenost prostora odreeni su slijedei ciljevi i to:

o stvaranje efikasne i funkcionalne saobraajne mree, koja e omoguiti nesmetanu komunikaciju i vozila kao to su leperi i labudice.

o obezbijediti visok nivo bezbjednosti uesnika u saobraaju ciljevi za izradu Plana ostvarivani su slijedeim nainima:

- izgradnjom novih elemenata putne mree unutar obuhvata - rjeavanjem potreba parkiranja, a u skladu sa zahtjevima proisteklim iz

namjene planiranih sadraja, kao i - definisanjem povrina za bezbjedne i efikasne pjeake tokove.

Osnovni koncept plana saobraaja i nivelacije je definisan da bi ispunio zahtjeve koji se trae od saobraajne mree, a to su:

o efikasne veze sa okolinom, o adekvatna unutranja mrea i pristupi svim postojeim i planiranim sadrajima, o obezbjeivanje i diferenciranje povrina (kolovozi, trotoari, raskrsnice, parkinzi, i

sl.) za razliite vidove saobraaja.


26

5.2.2. Plan

Kao osnova za izradu Plana saobraaja i nivelacije pored programskih elemenata izdatih od strane Opine Kakanj, ini i Projekat za izgradnju ograde oko preduzetnike zone Vrtlite" - Kakanj sa nivelacijom terena, uraen od strane Preduzea Musala -Inenjering", d.o.o Visoko. Kroz projekat definisana je niveleta terena u jednolinom padu od 1,0%, u duini od 615 m. Nagib u poprenom pravcu iznosi takoe je 1% u pravcu pristupne saobraajnice. Saobraajno rjeenje formirano je na principu riblje kosti sa jednom primarnom saobraajnicom koja presjeca kroz projekat definisani plato i 6 poprenih saobraajnica. S obzirom da pristupna saobraajnica tangira obuhvat u vrlo kratkom dijelu, njena regulacija izvrena je iskljuivo u zoni obuhvata i ne moe se sa sigurnou tvrditi da je predvieni profil adekvatan stanju u okruenju i planiranim sadrajima s obzirom na nedostupnost podataka.

Planirano je da se potrebe za parkiranjem najveim dijelom rijeavaju u okviru javnih parkinga u okviru poprenih saobraajnica u skladu sa grafikim prilozima. U okviru planiranih parcela kroz odnosne urbanistiko-tehnike uslove mogue je predvidjeti parkiralita u skladu sa potrebama koje generiu u tom trenutku definisani sadraji.

Normativi koje je neophodno ispuniti dati su u tabeli:

Tabela 3 Normativi za parking mjesta

Za potrebe pjeakih tokova planirani su trotoari u profilu ulica.

5.2.3. Urbanistiko-tehniki uslovi za saobraaj Urbanistiko-tehnikim uslovima propisuje se opi i posebni uslovi koje je potrebno ispuniti da bi svi planirani sadraji vezani za saobraaj (kolski, pjeaki, biciklistiki, mirujui) bili dovedeni u uslove kvalitetnog i pouzdanog korienja u traenom obimu i po kvalitetu usluga najmanje do nivoa koji se propisuje ovim urbanistiko-tehnikim uslovima:

Tip objekta Jedinica mjere Jedno parking mjesto na

Industrijski objekti m2 100-120

Super -marketi m2 50-60 Robne kue m2 100-120

Upravno-administrativni objekti m2 40-60 Poslovni prostor m2 45-60

Zanatske radnje m2 60-80 Magacini i skladita zaposleni 3-5


27

o Svi horizontalni elementi (osovine i gabariti) dati u grafikom prilogu su obavezujui za projekante i izvoae radova,

o Dimenzionisanje kolovoznih povrina izvesti u skladu sa oekivanim saobraajnim optereenjem po vaeim propisima.

o Nivelaciju novih kolskih i pjeakih povrina uskladiti sa okolnim prostorom i sadrajima kao i sa potrebom zadovoljavanja efikasnog odvodnjavanja atmosferskih voda.

o Odvodnjavanje atmosferskih voda izvriti putem slivnika i cjevovoda do kanalizacije, a izbor slivnika uskladiti sa obradom povrine na kojoj se nalazi (kolovoz ili pjeaka taza).

o Kolovozne zastore svih novoplaniranih i postojeih - zadranih saobraajnica raditi sa asfaltnim materijalima.

o Povrinsku obradu trotoara izvesti asfaltom ili poploanjem prefabrikovanim betonskim ili kulir ploama.

o Oivienje kolovoza i peakih povrina izvesti ugradnjom betonskih prefabrikovanih ivinjaka.

o Na svakom pjeakom prelazu obavezno ugraditi uputene ivinjake ili druge odgovarajue prefabrikovane elemente kako bi se omoguilo neometano kretanje invalidskih kolica, biciklista i majki sa kolicima.

o Obavezno uraditi kvalitetnu rasvjetu svih saobraajnica i saobraajnih povrina. o Horizontalnu i vertikalnu saobraajnu signalizaciju uraditi u skladu sa

odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti u saobraaju.

5.3. Hidrotehnika infrastruktura

5.3.1. Snabdijevanje vodom

Namee se potreba izgradnje nove sekundarne distribucione vodovodne mree na cijelom obuhvatu plana, prema zahtjevima planiranih sadraja.

Postojea vodovodna mrea u blizini predmetnog obuhvata ocijenjena je kao nedovoljnog kapaciteta i ne moe zadovoljiti maksimalne dnevne i asovne potrebe za vodom budueg Privrednog parka kao i protivpoarnu rezervu. Potrebno je izgraditi novi rezervoar na priblinoj koti 447m.n.m. Takoe je potrebno izgraditi i novi distributivni cjevovod za snabdijevanje vodom objekata iz R.P. Vrtlite". Snabdijevanje planiranih sadraja sanitarnom vodom ne moe se vriti iz javnog vodovodnog sistema prikljukom na postojeu vodovodnu mreu 0150mm u mjestu Hrasno-Tiii, zbog nedovoljnog kapaciteta.


28

Kako je najpovoljniji poloaj za izgradnju rezervoara na priblinoj koti 447m.n.m., moi e se obezbijediti dovoljni pritisci samo za sanitarne i tehnoloke potrebe objekata RP Vrtlite (kote od 419-423 m.n.m.).

Cjevovodi nee imati ulogu da obezbijede dovoljne koliine protivpoarne vode, zbog nedovoljnog pritiska na izlazu iz hidranta (min 2.5 bara).

Elementi za proraun potrebnih koliina vode su: o specifina potronja vode na dan po tehnolokom procesu o specifina potronja vode na dan po zaposlenom qsp=150 l/zap/dan o koeficijent dnevne neravnomjernosti 1.2 o koeficijent asovne neravnomjernosti 1.3

NAPOMENA: u toku izrade Regulacionog plana nije se raspolagalo sa podacima o potrebnoj koliini vode za proizvodni ili drugi proces po djelatnostima (prehrambena, graevinska, zanatska i metalopreraivaka). Vodovodne cijevi je potrebno poloiti ispod trotoara. Horizontalne i vertikalne razmake i ukrtanja instalacija potrebno je izvesti prema vaeim tehnikim propisima. Prenik cijevi usvojiti prema hidraulikom proraunu, s tim da minimalni prenik iznosi 110 mm.

Prikljuak za svaku parcelu tj. prikljuni aht sa vodomjerom, ventilom i drugim prateim spojnim materijalom izvesti na glavnom razvodu izvan parcele.

Planom nije predviena posebna hidrantska mrea kroz obuhvat. Slijepe zavretke cjevovoda obavezno je zavriti sa hidrantom, koji slui i za povremeno ispiranje cjevovoda.

Unutranju hidrantsku mreu po platoima izvodie korisnici prema poarnim optereenjima i vaeim propisima. Potrebne pritiske korisnici e obezbijediti odgovarajuim postrojenjima (hidrofori, buster stanice). Kao rjeenje protivpoarne zatite objekata iz RP Vrtlite, predlae se izvoenje zahvata sa pumpnom stanicom na rijeci Bosni, na koji bi se prikljuila vozila za gaenje poara. Prednost ovog rjeenja je sigurnost u isporuci potrebne koloine vode, vea brzina punjenja, smanjeni trokovi izvoenja cjevovoda za sanitarne potrebe (manji prenici, jer se ne uzima poarno optereenje za vanjsku hidrantsku mreu). Udaljenost zahvata do ulaza u privredni park manja je od 500 m.

Planirani cjevovod od planiranog rezervoara do obuhvata RP Vrtlite potrebno je tretirati posebnom planskom i projektnom dokumentacijom. Isto se odnosi i na predloeni zahvat za protivpoarnu zatitu na rijeci Bosni.


29

5.3.2. Kanalizacija

Za prostor koji se razmatra ovim regulacionim planom, planira se razdjelni (separatni) sistem kanalizacije: posebno se sakupljaju i odvode fekalne otpadne vode, a posebno oborinske vode, ija koliina e se poveavati sa stepenom izgraenosti odnosno urbanizacije zone (odvodnja krovova objekata, saobraajnica, parkinga i ostalih povrina). Trase fekalne i oborinske kanalizacije smjetene su u sredinjem dijelu kolovoznih traka, radi izbjegavanja maksimalnog saobraajnog optereenja, samim tim i do smanjenja trokova izgradnje i odravanja. 5.3.2.1. Fekalna kanalizacija

Regulacionim planom predviena je mrea primarnih i sekundarnih fekalnih kolektora. Primarni kolektor smjeten je u glavnoj saobraajnici, i to u sredinjem dijelu kolovozne trake, radi izbjegavanja maksimalnog saobraajnog optereenja i udobnosti vonje. Predvieno je odvoenje otpadnih voda do planiranog centralnog postrojenja za tretman otpadnih voda. S obzirom da je predmetni obuhvat podijeljen na nekoliko zona po djelatnostima, oekuju se razliite vrste otpadnih voda, koje se ne mogu tretirati na centralnom ureaju za preiavanje otpadnih voda. Iz tog razloga, planom se predvia da svaki korisnik mora izgraditi lokalni ureaj za preiavanje tehnolokih voda i prije uputanja u kolektor dovesti je na nivo sanitarne otpadne vode koju doputa centralni ureaj. Za proraun koliina fekalnih otpadnih voda planski elementi su:

o broj zaposlenih prikljuenih na vodovod za sanitarne potrebe o potronja vode industrijskih objekata.

NAPOMENA: u toku izrade Regulacionog plana nije se raspolagalo sa podacima o potrebnoj koliini vode za proizvodni ili drugi proces po djelatnostima. Iz navedenog razloga ne raspolae se sa podacima o koliinama upotrijebljenih voda. Profili kanala fekalne kanalizacije usvojiti prema hidraulikom proraunu, s tim da minimalni profil iznosi 0300 mm.

5.3.2.2. Oborinska kanalizacija

Kod izgradnje novih objekata, kao i kod rekonstrukcija ili izgradnji novih saobraajnica odvodnja oborinskih voda se planira posebnim oborinskim kolektorima. Prijemnik oborinskih voda je rijeka Bosna.

Predlae se postavljanje separatora ulja i masti prije samog uputanje oborinskog kolektora u recipijent-rijeku Bosnu, to je potrebno tretirati posebnom planskom i projektnom dokumentacijom.

Planski elementi za proraun koliina oborinske kanalizacije su: o pripadajua slivna povrina o intenzitet mjerodavnih kia o odgovarajui keoficijent oticanja

Profile kanala oborinske kanalizacije usvojiti prema hidraulikom proraunu, s tim da minimalni profil iznosi 0300 mm


30

5.3.3. Elektroenergetska infrastruktura i telekomunikacije

5.3.3.1. Elektroenergetika

Programskim elementima prostorne organizacije Regulacionog plana "Vrtlite" Kakanj, planirana je izgradnja kompleksa poslovnih objekta.

Ovim planom je predviena izgradnja poslovnih objekata BGP 31.420 m2. Njihovo maksimalno jednovremeno optereenje u bloku iznosi oko P JPP = 31.420 x 0,07 2.200 Kw, Odnosno bie vie poslovnih jedinica, to sa faktorom istovremenosti prema Ruscovom obrascu za 6 grupa potroaa (0,527 )ini vrnu snagu bloka oko P JPP max = 2.200 x 0,527 1.160 Kw,. Odnosno raunajui i javnu rasvjetu, oekivana ukupna vrna snaga cijelog obuhvata bie

P vpp 1.200 Kw.

Prema ovom planu, a i prema ranije dostavljenom projektnom zadatku, novoplanirana MBTS treba biti za naponski nivo 1Q(20)/0,4 kV, elektro oprema i graevinski objekat trafostanice dimenzija za transformatore do 2x1000 kVA.

Trasa 10 kV dalekovoda dijelom prolazi planirani obuhvat. Taj dalekovod je u loem stanju, na njega se ne moe zakaiti ni jedan novi potroa. Kako se radi o poslovnom kompleksu prikljuak na takav dalekovod je i nesiguran, te je ovim planom predvieno njegovo djelimino izmjetanje VN kablom koji ide trasom u koridoru izmeu graevinskih linija i granice planiranih zona.

Napajanje planirane trafostanice treba da je iz neke vrste take napajanja, trafostanice naponskog nivoa barem 35/x kV, sve prema prethodno dobijenoj elektro energetskoj saglasnosti.

Planira se podzemne (jednoilne aluminijske min. presjeka 150 mm2) visokonaponske kablove 10(20) kV poloiti u petlju.

Planirane trase kablova potrebno je usaglasiti sa ostalom infrastrukturom. Polaganje i svoenje niskonaposkih kablova u objekat vriti prema vaeim propisima, koji su propisani za polaganje NN kablova.

Sve kablovske trase na cijeloj duini oznaiti propisanim oznakama prema tehnikim preporukama EDB.


31

5.3.3.2. Telekomunikaciona mrea

Planirane glavne veze ostvariti polaganjem icanih ili optikih TK kablova od planirane pretplatnike, kablovske mree, sve u kablovskoj kanalizaciji u utim cijevima min. 2 * fi 110 mm.

Telefonske veze do novoplaniranih objekata ostvariti polaganjem novih TT kablova od pretplatnike TT mree pa do zidnih izvoda, koji e se postaviti na planirane objekte. Na osnovu planirane povrine objekata i potrebe investitora, za poslovne prostore treba obezbjediti ukupno oko 150 telefonskih veza.

Sve planirane telefonske veze ostvarie se preko iane telefonske mree poloene u kablovsku kanalizaciju i direktno u zemlju.

5.4. Prodajne poruke (poduzetnika zona Vrtlite)

Doite, razvijajte se i ostanite jer je

Poduzetnika zona Vrtlite u centru kruga milionskog trita, (Sarajevo-Zenica)

6. MARKETING PLAN PODUZETNIKE ZONE VRTLITE 6.1. Ciljne grupe Uzimajui u obzir Regionalnu razvojnu strategiju ekonomske regije Centralna BiH, analizu okruenja, Prostorni i urbanstiki plan, te Regulacioni plan poduzetnike zone, identificirane su slijedee ciljne grupe: I. INDUSTRIJSKOPROIZVODNA ZONA

1) Mali i srednji proizvodai u opini, kantonu i ire

cilj je stimulativnim mjerama i dobrom lokacijom preseliti proizvodnju iz ueg gradskog okruenjau poduzetniku u zonu, kao i iz drugih opina u regiji.

2) Proizvodai u BiH

prvenstveno proizvodai iz ve postojeih, razvijenih grana industrije i obrta: - prehrambena industrija - mainska - drvopreraivaka


32

3) Strani investitori srednji i veliki proizvodai (iz postojeih industrija u regiji) iz zemalja s

kojima se ostvaruje najvea robna razmjena i s kojima je ista najvie povezana: - Njemaka - Austrija - Italija - Turska - Slovenija - Maarska - Hrvatska - Srbija - Crna Gora i dr.

II. TRGOVAKO-USLUNE DJELATNOSTI Transport, skladitenje i prepakiranje robe, vezano za postojee vodee privredne subjekte na podruju opine Kakanj i ire (Njemaka, Austrija, Slovenija, Italija i td.) Ostale uslune djelatnosti moemo istaknuti kao prioritet npr. knjigovodstveni servisi, osiguravajue kue, kao i druge (prodaja i servis vozila i td.) Privlaenjem gore navedenih ciljnih grupa omoguava se:

o osiguravanje dugoronih uslova za razvoj malog i srednjeg poduzetnirva i proizvodnog obrta kao jednog od najvanijih i najstabilnijih nositelja budueg razvoja privrede opine Kakanj, kantona i ire,

o smanjivanje trenda nezaposlenosti i poticanje poduzetnika na otvaranje novih radnih mjesta, naroito unutar proizvodnih djelatnosti,

o stimuliranje rasta razvoja poduzetnitva temeljenih na razvoju novih proizvoda, primjeni novih tehnologija i poticanju izvoza,

o ostvarivanje meusobne saradnje izmeu poduzetnika unutar zone, te poticanje na udruivanje na konkretnim poduzetnikim i razvojnim projektima.

6.2. Pozicioniranje

Poduzetnika zona Vrtlite je pozicionirana na lokalitetu biveg povrinskog kopa Vrtlite, nadomak grada Kaknja. eljeznika pruga je u neposrednoj blizini Poduzetnike zone Vrtlite, a na udaljenosti od 50 km nalazi se zrana luka Sarajevo, te na udaljenosti od 230 km se nalazi pomorska luka Ploe, koji dodatno povezuju opinu sa ostatkom svijeta.


33

Dobra mrea magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i blizina autoputa VC obezbijeuje efikasan i brz transport to omoguuje da se ova zona svrstava u red onih sa najveim potencijalom za dalji razvoj i mogunostima za investitore, te da prati njihov privredni rast u budunosti. Inae, jo jedna od prednosti je lokacija opine Kakanj koja zauzima centralni poloaj u Sarajevsko-zenikoj kotlini, koja se nalazi sjeverno od Sarajeva i Visokog i jugoistono od Zenice, privredno najznaajnijem i najgue naseljenom reonu BiH. Poduzetnika zona Vrtlite u centru kruga milionskog trita (Sarajevo-Zenica)

6.3. Komunikacija

Komunikacija sa investitorima odvijat e se, za sada, preko resorne opinske Slube za poduzetnitvo, drutvene djelatnosti, eko-zatitu i inspekcijske poslove, do momenta kada Poduzetnika zona bude tako razvijena da zahtijeva poseban organizacioni oblik zaduen za upravljanje istom, kao i za direktnu komunikaciju sa korisnicima i buduim investitorima, u vidu agencije, javnog preduzea ili slino. 6.4. Plan marketinkih aktivnosti

Implementator marketing aktivnosti, za sada e bit Sluba za poduzetnitvo, drutvene djelatnosti, eko-zatitu i inspekcijske poslove Opine Kakanj, koja e po potrebi angaovati eksperta iz oblasti marketinga, a koji e raditi na implementaciji odreenih marketing aktivnosti definisanih marketing planom.

Marketing plan e obuhvatati marketing aktivnosti na godinjem nivou a koji e biti usaglaen i odobren od strane Opine, koja e trokove planirati u svom godinjem budetu. Godinji plan marketinkih aktivnosti e se implementirati prema smijernicama generalnog marketing plana a preureivat e se i doraivati prema potrebama i okolnostima koje to budu zahtijevale. U cilju podizanja marketinkih aktivnosti na vii nivo uspostavie se partnerstvo sa raznim institucijama i organizacijama koje mogu doprinijeti promociji poduzetnike zone.

6.5. Pripremne marketinke aktivnosti Kako bi se omoguila provedba marketinkih aktivnosti potrebno je obaviti slijedee aktivnosti:

o grafika priprema i tampanje broura o Izrada plakata o Izrada CD video prezentacije


34

o Izrada web stranice o Priprema PR lanaka o Priprema prezentacija za ciljanog investitora o Turistika signalizacija

Broure e biti tampane na slubenim jezicima BiH i na engleskom jeziku. Sadravati e sve relevantne informacije o zoni, o njenim prednostima i potencijalima.

Za potrebe provedbe marketinkih aktivnosti potrebno je izraditi CD video prezentacije (prezentacija e sadravati: poloaj poduzetnike zone, razlozi ulaganja u zonu, stimulativne mjere, olakice, infrastruktura i drugo).

Izraditi e se i interaktivna web stranica na kojoj e biti sve relevantne informacije o zoni kao to su: lokacija, prometna povezanost, namjena parcela, poduzetnici u zoni

Takoer e se pripremati i PR lanci koji e se objavljivati u dnevnim i sedminim novinama. Na taj nain e investitori biti obavjeteni o svim novostima (npr. u kojoj je fazi gradnja infrastrukture i drugo) vezano uz zonu. Poduzetnika zona e se predstavljati i u posebnim emisijama na lokalnom radiju i televizijama, te na poznatim sajmovima u regionu i ire.

Takoer e se izraditi prezentacije (na slubenim jezicima BiH i engleskom jeziku) za ciljane investitore. Za sve pripremne, kao i ostale marketinke aktivnosti, Opina e nastojati obezbijediti aktivno uee relevantnih i zainteresiranih partnera.


35

6.6. Trokovi pripremnih marketinkih aktivnosti

Aktivnosti Period implementacije

Oekivani rezultati Trokovi

Grafika priprema i tampanje broura

April-oktobar

2011

1000 broura i letaka o poslovnoj zoni

1 000 KM

Izrada plakata

Mart-novembar 2011

Ostvaren kontakt i podrka promociji i privlaenju investicija u poduzetniku zonu

1500 KM

Izrada CD video prezentacije

Juli-decembar 2011

Prezentacija poslovne zone i dostupnost podataka o njoj iroj javnosti i investitorima

1 000 KM

Izrada web stranice

Juni decembar 2011

Prezentacija poduzetnike zone i dostupnost podataka o njoj iroj javnosti i investitorima

1 000 KM

priprema PR lanaka

Kontinuirano uz ostale aktivnosti

Mogunost praenja deavanja vezanih za poduzeniku zonu od strane zainteresirane javnosti

-

Priprema prezentacija za ciljanog investitora

Po potrebi

Uspostavljen direktan kontakti sa konkretnim potencijalnim investitorima, uz veu mogunost uticaja na odluku istih o pokretanju odreene djelatnosti

1 000 KM

Postavljanje turistike signalizacije

Januar 2011 Usmjeravanje zainteresiranih investitora prema poduzetnikoj zoni

3 000 KM

UKUPNO TROKOVI PRIPREMNIH MARKETINKIH AKTIVNOSTI:

8 500 KM


36

6.7. Lokalni marketing S ciljem ispitivanja zainteresovanosti firmi za pokretanje novih investicija u poduzetnikoj zoni Vrtlite na adrese preko 50 firmi iz regiona e biti distribuirani poslovni upitnici koji sadre pitanja relevantna za procjenu potreba firmi i njihove zainteresovanosti za investiranje. Na osnovu prikupljenih podataka, odredit e se detaljne smjernice djelovanja po pitanju implementacije marketing plana.

Naredni koraci marketinkih aktivnosti na lokalnom nivou e ukljuivati: 1. Javni poziv i pisma interesa investitorima putem elektronskih i printanih medija

2. Direktni kontakti sa zainteresiranim investitorima kroz direktne sastanke, obilazak poslovne zone, unapreenje uslova pod kojim investitor eli investirati 3. Direktni kontakti sa direktnim stranim investitorima u opini i regiji kroz: - pisma interesa;

- oficijelne sastanke;

- pozive na manifestacije poslovnog, kulturnog i drugog karaktera;

- slanje promotivnog materijala o poslovnoj zoni.

4. Prezentacija investicijskih projekata investitorima

- izrada baze podataka o projektima (podjela projekata po sektorima, vrijednostima i stepenu realizovanosti);

- prezentacija razvojnih mogunosti za firme u regiji Centralna BiH (u saradnji sa REZ Agencijom, BSC ZDK, PK ZDK, OK ZDK);

- prezentacija projekata na sajmovima i poslovnim susretima;

- gostovanja na lokalnim radio i TV emisijama

5. Kontinuirana komunikacija sa investitorima

- pomo i posredovanje sa lokalnom upravom; - sastanak sa investitorima na godinjem nivou;

- asistencija i povezivanje investitora sa proizvoaima baznih sirovina 6. Povezivanje sa proizvodno orijentisanim firmama iz inkubatora u Zenici i epu i Tehnolokim parkom u Zenici, kao i iz poslovnih zona Ozrakovii Visoko i PC 96 Vitez.


37

6.8. Nacionalni marketing

Aktivnosti nacionalnog marketinga odnosit e se prvenstveno na podruje regije Centralna BiH, te Sarajevske ekonomske makroregije, ali i na teritoriju cijelu BiH.

U okviru nacionalnog marketinga bie provedene slijedee aktivnosti: 1. Javni poziv na dravnom nivou putem Federalnog ministarstva razvoja, preduzetnitva i obrta i Agencije za promociju investicija FIPA (putem njihovih kanala informisanja)

2. Partnerstvo sa raznim institucijama i organizacijama koje mogu doprinijeti promociji poslovne zone.:

3. Identifikacija i direktni marketing sa 100 najuspjenijih firmi u BiH

- slanje pisama namjere i poslovnih upitnika;

- informisanje o zoni putem e-mailova i telefonskih poziva;

- slanje broura;

- oficijelne posjete

4. Prezentacija poduzetnike zone Vrtlite na sajmovima ZEPS, Sajam gospodarstva u Mostaru, BBI poslovni forum i dr.

5. Oglaavanje i pisanje promotivnih lanaka o poslovnoj zoni u nacionalnim asopisima i web portalima.

6.9. Meunarodni marketing Uspostavljanje kontakata sa potencijalnim investitorima i promocija poduzetnike zone Vrtlite na meunarodnom nivou je puno zahtjevniji korak i on e podrazumijevati: 1. Geografsko segmentiranje ciljnih grupa zemalja

2. Traenje moguih sinergijskih uinaka 3. Uspostava kontakata sa BiH ambasadama i prisustvo na deavanjima u inostranstvu na njihov poziv

4. Sudjelovanje u poslovnim delegacijama i dogaajima koje organizuju privredne komore, regionalne razvojne agencije i druga udruenja

5. Uspostava kontakata sa uspjenim BiH poduzetnicima izvan BiH

6. Objava ciljnih lanaka u specijaliziranim asopisima i web portalima


38

7. Uspostava kontakata sa predstavnicima revizorskih kompanija u BiH i agencijama za nekretnine

8. Uee na specijaliziranim meunarodnim sajmovima


39

7. ZAKLJUAK Velika prednost poduzetnike zone Vrtlite je sam geografski poloaj tj. blizina autoputa, eljeznice a time i luke Ploe, zatim aerodroma Sarajevo, to doprinosi jednostavnijem i jeftinijem transportu roba i sirovina.

Pored toga, bogastvo opine Kakanj mineralnim sirovinama, vodama, umama i poljoprivrednim zemljitem je velika prednost za privlaenje kako domaih tako i stranih investitora. Opina Kakanj je svoju viziju obezbjediti prostor i infrastrukturu te privui ulagae ve ostvarila i to na nain da je obezbjedila lokaciju u vlasnitvu Opine to olakava i uspostavu i dodjelu zemljita a isto tako se i sistemski radi na izgradnji infrastrukture.

A kada se ostvare i strateki ciljevi odnosno privuku investitori, povea broj malih i srednjih preduzea, povea stopa zaposlenosti tada e se govoriti o potpunom ostvarenju vizije. U poetku uspostave poduzetnike zone pokuati uspostaviti balans izmeu proizvodnih odnosno uslunih djelatnosti i raspoloivog kadra odnosno radne snage na birou za zapoljavanje. A kasnije razvojem poduzetnike zone uspostaviti saradnju sa Ministarstvom obrazovanja te obrazovati namjenske kadrove za odreene djelatnosti. I pored injenice da je na prostoru opine Kakanj prisutan visok stepen industrije, strateko opredjeljenje kod uspostave poduzetnike zone Vrtliteje -Kakanj, sredina ekoloke svijesti to znai da budui privredni razvoj na ovim prostorima ne smije ii na utrb zatite ivotne sredine i oneienja vode, tla i zraka. Kompletan marketing plan mora biti implementiran na visoko profesionalan nain a sve u cilju prezentovanja svih konkurentskih prednosti poduzetnike zone Vrtlite na najbolji nain i izgradnja imida prepoznatljivosti zone u BiH i irem regionu.

marketing plan kakanj

Documents