makroekonomija osnove 1 pdf

7/22/2019 Makroekonomija Osnove 1 PDF

1/13

MAKROEKONOMIJA

OSNOVNI POJMOVI

Osnovni pojmovi Ekonomika znanstveno prouavanje kako drutva

upotrebljavaju sredstva da bi proizvela korisne robe iraspodijelila ih razliitim ljudima.

Dakle, ekonomika:

Prouava kako se u ekonomiji odreuju cijene rada,kapitala i zemlje i kako se te cijene upotrebljavaju da bi seusporedila sredstva.

istrauje ponaanje financijskih trita i analizira kako onarasporeuju kapital na ostatak ekonomije.

analizira posljedice dravnog reguliranja na efikasnosttrita.

ispituje razdiobu dohotka i predlae naine da se pomognesirotinja bez naruavanja mogunosti ekonomije.


2/13

istrauje utjecaj dravne potronje, poreza i

proraunskih deficita na rast.

prouava polete i padove nezaposlenosti i proizvodnjeto podjaruje poslovni ciklus i razvija ekonomskupolitiku vlade za unapreenje ekonomskog rasta.

ispituje modele razmjene meu dravama i analizirautjecaj prepreka zamjeni.

istrauje rast u zemljama u razvoju i predlae naineza poticanje efikasne upotrebe sredstava.

Mikroekonomika i makroekonomika Mikroekonomika grana ekonomike koja se bavi

ponaanjem pojedinanih entiteta kao to su trita,poduzea i kuanstva.

Mikroekonomika analizira pojedinane cijene, koliine itrita.

Adam Smith smatra se utemeljteljem mikroekonomike. UBogatstvu naroda razmatrao je kako se odreujupojedinane cijene, kako se odreuju cijene zemlje, radai kapitala i istraivao krepkost i slabost trinog

mehanizma. Identificirao je jedinstveno efikasno svojstvotrita nevidljivu ruku koja dovodi do ope dobrobiti izdjelovanja pojedinca za vlastiti probitak.

Iako je od Smithova vremena prouavanjemikroekonomike sigurno znatno napredovalo, njega jo

jednako citiraju politiari i ekonomisti.


3/13

Makroekonomikaje grana ekonomike koja se bavisveukupnom mogunou ekonomije. Ona ispitujesveukupnu razinu proizvodnje, zaposlenost i cijena neke

drave.

Utemeljitelj suvremene makroekonomike jest JohnMaynard Keynes koji 1936. godine objavio Opu teorijuzaposlenosti kamate i novca.

Njegov je glavni doprinos njegov izum novog nainagledanja na makroekonomiku i makroekonomsku politiku.

Prije Keynesa, veina je ekonomista i tvoraca ekonomskepolitike prihvaala da su vrhovi i udolja pslovnih ciklusaneizbjeni kao plime i oseke.

Keynes je to opovrgavao dajui dvostruki argument. Prvo, onje dokazivao da je mogue da u trinoj ekonomiji postoje

visoka nezaposlenost i neiskoriteni kapaciteti. Drugo, on je idalje smatrao da odgovarajua upotreba fiskalne imonetarne politike moe utjecati na veliinu proizvodnje izbog toga smanjiti nezaposlenost i skratiti ekonomskerecesije.

Primjeri razlike izmeumikroekonomike i makroekonomike

Kako kartel moeodrediti cijenu nafte?

Je li odlazak na studijdobra upotreba vaegvremena?

Ispituje pojedinanestavke inozemnerazmjene.

Zato jaki rast svjetskihcijena nafe uzrokujeinflaciju inezaposlenost?

Istrauje stopunezaposlenosti mladih.

Ispituje sveukupnakretanja u uvozu iizvozu u jednojekonomiji.


4/13

Samuelson: Te dvije rijeke

mikroekonomika i makroekonomika,meusobno se pribliavaju kako bi se spojile

u suvremenu ekonomiku. Jedno je vrijeme

granica izmeu njih bila vrlo otra. U novije

vrijeme, tijekovi su se spajali jer su

ekonomisti primjenjivali orua

mikroekonomike na takve teme kao to su

nezaposlenost i inflacija.

CILJEVI MAKROEKONOMIKE Tri glavna cilja makroekonomike:

1. poticanje rasta proizvodnje

2. poticanje zaposlenosti

3. odravanje stabilnosti cijena

Ovi ciljevi su okosnica arinihmakroekonomskih pitanja:

Zato se proizvodnja i zaposlenost katkadasmanjuju i kako se moe smanjiti nezaposlenost?

Koji su izvori inflacije cijena i kako se ona moedrati pod kontrolom?

Kako drava moe poveati svoju stopuekonomskog rasta?


5/13

Konana je komplikacija pri razmatranju trisredinja problema da postoji razmjena izmeu

tih ciljeva: smanjenje proraunskog deficita moe znaiti

prihvaanje sporijeg rasta u kratkom roku.

sve vea stopa rasta proizvodnje u dugom roku moezahtijevati vea ulaganja u znanje i kapital, a ta ulaganjasmanjuju tekuu potronju, hrane, odjee i rekreacije.

najmuniji je izbor izmeu niske inflacije i niskenezaposlenosti; birako tijelo zahtijeva niskunezaposlenost i visoku proizvodnju, no visoke razineproizvodnje i zaposlenosti poveavaju cijene i nadnicase poveava u razdobljima brzog ekonomskog rasta te

su tvorci ekonomske politike prisiljeni obuzdavatiekonomiju kada ona brzo raste ili kad stopanezaposlenosti padne suvie nisko radi toga da sprijeenekontroliranu inflaciju.

Nema jednostavnih formula zarazrjeavanje tih nedoumica imakroekonomisti se znatno razlikuju

glede izbora pravog pristupa kada sesuoe s velikom inflacijom, rastuomnezaposlenosti ili stagnatnim rastom.

No, uz dobro razumijevanje

makroekonomike, moe se baremminimizirati neizbjena muka koja proizlaziiz izbora najboljeg puta.


6/13

INSTRUMENTI MAKROEKONOMIKE

Politike dohodaka:

Smjernice donalogodavnih nadzora

Stabilnost razine cijena

sa slobodnim tritima

Monetarna politika:

Nadzor ponude novca kojiutjee na kamatnjake

Zaposlenost:Visoka razina zaposlenosti sniskom nedragovoljnomnezaposlenou

Fiskalna politika:

Izdaci drave

Oporezivanje

Proizvodnja:

Visoka razina i brzi rast

INSTRUMENTICILJEVI

Mjerenje ekonomskoguspjeha

1. Proizvodnja

konani je cilj ekonomske aktivnosti daosigura dobra i usluge koje puanstvo eli.

najsveobuhvatnija je mjera ukupneproizvodnje u ekonomiji bruto domaiproizvod (GDP) mjera trine vrijednostisvih finalnih dobara i usluga proizvedenih unekoj zemlji tijekom godine. Dva su naina

mjerenja GDP-a: nominalni GDP se mjeri u stvarnim trinim

cijenama

realni GDP se izraunava u stalnim ilinepromijenjivim cijenama


7/13

Kretanja realnog GDP-a najrairenija su raspoloiva mjerarazine i rasta proizvodnje. Ona slue kao pozornopromatrani pusl ekonomije jedne zemlje.

Uprkos kratkoronim kolebanjima GDP-a koja se opaajuu poslovnim ciklusima, napredne ekonomije openitopokazuju stabilan dugoroan rast realnog GDP-a ipoboljanje ivotnog standarda. Taj proces je poznatkao ekonomski rast.

Potencijalni GDPje dugoroni trend realnog GDP-a. Onpredstavlja dugoroni proizvodni kapacitet ekonomije ilimaksimalnu koliinu koju ekonomija moe proizvesti dokcijene ostaju stabilne. Potencijalna se proizvodnja katkada zove proizvodnja s

visokom razinom zaposlenosti.

Kada ekonomija posluje pri svom potencijalu, nezaposlenostje niska i proizvodnja visoka.

Tijekom poslovnih ciklusa, stvarni se GDPrazlikuje od potencijalnoga.

Primjer: 1982. godine ekonomija je SAD-a proizvelaskoro 300 milijardi manje. To je gubitak od 5.000$ poobitelji tijekom samo jedne godine.

Razlika izmeu potencijalnog i stvarnog GDP-anaziva sejaz GDP-a veliki jaz GDP-a znai daekonomija zaostaje i da ne posluje na granici

proizvodnih mogunosti; silazne putanjeekonomije zovu se:

recesije kada je jaz malen

depresije kada je jaz velik.


8/13

2. Visoka zaposlenost, niskanezaposlenost

Ljudi ele nai dobro plaena radna mjesta beztraenja i dugog ekanja.

Stopa nezaposlenosti = postotak nezaposleneradne snage. Radna snaga ukljuuje sve zaposlene osobe i one

pojedince koji trae posao (iskljuuju se one osobebez posla koje ne trae zaposlenje).

Stopa nezaposlenosti kree se u skladu s

poslovnim ciklusom: kada se proizvodnjasmanjuje potranja za radom opada i stopanezaposlenosti raste.

3. Stabilne cijene

odrati stabilne cijene unutar slobodnih trita.

Bazira se na prosudbi da je neometanofunkcioniranje trine ekonomije najefikasniji

nain da se organizira pretean dio ekonomske

aktivnosti.

Na slobodnom se tritu cijene odreuju ponudom ipotranjom do maksimalno mogueg opsega, a drave

se suzdravaju od nadziranja cijena pojedinanihdobara.

samo doputajui poduzeima da neometano donoseodluke o svojoj proizvodnji i cijenama, drutvo moeiskoristiti motiv stjecanja profita za javni interes.


9/13

Drugi je dio ovog cilja sprjeavanje da razina svihcijena brzo ne raste ili ne padne bre promjenecijena remete ekonomske odluke poduzea ipojedinaca.

Najuobiajenija je mjera razine sveukupnih cijenaindeks cijena potroaa CPI.

CPI promatra troak fiksne koare dobara kojekupuje tipini gradski potroa.

Promjene razine cijena = stopa inflacije (stoparasta ili pada razine cijena od jedne do drugegodine).

Deflacija cijene se smanjuju (stopa inflacije jenegativna).

Hiperinflacija rast razine cijena tisuu ili milijunposto godinje. U takvim okolnostima cijene supraktiki nevane i cjenovni sustav nestaje.

Veina zemalja nastoji nai zlatnu sredinu cijenaslobodnih trita i blagog rasta cijena kao najboljinain da se omogui da cjenovni sustav efikasnofunkcionira.


10/13

Instrumenti ekonomske politike

Vlade imaju odreene instrumente koje moguupotrijebiti da bi utjecale na makroekonomskuaktivnost.

Instrument ekonomske politike = varijabla podnadzorom drave koja moe utjecati na jedan ili viemakroekonomskih ciljeva njihovom primjenomvlade mogu usmjeriti ekonomiju prema boljoj strukturiproizvodnje, stabilnosti cijena i zaposlenosti.

Glavni instrumenti koje drava moe upotrijebitida bi ostvarila svoje makroekonomske ciljevesu:

1. Fiskalna politika

Oznaava upotrebu poreza i izdataka drave.

Izdaci drave javljaju se u dva razliita oblika:1. Kupovine drave:

Izdaci na dobra i usluge i transferna plaanjadrave (poveavaju dohotke ciljanih skupina kao

to su stari ili nezaposleni).

potronja draveodreuje relativnu veliinu javnog i privatnogsektora, tj. koliko se GDP-a troi kolektivnoumjesto privatno; izdaci drave takoer utjeu narazinu GDP-a.


11/13

2. Oporezivanje

Utje

e na sveukupnu ekonomiju na dva na

ina:

Porezi smanjuju dohotke ljudi ostavljajuikuanstva s manje raspoloivog ili s manjedohotka za potronju, porezi smanjuju troenjepuanstva na dobra i usluge to opet smanjujepotranju za dobrima i uslugama, to konanosmanjuje stvarni GDP.

Porezi utjeu na cijene dobara i faktoraproizvodnje i zbog toga na poticaje i ponaanje(npr. to se vie oporezuju profiti poduzea,poduzea se vie obeshrabruju da ulau u nova

kapitalna dobra). Mnogo propisa poreznogzakona ima vaan uinak na ekonomskuaktivnost.

2. Monetarna politika

Monetarnu politiku vlada vodi upravljanjemnovcem, kreditom i bankarskim sustavom.

Mjenjajui ponudu novca sredinja bankamoe utjecati na mnogo financijskih iekonomskih varijabli kao to su kamatnjaci,cijene dionica, stanarina, stanarine i devizniteajevi. Ograniavanje ponude novca uzrokuje vee

kamatnjake i smanjuje ulaganja to, za uzvrat,uzrokuje smanjivanje GDP-a i niu inflaciju.

Ako se sredinja banka suoi s recesijom, onamoe poveati ponudu novca i snizitikamatnjake da bi potaknula ekonomskuaktivnost.


12/13

3. Politike dohodaka

Odnose se na nadzor nadnica i cijena (primjenjuje seu ratnim vremenima) kao najdrastiniju mjeru te nadragovoljne smjernice za nadnice i cijene kao manjedrastine mjere.

Do njihove primjene dolo je prvenstveno iz razlogato primjena fiskalne i monetarne politike moe bitiiznimno skupa (primjerice potrebne su milijardedolara gubitka GDP-a (ili jaza GDP-a) da se smanjiinflacija za nekoliko postotnih poena.

Mnogi ekonomisti danas vjeruju da su politikedohodaka jednostavno neefikasne dok drugi misle dasu vie nego beskorisne, da se mijeaju u slobodnatrita, da naruavaju kretanja relativnih cijena i dane uspijevaju smanjiti inflaciju.

Veina zemalja s visokim dohodcima pribjegavapolitikama dohotka samo u razdobljima opasnosti.

Veza s inozemstvom Sve drave sudjeluju u svjetskoj ekonomiji i meusobno su

povezane razmjenom i financijama. Drave budno paze na tokove svoje razmjene s

inozemstvom.

Neto izvoz = brojana razlika izmeu vrijednosti izvoza i vrijednostiuvoza.

Cilj irenja meunarodne razmjene bivao je sve vaniji kakosu drave svijeta uviale da razmjena s inozemstvom potieefikasnost i podupire ekonomski rast. Budui da su setrokovi prijevoza i veza smanjivali, meunarodne su vezepostale vre nego to su bile generacije ranije.Meunarodna je razmjena zamijenila stvaranje imperija ivojno osvajanje kao najsigurniji put do nacionalnogbogatstva i utjecaja. Danas neke ekonomije razmjenjuju vieod polovice svoje proizvodnje.


13/13

Tvorci ekonomske politike brinu se o:

politici razmjene,

sustavima deviznih teajeva i

usklaivanju makroekonomskih politika.

1. Politike razmjene sastoje se od carina, kvota idrugih propisa koji ograniavaju ili potiu uvozi izvoz.

Veina politika razmjene ima malen uinak namakroekonomske rezultate, ali su povremeno, kaoto je to bio sluaj 1930-ih, ogranienja, na

meunarodnu razmjenu tako otra da uzrokujuvelike ekonomske prerazmjetaje, inflacije ilirecesije.

2. Upravljanje tritem deviza

Na meunarodnu razmjenu zemlje utjee njezin devizniteaj, koji je cijena njezine vlastite valute izraenavalutama drugih drava.

Drave primjenjuju razliite sustave da bi regulirale svojatrita deviza. Neki sustavi doputaju da samo ponuda ipotranja odreuju devizne teajeve. Drugi odreujufiksni devizni teaj za druge valute.

3. Usklaivanje makroekonomskih politika

Bankari sredinjih banaka i politike voe sve vie sesastaju jer se monetarne i fiskalne politike drave mogupreliti i utjecati na svoje susjede.

Od 1975. godine voe glavnih industrijskih zemalja imajugodinje ekonomske sastanke da bi raspravili zajednikeekonomske probleme i da bi poduzeli prikladne mjere zapostizanje zajednikih prihvaenih ciljeva.

makroekonomija osnove 1 pdf

Documents