mantira zadace

Za predmet svog istraivanja odabrala sam internet. U svome istraivanju baviti u se pitanjima kao to su: tko najvie koristi internet, uporaba interneta u poslovnom smislu te uporaba u privatnom ivotu, prednosti i nedostaci i sl. Najvie bi se usredotoila na pitanje u koje svrhe ljudi koriste internet te moe li ovjek danas opstati bez koritenja interneta. Informacije u pokuati dobiti iz razne iterature, te intervjuiranjem svojih kolega.

Preopirna tema..morat ete se fokusirati na neki aspket koritenja interneta i na neke specifine korisnike...literatura?

14.03.2012.

ZADAA 2: NACRT ISTRAIVANJA I KONCEPTUALIZACIJA

U svom istraivanju u kojem je glavni predmet internet, odluila sam se vie osvrnuti na jedan aspekt koritenja interneta u dananjoj svakodnevici. Dakle, tema mog istraivanja je KORITENJE INTERNETA U SVRHU OBRAZOVANJA. - odlinoGlavna pitanja kojima u se baviti su:

U koje svrhe mladi danas najvie koriste internet?

Tko su korisnici online obrazovanja?

U kojim situacijama se koristi internet kao sredstvo uenja, sredstvo izvora informacija?

Koje su prednosti, a koji nedostatci internet obrazovanja?

Koji su primjeri online obrazovnih sustava?

Koliko je razvijeno tzv. e-uenje?

Problemi na koje u se fokusirati su:

jeli internet pouzdan izvor informacija (sredstvo obrazovanja)

koliko Hrvatska potie internet obrazovanje te to poduzima u vezi toga?

Dali nam internet pomae ili odmae u obrazovanju? (primjer: mnogi uenici/studenti za mnoge seminarske radove ili zadae koriste samo tzv. copy-paste)

to s onima koji nemaju pristup internetu ili pak nisu dovoljno educirani za koritenje interneta?

Ok. Ali nedostaju vam neke pretpostavke....o tome..morate razdvojiti internet izvore : on line uenje, on line kolegije, i ostale izvore....napravite neku klasifikaciju informcija koje se nude na internetu prema pouzdanosti infomracija .....i onda moete pitati studente kako i koje koriste...Informacije u prikupiti intervjuiranjem svojih vrnjaka i kolega.

Neka od literature koju sam zasad pronala (a koju u nadopuniti tokom istraivanja) je:

KNJIGE:

Simpson, Ormond Supporting students in online, open and distance learning ; London ; Sterling : Kogan Page, cop. 2002

Nove informacijske tehnologije : izazov obrazovanju [redaktor Nika Nikola oljan]; Zagreb : kolske novine, 1988

Marinkovi, Renata; Inteligentni sustavi za pouavanje; Zagreb : Hrvatska zajednica tehnike kulture, 2004

INTERNETSKE STRANICE:

- Provedba programa e-Hrvatska http://www.e-hrvatska.hr/hr/e-Hrvatska/Provedba-programa-e-Hrvatska/e-Obrazovanje- Edupoint asopis o informacijskim tehnologijama u obrazovanju http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-07/clanak-01/index.html

- E-obrazovanje (e-learning) http://ahyco.ffri.hr/metodika/e_learning.htm

- Online kolegiji http://edupoint.carnet.hr/casopis/40/clanci/2

ZADAA 3: PONOVNA KONCEPTUALIZACIJAU svom istraivanju u kojem je glavni predmet internet, odluila sam se vie osvrnuti na jedan aspekt koritenja interneta u dananjoj svakodnevici. Dakle, tema mog istraivanja je KORITENJE INTERNETA U SVRHU OBRAZOVANJA. Glavna pitanja kojima u se baviti su:

U koje svrhe mladi danas najvie koriste internet?

Tko su korisnici online obrazovanja?

U kojim situacijama se koristi internet kao sredstvo uenja, sredstvo izvora informacija?

Koje su prednosti, a koji nedostatci internet obrazovanja?

Koji su primjeri online obrazovnih sustava?

Koliko je razvijeno tzv. e-uenje?

Problemi na koje u se fokusirati su:

jeli internet pouzdan izvor informacija (sredstvo obrazovanja)

koliko Hrvatska potie internet obrazovanje te to poduzima u vezi toga?

Dali nam internet pomae ili odmae u obrazovanju? (primjer: mnogi uenici/studenti za mnoge seminarske radove ili zadae koriste samo tzv. copy-paste)

to s onima koji nemaju pristup internetu ili pak nisu dovoljno educirani za koritenje interneta?

Dobivenim podacima iz literature, intervjuiranja i promatranja moi u na kraju potvrditi ili opovrgnuti svoje pretpostavke.

GLAVNE PRETPOSTAVKE koje postavljam na poetku su:

1.Veina uenika/studenata u dananje vrijeme koristi Internet za potrebe obrazovanja iz vlastitog iskustva, mislim da je to neizbjeno jer se velik broj sadraja potrebnog za obrazovanje moe nai na Internetu bre i jednostavnije nego pretraivanjem polica u knjinicama. Takoer, neki profesori potiu ili ak zahtjevaju koritenje interneta2.Internet pomae u obrazovanju vie nego to odmae iako je to linija manjeg otpora, u vie sluajeva internet nam pomae u obrazovanju zbog fleksibilnosti, dostupnosti svih vrsta sadraja, zbog interakcije izmeu studenta i profesora, studenta i studenta

3.Veina studenata ima potrebno znanje i vjetine za pretraivanje informacija na internetu veina djece ve u osnovnoj koli ui koristiti raunalo i internet, u srednjoj koli te vjetine jo vie napreduju

4.Profesori/nastavnici takoer sve vie koriste internet za odradu nastavnog programa rjeavanje zadataka online, online kolegiji, poticanje studenata na koritenje interneta, komunikacija putem e-maila i sl.

KONCEPTUALNA SHEMA OBRAZOVANJE

Srednja kola Fakultet

INTERNET pouzdanost sadraja

STUDENTI PROFESORI

Vjetina koritenja interneta Vjetina koritenja interneta

Pristup internetu Pristup internetu

Koritenje u obrazovanju Koritenje u obrazovanju

POZITIVNO NEGATIVNO POZITIVNO NEGATIVNO

Informacije u prikupiti intervjuiranjem svojih vrnjaka i kolega.

Neka od literature koju sam zasad pronala (a koju u nadopuniti tokom istraivanja) je:

KNJIGE:

Simpson, Ormond Supporting students in online, open and distance learning ; London ; Sterling : Kogan Page, cop. 2002

Nove informacijske tehnologije : izazov obrazovanju [redaktor Nika Nikola oljan]; Zagreb : kolske novine, 1988

Marinkovi, Renata; Inteligentni sustavi za pouavanje; Zagreb : Hrvatska zajednica tehnike kulture, 2004

INTERNETSKE STRANICE:

- Provedba programa e-Hrvatska http://www.e-hrvatska.hr/hr/e-Hrvatska/Provedba-programa-e-Hrvatska/e-Obrazovanje- Edupoint asopis o informacijskim tehnologijama u obrazovanju http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-07/clanak-01/index.html

- E-obrazovanje (e-learning) http://ahyco.ffri.hr/metodika/e_learning.htm

- Online kolegiji http://edupoint.carnet.hr/casopis/40/clanci/2

ZADATAK 4: PROTOKOL PROMATRANJA

Pravila koja si postavljam tijekom promatranja jest da u tititi identitet sudionika, te mu objasniti u emu sudjeluje. Ako je nuno, mora se dobiti pristanak.

Promatram siuacije za koje sam sigurna da se nisu promjenile zbog moje prisutnosti.

Biljeim u ntauknicama to primjeujem; ostaviti mjesta za neverblanu komunikaciju.

Slijedi obrada podataka proirivanje skraenica i nadopunjavanje podacima koje sam pamtila a ne zapisivala. Obavezno odvajam subjektivini dojam od objektivnih injenica. Postaviti pitanja koja nisam obuhvatila u prvom promatranju.

Sudionici

Promatrati u:

- kolege s faksa najbri nain dobivanja podataka; budui da sam upoznata sa zahtjevima naeg studija, mogu promatrati u kojim sluajevima i koliko oni koriste internet, koliko su educirani za uporabu raunala i interneta

- nekolicinu uenika srednje kole usporedba koliine koritenja interneta u srednjim kolama i na fakultetima, koliko su educirani za uporabu raunala i interneta

- profesori njihovim pristankom pokuati u doi do informacija koje pokazuju koliko profesori koriste internet za realizaciju nastavnog programa, potiu li uenike/studente u koritenju interneta u obrazovanju te u kojim koliinama, koliko su educirani za uporabu raunala i interneta

ZADATAK 5: PITANJA ZA INTERVJU

Uenici/studenti

1. Koji ste stupanj obrazovanja? (srednja kola, fakultet)?

2. Znate li se koristiti internetom?

3. Imate li pristup internetu?

4. Ukoliko nemate, sluite li se njime negdje izvan svog doma?

5. U koje svrhe koristite internet najvie? ( koliko, u postotcima, koristite internet za potrebe kole/fakulteta)

6. Za to vam je najpotrebniji (zadae, seminari, dodatna literatura za uenje...?)

7. Jesu li rezultati vaeg rada bolji uz koritenje interneta?

8. Mislite li da bi se jednako dobro snali i bez interneta?

9. Koje su prednosti koritenja interneta u svrhu obrazovanja?

10. Koji su nedostatci koritenja interneta u svrhu obrazovanja?

11. Pohaa li neki online kolegij?

12. to misli o online kolegijima? (jesu li bolji/uinkovitiji od uobiajenog odravanja predavanja?)

13. Koriste li tvoji profesori internet tijekom nastave? (u kojim sluajevima)

14. Potiu li te profesori na koritenje interneta (u kojim sluajevima)

15. Misli li da su sve informacije na internetu pouzdane?

16. Moe li razlikovati pouzdan sadraj od nepouzdanog? (kako)

17. Jesi li upoznat/a sa Nacionalnim informacijskim sustavom za prijavu na visoka uilita Postani student?

18. Misli li da je RH na taj nain olakala ili oteala srednjokolcima prijave na fakultete?

19. Misli li da su tehnologija i internet u potpunosti zamjenili klasine naine obrazovanja (pohaanje nastave, sluanje predavanja, koritenje udbenika, knjiga itd.)?

Profesori

1. Predajete li u srednjoj koli ili na nekom visokom uilitu?

2. Posjedujete li vjetine za rad na raunalu i na internetu?

3. Koristite li internet za realizaciju nastavnog programa?

Ako da, u kojim koliinama?

Ako ne, zato ne?

4. Koristite li internet tijekom nastave/predavanja?

Ako da, u koje svrhe?

5. Koriste li vae kolege internet za realizaciju nastavnog programa?

6. Potiete li vae uenike/studente da koriste internet u svrhu obrazovanja?

Ako da, u kojim sluajevima?

Ako ne, zato ne?

7. to openito mislite o internetu kao izvoru informacija? (pouzdan/nepouzdan izvor)

8. Pomae li koritenje interneta uenicima/studentima u izvravanju zadataka, uradaka? Zato?

9. Koje su prednosti, a koji nedostatci koritenja interneta kao dodatnog izvora obrazovanja?

10. Koja je po vama strategija uenja bolja i uinkovitija klasina nastava u uionici ili e-obrazovanje? Zato? Koje su razlike?

KONANA PITANJAPITANJA ZA UENIKE/STUDENTE

1. Pohaa li srednju kolu ili fakultet?2. Zna li se koristiti internetom?

3. Ima li pristup internetu?

4. Ukoliko nema, slui li se njime negdje izvan svog doma?

5. U koje svrhe koristi internet najvie?

6. Koristi li internet za potrebe kole/faksa?

7. Ukoliko koristi internet za potrebe kole/faksa, za to ti je najpotrebniji (zadae, seminari, dodatna literatura za uenje...?)

8. Dali se ikad educira putem interneta, a da je to nevezano za potrebe kole/fakulteta?

9. to primjeuje, jesu li rezultati rada tvojih kolega koji koriste internet bolji? (i tvojih ako ga koristi)

10. Misli li da se jednako dobro moe snai i bez interneta kad se radi o potrebama kole/fakulteta?

11. Koristi li ikad metodu copy-paste (sa internetskih izvora) za izradu seminara, zadae i slino? Ako da, u kojim sluajevima i zato?

12. Smatra li tu metodu korisnom?

13. to misli, kako ona utjee na rezultate rada tvojih kolega, ili tebe ako to koristi?

14. Koje prednosti vidite u koritenju interneta u svrhu obrazovanja?





19. Potiu li te profesori na koritenje interneta (u kojim sluajevima)?




23. Misli li da elektroniki nain prijave na fakultete (prijava putem interneta) oteava ili olakava srednjokolcima cjeli taj proces?

24. Misli li da su tehnologija i internet u potpunosti zamjenili klasine naine obrazovanja (pohaanje nastave, sluanje predavanja, koritenje udbenika, knjiga itd.)? Koja su tvoja iskustva u vezi toga?

PITANJA ZA PROFESORE:





Ako ne, zato ne?






Ako ne, zato ne?



9. Jeste li se ikad susreli sa radom za koji znate da je bio rezultat metode copy-paste sa internetskih izvora?



INFORMIRANI PRISTANAK

Ovo promatranje/intervju dio je istraivakog rada koji se provodi na Odsjeku za kulturalne studije, Filozofskog fakulteta, Sveuilita u Rijeci, za kolegij Metodologija istraivanja u kulturi. Moje ime je Martina Marinovi, ja sam studentica 1. godine studija, a mentorica istraivanja je Marta Beri. Istraivanje se provodi u svrhu prakse istraivakog rada, a svi podaci koje ete nam dati, cjelokupni nalazi i izvjetaj o provedenom istraivanju slue samo u nastavne svrhe. Vai osobni podaci su anonimni, u izvjetaju e se koristiti ili inicijali ili pseudonim, a moja je dunost zatiti sve podatke koji bi povezali vas osobno i rezultate u istraivanju. Ukoliko ste suglasni koristit e se vae ime i podaci samo za one nalaze koji vas nee dovesti u neki lo poloaj.

Istraivanjem, pod naslovom INTERNET U OBRAZOVANJU elim doznati koliku ulogu danas Internet ima u ivotima mladih kada se radi o koritenju za potrebe kole/fakulteta, kada je najpotrebniji, te dali i profesori postupno naputaju klasine naine predavanja i zamjenjuju ga novom tehnologijom.

Vae miljenje nam je vano, pa vas molimo da iskreno odgovarate na pitanja, elimo uti va dojam, interpretaciju dogaaja, stavove i razmiljanja.

Izjavljujem da sam upoznat/a, informirana sa ciljem ovoga istraivanja, te pristajem sudjelovati u ovom istraivanju ukoliko moji osobni podaci budu ostali anonimni /podatke koje sam vam dala moete slobodno koristiti u svrhe ovoga istraivanja.

Zahvaljujemo se na vremenu koje ste izdvojili za ove potrebe, te na sudjelovanju u ovom istraivanju. Vae sudjelovanje e biti od velike koristi, te ukoliko imate kakvih dodatnih pitanja, vezano za provedeno istraivanje, slobodno se obratite:

Student/studentica: Martina Marinovi [email protected]

Mentorica (e-mail adrese): Marta Beri - [email protected] 6: INTERPRETACIJA DOBIVENIH PODATAKA

1. INTERVJUI

(14 intervjua; napravljeni su usmeno, preko telefona i preko Interneta zbog udaljenosti i nemogunosti stupanja u izravan kontakt)

Ispitanik br.1. Uenica srednje kole gimnazija (4. razred)

1. Pohaa li srednju kolu ili fakultet? - Srednja kola.

2. Zna li se koristiti internetom?

- Da


- Da


- /


- u zadnje vrijeme najvie za kolu zbog programa Postani student. Inae ga koristim za Facebook, itanje raznih portala i foruma.


- Da, koristim.


- Zadae, prezentacije i dogovaranje s prijateljima oko uenja.


- da. Kada elim nauiti o neemu, najbri nain za to je internet.


- Da, mislim da jesu.


- moe, neki uenici se snalaze vrlo dobro i bez interneta.


- ne, ne koristim. Bojim se da informacije koje kopiram nee biti tone.


- korisno je pomoi si malo internetom, ali ne kopirati cjeli tekst i pretvoriti to u svoj rad.


- moji prijatelji iz razreda to esto rade kada trebaju napraviti prezentaciju iz nekog predmeta, jednostavno sav tekst kopiraju i rasporede u slajdove. Ali onda kada to trebaju prezentirati, ni sami ne razumiju to sve pie na slajdovima i to odmah utjee na njihovu ocjenu. Tako da mislim da loe utjee.

14. Koje prednosti vidi u koritenju interneta u svrhu obrazovanja?

- Laki pristup informacijama, raznolikost izvora i mogunosti. Takoer, internet moemo vidjeti kao besplatan nain obrazovanja. Tamo moemo uiti o gotovo svemu bez trokova koje izdajemo za kolu, fakultet.


- Podatci nisu uvijek toni i dovoljno opirni.


- Ne.


- Mislim da je ipak bolje uivo.


- Da, u korist dodatne literature i pribliavanja gradiva uenicima19. Potiu li te profesori na koritenje interneta (u kojim sluajevima)?

- Da, kada radimo referate i radi novih zanimljivosti o gradivu20. Misli li da su sve informacije na internetu pouzdane?

- Ne.


- Usporeujem vie razliitih stranica o istim informacija


- Da, upoznata sam.


- Olakava jer je sve na jednom mjestu


- Ne jer se uvijek bolje naui ako ima nekoga da ti poneto dodatno objasni

Ispitanik br.2: Uenica srednje kole gimnazija (4.razred)



- Da.


- Da.


- /


- u zabavne svrhe ali i edukacijske. 60%


- Koristim.


- literatura za uenje, referati, pretraivanje nepoznatih pojmova..


- da. Zapravo sad kad razmislim, mnogo toga iz podruja nutricizma sam nauila upravo putem interneta


- Da, mislim da jesu.


- Da. Kad nebi koristila internet, jednostavno bi uloila malo vie truda i vremena za pretraivanje informacija u knjinici, i mislim da bi rezultat na kraju bio isti.


- koristim. Koristila sam to za izradu zavrnog rada jer sama nebih znala puno pisati o zadanoj temi.


- smatram da u sluaju seminara nebi trebao sav tekst biti kopiran s interneta. Ali ukoliko pronaemo neku korisnu informaciju i to ubacimo u seminar te naznamo izvor, onda to nije nita loe.


- ako ne pretjerujemo u tome, onda utjee vrlo dobro.


- Bre i lake pronalaenje informacija.


- oslanjanje samo na ono to pie na internetskim stranicama.


- Ne.


- mislim da nisu unikovitiji iako mogu pripomoi.


- Rijetko kada.


- potiu, tako da nalazimo informacije o zadanim temama kad radimo referate.


- Ne, nikako.


- mogu razlikovati ako je internetska stranica pouzdana. Recimo, za sadraj na Wikipediji nikad nisam sigurna u vjerodostojnost informacija,


- Da, jesam.


- Mislim da olakava.


- mislim da nisu. Ja jo uvijek za skoro sve predmete uim iz udbenika i biljeki koje piem tijekom nastave.

Ispitanik br.3 Uenik srednje kole strukovna kola (4.razred)



- Znam.


- Imam.


- /


- Pa najvie za igranje igrica i ostalu vrstu zabave.


- Da, koristim ponekad. Ali ipak sve to mi je potrebno uglavnom naem u udbenicima ili biljenicama. 7. Ukoliko koristi internet za potrebe kole/faksa, za to ti je najpotrebniji (zadae, seminari, dodatna literatura za uenje...?)

- kao dodatnu literaturu za seminare,ili za neke projekte i istraivanja8. Dali se ikad educira putem interneta, a da je to nevezano za potrebe kole/fakulteta?

- rijetko kada, prelijen sam za to


- da, jesu


- nebih, bez interneta bi mi nedostajale neke informacije i pomoc


- da, mislim da je svatko barem dio svog seminara ili prezentacije kopirao s neke internetske stranice


- kako kad. ako se od uenika zahtjeva neko kritiko miljenje ili analiza, onda nije korisno.13. to misli, kako ona utjee na rezultate rada tvojih kolega, ili tebe ako to koristi?

- u situaciji koju sam naveo gore, loe utjee. Ako to esto radimo, sami sebi tetimo jer se naviknemo da nita ne napravimo sami vlastitim trudom.


- dostupnost, brzina, svestranost, mogucnost redovnog azuriranja podataka


- odvlaci paznju, ponekad su informacije krive ili nepotpune


- Ne pohaam.


- mozda, ponekad, ovisi o raznim faktorima npr udaljenost ili dostupnost


- rijetko, samo na nastavi informatike


- rijetko, ako treba brzo pronaci neke podatke ili sastaviti nekakav esej


- nisu ali postoje metode provjere


- mogu, prikupljajuci informacije sa vise izvora, posebice strucnih


- jesam, koristim taj sustav kao i svi ostali maturanti u RH


- definitivno olaksala, ali ima propusta


- nikako. 2012 je, skolski sustavi srednjih i osnovnih skola su jos uvijek na razini jugoslavije

Ispitanik br.4 Uenica srednje kole strukovna kola (2.razred)

1. Pohaa li srednju kolu ili fakultet?

- Srednja kola.


- Naravno da znam.


- Imam.


- imam,a sluzim se i izvan.


- drustvene mreze.


- jako rijetko.


- za nita od toga ba pretjerano. Moda najvie za prezentacije, i ponekad za saetak lektire.


- i ne ba. Osim kad elim prevesti neku rije pa mi je lake to upisati na internetu.


- Nitko ne koristi internet previe za kolu, pa nemogu procjeniti.


- Zapravo, da. Ja jako malo koristim internet za kolu, a imam jako dobre ocjene.


- ponekada, kada trebam napraviti prezentaciju o nekoj slobodnoj temi o kojoj ne pie nita u kolskim udbenicima. Onda to sve naem na internetu


- da, jer ono to ne naem u knjigama mogu brzo i lako nai na internetu.


- utjee dobro jer pomae pri izradi prezentacija.


- brze pronalazenje trazenih pojmova. vise tipova odgovora...


- mozda krivi podatci jer na nekim stranicama (wikipedia) odgovore moze stavljati svatko.


- Ne.


- zapravo neznam ni to je to.


- Ne.


- i ne ba puno, vie nas potiu da uimo iz udbenika.


- Ne.


- mogu ako znam o emu tekst govori, ako sam upoznata s tim. Ali ako nisam, onda lako mogu povjerovati u sve to pie.


- ula sam od maturanata za to.


- Mislim da je oteala onima koji nemaju pristup internetu, jer se sve saznaje preko interneta.


- nisu u potpunosti, moda samo mali dio.

Ispitanik br.5 Uenik srednje kole gimnazija (4.razred)


- Srednja kola.


- Znam.


- Imam.


- /


- Za sve, od kole do igara za sve to me zanima.


- Da.


- Sad u zadnje vrijeme stalno gledam postani student zbog fakulteta.


- da, dosta esto. Kada naletim na neki zanimljivi lanak, proitam to. Ili kad elim proiriti svoje znanje o neemu.


- jesu.


- Ne.


- da, to sam jo u osnovnoj koli poeo raditi. To je danas normalno.


- korisna je ako radim referat na temu o kojoj neznam nita


- nikad nisam imao loe posljedice zbog toga, valjda ne utjee loe.


- Vie-manje se sve moe nai na Internetu.


- Trenutno se ne mogu sjetiti nijednoga.


- Ne.


- Nisam se rapitivao o njima, mislim da je to zastupljenije na fakultetu.


- Samo za informatiku.


- Ne.


- Ne.


- Ne mogu. Jedino ako je preoito.


- Naravno.


- Olakala je dosta, sve je na jednom mjestu


- Ne, nisu jo. Pogotovo ne u srednjim kolama.

Ispitanik br.6 Uenica srednje kole gimnazija (4.razred)



- Naravno.


- Da.


- Iako imam Internet, ponekad kod prijatelja odem na laptopu na Internet.


- Google kao pretraiva za bilo to to me zanima koristim najvie.


- Da.


- za zadae i eseje, a najvie za lektire


- naravno. Budui da su na internetu dostupne sve vrste informacija, esto iskoristim to da itam o neemu to neznam.


- Jesu svakako. Sve ono to ne pie u knjizi, jednostavno mogu potraiti na internetu.


- Vjerojatno ne, jer je Internet brz


- jesam, ali samo onda kada znam da se neki profesor nezna koristiti internetom pa onda nemoe niti saznati da je to skinuto s neta.


- da, u situaciji koju sam gore navela.


- u jednu ruku dobro jer je to laki i bri nain, u drugu ruku loe jer se takore kitimo tuim perjem, a sami ne nauimo nita.


- Brzina pronalaska traenog materijala.


- Podatci su esto nevjerodostojni.


- Ne pohaam.


- Nimalo, iako su moda praktiniji.


- koriste veinom za pokazivanje nekih slika.


- malo, jer su htjeli vidjeti moj nain razmiljanja.


- Nisu sve.


- Mogu, ali teko jer se iz dana u dan izmiljaju novi naini kako nekoga namamiti i prevariti a da ljudi toga nisu ni svjesni.


- Jesam, upoznata sam.


- Olakala, jer sve rezultate vidimo preko svog raunala.


- mislim da nisu. U srednjim kolama pohaanje nastave je obvezno, profesor i uenik nemogu suraivati putem interneta. Na fakultetima je stvar moda malo drugaija, ali proi e jo puno vremena dok tehnologija zamjeni te klasine naine obrazovanja.

Ispitanik 7. Studentica 3. godine Filozofskog fakulteta u Puli

1. Pohaa li srednju kolu ili fakultet? - Fakultet.


- Da.


- Da.


-


- Drutvene mree, sluanje glazbe, gledanje serija, komunikacija putem e-maila, itanje novosti...


- Koristim itekako


- (kvazi)nejasnoe (npr. google prevoditelj pri uenju ruskog, traenje znaenja/opih karakteristika odreene rijei), dodatne informacije o odreenoj temi, online-knjiga (lektira u cijelom obliku), literatura (lanci)...


- Da, ako to podrazumjeva svakodnevno itanje vijesti. A i uvijek kad ujem neki pojam ili neto za to neznam to je, odem na internet provjeriti to je to.


- Recimo da jesu.


- Da, ali bi za odreene teme- istraivanja, objanjenja, problematiku itd.- trebalo vie vremena. (A vrijeme je novac :P) Ovako je rad olakan i utroeno je manje vremena.


- Znalo se desiti, da. Ali rizik za to je bio manji u srednjoj koli, na fakultetu moe doi do ozbiljnih posljedica, tako da tu metodu nastojim koristiti to manje. Ipak, nekad znam pejstat pokoju reenicu kad piem seminar. Zato? To obino radimo jer je to linija manjeg otpora ili kad elimo na brzinu neto napraviti pa nemamo vremena ulagati svoj vlastiti napor u neto.


- Iako svi ponekad pribjegavamo tome, ne smatram ju korisnom. Kao to sam ve rekla, moe doi do ozbiljnih posljedica zbog toga, primjerice da nas se optui za plagijat. A i na taj nain ne razvijamo svoje sposobnosti.


- Ovisi kako kad. Kao to sam ve rekla, to nije dobro jer ne razvijamo vlastite sposobnosti ili ak i kritiko razmiljanje.


- Bre i lake snalaenje u konkretiziranju, poimanju i uobliavanju odreenih tema (eseji, seminari), lake izvravanje zadataka uz manje utroenog vremena no s jednako kvalitetnim postignutim uinakom.


- Nepotpune i neprovjerene informacije.


- Ne.


- Pretpostavljam da je jednostavnije pratiti odreen kolegij iz vlastitog doma no nedostatak moe biti u nemogunosti postavljanja pitanja za odreene nejasnoe tijekom predavanja.


- Ukoliko im je potrebno temu popratiti zornim primjerom u svrhu neke usporedbe, za prikazivanje videa i odreenih internetskih stranica koje su korisne za taj kolegij.


- da, primjerice za dodatna informiranja o temi (seminari, eseji, zadae); jezini portali (vezani za odreene kolegije), razni znanstveni suvremeni lanci (npr. hrak.hr.), pronalazak literature...


- Wikipedija ne u potpunosti, ali primjerice jezini portal (hjp.novi-liber.hr) ili portal znanstvenih asopisa (hrcak.srce.hr) da.


- potrebno je provjeriti odreenu informaciju uz pomo profesora ili provjeriti u literaturi.


- samo sam ula za to, no neznam puno o tome.


- mogu samo pretpostaviti da je olakano.


- Ne jo, ali mogue je. Mi emo se jo naekati zemlja u razvoju -.-'' Ja se jo uvijek vie uzdam u predavanja i koritenje knjiga.

Ispitanik br.8. Student 2.godine Tehnikog fakulteta u Rijeci


- Student sam na Tehnikom fakultetu.


- Znam.


- Naalost, nemam pristup internetu.


- sluim se njime izvan svog doma, obino kod prijatelja ili u knjinici.


- najvie koristim internet za drutvene mree, pretraujem sportske novosti...


- jako malo. U postotcima, mogu rei da ga za faks koristim 5-10 % jer sam naviknuo da ga nemam, pa skoro sve fakultetske obveze obavljam bez interneta


- ukoliko ga koristim u neke fakultetske svrhe, to je obino komunikacija putem e-maila sa profesorima, a ponekad pronalaenje skripti za uenje.


- pa recimo da da. Naprimjer, uio sam skijati preko videa na Youtubeu; esto uim strane rijei na nekom online rjeniku


- da, mislim da su bolji. Ja nemam internet i uvjeren sam da bi i moji rezultati bili puno bolji da ga imam. Nekada se desi da profesori alju neke zadatke na mail, a ja nisam u mogunosti to vidjeti. Takoer, puno bre je doi do skripti preko interneta, a i dobar je pomaga u izradi seminara.


- ja se snalazim bez interneta. Zasada mogu rei da mi ide solidno - moglo bi i puno puno bolje. No ne mislim da je je internet najbitniji kada se radi o potrebama za faks.


- jako rijetko. Koristio sam svega par puta u 2 godine to studiram. Uglavnom se radilo o prezentacijama.


- konkretno copy-paste ne smatram korisnim. esto studenti samo kopiraju neki tekst a ni neznaju to su kopirali, neznaju rei dvije rijei o tome. Ali ako neki tekst koristimo samo kao izvor ideja, kao smjernicu, kao primjer..onda ne vidim nita loe u tome.


- utjee loe, znam situacije kada su studenti bili poslani u etiko povjerenstvo zbog tog copy-pastea.


- pa sigurno brz i jednostavan pristup raznim informacijama, komunikacija sa profesorima putem e-maila, razmjene sadraja sa ostalim studentima itd.

15. Koj i su nedostatci koritenja interneta u svrhu obrazovanja? - nedostatak je to taj nain nije jednako kvalitetan kao i kad nam profesor uivo objanjava neke stvari. Takoer, previe se ljudi pouzdaju u internet, a ponekad informacije nisu tone.


- Ne pohaam.


- zapravo, nita ne mislim o njima jer nikad nisam pohaao takav kolegij, pa ni neznam jesu li bolji.


- tijekom nastave jako slabo koriste internet,mozda ne razumiju kako.


- ne potiu


- mislim da nisu skroz pouzdane te informacije


- mislim da sam sposoban razlikovati pouzdan sadraj od nepouzdanog


- uo sam za to, ali nisam se prijavljivao na fakultet na taj nain


- pa to vjerojatno nije teak proces, vjerojatno je lake prijaviti putem interneta nego ii u zgradu fakulteta.


- mislim da nisu jer ja koji nemam internet idem na faks i dalje. Ali vjerojatno e tehnologija i internet zbog razvoja u skoroj budunosti i zamjeniti pohaanje nastave i koritenje udbenika

Ispitanik br.9 Studentica 1.godine Filozofskog fakulteta u Rijeci


- Fakultet.


- Da, znam.


- Imam.



- - U svrhu zabave i za fakultet jer sve to mi je potrebno mogu provjerit na internetu


- Da.


- Za sve navedeno i za informiranje o nastavi.


- Da, uvijek ima neto o emu elim znati vie, a o emu ne mogu saznati na faksu.


- Jesu jer su opirniji i toniji


- Mislim da ne , vjerojatno se sve te informacije mogu dobiti i u knjinicama ali za to treba puno vie vremena


- Moram priznati da koristim. Jednostavno zato to je lake i bre. Tu s enajee radi o seminarima. Nekada mi je teko i naporno prouavati svu silnu literaturu koja mi je potrebna za izradu seminara pa onda jednostavno skraenu verziju naem na internetu.


- Meni koristi. Barem kao mala nadopuna nekog rada.


- to se tie toga kako rad za koji smo koristili copy-paste izgleda u konanici, tada utjee dobro. Jer sigurno izgleda bolje nego to bi izgledao da sam sama pokuala pisati sve. Ali ipak, loa strana je to nas to moda zatupljuje. Jer ako to stalno radimo, nikada neemo bit sposobni sami napraviti neki kvalitetan rad, i neemo biti sigurni u svoje sposobnosti.


- Pristup bilo kojoj vrsti informacija u bilo koje vrijeme


- Neprestano sjedenje pred kompjuterom koji izaziva ovisnost, mladi postaju pasivni, kompjuter teti vidu, zrai i ljudi se manje kreu, to uzrokuje poveanje tjelesne teine i nezdrav ivot; takoer postoje i mnoge netone i neprovjerene informacije koje se lako mogu proiriti, a mi emo ih smatrati tonima


- Da, pohaam.


- Mislim da su isti kao i svi ili ak loiji jer sat i pol sjedimo pred ekranom da bi itali informacije koje nam profesor i sam moe ispredavati. Takoer, neke stvari se ne mogu objasniti i efektno prenijeti putem interneta.


- Ne, eventualno u sluajevima kada nam ele pokazati neki video isjeak ili zanimljivost vezanu za nastavu


- Da, zbog toga jer ire sve informacije putem njega


- Ne u potpunosti i ne sve


- Uz toliku mnogobrojnost razliitih izvora i web stranica, teko, ali pretpostavim s obzirom na ozbiljnost web stranice


- Jesam.


- Olakala samo iz razloga to je omoguila da ne moramo dolaziti na prijave i s time troiti novce na putovanje, a u svim ostalim segmentima oteala; ne moe se usporeivati komunikacija preko tehnologije s komunikacijom uivo, a poto je ovo vana situacija za svakog budueg studenta, kako bi se sprijeile pogreke i propusti, takva bi se komunikacija ipak trebala odvijati uivo


- Jo ne u potpunosti ali vjerojatno hoe. Ja sve vie koristim internet, pogotovo sada kad sam na faksu. Na nekim predavanjima se ak i ne pojavljujem, a za ispit sve potrebno naem online.

Ispitanik br.10 Studentica 1.godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu


- Fakultet.


- Da


- Da.



- Zabava, razonoda, obrazovanje


- Da.


- Slanje priloga vezanih za uenje ili za usporedbe


- moglo bi se rei. Nekada volim uiti o stvarima koje podruje mog studija ne obuhvaa.


- Da, jesu sigurno.


- Pa ak mislim da i bih, samo bi trebala vie vremena uloiti.


- rijetko kada. Tu i tamo potraim na internetu poneto o temi koju imam za seminar, al veinom se fokusiram na knjige.


- ne smatram. Mislim da se neki moji kolege previe koriste tom metodom, a sami ne znaju sastaviti jednu kvalitetnu reenicu.


- mislim da utjee loe, jer ako oni ne razumiju to to su kopi-pejstali, to profesor primjeti i automatski im smanji ocjenu.


- Dostupnost i brzina bez utroka vremena


- Puno sadraja je nepouzdano


- Trenutno ne.


- Mogu biti, ako su dobro uhodani i isplanirani


- Ne.


- Da, za potragu primjera, za usporedbu, slanje dokumenata ili informacija putem e-maila


- Ne.


- Mogu po stranici na kojoj se nalazi sadraj.


- Da.


- Olakava, svakako.


- Ne, nisu. Barem ne koliko ja primjeujem. U mojoj okolini ljudi se jo slue knjigama. Ali mogue da zbog dostupnosti sadraja na internetu studenti sve manje prisustvuju predavanjima.

Ispitanik br.11 Student 2.godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

1. Pohaa li srednju kolu ili fakultet? - Fakultet.


- Znam.


-Imam


- Imam pristup internetu doma, ali se sluim mobilnim internetom ponekad


- sluanje glazbe i komunikacija sa prijateljima putem Facebooka, e-maila, MSN-a i slino


- Da, koristim.


- najpotrebniji mi je za pisanje seminara, i za primanje obavijesti o nastavi, o ispitnim rokovima


- da, jako esto. Nemam naviku itati knjige, ve sve to me zanima naem skraeno na internetu. Uvijek volim nadopuniti svoje znanje iz geografije, znanje o rock sceni itd.


- Pretpostavljam da jesu (neznam kakvi bi bili da se ne sluim)


- Vjerujem da bi za isti rezultat trebalo uloiti puno vie vremena/truda


- iskreno, koristim. Jo od srednje kole. Koristim to jer ne moram ulagati puno truda i vremena u pisanje nekog dosadnog seminara.


- smatrat u ju korisnom sve dok me profesori ne uhvate


- nemogu procjeniti


- Brzina i dostupnost svih informacija u bilo koje doba


- Upitna vjerodostojnost pronaenih informacija, izbjegavanje itanja literature


- Ne pohaam trenutno.


- Definitivno su budunost obrazovanja novijeg doba. Tek e se u praksi pokazati dali su bolji i uinkovitiji od uobiajenih kolegija. Po meni, jednostavniji su jer nemoram ii na predavanja ve sve potrebno za taj kolegij se nalazi online


- Vrlo rijetko


- Ponekad potiu, ali ne naroito


- Naravno da nisu sve informacije na internetu pouzdane. Spomenuo sam to ranije kao nedostatak.


- Onome tko vlada gradivom koje pronae na internetu je lake prepoznati vjerodostojnu informaciju u odnosu na ne vjerodostojnu. S obzirom da internet vrlo esto koristimo upravo u svrhu uenja (to znai da ne raspolaemo znanjem podruja koje pokuavamo pronai), upravo tu vidim problem.


- Nisam upoznat


- vjerojatno olakava ukoliko je cjeli program dobro organiziran.


- Jo uvjek nisu, ali to obrazovanje putem interneta je sigurno budunost. No mislim da je ipak bolje imati strunu osobu pred sobom koja e nas dobro uputiti u ono to treba. Ja osobno, sve vie vremena provodim online, a sve manje u uionici.

Ispitanik br.12 Student 3. godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

1. Pohaa li srednju kolu ili fakultet? - Zavrio sam srednju kolu, ako bude sree ubrzo zavravam fakultet.


- Znam.


- Imam



- internet koristim najvie za komunikaciju i zabavu


- ne puno, ali ponekad da.


- Internet mi je najpotrebniji za pisanje seminara, gotovo sve naem na internetu


- rijetko kada. Nikad se nije desilo da 3 sata gledam u laptop i uim o povijesti rima. Ali tu i tamo guglam neki strani pojam i slino.


- mislim da jesu


- Ne, Internet uveliko pomae u rijeavanju zadataka pisalju seminara i u drugim stvarima. Zapravo, u srednjoj koli internet jo nije toliko potreban, ali na fakultetu jest.


- da. Skoro uvijek kad moram napravit prezentaciju ili seminar. To veina mojih kolega radi, jednostavno znamo da sve potrebno moemo kopirat s interneta i da e taj rad izgledati isto, ili moda ak i bolje nego da ga radimo sami.


- da, smatram. Moda nije najpametnija ideja da cjeli va seminar bude sastavljen od kopiranog teksta, ali ukoliko kopirate pokoju korisnu reenicu te pritom naznaite izvor, smatram da je to korisno. ak i neki profesori savjetuju da literaturu proirimo nekim online lancima i slino.


- Vjerojatno to utjee loe na nas i ini nas lijenima, ali barem razbijanje glave pojmovima i reenicama koje ne razumijemo.


- Prednosti su da sve to mi je potrebno naem brzo i jednostavno


- Mislim da ih nema


- Ne.


- Neznam ta su online kolegiji, mi to nemamo na nasem jadnom faksu


- Uglavnom ne, sve donose na stickovima.


- Da. U svrhu samostalnog istraivanja odreenih tema.


- Kao i svugdje drugdije neke jesu neke nisu


- Uf, tesko je reci al, skuzim ako mi nesto izgleda sumljivo pa tu informaciju provijerim negdije drugdije.


- Slabo, upisao sam fakultet prije toga.


- Sve mi izgleda kompliciranije nego prije


- Mislim da nisu jer se jos velika vecina profesora koristi starijim metodama.

Ispitanik br.13. Profesor u gimnaziji u Puli


- Profesor sam u srednjoj koli, u gimnaziji.


- Naravno da posjedujem, mislim da je danas teko odraivati nastavni plan bez toga. Potrebno je barem poznavanje rada na raunalu.


- Zapravo i ne ba.


Ako ne, zato ne?

- Za odraivanje mojeg nastavnog plana, internet mi ne igra bitnu ulogu. Sva potrebna literatura nalazi se u knjigama i udbenicima.

4. Koristite li internet tijekom nastave/predavanja? Jako jako rijetko.

Ako da, u koje svrhe? Eventualno za pokazivanje nekog videa.


- Da, koriste. Zapravo vie njih. Naravno, prva je kolegica koja predaje informatiku, ona internet koristi tijekom nastave kako bi pouila same uenike o tome. Ali i ostali profesori se dosta oslanjaju na internet, primjerice nalaenje zadataka na internetu koje uenici zajedniki rjeavaju tijekom nastave. A i koliko znam, mnogi profesori na internetu pronalaze primjere koje uenicima predstavljaju kako bi ih upoznali sa odreenom temom ili ih potaknuli na razmiljanje i slino.



Ako ne, zato ne?

- Ponekad, kada se radi o izradi referata ili rjee o pisanju zadae. Budui da znam da su danas uenici prelijeni da bi otili do knjinice i listali velike knjige, i sam im kaem da dosta literature mogu pronai upravo na internetu. Ali svjestan sam da to moe rezultirati sa skoro nimalo truda od strane uenika, jer se tada oslone samo na taj internet i tada njihova kreativnost i znanje ne dolaze do izraaja.


- U globalu, mislim da je dosta sadraja pouzdano, iako naravno postoje i oni nepouzdani. No, to je danas lako razlikovati. Internet kao izvor informacija je velikim dijelom pozitivna stvar, tu na brz i jednostavan nain dolazimo do informacija koje nas zanimaju.


- U srednjoj koli internet kao pomo uenicima u izvravanju zadataka jo uvijek nema veliku ulogu. Sve ono to oni trebaju, dolazi iz udbenika i od predavanja profesora. Mislim da internet ima veu ulogu na fakultetima, kod studenata i kod njihovih seminarskih ili nekih drugih radova.


- Moda i jesam, ali nisam to znao prepoznati. No bilo je mnogo sluajeva u kojim uenici imaju iste uratke. Tu samo mogu pretpostaviti da se radi o kolektivnom copy-pasteu sa istog internetskog izvora.


- Sama prednost i jest dodatan izvor obrazovanja. To jest, informacija. Sve ono to tekom mukom pokuavate pronai u debelim knjigama, puno je jednostavnije pronai jednostavnim klikom na internetu. Internet je dobra nadopuna svega onoga emu se uenike poduava na predavanju. Naravno, nedostatak je taj to moe doi do toga da se uenici, ili jo vie studenti, previe oslanjaju samo na internet. Ne ulau vlastiti trud i razmiljanje, ve koriste taj neki tui trud i miljenja koja pronau na internetu u tekstualnom obliku.


- Ja osobno prakticiram klasinu nastavu za koju smatram da je puno bolja. Tu dolazi do izravne komunikacije sa uenicima, tu se mogu lake rjeiti nejasnoe koje se tiu gradiva i kvalitetnije objasniti ono to je bitno. E- obrazovanje je opet uestalije na fakultetima. Ovo to sam naveo za klasinu nastavu predstavlja razlike izmeu te dvije strategije. Opet, moda je prednost e-obrazovanja to to se moe obrazovati doma, sjedei u fotelji, sa laptopom u krilu.

Ispitanik br.14. Profesor u srednjoj strukovnoj koli u Puli


- Da. U srednjoj koli.


- Da.



Ako ne, zato ne?

- Da. Koristim esto Internet prvenstveno kao izvor podataka, slika, prezentacija itd.



- Da. Kao izvor podataka, slika, prezentacija itd.


- Koriste. Internet koriste osobito kolege nastavnici mlae dobi, stariji nastavnici rijee ili ne koriste.



Ako ne, zato ne?

- Da. Prvenstveno kao najbri izvor podataka, slika itd. Uenike upozoravam da je Internet ipak samo pomono sredstvo u uenju i da ne moe zamijeniti kolska predavanja, biljeke i udbenike.


- Ukoliko se znaju razluiti pouzdane od nepouzdanih stanica Internet je vrlo pouzdan izvor podataka. To visokoobrazovanoj osobi ne bi trebalo predstavljati problem, dok je uenike najbolje uputiti na stranice koje su pouzdane.


- Pomae im da brzo dou do potrebnih podataka, slika, prezentacija itd.


- nikad nemogu rei sa sigurnou da je neki rad isti copy-paste, no ponekad je vidljivo da to nije rad uenika, jer su primjerice koritene strune rijei i termini koje uenici obino ne koriste. No nastavnici su svjesni da uenici ponekad internet koriste vie nego to bi trebali kada se radi o pisanju seminara ili izradi prezentacije.


- Prednosti su prvenstveno brzina i dostupnost velikog broja podataka, slika, prezentacija, mogunost vrlo brzog (trenutnog) povezivanja nauenog s konkretnim primjerima itd. Najvei nedostatak koritenja Interneta od strane uenika je sklonost uenika da vie ne koriste biljeke i udbenike, koritenje skraenih tekstova s Interneta umjesto itanja cjelovitih tekstova, prezentiranje tuih radova koje su pronali na internetskim stranicama kao svojih, nekritiko i neselektivno koritenje podataka pronaenih na internetskim stranicama itd.


- Klasina nastava u uionici, osobito za uenike u srednjim kolama, jo uvijek ima mnogobrojne prednosti osobito ukoliko je voena od strane strunog i motiviranog nastavnika. Ona omoguuje neposredan kontakt s nastavnikom i ostalim uenicima u razredu, nastavnik se lake moe prilagoditi potrebama pojedinih razrednih odjela i pojedinih uenika, uputiti uenika, odmah razrijeiti odreeni problem ukoliko se pojavi, bolje pratiti uenikov rad i odnos prema radu i nastavnom predmetu itd. Naravno, da bi bila dobra i klasina nastava zahtijeva odgovarajuu pripremu i motiviranost i nastavnika i uenika, koritenje kombiniranih nastavnih metoda i suvremenih nastavnih sredstava i pomagala. E-obrazovanje, je po mom miljenju izvrsna nadopuna klasine nastave, ali nikako ne moe zamijeniti klasinu nastavu u uionici.2. PROMATRANJA

(4 promatranja; promatranje rada profesora na faksu gdje studiram, promatranje cimerice u izvravanju obveza za faks, promatranje nekolicine svojih kolega u izradi prezentacije za jedan od kolegija ja kao sudionik; promatranje odvijanja nastavnog procesa za koji se profesor slui raunalo i internetom)

1. Promatranje (tijekom dueg perioda)

Sudionici: profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci

Situacija: nekoliko odranih predavanja

Dokazi: profesorica daje upute za uenje za nadolazei kolokvij koritenje obvezne literature uz nadopunu internetom kao pretraivaem nepoznatih pojmova; napominjanje da esto provjeravamo e-mail kako bi na vrijeme saznali sve bitne informacije; mogunost slanja seminara i zadaa putema e-maila. Dokaz profesorica potie studente na koritenje interneta kao nadopunu literature te prakticira komunikacija sa studentima putem e-maila.

2.Promatranje (25.05. 9.06. 2012.)

Sudionici: cimerica s kojom dijelim stan kolegica na fakultetu

Situacija: razdoblje kada na faksu imamo puno ispita, kolokvija i seminara za napraviti

Dokazi: za izradu seminara, navedena osoba odmah otvara Google pretraiva na Internetu te upisuje naslov teme nebi li nala neki sadraj o temi te nadopunila literaturu; tijekom uenja za naredni kolokvij osoba otvara e-mail kako bi razmjenila materijale sa drugim kolegama (skripte); nakon to je zavrila sa izradom seminara, zadnji dan roka predaje otvara e-mail te putem njega profesoru alje gotov rad na ocjenjivanje.

3. Promatranje (21.05. 2012.)

Sudionici: grupa od 5 kolegica sa faksa, ukljuujui i mene

Situacija: izrada prezentacije za jedan od kolegija koje pohaamo

Dokazi: za razradu zadane teme ne koristimo uope knjige, ve svaka iz svog doma odrauje zadatak; podjela zadataka na svakog pojedinano; obrada te razmjena putem e-maila i oblikovanje konanog izgleda prezentacije. Rezultat 9/10 bodova4. Promatranje (nekoliko predavanja iz kolegija kojeg osobno pohaam)

Sudionici: profesor i studenti

Situacija: odvijanje nastavnog procesa

Dokazi: svatko od studenata pred sobom ima raunalo za sebe; profesorica upuuje studente da na raznim internetskim stranicama rjeavaju iste grupe zadataka tijekom nastave; profesorica predstavlja razne tekstove i primjere prigodne za razradu odreenih tema na internetu; zadaje zadae za koje zahtjeva da joj se poalju iskljuivo putem interneta

3. ANALIZA + PODACI POSLOENI PREMA ISTRAIVAKIM PITANJIMA

14 ispitanika 6 od njih pohaa sredju kolu, 6 pohaa fakultet, 2 profesora u srednjoj koli

Sakupljenim informacijama mogu dati odgovore na glavna istraivaka pitanja:

poznavanje rada na Internetu? svi ispitanici znaju se sluiti Internetom

u koje svrhe mladi najvie koriste internet? drutvene mree, itanje novosti, razve vrste zabave (glazba, filmovi, serije), obrazovanje

u kojim situacijama se koristi internet kao sredstvo uenja? najvie kao pomo za izradu seminara, prezentacija, kao sredstvo komunikacije sa profesorima i ostalim studentima koje su prednosti interneta za svrhe obrazovanja? najvie ispitanika dalo je odgovore poput brzina i dostupnost velikog broja podataka na jednom mjestu, nema previe utroka vremena na itanje velikih knjiga i odlazak u neku od knjinica, raznolikost informacija

koji su nedostatci interneta za svrhe obrazovanja? - koritenje skraenih tekstova s Interneta umjesto itanja cjelovitih tekstova, prezentiranje tuih radova koje su pronali na internetskim stranicama kao svojih, Upitna vjerodostojnost pronaenih informacija koliko je razvijeno e-uenje? u Hrvatskoj takav nain jo nije razvijen, pogotovo ne u srednjim kolama gdje se nastava u potpunosti odvija na klasian nain, uz internet samo kao malu pomo za izvore informacija. Od ispitanih studenata, samo mali broj pohaa online kolegije (opet dokazuje da su klasini naini nastave zastupljeniji), a neki neznaju ni to je to.

Ostalim informacijama koje sam doznala intervjuiranjem doznala sam jo:

- svi ispitani studenti i uenici u nekoj koliini se koriste internetom za potrebe kole/faksa

u srednjim kolama internet nema toliku ulogu u obrazovanju kao i na visokim uilitima gdje je potrebniji

profesori se sve vie koriste internetom za realizaciju nastavnog plana, a i potiu studente na to

veina ispitanika smatra da internet puno pomae i olakava studentima i uenicima u njihovom radu

upotreba tehnologije i interneta jo nije u Hrvatskoj toliko napredovala da bi mogla zamjeniti usmena predavanja profesora i koritenje knjiga i udbenika kao izvora informacija; veina ispitanika se slae da je klasian nain nastave jo uvijek uinkovitiji zbog mogunosti izravne komunikacije.

PRETPOSTAVKE:

1. Pretpostavka - Veina uenika/studenata u dananje vrijeme koristi Internet za potrebe obrazovanja - iako u srednjim kolama uenici koriste internet u neto manjoj koliini, svi ispitanici odgovorili su da ga koriste (neki manje, neki vie)Pretpostavka se pokazala tonom!!2. Pretpostavka - Internet pomae u obrazovanju vie nego to odmae iako je to linija manjeg otpora, u vie sluajeva internet nam pomae u obrazovanju zbog fleksibilnosti, dostupnosti svih vrsta sadraja, zbog interakcije izmeu studenta i profesora, studenta i studentaPretpostavka se pokazala tonom!!3. Pretpostavka - Veina studenata ima potrebno znanje i vjetine za pretraivanje informacija na internetu- apsolutno svi ispitanici odgovorili su potvrdno na ovo pitanje.

Pretpostavka se pokazala tonom!!

4. Pretpostavka - Profesori takoer sve vie koriste internet za odradu nastavnog programa - iako ispitani profesori srednjih kola preferiraju klasinu nastavu u uionici, i sami kau da u nekim sluajevima za reallizaciju programa koriste internet. Od studenata smo saznali da ih profesori potiu na koritenje interneta kao nadopunu literature, za komunuikaciju putem e-maila, za rjeavanje nekih online zadataka, za pretraivanje znanstvenih lanaka itd.Pretpostavka se pokazala tonom!!

mantira zadace

Documents