Ovu knjigu napisala je Louise L. Hay i ona sadri sve to je potrebno znati o ivotu. Svoje veliko znanje i

iskustvo Louise prenosi itaocima na neposredan i razumljiv nain, dajui osnovne preporuke kako raditi

na sebi, kako povratiti zdravlje, kako postii uspeh i kako ostvariti sreu i blagostanje. Neka vam ova

knjiga pomogne da spoznate sebe i deo sebe koji je preplavljen ljubavlju, i gde ete prihvatiti sebe u

potpunosti.

S A D R A J

Predgovor

I U to vjerujem

II U emu je problem?

III Odakle problem dolazi?

IV Je li to istina?

V to emo sada?

VI Otpor promjenama

VII Kako se promijeniti?

VIII Izgradnja novoga

IX Svakodnevni rad

X Emocionalne veze

XI Posao

XII Uspjeh

XIII Blagostanje

XIV Tijelo

XV Popis

XVI Jo neto

XVII Moja pria

KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO

Predgovor

Neka vam ova knjiga pomogne pronai svoje mjesto u kojem ete spoznati sebe i dio sebe koji je

preplavljen ljubavlju, i gdje ete prihvatiti sebe u potpunosti.

ZAHVALNOST

S radou i zadovoljstvom zahvaljujem:

svojim studentima i pacijentima, od kojih sam puno nauila i koji su me ohrabrili da napiem ovu knjigu;

Juliji Webster, koja me je usmjeravala i hrabrila ka poetku pisanja;

Daveu Braunu, koji me uio procesu ureivanja knjige;

Charliu Gehrku, koji mi je pomogao u osnivanju Novog centra, pruio mi svesrdnu podrku i osigurao mi

vrijeme da se bavim ovim stvaralakim radom.

Kada bih trebao samo jednu knjigu ponijeti sa sobom na pusti otok, najvjerovatnije bih odabrao knjigu

Louise L. Hay "Kako iscijeliti duh i tijelo". Ona nije samo veliki uitelj, ve snana i velika dama.

U ovoj prekrasnoj knjizi Louise dijeli s nama neka od svojih iskustava. Osjeam divljenje i suosjeanje s

njenom ivotnom priom, ovdje ukratko iznesenu, iako bi to moda ipak mogla biti druga knjiga.

U ovoj je knjizi sadrano sve to trebate znati o ivotu, u njoj su temeljne poduke kako raditi na sebi.

Takoer je prikazan i Louisin vodi kroz vjerojatne mentalne uzroke odreenih zdrastvenih problema,

to je, prema mom iskustvu, vrlo znaajno i jedinstveno. Osoba koja bi pronala ovaj tekst na pustom

otoku mogla bi nauiti sve to joj je potrebno da ivot uini onakvim kakav bi trebao biti. Ako ste vi,

sluajno, pronali svoj put do Louise Hay, bilo to na pustom otoku ili negdje drugdje, na dobrom ste

putu. Louisina knjiga, njene izuzetne vrpce lijeenja i radionice koje nadahnjuju prekrasan su dar ovome

svijetu problema. Prilikom rada s osobama oboljelim od AIDS-a upoznao sam se s Luisinim radom i

koristio se njenim idejama pri lijeenju. Svaka osoba s kojom sam radio i koja je sluala Louisine vrpce

"Pozitivan pristup AIDS-u" primila je Louisinu poruku ve pri prvom sluanju - i veina ih koristi kao dio

svog dnevnog rituala iscjeljivanja. Moj pacijent Andrew rekao mi je: "Idem u krevet s Louise i ustajem s

njom svaki dan."

Moje potovanje i ljubav za Louise porasli su kada sam primjetio da su osobe oboljele od AIDS-a ubrzale

svoje pozitivne promjene i uz Louise pronale vie ljubavi i opratanja za sebe. Zato vas i pozivam da i vi

ovu knjigu napravite dijelom svojeg ivota. Vi ste to zasluili i to je vrijedno vaeg truda.

Dave Braun, istraiva iz Dana Point,

Kalifornija, rujan 1984.

Prijedlozi mojim itateljima

Napisala sam ovu knjigu, dragi itatelji, da bih s vama podijelila sve to znam i to poduavam u svojim

ordinacijama. Moja plava knjiica "Kako iscijeliti svoje tijelo" postala je openito prihvaena kao

mjerodavna za mentalne uzroke koji stvaraju bolesti u tijelu. Dobivam tisue pisama od itatelja koji ele

jo vie informacija od mene. Napisala sam ovu knjigu kao da vas vodim kroz pravu psihijatrijsku seansu,

ba kao to bih uinila kada biste doli k meni, u jednu od mojih ordinacija kao privatni pacijent. Ako

budete vjebali postupno, kao to je pokazano u knjizi, kada dovrite itanje - va e se ivot poeti

mijenjati.

Predlaem vam da knjigu jednom proitate bez zadravanja. Onda je ponovo polako itajte, istovremeno

radei svaku vjebu. Uzmite si vremena od poglavlja do poglavlja. Ako moete, vjebajte s prijateljem ili s

nekim lanom svoje obitelji. Svako poglavlje poinje ivotnim uvjerenjem. Svako se od njih koristi kada

radite na odreenom podruju svog ivota. Na svakom se poglavlju zadrite bar dva ili tri dana. Stalno

ponavljajte i zapisujte miljenja koja se nalaze na poetku svakog poglavlja. Poglavlja zavravaju

postupkom. To su pozitivne ideje koje imaju cilj promijeniti svijest. itajte te postupke nekoliko puta

dnevno.

Na kraju ove knjige ispriala sam svoju vlastitu priu. Znam da e vam ona pokazati da nema toga to je

jae od nas, da, bez obzira koliko smo nisko pali, potpuno moemo promijeniti svoje ivote nabolje. Dok

budete radili na ovim idejama, moja je potpora s vama.

Neke toke moje filozofije

Mi smo sto posto odgovorni za sva svoja iskustva. Svaka misao koju mislimo, kreira nau budunost.

Polazite svega jest uvijek u sadanjem trenutku. Svatko ponekad pati od grinje savjesti, ak i mrnje

prema samom sebi. Najgori je stav: "Ja nisam dovoljno dobar." To je samo misao, a misao se moe

mijenjati. Za ovjekovo je zdravlje najopasnija ogorenost, kriticizam i grinja savjesti.Opratanje svojih i

tuih greaka put je u ozdravljenje, ak i u sluaju raka. Kada stvarno volimo sebe, sve nam u ivotu bolje

ide. Moramo nauiti voljeti sebe.

Klju pozitivnih promjena jest u prihvaanju i potivanju samoga sebe. Stanje naega duha odgovorno je

za bolesti u naem tijelu.

U to vjerujem

Nikada nije kasno krenuti putevima mudrosti i znanja.

ivot je, zapravo, vrlo jednostavan:

koliko dajemo, toliko i dobivamo

to mislimo o sebi, postaje istina za nas. Vjerujem da je svatko, ukljuujui i mene, sto posto odgovoran

za sve to mu se u ivotu dogaa - dobro ili loe. Svaka naa misao kreira nau budunost. Svojim

nainom razmiljanja i osjeajima stvaramo svoja iskustva. Misli i rijei koje danas izgovaramo, kreiraju

naa budua iskustva.Mi kreiramo to e nam se dogoditi, a onda, da bi nam bilo lake, okrivljujemo

druge za svoje frustracije. Niti jedna osoba, niti mjesto ili stvar nema nikakvu mo nad nama jer smo mi

jedini koji koristimo svoj um. Mi kreiramo svoja iskustva, svoju stvarnost i odreujemo odnose drugih

prema sebi. Ako stvorimo mir i harmoniju u svojim mislima, pronai emo ih i u svojim ivotima.

Koja od slijedeih izjava zvui kao vaa izjava?

"Svi me napadaju."

"Svi mi uvijek pomau."

Svaka ova izjava stvorit e sasvim razliita iskustva.

to vjerujemo o sebi i o ivotu, postaje istina za nas.

Svemir potpuno podrava svaku nau misao koju odaberemo i u koju vjerujemo.

Drugim rijeima, naa podsvijest prihvatit e sve u to mi sami vjerujemo. Svatko ima svoju ivotnu

istinu, a izbor je u tom smislu beskrajno irok. Ako to znamo, mnogo je bolje izabrati stav

"Svi mi uvijek pomau", nego "Svi me napadaju."

Svemirska nas sila nikad ne procjenjuje ili kritizira. Ona nas samo prihvaa po naim vlastitim

vjerovanjima, koje odraava na nae ivote. Ako elim vjerovati da sam osamljena i da me nitko ne voli,

tako e i biti. Meutim, ako sam spremna rijeiti se tog uvjerenja i sebe uvjeriti da "ljubavi ima posvuda,

da sam voljena i da mogu voljeti", i ako taj novi stav esto ponavljam, to e postati istina za mene. Ljudi

koju su sposobni voljeti, ui e u moj ivot, a ljudi koji su ve uz mene, vie e me voljeti. U takvim

okolnostima i sama u lake iskazivati svoje osjeaje prema drugima.

Mnogi od nas imaju glupe predrasude o tome tko su i imaju brojna stroga pravila ivota.

To nije za osudu jer u ovom trenutku svatko od nas ini to je najbolje mogue. Gradili biste drukije kad

biste znali bolje i kad biste imali vie razumijevanja i svjesnosti. Molim vas, ne osuujte se zbog pozicije u

kojoj se sada nalazite. Sama injenica da ste uzeli ovu knjigu za itanje i da ste mene pronali, dokaz je da

ste spremni za pozitivne promjene u svom ivotu. Budite zbog toga zadovoljni. "Mukarci ne plau!" ili

"ene ne znaju s novcem" predrasude su s kojima mnogi ive.

Dok smo maleni, nauimo doivljavati sebe i ivot oko sebe prema reakcijama odraslih koji nas okruuju.

Prema tome, ako ste ivjeli s ljudima koji su bili nesretni, uplaeni, uvijek ljutiti na sebe i druge, s onima

koje razdire grinja savjesti, nauili ste mnogo negativnog o sebi i o svom svijetu. " Nikada mi nita ne

polazi za rukom", ili" Za sve sam ja kriv", ili" Ako se svaam, lo sam ovjek". Predrasude poput ovih

stvaraju ivot prepun frustracija.

Kada odrastemo, nesvjesno u svojem domu kreiramo emocionalnu atmosferu u kakvoj smo kao djeca

ivjeli.

Ovo razmiljanje ne poznaje to je dobro, a to loe, pogreno ili pravo; za nas je nain ivota ono to

smo ponijeli iz svojeg doma. Takoer smo skloni da u svoje emocionalne odnose prenosimo odnose

kakve smo imali s majkom ili ocem, ili ono to je vladalo izmeu njih. Razmislite koliko ste puta imali

ljubavnika ili efa koji je bio ba kao va otac ili majka. Takoer se i odnosimo prema sebi kao to su se

nai roditelji odnosili prema nama. Grdimo i kanjavamo sebe na jednak nain. Gotovo moete uti rijei

kojima su vas oni prekoravali. Ma jednak nain volimo i ohrabrujemo sebe ako smo bili voljeni i

ohrabrivani kao djeca. "Nita nikada ne uini kako valja." "Sve je tvoja krivica."

Koliko ste puta ovo uli u djetinjstvu i koliko puta i sada to govorite sebi? "Ti si prekrasna. Ja te volim." A

koliko puta ovo govorite sebi?

Meutim, ne krivite roditelje!

Mi smo svi rtve rtava. Nai nas roditelji nisu mogli nauiti niemu to sami nisu znali. Ako vaa majka ili

va otac nisu znali kako bi voljeli sami sebe, bilo je nemogue da vas oni naue kako da vi volite sami

sebe. Nauili su vas najbolje to su mogli, sputani onim to su nauili kao djeca. Ako elite bolje

razumjeti svoje roditelje, potaknite ih da priaju o svom djetinjstvu. Sluate li paljivo, otkrit ete otkuda

dolaze njihovi strahovi i stroge ivotne sheme. Ti ljudi, koji su vas toliko izmuili, bili su jednako tako

izmueni i uplaeni.

Vjerujem da mi biramo svoje roditelje...

Svatko od nas odluuje da se inkarnira na ovaj planet u odreenom trenutku i na odreenom mjestu.

Odabrali smo doi ovamo da bismo nauili odreenu lekciju koja e unaprijediti na duhovni i evolucijski

razvoj. Mi smo odabrali na spol, boju koe, zemlju i onda traimo odreeni par roditelja koji e na

najbolji nain ostvariti svoju ulogu neophodnu u ovom trenutku svoje reinkarnacije.

A onda, kada odrastemo, najee upiremo prst u roditelje i cvilimo: " Vi ste mi to uinili, vi ste krivi za

to!" Ali, istina je da smo ih mi odabrali jer su savreno odgovarali za nae sadanje iskustvo.

Kao sasvim maleni, mi steknemo uvjerenja i onda idemo kroz ivot kreirajui iskustva u koja se ta naa

uvjerenja uklapaju. Pogledajte unazad i razmislite: zar vam se u ivotu ne ponavljaju uvijek jednaka

iskustva? Prema tome, ja vjerujem da ih vi sami ponovo kreirate, jer ona odslikavaju ono to vi mislite o

sebi. To vrijedi za svaki problem, bio malen ili velik, bez obzira na to koliko nas dugo mui i ugroava li

nam sam ivot.

Snaga je uvijek u sadanjem trenutku.

Sve to ste dosad doivjeli, odredili ste svojim mislima i uvjerenjima iz prolosti. Odredili ste ih mislima i

rijeima koje ste imali juer, proli tjedan, proli mjesec, prole godine, prije 10, 20, 30, 40 ili vie godina,

ovisno o tome koliko ste stari. Meutim, to je vaa prolost. To je gotovo, i to zauvijek. Jedino to je

vano jest ovaj trenutak i ono to ste sada odabrali da mislite i vjerujete. Jer, ovo sada odredit e vau

budunost. Vaa je snaga uvijek u sadanjem trenutku. Na tome se temelju stvara vae sutra, idui

tjedan, idui mjesec, idua godina itd. Budite svjesni ovoga to mislite u ovom trenutku. Jesu li vae misli

negativne ili pozitivne? elite li da te misli odrede vau budunost? Razmislite o tome i budite svjesni

toga.

U biti svega jest misao, a misao se moe mijenjati.

Bez obzira na to kakav je na problem, sva naa iskustva vanjske su posljedice naih unutarnjih misli. I

mrnja prema sebi znai da ne volimo ono to mislimo da jesmo. Na primjer, ako mislite: "Ja sam loa

osoba" stvorit ete osjeaj manje vrijednosti i tonut ete u njega. Meutim, ako nema te misli, nema ni

osjeaja manje vrijednosti. A, misli se mogu mijenjati. Promijenite misli i nestat e osjeaj. Prolost nema

nikakve moi nad nama. Nije vano koliko traje na negativan period. Promjena je u sadanjem trenutku.

Kako je to prekrasno! Moemo se poeti oslobaati svega to nas pritie, i to odmah .

Vjerovali ili ne, mi moemo mijenjati svoje misli.

Moda smo ve navikli na odreeni nain razmiljanja, pa i ne primjeujemo da je to na izbor. Ali, u biti,

sami smo odabrali svoj nain razmiljanja. Mi moemo odbiti razmiljati na odreeni nain. Razmislite

koliko ste puta odbili razmiljati o sebi pozitivno. Isto tako, moete odbiti razmiljati negativno. ini mi

se da nema osobe na ovom svijetu koja nije ponekad mrzila samu sebe ili osjeala grinju savjesti u veoj

ili manjoj mjeri. to vie mrzimo sebe i to vie osjeamo grinju savjesti, to nam u ivotu ide gore. I

obratno, to su manji ti osjeaji, imaemo vie uspjeha na svim ivotnim razinama.

Najintimnije vjerovanje svih ljudi s kojima sam radila uvijek je: "Ja nisam dovoljno dobar."

esto tome dodajemo: "Ne inim dovoljno!" ili "Ne zasluujem nita bolje."

Je li ovo slino vama? esto kaete, ili natuknete, ili osjeate da niste dovoljno dobri. Ali, za koga? 1,

prema ijim standardima vi to tvrdite? Ako ste duboko obuzeti takvim vjerovanjem, kako onda moete

stvoriti ivot pun ljubavi, radosti, uspjeha i zdravlja? Vae podsvijesno vjerovanje uvijek e se protiviti

svemu lijepom to vam se dogaa. I, nikada neete biti sretni jer ete uvijek vidjeti samo ono to je u

vaem ivotu loe, a toga uvijek ima.

Ogorenost, kriticizam, grinja savjesti i strah uzrok su svih naih problema.

Ovakva osjeanja uzrokuju glavne probleme u naim tijelima i ivotima, a stvaraju se zato to druge

okrivljujemo za ono to nam se dogaa i zato to ne preuzimamo odgovornost za svoja vlastita iskustva.

Ako smo mi sto posto odgovorni za sve u svojim ivotima, ne moemo traiti krivca u nekom drugom.

Sve to se dogaa tamo "vani" odraz je naeg unutarnjeg stanja. Ne tvrdim da nema ljudi koji se loe

ponaaju prema nama i da im treba oprostiti, ve samo da naa vjerovanja privlae takvu vrstu ljudi, koji

nas, jer su takvi, loe tretiraju. Ako uhvatite sebe da esto ovako razmiljate: "

Mene svi kritiziraju, uvijek mi ine to i to, nema ih kad ih trebam, koriste me kao otira i

zloupotrebljavaju me", onda je to vaa ivotna shema. Postoji neto u vama to privlai takve ljude. Kada

prestanete razmiljati na taj nain o sebi, takvi e ljudi otii nekamo drugamo i maltretirati nekoga

drugoga.

Vi ih vie neete privlaiti.

Sada u vam pokazati kako se odreena mentalna stanja manifestiraju na fizikoj razini. Npr., ogorenost

koju dugo drimo u sebi moe "pojesti" nae tijelo i stvoriti bolest kao to je rak. Kritiziranje kao stalan

oblik razmiljanja esto donosi artritis. Osjeaj krivice trai kaznu, a kazna donosi bol. (Kada mi doe

pacijent s bolovima, znam da osjea grinju savijesti.) Strah i psihike napetosti mogu stvoriti elavost,

ireve i " bolne" noge.

Uvjerila sam se da osoba koja se oslobodi ogorenosti i zaboravi kako su je drugi povrijedili, moe sebe

izlijeiti ak i od raka. Moda e vam ovo zvuati previe pojednostavljeno, ali je sam u praksi imala vie

takvih iskustava, a i sama sam doivjela neto slino.

Moemo promijeniti svoj stav prema prolosti

Prolost je prolost, i nju treba zaboraviti. Mi je vie ne moemo promijeniti. Ali moemo promijeniti

svoje shvaanje onoga to nam se dogodilo u prolosti. Kako je ludo kanjavati sebe u ovom trenutku

zbog toga to nas je netko davno povrijedio! esto ljudima koji su prepuni ogorenja kaem: " Molim

vas, ponite se oslobaati ogorenja sada, dok je to jo relativno lako.

Nemojte ekati da doe do situacije kada je nuan kirurki zahvat ili kada ste na samrtnoj postelji. Tada

ete biti u panici i zaboravljanje prolosti biti e puno tee. Kada smo u panici, vrlo je teko usmjeriti svoj

um na izlaz iz krize. Prvo, se moramo osloboditi strahova. Ako izaberemo ulogu bespomone rtve i ako

se uvjerimo da je sve beznadno, Svemir e nas podrati u tom vjerovanju i tada emo ii samo nizbrdo.

Od ivotne je vanosti oslobodit se tih suludih, nadienih, negativnih ideja i vjerovanja koja nas ne

podravaju i koja nas vuku dolje. ak i naa koncepcija Boga mora biti takva da radi za nas, a ne protiv

nas.

Da bi smo se oslobodili prolosti,

moramo biti spremni oprostiti

Trebamo odabrati da se oslobodimo prolosti i da oprostimo svakome, pa i sebi, ako elimo promijeniti

svoj ivot abolje. Moda i ne znamo kako se prata, moda i ne elimo oprostiti, ali im smo spremni

oprostiti zapoinje proces iscjeljenja. Nae je iscjeljenje ovisno o imperativu da se oslobodimo prolosti i

oprostimo svima. " Opratam ti to nisi bio onakav kakav sam ja eljela da bude. Oslobaam te krivice i

opratam ti." Takve nas izjave oslobaaju.

Sve bolesti dolaze od nemogunosti da se oprosti

Kada god smo bolesni, potraimo u sebi kome treba oprostiti. U knjizi "Teaj uda" pie: "Sve bolesti

dolaze od nemogunosti da se oprosti" i "Kada god smo bolesni, trebamo razmisliti kome trebamo

oprostiti." Ja mogu ovome dodati da treba oprostiti upravo onoj osobi za koju vam se ini da joj je

najtee oprostiti. Oprostiti znai dignuti ruke i pustiti.

Nema potrebe za raspravama. Treba, jednostavno, pustiti da cijela stvar ode. Mi ne trebamo znati kako

oprostiti. Sve to trebamo jest elja da zaboravimo. O svemu ostalom pobrinut e se svemir.

Mi dobro razumijemo svoj vlastiti bol. Veini je teko shvatiti da i oni drugi, kojima trebamo oprostiti,

takoer imaju svoje vlastite bolove. Trebamo prihvatiti da su uinili najbolje to su mogli u okviru svog

tadanjeg znanja, razumijevanja i osjeanja. Kada mi ljudi dou s problemom, za mene nije vano kakvim

- loim zdravljem, besparicom, neostvarenim ljubavima ili promaajima na poslu - ja ih uim samo

jednome: da vole sami sebe.

Ustanovila sam da, ako stvarno volimo sebe i ako se prihvaamo tu gdje se nalazimo, sve nam polazi od

ruke. Na svakom koraku dogaaju nam se mala uda. Nae se zdravlje poboljava, zaradimo vie novca,

imamo vie sree u ljubavi i iskazujemo sebe na kreativniji nain. Sve nam se to dogaa bez mnogo

napora. Ljubav prema sebi i prihvaanje sebe, stvaranje osjeaja sigurnosti, povjerenja i zasluge privui

e k nama vie sree - iskrenije ljubavi, novi posao, novo i bolje mjesto za ivljenje, ak e normalizirati i

nau tjelesnu teinu.

Ljudi koji vole sebe i svoja tijela nikada ne zloupotrebljavaju sebe ili druge. Samopotovanje i sigurnost

preduvjet su za pozitivne promjene i uspjeh u budunosti. Da bismo voljeli sebe, prije svega, nikada se

ne smijemo kritizirati. Kritiziranje nas dri u ivotnoj shemi koje se elimo osloboditi. Razumijevanje koje

imamo prema sebi pomie nas dalje. Razmislite: kritizirali ste sebe godinama i dokle ste stigli? Pokuajte

suprotno: odobravajte sebe i gledajte to e se dogoditi.

KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO - Poglavlje II

U emu je problem?

Lako je pogledati u sebe i rei - Moje tijelo nije u redu!

Osjeajem bolove, imam krvarenja, esto se ozlijeujem, znojim se, patim od uganua, nadutosti i

slabosti, starim, ne vidim i ne ujem dobro, svakog dana sve vie propadam itd. Sve to vam moe pasti

na pamet, ja sam ve ula.

Imam loe meuljudske odnose

Gue me, odsutni su, previe su zahtijevni, ne podravaju me, uvijek me kritiziraju, ne vole me, nikada

me ne ostavljaju na miru, stalno mi prigovaraju, tvrde da im dosaujem, naputaju me, nikada me ne

sluaju itd. 1 sve to moete smisliti. Da, sve sam ve to ula.

Financijska mi je situacija loa

Nemam novca, rijetko ga imam, nikada dovoljno, uvijek mi Izmakne, bre ga potroim nego to ga

zaradim, sastavljam kraj s krajem, curi mi novac kroz prste itd. 1 sve ostalo to moete smisliti. Naravno,

sve sam to ve ula.

U ivotu mi nita ne ide od ruke

Nikada ne dobijem to elim. Nikoga ne mogu zadovoljiti. Ne znam to elim. Nikada nemam vremena za

sebe. Moje elje i potrebe uvijek su na zadnjem mjestu. Sve to radim, radim da bih zadovoljila druge. Ja

sam samo otira. Nikome nije stalo do onoga to ja elim. Nemam talenta i nita ne napravim kako

treba. Uvijek odgaam stvari.

Nikada mi nita ne polazi za rukom. I jo mnogo toga to bi ste mogli rei o sebi. Sve sam to ula, i

mnogo vie. Kada god upitam novog pacijenta to se dogaa s njegovim ivotom, obino dobijem jednu

od gore navedenih fraza ili ak nekoliko istovremeno.

Oni stvarno misle da znaju u emu je problem. Ali ja znam da su te pritube samo vanjski efekti

unutarnjih misli. Duboko u ovjeku nalazi se temelj za sve vanjske efekte.

Sluam to govore i postavljam neka temeljna pitanja:

to se dogaa u vaem ivotu?

Kakvo je vae zdravlje?

ime se bavite?

Volite li svoj posao?

Kakve su vam financije?

Kako ljubav?

Kako je zavrila vaa posljednja ljubavna veza?

A kako su zavrile one prije nje?

Recite mi ukratko neto o svome djetinjstvu. Dok ih sluam, promatram njihove pokrete i izraze lica. Ali,

uglavnom, sluam to govore. Misli i rijei stvaraju naa budua iskustva. Dok govore, brzo otkrivam

zbog ega imaju odreene probleme. Rijei koje izgovaramo pokazatelj su naih unutarnjih misli.

Ponekad rijei koje koriste ne odgovaraju iskustvima koje opisuju. Tada znam da ili nisu svjesni to im se

stvarno dogaa ili lau. Odatle treba poeti.

Vjeba: Ja trebam

Onda im dam komad papira i olovku i zamolim ih da na vrhu napiu:

JA TREBAM

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

________________________________________________________

Traim od njih da reenicu zavre na pet ili est naina.

Nekim je ljudima teko poeti, a neki imaju toliko toga da mi ih je teko zaustaviti. Onda ih zamolim da

mi proitaju to su napisali i da svaku reenicu zaponu sa "Ja trebam..." Nakon svake reenice postavim

pitanje: "Zato?" Odgovori su karakteristini i otkrivaju mnogo, kao:

Moja je majka govorila da to trebam uiniti. Jer se bojim da to ne uinim.

Jer moram ispuniti oekivanja.

Pa, zato to svatko to mora uiniti.

Jer sam previe lijen, prenizak, previsok, predebeo,

premrav, glup, preruan, bezvrijedan itd.

Ovi mi odgovori otkrivaju predrasude pacijenata i to sve smatraju svojim ivotnim ogranienjima. Ne

komentiram odgovore. Kada zavre popis, razgovaram s njima o glagolu trebati.

Vjerujem da je ovo jedan od najopasnijih glagola u naem jeziku. Svaki put kada izgovorimo "trebati", u

naoj podsvijesti kao da odzvanja rije "pogreno". Ili grijeimo, ili smo pogrijeili ili emo pogrijeiti.

Mislim da ne treba vie pogreaka u ivotu nego to ih imamo. Treba nam vea mogunost izbora.

eljela bih zauvijek iz rijenika ukloniti rije "trebati" i zamijeniti je s "mogao bih". Izraz "mogao bih" daje

nam mogunost izbora i ne podrazumijeva pogreku.

Onda ih zamolim da ponovo sve ispiu, ali da ovaj put svaku reenicu ponu sa " Da sam stvarno eljela,

mogla sam ." To svemu daje sasvim drugi smisao. Kada to uine, paljivo ih upitam: "Zato niste?" Onda

dobijem razliite odgovore:

Nisam eljela.

Bojim se.

Ne znam kako.

Jer nisam dovoljno dobra.

Itd.

Pokae se da neki ljudi godinama sebe kinje zato to nisu uinili neto to u stvari i nisu eljeli uiniti. Ili

kritiziraju sebe zbog neobavljena posla koji i nije bio njihova ideja. esto je to bilo neto to je netko

drugi rekao da bi trebali napraviti. Kada to uvide, jedna je stvar manje na njihovoj listi "trebam ". To je

veliko olakanje. Pogledajte ljude koji su se godinama trudili ostvariti karijeru koju u stvari i nisu eljeli,

ali njihovi su roditelji rekli da trebaju biti zubari ili nastavnici.

Koliko smo se esto osjetili inferiorno samo zato to su nam rekli da trebamo biti pametniji, ili bogatiji, ili

kreativniji kao neki nai roaci! to moete s olakanjem odbaciti sa svoje liste "trebam"? im se neega

s ove liste oslobode, moji pacijenti poinju ivot gledati drugim oima. Uoavaju da kojeta to su mislili

da trebaju uiniti, ustvari nikada nisu ni eljeli, nego su samo pokuavali zadovoljiti druge ljude. Najee

zato to su se bojali ili su osjeali da nisu dovoljno dobri ako ne zadovolje oekivanja drugih ljudi. Sada

problem sagledavamo iz drugog ugla.

Pokrenula sam proces oslobaanja osjeaja da s nama neto nije u redu jer ne ispunjavamo standarde

drugih. Onda im objasnim svoju filozofiju ivota kao to sam uinila u prvom poglavlju. Vjerujem da je

ivot vrlo jednostavan. to dajemo, to i dobijemo nazad. Svemir u potpunosti podrava svaku nau misao

ili uvjerenje. Dok smo maleni, nauimo to osjeati prema sebi i prema ivotu iz reakcija odraslih oko

sebe. Kakva god da su naa uvjerenja, ona e se ostvariti kada odrastemo.

Meutim, to su samo misli, a snaga je u sadanjem trenutku. Promjene mogu poeti od danas.

Voljeti sebe

Bez obzira kakav je pacijentov problem, ono od ega poinjem u radu sa svakim jest: voljeti sebe. Ljubav

je udesan lijek. Ako volimo sebe, dogaaju nam se uda u ivotu. Pritom, ne mislim na sujetu,

aroganciju, niti na uobraenost, jer to nije ljubav. To je samo strah. Ono o emu ja govorim jest da sebe

treba visoko cijeniti i biti zahvalan na udu ivota.

Ljubav je, za mene, prihvaanje sebe do tog stupnja da srce ispune i preplave osjeanja. Ljubav moe ii

u bilo kom pravcu. Moete osjeati ljubav prema:

samom procesu ivota,

radosti da ivite,

ljepoti koja vas okruuje,

drugoj osobi,

znanju,

procesu razmiljanja,

svojim tijelima i nainu njihova funkcioniranja,

ivotinjama, pticama i ribama,

vegetaciji u svim njenim oblicima,

svemiru i njegovim putevima,

to vi moete dodati na ovu listu?

Pogledajmo neke od naina koji pokazuju da ne volimo sebe: Beskrajno se grdimo i kritiziramo.

Maltretiramo svoja tijela loom ishranom, alkoholom i drogama. Odabiremo vjerovati da nas nitko ne

voli. Bojimo se naplatiti pravu cijenu za ono to radimo. Stvaramo bolesti i bol u naim tijelima.

Odugovlaimo sa stvarima koje bi nam donijele dobro. ivimo u kaosu i neredu. Zaduujemo se i

preuzimamo previe obveza. Privlaimo prijatelje i ljubavnike koji nas poniavaju.

to biste ovoj listi vi mogli dodati?

Ako na bilo koji nain radimo protiv sebe, to je zato to sebe ne volimo dovoljno. Prisjeam se svoje

pacijentice koja je nosila naoale. Jednog dana oslobodile smo je njezinog starog straha iz djetinjstva.

Sljedeeg dana lee su je poele toliko smetati da ih nije mogla vie nositi. Pogledala je oko sebe i otkrila

da jako dobro vidi. Ali, u sebi je cijeli dan ponavljala: "Ne vjerujem da je to mogue." Sljedei je dan

ponovo nosila lee.

Naa podsvijest nema smisla za humor. Nije mogla vjerovati da moe bez naoala.

Nedostak samopouzdanja drugi je nain nedostatka ljubavi prema sebi. Tom je bio dobar slikar i imao je

dosta narudbi od bogatih klijenata. Ali nikad nije imao dovoljno novca. I nikada nije naplaivao svoj rad

onoliko koliko je u njega ulagao. Svaki ovjek koji vjeruje u sebe i svoje djelo, treba naplatiti ono to

prodaje. Bogati ljudi vole dosta platiti ono to dobivaju jer im to daje jo vie vrijednosti.

Jo nekoliko primjera:

Na je partner umoran i mrzovoljan. Mi se odmah pitamo to smo uinili da je on takav. Izveo nas je

jednom ili dva puta i nije vie nikada nazvao. Mi odmah mislimo da neto nije u redu s nama. Na je brak

zavrio razvodom i sigurni smo da mi snosimo krivicu za neuspjeh. Bojimo se pitati za poviicu. Nae

tijelo ne odgovara manekenskim standardima iz modnih asopisa kao to su Gentleman's Quarterly ili

Vogue i zato se osjeamo inferiorno. Nismo uspjeli neto prodati ili dobiti i odmah smo uvjereni da

nismo dovoljno dobri. Bojimo se intimnosti i ne doputamo nikome da nam se priblii, pa ivimo sami i

imamo anonimni seks. Ne moemo donijeti odluke jer smo uvjereni da e biti pogrene. Kako vi

izraavate svoj nedostatak samopouzdanja?

Savrene bebe

Kako ste savreni bili kao beba! Bebe ne moraju nita posebno initi da bi bile savrene jer su ve takve

roene i ponaaju se kao da to znaju. One znaju da su sredite svemira. Ne boje se traiti to ele.

Slobodno izraavaju svoje osjeaje. Svi znaju kada su bebe ljutite - ne samo u obitelji, ve i u cijelom

susjedstvu. Ali, znate i kada su sretne jer tada njihov osmijeh ozari cijelu sobu. Bebe su pune ljubavi.

Sitne bi bebe umrle da ih nitko ne voli. Jednom, kada odrastemo, nauimo ivjeti bez ljubavi, to bebe ne

bi mogle podnijeti. Bebe vole svaki dio svojega tijela, ak i svoj izmet. One su nevjerojatno hrabre. I vi ste

bili takvi. Svi smo mi bili takvi. A onda smo poeli sluati odrasle oko sebe koji su nauili da se svega boje,

i odrekli smo se svoje vlastite velianstvenosti. Nikada ne vjerujem pacijentima koji me pokuavaju

uvjeriti da su grozni i da ih nitko ne voli. Moj je posao da ih vratim u stanje duha kada su znali kako

voljeti sebe.

Vjeba: Ogledalo

Zamolim pacijenta da uzme malo ogledalo, pogleda se u oi, izgovori svoje ime i kae: "Volim te i

prihvaam te tono takvog kakav jesi." Mnogima je to vrlo teko. Rijetko naiem na mirnu reakciju, a jo

rjee da netko uiva u ovoj vjebi. Neki plau ili su blizu suza, neki se razljute, neki omalovaavaju izgled

svog lica ili karakterno svojstvo, a neki uporno tvrde da to ne mogu uiniti. Imala sam pacijenta koji je

ak bacio ogledalo u drugi kraj sobe i pokuao pobjei. Trebalo mu je nekoliko mjeseci da uspostavi vezu

sa sobom u ogledalu. Ja sam se godinama gledala u ogledalo samo s kritikom na usnama prema onome

to sam vidjela u njemu. Prisjeam se beskrajnih sati koje sam provela upajui svoje obrve da bih

izgledala prihvatljivije. Sada mi se to ini smijenim. Sjeam se, takoer da sam se plaila pogledati sebi u

oi. Ova jednostavna vjeba s ogledalom i otkriva mi mnogo. Za manje od sat vremena mogu otkriti

kakav je problem osobe koja koristi ogledalo.

Stvaranje problema tamo gdje ga nema

Bila je zaokupljena svojim izgledom, posebno svojim zubima. Ila je od zubara do zubara uvjerena da je

svaki uinio da izgleda jo loije. Operirala je nos, ali ni ovaj put nije bila zadovoljna. U svakom

profesionalcu traila je potvrdu da je runa. Njen problem nije bio u njenom izgledu, ve u tome to je

bila uvjerena da neto nije u redu s njom.

Sjeam se jedne druge ene koja je imala straan zadah iz usta. Nije bilo ugodno u njezinoj blizini.

Studirala je pravo. Njeno je vanjsko ponaanje bilo puno plemenitosti i uravnoteenosti. Ispod toga krio

se bijes i ljubomora, to bi pokazivala istog trenutka kada bi joj se uinilo da netko ugroava njenu

karijeru. Njeni unutarnji problemi bili su izraeni zadahom. ak i kada se trudila biti ljupka, bila je

neugodna. Najvea opasnost svojoj karijeri bila je ona sama.

Imao je samo 15 godina kada ga je majka dovela k meni s dijagnozom Hodgkinove bolesti i prognozom

za samo tri mjeseca ivota. Majka je, razumljivo, bila histerina i teko se s njom radilo, ali je zato djeak

bio bistar, pametan i elio je ivjeti. Bio je spreman uiniti sve to bih mu savjetovala, ukljuujui i

promjenu naina razmiljanja i izraavanja. Njegovi razvedeni roditelji uvijek su se svaali i nikada nije

imao sreen obiteljski ivot. Oajniki je elio postati glumac. elja za slavom i novcem daleko je

nadmaivala njegovu sposobnost da doivi radost. Mislio je da e biti prihvaen i cijenjen samo ako bude

slavan. Nauila sam ga da voli i potuje samog sebe i bilo mu je puno bolje. Sada je odrastao ovjek i

redovito se pojavljuje na kazalinim predstavama na Broadwayu. Kada je nauio dobro se osjeati u

vlastitoj koi, dobio je kazaline uloge.

Prekomjerna teina drugi je dobar primjer kako moemo gubiti puno energije pokuavajui rijeiti

problem koji, u stvari, i nije pravi problem. Obino se ljudi godinama bore s debljinom i uvijek su

predebeli. U svojoj debljini vide razlog za sve to im se runo dogodi. A, prekomjerna teina samo je

vanjski efekt dubljeg, unutarnjeg problema. Drim da se iza debljine uvijek krije strah i potreba za

zatitom. Kada se osjetimo uplaenima, ili nesigurnima, ili "nedovoljno dobrima", mnogi od nas dobit e

viak kilograma - radi zatite.

Provoditi vrijeme u omalovaavanju sebe zbog pretjerane teine, ili u osjeaju grinje savjesti zbog

svakog pojedenog zalogaja, ili u preziranju sebe zbog svakog dobivenog zalogaja gubitak je vremena. I

nakon 20 godina bit emo u jednakoj situaciji ako se ne suoimo s pravim problemom. A, sve to mi

radimo jest da postajemo jo uplaeniji i nesigurniji, a onda trebamo jo vie kilograma radi zatite.

Prema tome, odbijam usredotoenost na dijete. One ne daju nikakve rezultate. Jedina dijeta koja

pokazuje nekakve efekte jest mentalna dijeta i izbjegavanje negativnih misli. Uvijek kaem pacijentima:

"Ostavimo sada sa strane problem debljine i pozabavimo se neim drugim." Ali pacijenti mi esto govore

da ne mogu voljeti sebe dok su predebeli ili, kao to kae jedna djevojka, "prezaobljeni". Objanjavam im

da su debeli, jer ne vole sebe. Kada ponemo voljeti i potivati sebe, nevjerojatno je kako kilogrami

jednostavno nestaju s naeg tijela.

Ponekad se pacijenti i naljute na mene dok im objanjavam kako je jednostavno promijeniti ivot. ini im

se da ne razumijem njihove probleme. Jednom se jedna ena uzrujala i rekla mi: "Dola sam ovamo da

mi pomognete oko moje disertacije, a ne da me nauite kako voljeti sebe." Bilo mi je oito da njen glavni

problem dolazi od osjeaja mrnje prema sebi, to je odreivalo svaki dio njenog ivota. Mije mogla

uspjeti ni u emu, pa ni i u pisanju disertacije, sve dok se osjeala tako bezvrijednom.

Nije me htjela sluati. Otila je u suzama da bi se vratila godinu dana kasnije s istim problemom,

umnoenim novim. Neki ljudi jednostavno nisu spremni, to nije za osudu. Svi se mi poinjemo mijenjati

onda kada to sami odluimo, tj. u onom trenutku i na onom mjestu koje je najpovoljnije za nas. Ja

osobno nisam zapoela svoje promjene sve dok nisam prela etrdesete.

Pravi problem

Vratimo se sada pacijentu koji se ogleda u bezopasnom ogledalcu i sav je uznemiren. Ja mu se

nasmijeim i kaem: "Sada, kada gledamo u pravi problem, moemo poeti uklanjati sve to nam stoji na

putu." Tada im govorim o tome kako sebe treba voljeti i nikada se ne kritizirati ni zbog ega. Promatram

njihova lica dok ih pitam kritiziraju li se ikada. Njihove mi reakcije mnogo otkrivaju:

Pa, naravno da kritiziram sebe.

Cijelo vrijeme.

Ne tako mnogo kao prije.

Zar ne kritiziraju svi sebe?

Na posljednje pitanje odgovaram: "Mi ovdje ne razgovaramo o svima, ve o vama. Zato vi kritizirate

sebe? to nije u redu s vama?" Dok govore, ja zapisujem. esto se ono to govore podudara s njihovom

listom "ja trebam".

Osjeaju se previsokima, preniskima, predebelima, premravima, glupima, previe starima, previe

mladima, runima. (ak e to rei i oni najljepi ili zgodni). Ili ih mui to uvijek kasne, to dolaze

prerano, ili su suvie lijeni i tako dalje. Jeste li zamijetili da je uvijek rije o neemu "pretjeranom"? Na

kraju uvijek doemo do reenice: "Nisam dovoljno dobar."

Hura! Hura! Konano smo pronali glavni problem. Oni uvijek kritiziraju sebe jer su nauili vjerovati da

nisu dovoljno dobri. Pacijenti su uvijek zapanjeni kako brzo dolazimo do ove toke. Tada vie nemamo

potrebe baviti se vanjskim efektima, kao to su tjelesni problemi, emocionalni problemi, problemi s

novcem ili nedostatak kreativnosti. Moemo usmjeriti svu energiju na jeavanje uzroka svih svojih

problema: nedostatak ljubavi prema sebi.

KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO - Poglavlje III

Odakle problem dolazi?

Prolost nema nikakvu mo nad nama.

Paljivim ispitivanjem onoga to smo mislili da je na problem, doli smo do onog to ja smatram pravim

problemom. Ako se osjeate nedovoljno dobrima, to je nedostatak samopouzdanja. S moga gledita,

takvi osjeaji uzrokuju sve vae probleme. Zato pogledajmo odakle nam takva uvjerenja.

Kako smo od siune bebe, svjesne svoje savrenosti i savrenosti ivota, postali osoba s problemima, s

osjeajem bezvrijednosti i bez ljubavi? Ljudi koji ve vole sebe, mogu se nauiti jo vie voljeti.

Zamislite ruu dok je jo pupoljak. Kada se rascvjeta, pa sve dok joj ne otpadne i zadnja latica, uvijek je

lijepa, uvijek savrena, uvijek drukija. Tako je i s nama. Uvijek smo savreni, uvijek lijepi i uvijek drukiji.

Radimo najbolje to moemo u okviru svjesnosti, razumijevanja i znanja koje imamo. Kada spoznamo

vie, stvari emo initi drukije.

Veliko mentalno pospremanje

Istraimo svoju prolost malo bolje, pogledajmo koja nas uvjerenja vode kroz ivot. Mekim je ljudima

ovakav nain pospremanja vrlo bolan, a ne bi trebao biti. Moramo pogledati u ono to je bilo da bismo

to mogli pospremiti.

Ma primjer, ako vrite veliko spremanje sobe, pregledat ete svaku stvar koja se nalazi u njoj. Ma neke

ete pogledati s ljubavlju, skinut ete prainu s njih i ispolirati ih da zasjaju novim sjajem. Uvidjet ete da

neke stvari treba zavriti ili popraviti. Zabiljeit ete da to uinite. Meke vam stvari vie nee moi

posluiti, pa ih se treba rijeiti. Moete sasvim mirno baciti stare asopise, novine i prljave papirnate

tanjure. Nema razloga da se uzrujavate dok spremate sobu.

Ista je stvar i s pospremanjem nae mentalne kue. Nemojte se uzrujavati ako neka uvjerenja treba

odbaciti. Odbacite ih tako lako kao to biste bacili hranu nakon obroka. Biste li stvarno kopali po

jueranjem smeu da napravite veeru? Kopate li, isto tako, po starim mentalnim otpacima da biste

stvarali nova iskustva?

Ako vam misao ili uvjerenje nije posluilo, odbacite ga. Ne postoji nikakvo pisano pravilo koje kae da,

ako ste jednom neto vjerovali, to trebate uvijek vjerovati. Pogledajmo neka od tih uvjerenja koja nas

ograniavaju i promotrimo odakle dolaze.

Ograniavajue uvjerenje: "Nisam dovoljno dobar."

Odakle ono dolazi: otac mu je esto govorio da je glup. Rekao mi je da je elio uspjeti kako bi se njegov

otac ponosio njime. Umjesto toga, bio je preplavljen grinjom savjesti i ogorenou, te je doivljavao

neuspjeh za neuspjehom. Otac ga je financirao, a on propadao sve dublje i dublje. Prisilio ga je da plaa.

Naravno, najvei je gubitnik bio on, a ne njegov otac.

Ograniavajue uvjerenje:

nedostatak samopouzdanja.

Odakle ono dolazi: od pokuavanja da zadobije oevu podrku. Posljednje to je eljela bilo je da bude

slina ocu. Nikada se nisu mogli sloiti oko neega i neprestano su se svaali. Traila je njegovu podrku,

a dobivala samo kritike. Njeno je tijelo bilo puno bolova, a i otac je slino patio. Nije shvaala da su

njezini bolovi uzrokovani potisnutim bijesom, kao to ni otac nije shvaao da je bijes uzrok njegovu bolu.

Ograniavajue uvjerenje: ivot je prepun opasnosti.

Odakle ono dolazi: od uplaenog oca. Jedna druga pacijentica gledala je na ivot vrlo sumorno; za nju je

sve bilo okrutno. Rijetko se smijala, a i kada se smijala, bojala se da e joj se neto runo dogoditi.

Odrasla je s upozorenjem: "Nemoj se smijati jer bi te oni mogli kazniti."

Ograniavajue uvjerenje: "Ja nisam dovoljno dobar."

Odakle ono dolazi: od toga to ste se osjeali naputeni i zaboravljeni. Bilo mu je teko govoriti. Tiina je

bila njegov nain ivota. Upravo se odvikao od droge i alkohola i bio je uvjeren da je grozan. Otkrila sam

da mu je majka umrla dok je bio vrlo malen i da ga je odgojila tetka, koja je rijetko s njim razgovarala,

osim kada bi izdavala naredbe, pa je odrastao u samoi. ak je sam i jeo provodei dane i dane u tiini

svoje sobe. Imao je ljubavnika koji je takoer bio utljiv ovjek. Obino su provodili vrijeme sami, u tiini.

Ljubavnik je umro a on je ponovo ostao sam.

Vjeba: Negativne poruke

Sada uzmite list papira i zapiite sve to su vam roditelji govorili dok su vas kritizirali. to nije bilo u redu

s vama? Dajte sebi dovoljno vremena da se prisjetite svega to moete. Obino je dovoljno pola sata.

to su govorili za novac? to su rekli za vae tijelo? to su govorili o ljubavi i vezama? to su rekli o vaim

sposobnostima? Kakve su vam ograniavajue i negativne misli usadili? Ako moete, razmislite

objektivno o tome to ste zapisali i recite sebi: "Znai, odatle dolazi moje uvjerenje." Sada uzmimo novi

list papira i ponimo kopati jo dublje. Koje ste druge negativne poruke dobili kao dijete?

Od roaka

Od nastavnika

Od prijatelja

Od ljudi koji su za vas bili autoriteti

Od svoje crkve

Polagano ih sve zapiite.

Budite svjesni misli koje vas preplavljuju. Sve to ste zapisali na ova dva komada papira jesu misli koje

treba ukloniti iz svoje podsvijesti. Upravo zbog tih uvjerenja osjeate se nedovoljno dobri.

Zamislite sebe kao dijete

Zamislite da dijete od dvije ili tri godine stavimo nasred sobe pa onda zajedno ponemo vikati na njega:

govoriti mu da je glupo, da nita ne moe napraviti kako treba, ili kako bi trebalo da uini ovo, a ne ono,

da pogleda kakav je nered napravio, moda, da ga jo udarimo koji put. Sve e zavriti time to e se

dijete preplaeno povui u kut ili e se razbjesnjeti i unititi sve oko sebe. Dijete e reagirati na jedan od

ovih dvaju naina, ali mi nikad neemo saznati mogunosti tog djeteta.

A, zamislite da uzmemo isto dijete i da mu govorimo koliko ga volimo, koliko nam je stalo do njega, da

nam se svia kako ono izgleda, da je bistro i pametno, da nam se dopada kako ono rjeava stvari i da je u

redu da pravi pogreke dok ui, da emo mi uvijek biti uz njega. Tada e dijete lako iskazati svoje

potencijale.

U svakom od nas krije se trogodinje dijete i mi puno vremena provodimo viui na to dijete. I onda se

jo pitamo zato nam nita ne ide u ivotu!

Ako imate prijatelja koji vas uvijek kritizira, elite li esto biti u njegovoj blizini? Ako elite, onda su vas

tako tretirali kao dijete. A to je vrlo tuno. Meutim, to je bilo jako davno i ako sada odabirete da vas

tako tretiraju, onda je to jo tunije.

Sada ispred sebe imamo listu negativnih poruka koje smo uli kao djeca. Ima li nekakve veze izmeu ove

liste i onog to nam se ini da nije u redu s nama? Je li to gotovo jednako? Najvjerojatnije jest. Na se

ivot zasniva na porukama dobivenim u djetinjstvu. Svi smo bili dobra mala djeca, koja su posluno

prihvatila to su im odrasli rekli da je istina. Najlake je za sve okriviti roditelje i ostati rtva do kraja

ivota. Ali to nije nimalo zabavno, a pogotovo nas nee izvui iz ivotnog orsokaka.

Okrivljavanje porodice

Okrivljavanje nekog drugog najsigurniji je nain da se ostane u problemu. Okrivljujui drugog, samo

gubimo svoju energiju. Razumijevanje drugih omoguuje nam da se uzdignemo iznad problema i da

preuzmemo kontrolu nad svojom budunosti. Prolost se ne moe promijeniti. Budunost odreuje nae

sadanje razmiljanje.

Veoma je vano, radi nae slobode, shvatiti da su nai roditelji uinili najbolje to su mogli s

razumijevanjem, svjesnocu i znanjem koje su imali. Kada god krivimo nekog drugog, prebacujemo

odgovornost sa sebe. Svi ti ljudi koji su nam uinili sve te grozne stvari, bili su jednako tako uplaeni kao i

mi. Osjeali su se isto tako bespomono kao i mi. Jedino to su nas mogli nauiti jest ono to su i njih

nauili.

Koliko znate o djetinjstvu svojih roditelja, posebno o vremenu prije njihove desete godine? Ako ga

moete saznati, pitajte ih. Ako saznate neto o njihovom djetinjstvu, lake ete razumjeti zato su tako

postupili. Razumijevanje e vam donijeti suosjeanje.

Ako ne moete saznati ili sami otkriti, pokuajte zamisliti kako je njihovo najranije djetinjstvo moglo

izgledati. Kakvo djetinjstvo moe stvoriti takve odrasle osobe kao to su oni? Potrebno vam je to

saznanje radi vae slobode. Ne moete osloboditi sebe dok ne oslobodite njih. Ne moete oprostiti sebi

dok ne oprostite njima. Ako traite savrenstvo od njih, trait ete i od sebe, i biti ete nesretni cijeli

ivot.

Izbor roditelja

Slaem se s teorijom da mi biramo svoje roditelje. Lekcije koje smo nauili izgleda da savreno

odgovaraju slabostima naih roditelja. Vjerujem da smo svi mi na beskrajnom putovanju do vjenosti.

Doli smo na ovaj planet da nauimo odreene lekcije potrebne za svoj duhovni razvoj. Mi odabiremo

svoj spol, boju koe, zemlju i onda traimo savreni par roditelja koji e odslikati kao u ogledalu sve

sheme koje elimo imati na tom putu.

Nai su posjeti ovom planetu kao pohaanje kole. Ako elite postati kozmetiar, ii ete u kolu za

kozmetiare. Ako elite postati mehaniar, ii ete u kolu za mehaniare. Ako elite postati pravnik,

studirat ete pravo. Roditelji koje ste odabrali savreni su par za ono to oekujete nauiti na ovom

planetu.

Kada odrastemo, imamo naviku optuujue upirati prstom u svoje roditelje i govoriti: "Vi ste mi to

uinili!" Ali, ja vjerujem da ih mi biramo.

Sluanje drugih

Dok smo maleni, naa su braa i sestre bogovi za nas. Ako su bili nesretni, vjerojatno su to prenosili na

nas fiziki ili verbalno.

Moda su govorili ovakve stvari:

"Tuit u te da ..." (Usadili su vam grinju savjesti.)

"Jo si malen i ne moe to napraviti."

"Preglup si da bi se igrao s nama."

Na nas, takoer, znatno utjeu nastavnici u koli. U petom razredu nastavnica mi je naglasila da ne mogu

plesati balet jer sam previsoka. Povjerovala sam joj i odrekla se svojih plesakih ambicija sve dok nije

postalo prekasno za moju baletnu karijeru.

Zar niste razumjeli da su testovi i ocjene bili samo trenutno mjerenje naeg znanja? Ili ste vi bili od one

djece koja su testovima mjerila svoju vrijednost? I nai prijatelji iz djetinjstva u mnogim su stvarima

odredili nae shvaanje ivota dijelei s nama svoje pogrene informacije o ivotu. Na primjer, djeca u

koli mogu nam se podsmjehivati, a to nas moe boljeti cijeli ivot. Kad sam ja bila dijete, zbog mog

prezimena Lunney, djeca su me zvala "luakinja".

Susjedi, takoer, mogu utjecati na nas, ne samo zbog svojih primjedbi o nama, ve i zbog toga to se i mi

sami unaprijed pitamo: "to e susjedi rei?"

Razmislite i o osobama koje su vam bile autoritet, a snano su utjecale na vas u djetinjstvu. Naravno, na

vas su utjecale vrlo mone i uvjerljive reklame iz novina i televizije. One su vas prisilile da se osjeate

bezvrijedno ako ne koristite proizvode koji se reklamiraju.

Svi smo doli na ovaj planet da bismo nadvladali svoja ogranienja. Ovdje smo da bismo prepoznali svoju

velianstvenost i boanstvenost, bez obzira na to to su nam rekli. Trebamo zajedno svladati svoje

negativne misli.

KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO - Poglavlje IV

Je li to istina?

Istina je sastavni dio mog ivota.

Pitanje "Je li to istina i realno?" ima dva odgovora: "Da" i "Ne." Istina je ako vi vjerujete da je istina. I, nije

istina ako vi vjerujete da nije. aa je i polupuna i poluprazna - ovisno o tome kako vi gledate na to.

Postoje, doslovno, milijarde misli koje moete odabrati da mislite.

Veina nas odabire jednake misli kakve su mislili nai roditelji. Ali, mi ne trebamo zauvijek tako misliti.

Me postoji pisani zakon koji kae da je to jedini nain kako miljenja. Sve to odaberem misliti, postaje

istina za mene. Sve to vi odaberte misliti, postaje istina za vas. Mae misli mogu biti razliite. Prema

tome, nai ivoti i iskustva mogu biti potpuno razliiti.

Preispitajte svoje misli

Sve to vjerujemo, postaje istina za nas. Ako ste nenadano doivjeli financijski pad, onda na nekoj razini

vjerujete da niste vrijedni imati novac ili vjerujete da je za vas posuivanje i dugovanje. Ili vjerujete da

dobro nikada ne traje dugo, da nevolje same dolaze ili, moda, kao to esto ujem, vjerujete da ste

gubitnik. Ako vam se ini da nemate sree u ljubavi, moda vjerujete u: "Mene nitko ne voli" ili "Ja nisam

roena za ljubav." Moda se bojite da e netko vladati vama, kao to je va otac vladao vaom majkom,

ili moda mislite: "Mukarci me samo povreuju." Ako imate loe zdravlje, moda vjerujete: "Bolest je

nasljedna u mojoj obitelji." Ili ete se izgovarati loim vremenom, ili reenicama: "Roena sam da patim"

i "Moj je ivot nevolja za nevoljom."

Ili ete imati drukija vjerovanja. A, moda niste ni svjesni svojih uvjerenja, kao veina ljudi. Oni samo

vide da se njihov ivot rui kao kula od karata. Sve dok im netko ne pokae vezu izmeu unutarnjih misli,

tj. vjerovanja, i onoga to im se dogaa, ostat e rtve svog ivota.

PROBLEM

Financijski pad

Nedostatak prijatelja

Problemi na poslu

Neprestano ugaanje drugima

VJEROVANJE

Nisam vrijedan imati novca.

Nitko me ne voli.

Nisam dovoljno dobar.

Nikada nije po mome.

Kakav god da je problem, on proizlazi iz naina miljenja. A nain miljenja moe se promijeniti. Moda

osjeate da su istiniti ili vam se samo ini da su istiniti svi ti problemi s kojima se borite u ivotu.

Meutim, bez obzira na to kakav je problem, on je samo vanjski rezultat ili efekt naeg naina

razmiljanja. Ako ne znate koje misli uzrokuju vae probleme, sada ste na pravome mjestu, jer je ova

knjiga zamiljena tako da vam ih pomogne otkriti. Razmislite o svojim ivotnim problemima. Zapitajte se:

"Kakve su to misli koje mi stvaraju takve probleme?" Ako si dopustite sjesti u miru i postaviti si to

pitanje, va e vam razum pokazati odgovor.

Sve su to uvjerenja koja ste stekli kao dijete;

Neka uvjerenja su pozitivna i podravajua. Ona nam dobro slue cijeli ivot, kao na primjer, "Pogledaj

na obje strane prije nego to prijee ulicu." Neka su uvjerenja vrlo korisna na poetku, ali kako

odrastamo, vie nam ne odgovaraju. "Ne razgovaraj sa strancima" dobar je savjet za malo dijete, ali ako

se odrastao ovjek dri toga, stvorit e usamljenost i izoliranost.

Zato se tako rijetko zapitam: "Je li to stvarno istina?" Na primjer, zato jo uvijek vjerujem u ovakve

stvari kao: "Teko uim."Je li to sada istina za mene? Odakle mi to? Vjerujem li jo u neto to mi je

neprestano ponavljao uitelj u osnovnoj koli? Zar se ne bismo bolje osjeali da odbacimo takvo

uvjerenje?

Uvjerenja kao to su "Djeaci ne plau" i "Djevojice se ne penju na drvee" stvaraju mukarce koji

sakrivaju svoje osjeaje i ene koje se boje svoje tjelesnosti. Ako su nas kao dijete nauili da je svijet

zastraujue mjesto, sve to ujemo, a to odgovara takvom uvjerenju, prihvatit emo kao istinu za sebe.

Slino je i s mislima: "Ne vjeruj strancima", "Ne izlazi nou" i "Ljudi te ele prevariti."

S druge strane, ako su nas u djetinjstvu nauili da je svijet sigurno mjesto, imati emo drukija uvjerenja.

Tada emo lake prihvatiti da se ljubav nalazi svuda oko nas, da su ljudi uvijek prijateljski raspoloeni

prema nama i da uvijek imamo to trebamo.

Ali, ako su vas kao dijete nauili da ste za sve vi krivi, uvijek ete imati osjeaj krivnje ma to se dogodilo.

Takvo e vas uvjerenje pretvoriti u nekoga tko stalno govori: "ao mi je."

Ako ste kao dijete nauili da na vas nitko ne obraa panju, to e vas drati na kraju svakog dogaanja.

Takvo je i moje iskustvo iz djetinjstva: kada doem na red, za mene nema kolaa.

Ponekad imate osjeaj da ste nevidljivi jer vas drugi ne primjeuju. Je li vas djetinjstvo nauilo da

vjerujete: "Nitko me ne voli?" Onda ste sigurno usamljeni. ak i onda kada steknete prijatelja ili

zaponete ljubavnu vezu, to e kratko trajati. Jesu li vas u obitelji nauili da nikada nema dovoljno

novca? Sigurna sam da ste onda uvijek u dugu i da esto imate osjeaj da su vas dobre prilike mimoile ili

ih nije ni bilo za vas.

Imala sam pacijenta koji je odrastao u obitelji u kojoj se vjerovalo da je sve loe u ivotu i da moe

postati jo gore. Njegova je najvea radost bila igranje tenisa, ali onda je ozlijedio koljeno. Obiao je sve

doktore, ali je s koljenom bilo sve gore i gore. Konano vie nije mogao igrati.

Drugi pacijent, koji je odrastao kao sveenikov sin, nauio je da svi dolaze prije njega. Sveenikova je

obitelj uvijek bila zadnja. Danas je divan dok pomae svojim pacijentima, ali je uvijek u dugovima.

Njegovo uvjerenje jo ga dri zadnjim u redu.

Ako vjerujete u neto, to e se ostvariti

Koliko ste puta rekli: "to mogu kada sam takav?" ili "Takav je ivot"? Ove specifine rijei pokazuju da je

ono to vjerujemo za nas i istina. Ali, ono to vjerujemo obino je miljenje nekog drugog, koje smo

ukljuili u svoj sustav vjerovanja. Nema sumnje da se to uklapa u ostala naa uvjerenja.

Jeste li vi od onih ljudi koji ujutro ustanu i, ugledavi kini dan, kau: "Oh, kakav grozan dan!" To nije

grozan, ve samo kini dan. Ako obuemo odgovarajuu odjeu i promijenimo svoj stav, moemo uivati

u mnogim kinim danima. Ako stvarno vjerujete da su kini dani grozni, svaki ete kini dan doivjeti

klonula duha.

Radije emo se boriti protiv vremena, nego ga prihvatiti takvo kakvo je u ovom trenutku. Nema dobrog

ili loeg vremena, ve samo dobrih ili loih naih reakcija na njega. Ako elimo ivot prepun radosti,

moramo imati radosne misli. Ako elimo imati poslovne uspjehe, moramo ambiciozno razmiljati. Ako

elimo ivot prepun ljubavi, moramo matati o ljubavi. Sve to mislimo i izgovaramo, odreuje na ivot.

Svaki trenutak jest i novi poetak

Ponavljam: naa je snaga u sadanjem trenutku. Nemojte misliti da stojite na mrtvoj toki. Promjene

poinju u ovom trenutku, iz naeg uma. Nije vano koliko ste se dugo drali negativne sheme, ili ste bili

bolesni, ili niste imali sree u ljubavi, ili vas je muio nedostatak novca i osjeaj samoprezira.

Sve to moemo poeti mijenjati ve danas. Va problem ne mora vie za vas biti istina. On moe nestati

kao to je nastao. Na vama je da to uinite. Zapamtite: vi ste jedina osoba koja odreuje svoje misli. Vi

ste pokreta i autoritet u svom svijetu!

Vae misli i uvjerenja iz prolosti odredili su ovaj trenutak u kojem sada ivite, a i sve to vam se

prethodno dogaalo. Sve to sada odabirete da vjerujete, mislite i govorite, odredit e va sljedei

trenutak, sljedei dan, mjesec i godinu.

Da, to je tako, dragi moji! Ja vam, na temelju svog dugogodinjeg iskustva, mogu dati najdivniji savjet

koji vam moe pomoi, a vi moete nastaviti razmiljati na isti nain, moete odbiti da se promijenite i

tako zadrati sve svoje misli.

Vi ste pokreta u ovome svome svijetu! Dobit ete sve to odaberete misliti. U ovom trenutku poinje

novi ivot. Svaki trenutak moe biti i novi poetak Zato, pustimo da ovaj trenutak odmah i ovdje bude

poetak za vas. Zar nije prekrasno kada to znamo! U ovom je trenutku poetak! Od sada poinje

promjena.

Je li istina?

Zaustavite se na trenutak i uhvatite svoju misao. to razmiljate sada? Ako je istina da nae misli

odreuju na ivot, biste li eljeli da ovo to sada mislite postane vaa istina? Ako ste zabrinuti, ljutiti,

povrijeeni ili osjeate strah i potrebu da se osvetite, to mislite kako e vam se to vratiti i odrediti va

ivot?

Nije uvijek lako uhvatiti svoje misli jer one vrlo brzo prolaze kroz glavu. Meutim, mi moemo odmah

poeti zapaati i sluati to govorimo. Ako ujete sebe da izgovarate negativne rijei bilo koje vrste,

zaustavite se na pola reenice. Ili prepravite reenicu, ili je zaboravite. Moete ak izgovoriti: "Dosta je s

time!"

Zamislite sebe da stojite u redu u kafiu ili moda u buffetu luksuznog hotela gdje se ne posluuju

posude s hranom, ve posude s uvjerenjima. Moete odabrati misli koje god elite. Misli koje odaberete

odrediti e vaa budua iskustva. Ako to znate, glupo bi bilo odabrati misli koje stvaraju probleme i bol.

To je kao da uvijek birate hranu od koje se osjeate loe. Moete to initi jednom ili dvaput ali im

shvatimo koja nam hrana ne prija, klonimo se je. Jednako je tako i s mislima. Drimo se to dalje od misli

koje nam stvaraju probleme i bol. Moj profesor, dr. Raymond Charles Barker znao je ponavljati: "Kada

netko ima problem, nije stvar u tome da se neto uini, ve da se neto naui."

Nae misli oblikuju nau budunost. Kada postoji neto nepoeljno u naem ivotu, moramo koristiti

svoje misli da bismo to promijenili. A, s promjenom moemo poeti ove sekunde.

Moja je najdublja elja da prvi predmet u kolama bude "Kako vae misli djeluju". Nikada nisam

razumjela vanost toga da djeca pamte datume bitaka. To mi izgleda kao gubitak mentalne energije.

Umjesto toga moemo ih uiti vanim stvarima, kao to su: "Kako radi na um", "Kako upravljati

financijama", "Kako uloiti novac radi financijske sigurnosti", "Kako biti dobar roditelj", "Kako stvoriti

dobre ljubavne veze" i "Kako stei i zadrati samopotovanje i samopouzdanje".

Moete li zamisliti kako bi izgledala jedna generacija odraslih koju bi poduavali tim predmetima u koli?

Zamislite kako bi se odrazila ta saznanja na njihove ivote. Imali bismo sretne ljude, koji su zadovoljni

sobom. Ljude koji imaju dobre financije i koji svojim pametnim ulaganjem novca koriste drutvu u cjelini.

Oni bi imali dobre odnose sa svima, snalazili bi se u ulozi roditelja i stvarali bi novu generaciju djece,

takoer zadovoljne sobom. O svemu tome svaka bi osoba izraavala svoju kreativnost.

Nemamo vremena za gubljenje. Nastavimo svoj rad.

KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO - Poglavlje IV

Je li to istina?

Istina je sastavni dio mog ivota.

Pitanje "Je li to istina i realno?" ima dva odgovora: "Da" i "Ne." Istina je ako vi vjerujete da je istina. I, nije

istina ako vi vjerujete da nije. aa je i polupuna i poluprazna - ovisno o tome kako vi gledate na to.

Postoje, doslovno, milijarde misli koje moete odabrati da mislite.

Veina nas odabire jednake misli kakve su mislili nai roditelji. Ali, mi ne trebamo zauvijek tako misliti.

Me postoji pisani zakon koji kae da je to jedini nain kako miljenja. Sve to odaberem misliti, postaje

istina za mene. Sve to vi odaberte misliti, postaje istina za vas. Mae misli mogu biti razliite. Prema

tome, nai ivoti i iskustva mogu biti potpuno razliiti.

Preispitajte svoje misli

Sve to vjerujemo, postaje istina za nas. Ako ste nenadano doivjeli financijski pad, onda na nekoj razini

vjerujete da niste vrijedni imati novac ili vjerujete da je za vas posuivanje i dugovanje. Ili vjerujete da

dobro nikada ne traje dugo, da nevolje same dolaze ili, moda, kao to esto ujem, vjerujete da ste

gubitnik. Ako vam se ini da nemate sree u ljubavi, moda vjerujete u: "Mene nitko ne voli" ili "Ja nisam

roena za ljubav." Moda se bojite da e netko vladati vama, kao to je va otac vladao vaom majkom,

ili moda mislite: "Mukarci me samo povreuju." Ako imate loe zdravlje, moda vjerujete: "Bolest je

nasljedna u mojoj obitelji." Ili ete se izgovarati loim vremenom, ili reenicama: "Roena sam da patim"

i "Moj je ivot nevolja za nevoljom."

Ili ete imati drukija vjerovanja. A, moda niste ni svjesni svojih uvjerenja, kao veina ljudi. Oni samo

vide da se njihov ivot rui kao kula od karata. Sve dok im netko ne pokae vezu izmeu unutarnjih misli,

tj. vjerovanja, i onoga to im se dogaa, ostat e rtve svog ivota.

PROBLEM

Financijski pad

Nedostatak prijatelja

Problemi na poslu

Neprestano ugaanje drugima

VJEROVANJE

Nisam vrijedan imati novca.

Nitko me ne voli.

Nisam dovoljno dobar.

Nikada nije po mome.

Kakav god da je problem, on proizlazi iz naina miljenja. A nain miljenja moe se promijeniti. Moda

osjeate da su istiniti ili vam se samo ini da su istiniti svi ti problemi s kojima se borite u ivotu.

Meutim, bez obzira na to kakav je problem, on je samo vanjski rezultat ili efekt naeg naina

razmiljanja. Ako ne znate koje misli uzrokuju vae probleme, sada ste na pravome mjestu, jer je ova

knjiga zamiljena tako da vam ih pomogne otkriti. Razmislite o svojim ivotnim problemima. Zapitajte se:

"Kakve su to misli koje mi stvaraju takve probleme?" Ako si dopustite sjesti u miru i postaviti si to

pitanje, va e vam razum pokazati odgovor.

Sve su to uvjerenja koja ste stekli kao dijete;

Neka uvjerenja su pozitivna i podravajua. Ona nam dobro slue cijeli ivot, kao na primjer, "Pogledaj

na obje strane prije nego to prijee ulicu." Neka su uvjerenja vrlo korisna na poetku, ali kako

odrastamo, vie nam ne odgovaraju. "Ne razgovaraj sa strancima" dobar je savjet za malo dijete, ali ako

se odrastao ovjek dri toga, stvorit e usamljenost i izoliranost.

Zato se tako rijetko zapitam: "Je li to stvarno istina?" Na primjer, zato jo uvijek vjerujem u ovakve

stvari kao: "Teko uim."Je li to sada istina za mene? Odakle mi to? Vjerujem li jo u neto to mi je

neprestano ponavljao uitelj u osnovnoj koli? Zar se ne bismo bolje osjeali da odbacimo takvo

uvjerenje?

Uvjerenja kao to su "Djeaci ne plau" i "Djevojice se ne penju na drvee" stvaraju mukarce koji

sakrivaju svoje osjeaje i ene koje se boje svoje tjelesnosti. Ako su nas kao dijete nauili da je svijet

zastraujue mjesto, sve to ujemo, a to odgovara takvom uvjerenju, prihvatit emo kao istinu za sebe.

Slino je i s mislima: "Ne vjeruj strancima", "Ne izlazi nou" i "Ljudi te ele prevariti."

S druge strane, ako su nas u djetinjstvu nauili da je svijet sigurno mjesto, imati emo drukija uvjerenja.

Tada emo lake prihvatiti da se ljubav nalazi svuda oko nas, da su ljudi uvijek prijateljski raspoloeni

prema nama i da uvijek imamo to trebamo.

Ali, ako su vas kao dijete nauili da ste za sve vi krivi, uvijek ete imati osjeaj krivnje ma to se dogodilo.

Takvo e vas uvjerenje pretvoriti u nekoga tko stalno govori: "ao mi je."

Ako ste kao dijete nauili da na vas nitko ne obraa panju, to e vas drati na kraju svakog dogaanja.

Takvo je i moje iskustvo iz djetinjstva: kada doem na red, za mene nema kolaa.

Ponekad imate osjeaj da ste nevidljivi jer vas drugi ne primjeuju. Je li vas djetinjstvo nauilo da

vjerujete: "Nitko me ne voli?" Onda ste sigurno usamljeni. ak i onda kada steknete prijatelja ili

zaponete ljubavnu vezu, to e kratko trajati. Jesu li vas u obitelji nauili da nikada nema dovoljno

novca? Sigurna sam da ste onda uvijek u dugu i da esto imate osjeaj da su vas dobre prilike mimoile ili

ih nije ni bilo za vas.

Imala sam pacijenta koji je odrastao u obitelji u kojoj se vjerovalo da je sve loe u ivotu i da moe

postati jo gore. Njegova je najvea radost bila igranje tenisa, ali onda je ozlijedio koljeno. Obiao je sve

doktore, ali je s koljenom bilo sve gore i gore. Konano vie nije mogao igrati.

Drugi pacijent, koji je odrastao kao sveenikov sin, nauio je da svi dolaze prije njega. Sveenikova je

obitelj uvijek bila zadnja. Danas je divan dok pomae svojim pacijentima, ali je uvijek u dugovima.

Njegovo uvjerenje jo ga dri zadnjim u redu.

Ako vjerujete u neto, to e se ostvariti

Koliko ste puta rekli: "to mogu kada sam takav?" ili "Takav je ivot"? Ove specifine rijei pokazuju da je

ono to vjerujemo za nas i istina. Ali, ono to vjerujemo obino je miljenje nekog drugog, koje smo

ukljuili u svoj sustav vjerovanja. Nema sumnje da se to uklapa u ostala naa uvjerenja.

Jeste li vi od onih ljudi koji ujutro ustanu i, ugledavi kini dan, kau: "Oh, kakav grozan dan!" To nije

grozan, ve samo kini dan. Ako obuemo odgovarajuu odjeu i promijenimo svoj stav, moemo uivati

u mnogim kinim danima. Ako stvarno vjerujete da su kini dani grozni, svaki ete kini dan doivjeti

klonula duha.

Radije emo se boriti protiv vremena, nego ga prihvatiti takvo kakvo je u ovom trenutku. Nema dobrog

ili loeg vremena, ve samo dobrih ili loih naih reakcija na njega. Ako elimo ivot prepun radosti,

moramo imati radosne misli. Ako elimo imati poslovne uspjehe, moramo ambiciozno razmiljati. Ako

elimo ivot prepun ljubavi, moramo matati o ljubavi. Sve to mislimo i izgovaramo, odreuje na ivot.

Svaki trenutak jest i novi poetak

Ponavljam: naa je snaga u sadanjem trenutku. Nemojte misliti da stojite na mrtvoj toki. Promjene

poinju u ovom trenutku, iz naeg uma. Nije vano koliko ste se dugo drali negativne sheme, ili ste bili

bolesni, ili niste imali sree u ljubavi, ili vas je muio nedostatak novca i osjeaj samoprezira.

Sve to moemo poeti mijenjati ve danas. Va problem ne mora vie za vas biti istina. On moe nestati

kao to je nastao. Na vama je da to uinite. Zapamtite: vi ste jedina osoba koja odreuje svoje misli. Vi

ste pokreta i autoritet u svom svijetu!

Vae misli i uvjerenja iz prolosti odredili su ovaj trenutak u kojem sada ivite, a i sve to vam se

prethodno dogaalo. Sve to sada odabirete da vjerujete, mislite i govorite, odredit e va sljedei

trenutak, sljedei dan, mjesec i godinu.

Da, to je tako, dragi moji! Ja vam, na temelju svog dugogodinjeg iskustva, mogu dati najdivniji savjet

koji vam moe pomoi, a vi moete nastaviti razmiljati na isti nain, moete odbiti da se promijenite i

tako zadrati sve svoje misli.

Vi ste pokreta u ovome svome svijetu! Dobit ete sve to odaberete misliti. U ovom trenutku poinje

novi ivot. Svaki trenutak moe biti i novi poetak Zato, pustimo da ovaj trenutak odmah i ovdje bude

poetak za vas. Zar nije prekrasno kada to znamo! U ovom je trenutku poetak! Od sada poinje

promjena.

Je li istina?

Zaustavite se na trenutak i uhvatite svoju misao. to razmiljate sada? Ako je istina da nae misli

odreuju na ivot, biste li eljeli da ovo to sada mislite postane vaa istina? Ako ste zabrinuti, ljutiti,

povrijeeni ili osjeate strah i potrebu da se osvetite, to mislite kako e vam se to vratiti i odrediti va

ivot?

Nije uvijek lako uhvatiti svoje misli jer one vrlo brzo prolaze kroz glavu. Meutim, mi moemo odmah

poeti zapaati i sluati to govorimo. Ako ujete sebe da izgovarate negativne rijei bilo koje vrste,

zaustavite se na pola reenice. Ili prepravite reenicu, ili je zaboravite. Moete ak izgovoriti: "Dosta je s

time!"

Zamislite sebe da stojite u redu u kafiu ili moda u buffetu luksuznog hotela gdje se ne posluuju

posude s hranom, ve posude s uvjerenjima. Moete odabrati misli koje god elite. Misli koje odaberete

odrediti e vaa budua iskustva. Ako to znate, glupo bi bilo odabrati misli koje stvaraju probleme i bol.

To je kao da uvijek birate hranu od koje se osjeate loe. Moete to initi jednom ili dvaput ali im

shvatimo koja nam hrana ne prija, klonimo se je. Jednako je tako i s mislima. Drimo se to dalje od misli

koje nam stvaraju probleme i bol. Moj profesor, dr. Raymond Charles Barker znao je ponavljati: "Kada

netko ima problem, nije stvar u tome da se neto uini, ve da se neto naui."

Nae misli oblikuju nau budunost. Kada postoji neto nepoeljno u naem ivotu, moramo koristiti

svoje misli da bismo to promijenili. A, s promjenom moemo poeti ove sekunde.

Moja je najdublja elja da prvi predmet u kolama bude "Kako vae misli djeluju". Nikada nisam

razumjela vanost toga da djeca pamte datume bitaka. To mi izgleda kao gubitak mentalne energije.

Umjesto toga moemo ih uiti vanim stvarima, kao to su: "Kako radi na um", "Kako upravljati

financijama", "Kako uloiti novac radi financijske sigurnosti", "Kako biti dobar roditelj", "Kako stvoriti

dobre ljubavne veze" i "Kako stei i zadrati samopotovanje i samopouzdanje".

Moete li zamisliti kako bi izgledala jedna generacija odraslih koju bi poduavali tim predmetima u koli?

Zamislite kako bi se odrazila ta saznanja na njihove ivote. Imali bismo sretne ljude, koji su zadovoljni

sobom. Ljude koji imaju dobre financije i koji svojim pametnim ulaganjem novca koriste drutvu u cjelini.

Oni bi imali dobre odnose sa svima, snalazili bi se u ulozi roditelja i stvarali bi novu generaciju djece,

takoer zadovoljne sobom. O svemu tome svaka bi osoba izraavala svoju kreativnost.

Nemamo vremena za gubljenje. Nastavimo svoj rad.

KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO - Poglavlje V

to emo sada?

Ja vidim u emu je problem i elim se promijeniti.

Odluka za promjenom

Mnogi ljudi na promaaje u svom ivotu reagiraju tako da dignu ruke od svega, odustanu i prepuste se

sudbini. Drugi se naljute na sebe ili na svijet oko sebe i takoer odustanu. Pod odustajanjem ja smatram

odluku: "Beznadno je i nemogue bilo to promijeniti, pa zato onda uope neto pokuavati?" Za tim

obino slijedi: "Najbolje je da ostane ovako kako jest. Barem znam kako se nositi s ovim bolom. Ne svia

mi se kako mi je, ali sam se navikao i nadam se da nee biti gore."

Neprestano osjeanje bijesa za mene je kao sjedenje u kutu sa klaunovskom kapom na glavi. Zvui li vam

ovo poznato? Neto se dogodi i vi se naljutite. Ponovo se neto dogodi i vi se ponovo naljutite. Onda se

jo neto drugo dogodi i vi ste ponovo ljutiti. Ali, nikada ne pokuate neto promijeniti da nadmaite

svoju ljutnju.

emu vam to koristi? Glupa je reakcija gubiti vrijeme izraavajui ljutnju. To je samo odbijanje da

sagledate ivot na nov i drukiji nain. Mnogo bi korisnije bilo zapitati sebe kako vam se uope dogaaju

takve situacije koje vas ljute. to vi mislite da uzrokuje sve te frustracije? ime to zraite kada privlaite

one koji vas ljute? Zato mislite da ljutnjom moete neto postii?

Sve to dajete drugima, vraa vam se. to vie ljutnje pokazujete, biti e sve vie situacija koje e vas

ljutiti. Osjeat ete se kao da sjedite u uglu sa klaunovskom kapom i ne miete se s mjesta. Je li vas ovaj

odlomak razljutio? Odlino! Izgleda da sam pogodila metu. To je neto to biste trebali promijeniti.

Donoenje odluke da smo spremni za promjene

Ako elite saznati koliko ste tvrdoglavi, samo se pozabavite idejom o potrebi da se promijenite. Svi

elimo da nam se ivot promijeni nabolje, da nam bude lake, a ne elimo sebe promijeniti. Radije bismo

da se drugi promijene. Da bi se to dogodilo, mi se moramo poeti mijenjati iznutra. Moramo promijeniti

svoj nain razmiljanja, govora i iskazivanja sebe.

Tek e se tada dogoditi i vanjske promjene. To nam je sljedei i odluujui korak. Sada smo u potpunosti

svjesni koji je na problem i odakle dolazi. U meni se uvijek nazirala crta tvrdoglavosti. ak i danas kada

odluim neto promijeniti u svom ivotu, izbije moja tvrdoglavost i pojavi se veliki otpor da promijenim

svoj nain razmiljanja. Tada, privremeno, postajem egocentrina, ljutita i povlaim se u sebe.

Da, sve mi se to dogaa i unato tolikom radu na tome. To je moje iskustvo. Meutim, kada se to sada

dogodi, znam da sam na dohvat jednoj vanoj promjeni. Svaki puta kada odluim neto promijeniti i

neeg se osloboditi, povlaim se duboko u sebe. Svaka stara zabluda mora odstupiti da bi je zamijenio

nov nain miljenja. Neto ide lako, a neto je tako teko kao podizanje kamena. to se grevitije drim

nekog starog uvjerenja koje sam odluila odbaciti, to mi je jasnije koliko je vano da ga se oslobodim.

Sama sam to iskusila i zato mogu poduavati druge.

Moje je miljenje da najbolji iscjelitelji ne dolaze iz sretnih obitelji, gdje je sve bilo lako. Dolaze iz kua

gdje je bilo puno boli i patnje, gdje su se sami oslobaali zabluda da bi danas pomagali drugima da se

oslobode. Najbolji iscjelitelji neprestano rade na oslobaanju da bi uklonili najdublje zablude koje nas

ograniavaju.

Najvea razlika izmeu naina na koji sam se nekad oslobaala uvjerenja i naina na koji ih se danas

oslobaam jest u tome da se ne moram ljutiti na sebe da bih zapoela promjenu. Ne vjerujem vie da

sam loa zato to se trebam mijenjati.

Veliko spremanje

Mentalno spremanje koje sada provodim slino je spremanju kue. Prolazim kroz "mentalne sobe" u

svojoj glavi i ispitujem misli i uvjerenja koja se nalaze u njima. Neke s ljubavlju oistim i ispoliram, pa ih

jo vie koristim. Zapazim da neke trebaju zamjenu i popravak pa se potrudim da to uinim. Neke su

sline jueranjim novinama i starim asopisima ili odjei koja mi vie ne odgovara. Njih se rijeim tako

da ih ili poklonim ili bacim u smee i zauvijek zaboravim. Nije mi vie potrebno razljutiti se ili se osjeati

kao loa osoba da bih poela "veliko spremanje".

Vjeba: Spremna sam promijeniti se

Hajde, ponite sa izjavom, "Spremna sam promjeniti se." Ponavljajte to esto. "Spremna sam promijeniti

se. Spremna sam promijeniti se." Moete i dodirnuti grlo dok to izgovarate. Grlo je sredite energije,

gdje se promjene dogaaju. Dodirivanjem grla postajete svjesni da je proces promjena poeo.

Budite spremni prihvatiti promjene kada one iskrsnu u vaem ivotu. Budite svjesni da je ono to trebate

mijenjati upravo tamo gdje se ne elite mijenjati. "Spremna sam promijeniti se." Svemir uvijek reagira na

vae misli i rijei. Stvari e se definitivno poeti mijenjati dok ovo budete izgovarali.

Naini da se promijenite

Promjena nije mogua samo na temelju rada s mojim idejama. Postoje i druge metode koje vam mogu

pomoi. Na kraju knjige ukljuila sam i listu drugih metoda kojima moete pripomoi svom procesu

odrastanja. Razmislite o nekima. Postoji duhovni, mentalni i fiziki pristup. Holistiko lijeenje obuhvaa

tijelo, um i duh.

Moete zapoeti bilo ime. Neki poinju mentalnim pristupom ili odlaze na psihijatrijske terapije ili u

radionice za lijeenje. Neki poinju duhovnim pristupom kao to je meditacija ili molitva.

Kada ponete spremanje svoje "mentalne kue", nije vano odakle ete poeti. Ponite onim to najvie

privlai vau panju. Drugo e doi samo po sebi. Ljudi koji se loe hrane, a poeli su duhovnim

pristupom, otkrit e uskoro da ih privlai drukija prehrana.

Susret s prijateljem, otkrivena knjiga ili pohaanje teaja pomoi e im da shvate kako hrana koju unose

u svoj organizam znatno utjee na to kako izgledaju i kako se osjeaju. Jedna promjena vodit e k drugoj

ako postoji elja za razvojem i promjenom. Ja dajem vrlo malo savjeta o prehrani jer sam otkrila da svi

sustavi prehrane pomau samo nekim ljudima. Ali poznajem dosta dobrih lijenika koji se bave

holistikim podrujem, pa pacijentima koji imaju potrebu saznati vie o prehrani, preporuujem njih. To

je podruje u kojem morate pronai svoj vlastiti nain ili se obratiti specijalistu da vam pomogne.

Veinu knjiga o prehrani napisali su ljudi koji su bili vrlo bolesni i koji su pronali svoj vlastiti sustav

iscjeljivanja. Napisali su je da bi drugima izloili metodu koju su koristili. Meutim, nisu svi ljudi jednaki i

ne koristi svakome jednak pristup.

Na primjer makrobiotika prehrana i dijeta s prirodnom i sirovom hranom dva su sasvim razliita

pristupa. Ljudi koji se hrane sirovom hranom, nikada nita ne kuhaju, rijetko jedu kruh ili itarice,

oprezno izbjegavaju jesti voe i povre zajedno, i nikada ne koriste sol. Ljudi koji koriste makrobiotiku

prehranu, kuhaju gotovo sve, drukije kombiniraju hranu i koriste puno soli. Oba naina djeluju i lijee

tijela. Ali, niti jedan od ne moe se preporuiti ba svakome.

Moj je osobni pristup prehrani jednostavan. Ako raste, jedi. Ako ne raste, ne jedi. Budite svjesni onoga

to jedete. To je slino kao i obraanje panje na ono to mislimo. Takoer moemo nauiti obraati

panju na svoja tijela i znakove koje nam alje kada nam hrana odgovara ili ne odgovara.

Veliko spremanje naeg uma nakon ivota provedenog u trpljenju od negativnih misli slino je kao i

primjena dobre prehrane nakon ivota provedenog u trpljenju od loe hrane. I u jednom i u drugom

sluaju moe doi do apstinencijske krize.

Kada promijenite nain prehrane, tijelo poinje odbacivati otrovne ostatke, pa ete se dan ili dva osjeati

slomljeno. Jednako tako, ako odluite promijeniti svoj nain razmiljanja, jedno e vam se vrijeme initi

da ste u jo goroj psihikoj krizi. Na primjer, prisjetite se boine veere. Pojeli ste sve i sada je vrijeme

da se opere tava u kojoj ste pekli puru. Tava je zagorjela, pa stavljate u nju vruu vodu i praak i ostavite

je da se natopi. Onda poinjete strugati. Sada za vas poinje muka jer vam se ini sve gore i gore, ali ako

nastavite struganje, tava e biti kao nova.

Slino je i s odstranjivanjem zastarjelih i okorjelih uvjerenja. Kada ih potopimo novim mislima, sva

prljavtina izae na povrinu. Samo nastavite ponavljati nove stavove i uskoro ete se oistiti od starih

zabluda.

Vjeba: Spremnost da se promijenimo

Ako smo odluili biti spremni da se promijenimo, koristiti emo neke od metoda pomou kojih emo

uspjeti. Dopustite da vam opiem jednu od metoda koju koristim na sebi i na drugima.

Prvo: pogledajte se u ogledalo i recite sebi: "Ja sam spremna promijeniti se". Obratite panju na to kako

se osjeate. Ako oklijevate, ili se opirete, ili se ne elite promijeniti, zapitajte se zato. Kojeg se starog

uvjerenja tako grevito drite? Nemojte se prekoravati zbog toga, nego zapazite to se dogaa. Mogu se

kladiti da vam to uvjerenje stvara mnogo problema. Pitam se odakle vam. Znate li vi?

Bez obzira znamo li ili ne znamo odakle nam to uvjerenje, hajde, rijeimo ga se . Pogledajte se ponovo u

ogledalo, zagledajte se duboko u svoje oi, dodirnite grlo i recite glasno deset puta: "Ja sam spremna

ukloniti otpor promjenama."

Rad s ogledalom vrlo je djelotvoran. Kao djeca dobili smo veinu negativnih poruka od drugih koji su nas

gledali ravno u oi i moda nam prijetili prstom. Kada god se danas pogledamo u ogledalo, veina nas

rei e sebi neto negativno. Kritiziramo svoj izgled ili prigovaramo sebi zbog neega. Moje je miljenje

da je najbri nain promjene da se pogledamo ravno u oi i kaemo neto pozitivno o sebi.

KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO - Poglavlje VI

Otpor promjenama

Ja sam u skladu s ritmom i tokom ivota, koji se uvijek mijenja.

Svjesnost je prvi korak u lijeenja i promjeni

Ako nas mui neto to je duboko pokopano u nama, moramo toga postati svjesni da bismo se iscijelili.

Moda ponemo spominjui to to nas mui ili poalivi se na to, ili primjetivi taj isti problem u drugih.

Ma taj nain postajemo svjesni problema koji je isplivao na povrinu i zauzmemo stav prema njemu.

esto otkrijemo nastavnika, prijatelja, teaj ili knjigu koji nam pokau nove naine rjeavanja problema.

Moje "buenje" zapoelo je sluajnom napomenom prijateljice o odlasku na tribinu. Ona nije otila, ali

neto je u meni odgovorilo i ja sam se tamo pojavila. Ta kratka tribina bila je moj prvi korak na stazi

razvoja. Nisam u tom trenutku ni shvatila znaaj toga, sve do nekog vremena kasnije.

Na poetku nam se esto ini da je na pristup smijean ili da to nema smisla. Moda nam se ini

prelagano ili neprihvatljivo za na utvreni nain razmiljanja. Mi se ne elimo mijenjati. Na otpor moe

biti vrlo snaan. ak se moemo i naljutiti na sebe zato to smo se upustili u neto takvo. Takva je

reakcija sasvim u redu ako uzmemo u obzir da je to prvi korak u naem iscjeljivanju. Napominjem

ljudima da reakcija koju osjeaju pokazuje da su poeli proces iscjeljivanja, ali potpuno iscjeljenje jo nije

postignuto.

Istina je da proces zapoinje onog trenutka kada ponemo razmiljati o promjenama. Nestrpljivost je

samo drugi oblik otpora. To je otpor uenju novoga o promjenama. Ako zahtijevamo od sebe da se

promijenimo odmah, ne dajemo sebi vremena nauiti lekciju iz problema koji smo stvorili. Ako elite

prijei u drugu sobu, prvo trebate ustati i napraviti korak po korak u tom pravcu, a ako samo sjedite u

svojoj stolici i zahtijevate da se naete u drugoj sobi, to tako nee ii. Slino je i s naim problemima. Svi

se elimo rijeiti problema, ali ne elimo uiniti one male korake koji bi nas doveli do rjeenja. Sada je

vrijeme da postanemo svjesni svoje odgovornosti u stvaranju situacija ili stanja u kojem se nalazimo. Me

mislim da pritom trebate osjeati krivnju ili misliti da ste loa osoba zbog situacije u kojoj se nalazite.

elim samo da u sebi prepoznate snagu koja vae misli pretvara u vaa iskustva. U prolosti smo

nesvjesno koristili tu snagu i stvarali iskustva koja nismo eljeli. Nismo bili svjesni to radimo. Sada, kada

prihvatimo svoju odgovornost za ono to nam se dogaa, prepoznajemo tu snagu postojanja u sebi i

nauimo je svjesno koristiti na pozitivan nain, u svoju korist.

Kada pacijentu predloim rjeenje problema - novi nain opratanja osobi koja ga je povrijedila - esto

ugledam kako se brada izbacuje prema van i ruke steu u ake. Otpor je u zamahu, pa tada znam da sam

pogodila pravo u ono to treba promijeniti. Svi mi trebamo nauiti neke lekcije. Stvari koje nam teko

padaju zapravo su lekcije koje smo mi odabrali. A, ako su one za nas lagane, onda to nisu lekcije ve

stvari koje znamo.

Lekcije se ue svjesnou o njima

Ako razmiljate o onom to vam je najtee uiniti i o tome kako se tome odupirete, suoili ste se sa

najznaajnijom lekcijom koju trebate nauiti u ovom trenutku. Predavanje, odbacivanje otpora i

doputanje da nauite to trebate nauiti, olakat e va idui korak do promjene. Nemojte se odupirati

promjenama! Moemo raditi na dvije razine:

1) Suoavanje s otporima i

2) Nastavljanje s mentalnim promjenama.

Promatrati sebe, zapaati kako se odupiremo i samo nastaviti dalje.

Postupci koji nas otkrivaju

Nai postupci esto pokazuju nae otpore.

Na primjer: naglo mijenjanje teme, naputanje prostorije, esto odlaenje u toalet, kanjenje, osjeaj da

vam je zlo...

Odugovlaenje promjena tako da:

radimo neto drugo,

previe smo zaposleni,

gubimo vrijeme,

lutamo pogledom ili zurimo kroz prozor,

prelistavamo asopise,

odbijamo obratiti panju,

jedemo, pijemo ili puimo,

na brzinu upadamo u veze ili raskidamo stare,

esto napravimo tetu: na autu, u kui ili na raznim ureajima.

Pretpostavke

esto pretpostavljamo neke stvari da bismo opravdali svoj otpor.

Na primjer, dajemo izjave kao to su:

To nije vrijedno pokuaja.

Moj mu ili ena nee razumjeti.

Morat u se sasvim promijeniti.

Samo luaci idu psihijatru.

Oni mi ne bi mogli pomoi oko mog problema.

Oni me ne bi mogli rijeiti mog bijesa.

Moj je sluaj drukiji od drugih.

Ne elim ih gnjaviti sobom.

Rijeit e se samo od sebe.

Nitko to ne radi za druge.

Uvjerenja

Odrastemo uz uvjerenja koja nas kasnije spreavaju da se promijenimo. Neke od naih ideja koje nas

ograniavaju:

To se ne radi.

To nije uope u redu.

Nije dobro za mene da ja to uinim.

To ne bi bilo duhovno.

Produhovljeni ljudi nikada se ne razbjesne.

Mukarci i ene to ne rade.

O mojoj obitelji to se nikada nije radilo.

Ljubav nije za mene.

To je ba smijeno.

Predaleko je voziti do tamo.

To zahtijeva previe posla.

Preskupo je.

Oduzima previe vremena.

Ja ne vjerujem u to.

Ja nisam takva osoba.

Drugi

Prenosimo svoju snagu na druge i koristimo to kao izgovor da se odupremo promjenama. Imamo ideje

kao to su:

Bog to ne odobrava.

ekam da zvijezde budu na mojoj strani.

Sada nisu prave okolnosti za to.

Ne bi mi dopustili da se promijenim.

Nemam pravog nastavnika, knjigu, teaj ili alat.

Moj mi doktor ne doputa.

Ne mogu izostati s posla.

Ne elim biti opinjena njima.

To je sve njihova krivica. Prvo se oni trebaju promijeniti.

im dobijem, uradit u to.

Ti ne razumije. Oni ne razumiju.

To se protivi mom odgoju, religiji i filozofiji.

Koncepti koje imamo o sebi

Imamo neke ideje o sebi samima koje koristimo kao barijere da se promijenimo. A to su:

prestari,

premladi,

predebeli,

premravi,

preniski,

previsoki,

previe lijeni,

previe snani,

previe slabi,

previe glupi,

previe siromani,

previe bezvrijedni,

previe frivolni,

previe ozbiljni,

previe umrtvljeni,

Moda sam u svemu pretjerao.

Taktike odgaanja

esto se na otpor iskazuje u obliku metode odgaanja promjena. Koristimo izgovore kao to su:

Napravit u to kasnije.

Ne mogu sada razmiljati o tome.

Nemam sada vremena.

Odvui e me od posla.

Da, to je dobra ideja.

Uinit u ja to uskoro.

Imam previe drugih stvari koje moram obaviti.

Sutra u misliti o tome.

im se rijeim

im se vratim s puta.

Sada nije vrijeme za to.

Prekasno je ili je prerano.

Odbijanje

Ovaj oblik otpora pojavljuje se kao odbijanje potrebe da se promijenimo. Izgovori su:

Sve je u redu sa mnom.

Nita ne mogu u:initi.

Proli je put sve bilo u redu.

Kakvo e mi dobro donijeti promjena?

Ako ga ignoriram, moda e se problem sam rijeiti.

Strah

Najuestalija kategorija otpora jest strah - strah pred nepoznatim. Posluajte ovo:

Nisam jo spreman.