maja savić (novi sad) institut za slavistiku univerziteta „karl franc“ majasavic56 @ gmail
DESCRIPTION
Maja Savić (Novi Sad) Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ majasavic56 @ gmail.com Subjekat i objekat u sistemu transformacije kulturnih uloga i otpor u književnosti kao kulturni fenomen 7 0 . Istraživačko veče Grac, 12. 6. 2014. Sadržaj Kultura i društvo - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Maja Savić (Novi Sad)Institut za slavistiku
Univerziteta „Karl Franc“
Subjekat i objekat u sistemu transformacije kulturnih uloga i otpor u književnosti kao kulturni
fenomen70. Istraživačko veče
Grac, 12. 6. 2014.
Sadržaj
1.Kultura i društvo2.Određenje kulturnog identiteta3.Identifikacija i paradoks identiteta: grupe
pripadnosti i strategije4.Značaj subjekatske pozicije u kulturi5.Otpor u književnosti kao kulturni fenomen:
priroda i smisao
1.
Kultura i društvo
-Kultura predstavlja „celokupnost materijalnih i duhovnih dobara koja su svojim radom članovi određenog društva stvorili kroz istoriju, da bi ovladali prirodom i prilagodili je svojim, ljudskim potrebama“ (Koković 2000: 10).
- Tesno je povezana „sa strukturom društva posredstvom društvenih pravila, kojima je regulisano ponašanje njegovih pripadnika“ (Koković 2000: 10). 2.
Kulturni identitet se pokazuje kao:
-Sklop karakteristika objektivnih i subjektivnih struktura (Balibar 2002: 48).
Ličnost je određena:
-Načinom funkcionisanja društvenih struktura;-Vlastitim merama, smislom i prirodom kulturne intervencije u polju samorazvoja. 3.
Identifikacija i paradoks identiteta: grupe pripadnosti i strategije
-Ličnost se izgrađuje socijalizacijom i kulturalizacijom.
-Identifikacije su kontinuirane i različite.
-Integracije u grupe pripadnosti su: složene-promenljive-konfliktne-
pragmatične- željene. 4.
Paradoks identiteta
Identitet:
-Teži da bude stabilna, celovita forma;
-Nezaštićen je od trajnog uticaja spoljašnjeg faktora;-Istrajava kao celina zahvaljujući tim uticajima. 5.
Značaj subjekatske pozicije u kulturi
-Proizilazi iz neophodnosti kontinuiranog oplemenjivanja ljudske prirode;
-Jača usled socio-kulturnih pomeranja u neoliberalnom vremenu.
6.
Otpor u književnosti kao kulturni fenomen: priroda i smisao
-Javlja se kao reagovanje na osnaženost kolektivnih uniformizovanih vrednosti u literarnom stvaralaštvu i kulturi.
- Njegovo preispitivanje književnih vrednosti predstavlja kontinuirani proces.
-Dogmatsko vođenje otpora jeste negacija njegove ontološke suštine. 7.
Otpor u književnosti kao kulturni fenomen: priroda i smisao
-Cilj otpora je poboljšanje stanja u kulturi;
-Oslobađanje književnosti od stavljanja u službu.
8.
Zaključak
Biti subjekat kulturalizacije ne znači negaciju vlastite objekatske pozicije u kulturalizaciji već njeno kulturno obogaćenje: humanistički stvarati kroz poziciju subjekta za vlastitu ličnost i za društvo znači kulturno oplemenjivati svoju objekatsku ulogu u kulturalizaciji, koja aktivno prima i sabira vrednosne proizvode ljudske aktivnosti i unapređuje mogućnosti daljeg razvijanja subjektove kulturne snage.
9.
Literatura
Balibar 2002: Balibar, Etjen. Kultura i identitet. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 47–66. Burdije 2003: Burdije, Pjer. Pravila umetnosti: geneza i struktura polja književnosti. Novi Sad.
Džuverović 1987: Džuverović, Borisav. Sporne kulture. Beograd. 10.
Fej 2002: Fej, Brajan. Da li nas naša kultura ili društvo čine onim što jesmo. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 67–86.
Fuko 2007: Fuko, Mišel. Poredak diskursa. Beograd.
Halpern 2009: Halpern, Katrin. Treba li prestati da se govori o identitetu? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 17–27. 11.
Kamijeri 2009: Kamijeri, Karmel. Kulture i strategije, ili hiljadu načina prilagođavanja. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 105–112.
Kimlika 2002: Kimlika, Vil. Sloboda i kultura. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 131–165.
Koković 2000: Koković, Dragan. Kultura i umetnost. Novi Sad. 12.
Le Breton 2009: Le Breton, David. Tetovaže i piercings... identitetske majstorije? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 132–141.
Lekont 2009: Lekont, Žak. Označiti svoju različitost. Razgovor sa Pjerom Tapom. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 72–76.
Leluš 2009: Leluš, Serž. Pojedinac i moderno društvo. Razgovor sa Čarlsom Tejlorom. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 113–122. 13.
Lošonc 2012: Lošonc, Alpar. Da li identitetski obrasci predstavljaju apoteozu kapitalizma? In: Zivlak, Jovan (ur.). Otpor i moć. Novi Sad. S. 278–339.
Mark 2009: Mark, Edmond. Identitetska izgradnja pojedinca. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 41–50.Maršan 2009: Maršan, Žil. Traženje sebe, put krsta? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 123–131. 14.
.
Martino 2009: Martino, Delfina. JA u socijalnoj psihologiji. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 51–60.
Oberle 2009: Oberle, Dominik. Živeti zajedno. Grupa u društvenoj psihologiji. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 145–158.
Ransijer 2008: Ransijer, Žak. Politika književnosti. Novi Sad. 15.
.
Ruano–Borbalan 2009: Ruano–Borbalan, Žan–Klod. Izgradnja identiteta. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 5–16.
Savić 2013: Savić, Maja. U prostoru književnog polja književnih mogućnosti. In: Zivlak, Jovan (ur.). Zlatna greda. Broj 143/144. Godina XIII, septembar/oktobar 2013. Novi Sad. S. 64–72. 16.
Šovije 2009: Šovije, Stefan. Filozofsko pitanje ličnog identiteta. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 31–40.
Vensono 2009: Vensono, Ženevjev. Socijalizacija i identitet. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 77–81. Zimel 2005: Zimel, Georg. Veliki gradovi i duhovni život. In: Jovanović, Nebojša (ur.). Urbana sociologija. Beograd. S. 69–77.17.