ludolf od suchema - pad akona 1291

Hrvatsko katoličko sveučilišteStudijski odjel povijesti

Ilica 242, Zagreb

Robert Iveković – Misirača

LUDOLF OD SUCHEMA – PAD AKONA 1291.

Seminarski radOpća povijest srednjeg vijeka

doc. dr. sc. Ivan Majnarić

Zagreb,4. prosinca 2013.

SADRŽAJ :

1. UVOD.......................................................................................... 2

2. POVIJESNE OKLONOSTI PRIJE 1291. .............................. 2

3. XXV. – SLAVNI GRAD AKON.................................................. 3

4. XXVI. – PAD GRADA AKONA.................................................. 4

5. OPIS SVETE ZEMLJE I PUTEVA DO TAMO (1350.)............ 5

6. IZABRANA POGLAVLJA........................................................ 6

7. ZAKLJUČAK............................................................................... 7

8. POPIS LITERATURE.................................................................. 8

1

1. UVOD

U ovome seminarskome radu biti će riječi o padu Akona 1291. iz perspektive

putopisca Ludolfa od Suchema koji je u svome djelu Opis Svete Zemlje i puteva do

tamo opisao grad Akon i pad te posljednje križarske utvrde u Svetoj Zemlji. Zatim

će biti riječi o Ludolfu od Suchema i njegovom djelu. Na kraju slijedi popis

odabranih poglavlja iz njegova putopisa. Prije opisa Akona i njegova pada, moramo

uvidjeti povijesne okolnosti koje su prethodile 1291. godini i padu Akona.

2. POVIJESNE OKOLNOSTI PRIJE 1291.

Prodor Mongola na Bliski istok predstavila je novu opasnost za križare, ali i

novu opciju pomoću koje bi se križari mogli lakše oduprijeti muslimanima. To je

vidljivo u dolasku Mongola u Perziju 1256. godine pod vodstvom Hulagua (brata

Velikoga kana) koji 1258. osvaja Bagdad, a potom iste godine prodire u Siriju gdje

osvaja Alep i Damask. Zbog smrti Velikoga kana 1260. Hulag, koji je uključen u

dinastička previranja je prisiljen se vratiti sa većinom vojske što koristi egipatski

sultan Bajbarz I. za svoju kampanju u Siriji. Glavni događaj Bajbarzove kampanje u

Siriji bila je bitka kod Ayn Jaluda 2. rujna 1260. gdje poražava Mongole i okreće

smjer svoje kampanje prema Palestini. Kako je tekla kampanja, govore podatci da je

1265. osvojena Cezareja, Haifa i Arsuf, 1266. padaju uporišta u Galileji, a 1268.

pada Antiohija. Situacija za križare se s vremenom sve više pogoršavala utoliko da

je 1276. godine jeruzalemski kralj morao bježati na Cipar. 1278. godine osvojen je

Lattakioh.1

1 www.fordham

2

Iduće godine je Bajbarz I. umro a nasljedio ga je sultan Al Qalawun koji je vodio

opsadu Tripolija 1289. te se okrenuo Akonu za kojeg je pripremao opsadu 1290. ali

je iznenada umro te je na njegovo mjesto zasjeo njegov sin Al – Ashraf koji je

odlučio provesti naum svojega oca te je 1291. godine počeo sa opsadom jedine

preostale križarske utvrde na Bliskom istoku.2

3. XXV. – SLAVNI GRAD AKON

Po Ludolfu od Suchema, Akon se nalazi na obali mora i izgrađen je od kamena

nekonvencionalne veličine. Gradom dominiraju veliki i uzvišeni tornjevi, a između

svaka dva tornja nalaze se vrata. Prema kopnu nalaze se zidine (sa sustavom

osmatračnica i različitim isturenim utvrdama) koje Ludolf opisuje da su toliko široke

da su se dvoja kola mogla mimoići bez problema. Sve kuće unutar zidina su iste

visine, izgrađene od obrađenoga kamena te ukrašene obojanim staklom i slikama.

Ulice su skladne i prekrivene su svilenom tkaninom da odbiju bljesak sunca, a svaka

vrsta trgovca imala je svoju vlastitu ulicu u kojoj prodaje svoje proizvode. Ludolf

spominje različite trgovce iz svih krajeva svijeta, a najbogatiji trgovci su Pižani,

Đenovljani i Lombarđani. Ovdje nailazimo i na opise raznih visokih dostojinika koje

Ludolf sa velikom pažnjom zapisuje, a to su jeruzalemski kralj, princ Galileje, princ

Antiohije, glavni kapetan francuskoga kralja, vojvoda Cezareje, lord od Sura (Tira),

lord od Sagette (Sidona) i grof od Jaffe, a svatko ima svoj komad zemlje oko svoje

palače. Ludolf je u svome opisu grada spomenuo i viteške redove te uz templare,

ivanovce i teutonce spominje i Red sv. Tome Catenburyskog te Red sv. Lazara, a

svi navedeni redovi su imali svoja sjedišta u Akonu.3

2 www.fordham3 books.google.hr

3

4. XXVI. – PAD GRADA AKONA

Ludolf u svome putopisnome djelu jedno poglavlje posvećuje priči o padu

Akona, a priču mu je ispričao »istinoljubljiv čovjek«4. U Akonu je izbila svađa

između gibelina i gvelfa u koju su se uključili i Pižani i Đenovljani. Kada je čuo za

to, papa Urban (tj. papa Nikola I.) šalje 12 tisuća ljudi u Akon.

Po dolasku u grad, križari su počinili razna nedjela što je zasmetalo sultana Babilona

Melota Saferafa koji je sazvao skupštinu na kojoj se žalio zbog kršenja mira koji su

prije sklopili sa križarima. Skupivši vojsku krenuo je na Akon do kojega je došao

bez ikakvoga otpora jer su stanovnici grada bili u međusobnoj svađi. Shvativši da bi

grad mogao pasti, templarski meštar William de Beaujeu odlazi sa savjetnikom

dogovoriti mir kod sultana. Templarski meštar uspio je dogovoriti mir uz uvjet da

svaki građanin Akona treba plaćati jedan venecijanski denar radi održavanja mira.

Meštar je vijest objavio narodu u crkvi sv. Križa. Spomenuvši uvjet mira, narod ga

je proglasio izdajicom te se jedva izvukao iz crkve kako bi javio sultanu stajalište

naroda o miru. Na meštarovu vijest sultan je priremio vojsku za opsadu grada.

Četrdeset dana i noći trajala je opsada grada, a Ludolf opisuje da je u opsadi

sudjelovalo šesto tisuća ljudi. Tešku situaciju još su više otežavali međusobna

neslaganja među braniocima grada. Jedini koji su branili grad bili su templari,

ivanovci i teutonci. »Četrdesetog dana, godine Gospodnje 1291., dvanaestoga dana

mjeseca svibnja, najplemenitiji i najslavniji grad Akon, cvijet i ponos svih gradova

na Istoku, je zauzet«5 - ovim riječima Ludolf opisuje pad Akona te opisuje da su se

muslimani puno sporije probijali u samome gradu, a sam pisac smatra da su čak i

četiri prirodna elementa bili na strani osvajača grada pritom zapisujući da je iz grada

pobjeglo sto tisuća stanovnika grada.

4 www.fordham5 www.fordham

4

Nakon što su muslimani osvojili gotovo čitav grad, ostala je još samo templarska

utvrda koju su muslimani bezuspješno osvajali 2 mjeseca. Kako im opsada utvrde

nije uspjela, muslimani su iskoritili lukavstvo da izmame branioce izvan utvrde.

Ponudili su im mir uz uvjet da svoju utvrdu predaju, sruše i sa sobom odnesu sva

dobra uz obećanje muslimana da će obnoviti grad i vratiti sve u prijašnje stanje.

Branioci su tako postupili, a nakon što su ispunili svoj dio dogovora, muslimani su

ih pobili, a zarobljenike su odveli u ropstvo. Po Ludolfu, stradalo je 106 tisuća ljudi.6

5. OPIS SVETE ZEMLJE I PUTEVA DO TAMO (1350.)

Ludolf od Suchema (pretpostavlja se da mu je pravo ime bilo Rudolf) bio je

rektor župne crkve u Suchemu tj. Sudheimu. Kada je rođen nije poznato no

pouzdano se zna da je u razdoblju od 1336. do 1341. godine putovao po istočnome

Mediteranu, a svoja iskustva iznio je u svome putopisnome djelu Opis Svete Zemlje i

puteva do tamo koje je izdano 1350. godine. Djelo je posvećeno njegovom prijatelju

Baldwinu od Steinfurta, biskupu od Paderborna. Ovaj putopis je najbolji izvor za

istočni Mediteran u 14. stoljeću zbog svojih veoma detaljnih i konciznih prikaza i

opisa gradova, utvrda i običaja. Unutar toga djela Ludolf je uklopio mnoge priče i

legende, pa je vidljivo da su neke priče plod mašte no ima i onih priča koje su

utemeljene na temelju viđenja očevidaca (primjerice pad Akona). U proslovu stoji da

je djelo posvećeno svakom onome koji se odvaži na putovanje u Svetu Zemlju.7

6. IZABRANA POGLAVLJA

6 www.fordham.7 books.google.hr

5

U prvome poglavlju svojega djela Ludolf opisuje Svetu Zemlju detaljno i

koncizno te opisuje kako doći do nje. Postoje dva puta – kopneni (»kroz Ugarsku,

Bugarsku i Kraljevinu Trakiju«8, koji je po navodu pisca »veoma zamoran«9) te

morski.10

Drugo poglavlje donosi nam opis Carigrada koji »zrači ljepotom i veličinom«11.

Nakon opisa samoga grada, slijedi opis Aje Sofije koja je toliko velika da se »brod

sa svim razvučenim jedrima može okrenuti unutra«12. Zatim opisuje običaje

stanovnika grada koji imaju naviku konzerviranja hrane zbog ponedblja koje se

razlikuje od ostalih dijelova istočnoga Mediterana.13

U petome poglavlju svoga putopisa Ludolf opisuje Sredozemno more koje je

nejednake širine te veoma nemirno.

U šestom, sedmom, osmom, devetom i desetom poglavlju opisuje razne opasnosti

koje se mogu pojaviti na putovanju morem (razni vjetrovi, plitka obala, opasne ribe

itd.).14

Jedanaesto i dvanaesto poglavlje bave se faunom koja se može susresti na putovanju

morem (ovdje navodi različite vrste riba i ptica).15

Trinaesto poglavlje opisuje put preko mora (pritom opisuje što razlikuje galiju od

ostalih lađa) i prostor na kojemu je nekada bila Troja.

Pritom slijedi opis Korzike te Ludolf ovdje koristi priliku da detaljno opiše zanimljiv

način liječenja ugriza otrovnica pljuvačkom od strane vlasnika taverne koji se smatra

8 books.google.hr9 books.google.hr10 books.google.hr 11 books.google.hr12 books.google.hr 13 books.google.hr14 books.google.hr 15 books.google.hr

6

potomkom krčmara koji je ugostio sv. Pavla kojega je na tome otoku ugrizla zmija

otrovnica.16

7. ZAKLJUČAK

Ovdje se mogu izvući dva zaključka. Jedan je vezan uz Ludolfa koji je u svome

putopisu na jedan zanimljiv i veoma detaljan način prenio svoja iskustva sa

putovanja istočnim Mediteranom čime je svoj putopis učinio glavnim izvorom za

istočni Mediteran u 14. stoljeću. Drugi zaključak vezan je uz značaj pada Akona

1291. Pad ovoga grada zatvara eru križarskih pohoda koji za cilj imaju osvajanje

Svete Zemlje. Bilo je pokušaja da se to učini, a posljednji takav pokušaj se dogodio

1356. godine kada je kralj Latinskoga carstva (smještenoga na Cipru) Petar I.

osvojio Aleksandriju no ubrzo se vratio radi raspodjele plijena. U 14. stoljeću

pojaviti će se razni »križarski pohodi« koji će se usmjeriti prema novoj opasnosti

koja će ubrzo zaprijetiti Europi, a to su Osmanlije.

8. POPIS LITERATURE:

1. www.fordham = (http://www.fordham.edu/Halsall/source/1291acre.asp);

pristupljeno 14.11.2013.

16 books.google.hr

7

http://www.fordham.edu/Halsall/source/1291acre.asp



3. books.google.hr = http://books.google.hr/books?

id=Kb71AAAAQBAJ&pg=PA4&lpg=PA4&dq=Description+of+the+Holy+La

nd+and+of+the+Way+Thither&source=bl&ots=4HVne0mrve&sig=oTGe2tMy

hHfgVoBC0b7tu2bPvw&hl=hr&sa=X&ei=CYJeUrjpMan4ATJ6oGIDQ&ved

=0CFQQ6AEwBzgK#v=onepage&q=Description%20of%20the%20Holy

%20Land%20and%20of%20the%20Way%20Thither&f=false; pristup

ostvaren 14.11.2013.; str. 50 – 54











8

http://books.google.hr/books?id=Kb71AAAAQBAJ&pg=PA4&lpg=PA4&dq=Description+of+the+Holy+Land+and+of+the+Way+Thither&source=bl&ots=4HVne0mrve&sig=oTGe2tMyhHfgVoBC0b7tu2bPvw&hl=hr&sa=X&ei=CYJeUrjpMan4ATJ6oGIDQ&ved=0CFQQ6AEwBzgK#v=onepage&q=Description%20of%20the%20Holy%20Land%20and%20of%20the%20Way%20Thither&f=false











ostvaren 14.11.2013.; str. 1 – 2







ostvaren 14.11.2013.; str. 3







ostvaren 14.11.2013.; str. 3






9












ostvaren 14.11.2013.; str. 3







ostvaren 14.11.2013.; str. 4 - 6







ostvaren 14.11.2013.; str. 4 – 6






10











ostvaren 14.11.2013.; str. 4 – 6







ostvaren 14.11.2013.; str. 11 – 15







ostvaren 14.11.2013.; str. 18






11











ostvaren 14.11.2013.; str. 19 – 22

12


ludolf od suchema - pad akona 1291

Documents