lucija ratkoviĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/882.b.pdf · radnog iskustva, koje s druge...

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

LUCIJA RATKOVIĆ

ISTRAŽIVANJE DISKIMINACIJE

MLADIH NA TRŽIŠTU RADA DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

ISTRAŽIVANJE DISKIMINACIJE MLADIH NA TRŽIŠTU RADA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta Voditelj: doc.dr.sc.Lara Jelenc Student: Lucija Ratković

Smjer: Menadžment JMBAG: 0081119996

Rijeka, lipanj 2015

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................. 1

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ................................................................................................ 3

2.1. Pojam istraživanja tržišta ....................................................................................... 3

2.2. Definiranje problema i postavljanje ciljeva istraživanja ....................................... 5

2.3. Izvor podataka i vrste istraživanja ......................................................................... 6

2.4. Odabir metoda istraživanja i instrumenata provedbe istraživanja ......................... 7

2.5. Određivanje uzorka i prikupljanje primarnih podataka ......................................... 8

2.6. Analiza podataka i sastavljanje izvješća .............................................................. 9

3. TRŽIŠTE RADA I DISKRIMINACIJA .............................................................................. 10

3.1. Tržište rada ............................................................................................................ 10

3.1.1. Razvoj tržišta rada .................................................................................. 11

3.1.2. Tržište rada u Republici Hrvatskoj ......................................................... 15

3.2. Diskriminacija ....................................................................................................... 21

3.2.1. Temeljne značajke diskriminacije .......................................................... 22

3.2.2. Mjere za suzbijanje diskriminacije ......................................................... 25

4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DISKRIMINACIJE MLADIH NA TRŽIŠTU

RADA U RH ............................................................................................................................ 29

4.1. Hipoteza i plan istraživanja ................................................................................... 29

4.2. Metodologija istraživanja ...................................................................................... 32

4.3. Rezultati istraživanja ............................................................................................. 35

4.3.1. Grafički prikaz rezultata istraživanja po pitanjima ................................. 39

4.3.2. Statistička analiza odnosa pokazatelja .................................................... 49

4.4. Provjera hipoteza i rasprava o rezultatima ............................................................ 54

4.5. Ograničenja i smjernice za istraživanje ................................................................. 60

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 61

LITERATURA ......................................................................................................................... 65

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 69

POPIS TABLICA.....................................................................................................................70

POPIS SLIKA...........................................................................................................................70

POPIS PRILOGA.....................................................................................................................70

- 1 -

1. UVOD

Diskriminacija predstavlja društveni, politički i socijalni problem. Svijest o postojanju

diskriminacije općenito u hrvatskom društvu tema je koja pobuđuje sve više pažnje u javnosti

te koju prati negativna konotacija u svim sferama života. Ovo pitanje prisutno je u Republici

Hrvatskoj od početka, zapravo kao i u svakom društvu, no tek se posljednjih nekoliko godina

posvećuje veća pažnja na spomenutu problematiku. Mladi mogu biti diskriminirani na temelju

niza faktora kao što su neiskustvo, izgled, godine i to pri svakom koraku traženja posla i

zaposlenju. Vrlo često mladi ljudi nalazile na problem nemogućnosti zaposlenja zbog premalo

radnog iskustva, koje s druge strane, nikako ne mogu steći iz razloga nemogućnosti

pronalaska zaposlenja. Ograničavanje prava na rad na temelju bilo koje karakteristike – spola,

dobi, vjere, nacionalnosti suprotnosti je sa civilizacijskim dosezima i društvom u kojem

živimo. Usprkos tome diskriminacija je u velikoj mjeri prisutna u našem društvu no to ne

znači da ona predstavlja prihvatljivo ponašanje.

Istraživanje koje slijedi provedeno je na osobama oba spola u dobi od 19-29 godina starosti na

području Karlovačke županije u vremenu od veljače 2014. do travnja 2014. Nezaposlenost u

Republici Hrvatskoj je vrlo visoka te sve više mladih školovanih ljudi nakon završenog

obrazovanja ne može pronaći zaposlenje. Konkurencija na tržištu je velika stoga je

poslodavcima vrlo teško opstati na tržištu. Upravo iz tog razloga poslodavci žele zaposliti

radnike koji su iskusni u svom području te koje ne treba dodatno educirati. Sama edukacija

radnika iziskuje dodatne resurse i vrijeme. Smatraju kako mladi u velikoj mjeri ne posjeduju

kvalitete i vještine koje su potrebne za konkretan posao. Kako bi se utvrdio opseg navedenog

problema rada predmet istraživanja predstavlja tržište rada Karlovačke županije te prepreke i

predrasude kao i diskriminacija prilikom zapošljavanja kojoj su izložene osobe od 19-29

godina. Također obuhvaća istraživanje trenutne situacije i poteškoća prilikom zapošljavanja,

kao i mišljenja, stavove i motive mladih vezane uz prethodno navedenu problematiku rada.

Objekt istraživanja predstavljaju zaposlene osobe u dobi od 19-29 godina na području

Karlovačke županije.

- 2 -

Imajući na umu prethodno definiran predmet, problem i objekt istraživanja, te analizom i

sintezom znanstvenih radova, časopisa i članaka postavljene su slijedeće hipoteze:

H1: Mladi osjećaju dobnu diskriminaciju prilikom sudjelovanja na tržištu rada.

H2: Mladi osjećaju ostale oblike diskriminacije prilikom sudjelovanja na tržištu rada.

H3: Kod ostalih oblika diskriminacije najzatupljenija je spolna diskriminacija.

H4: Mladi se sa diskriminacijom najčešće susreću prilikom procesa zapošljavanja.

H5: Mladi se na tržištu rada češće susreću s indirektnom diskriminacijom.

H6: Mladi smatraju da imaju manju mogućnost napredovanja na radnom mjestu nego stariji

kolege bez obzira na poslovne rezultate.

H7: Mladi imaju niže plaće od starijih kolega za isti posao koji obavljaju.

H8: Diskriminacija negativno utječe na daljnje poslovne planove i želju za radom.

H9: Mladi nisu upoznati s zakonskim okvirima koji ih štite u slučaju diskriminacije.

Svrha ovog rada istražiti, ukazati i upozoriti na sve rašireniji stupanj diskriminacije mladih

prilikom zaposlenja. Cilj ovog istraživanja je utvrditi stupanj diskriminacije mladih osoba te

predložiti rješenja i smjer djelovanja prevencije ili regresije problema.

Ovaj diplomski rad podijeljen je u pet dijelova. U prvom uvodnom djelu govori se o

diskriminaciji kao društvenom problemu te njenim negativnim utjecajima na cjelokupnu

okolinu. Nadalje, slijedi problematika, svrha i cilj rada, te predstavljanje hipoteza. Drugi dio

je „Istraživanje tržišta“ koji se nas upoznaje s metodama i mjerama provođenja samostalnog

istraživanja. Treći dio „Tržište rad i diskriminacija“ upoznaje nas sa pojmom i nastankom

tržišta rada, također govori o tržištu rada u Republici Hrvatskoj, kao i položaju mladih na

istom. Također nas upoznaje sa temeljnim značajkama diskriminacije te nudi kratak pregled

zakonskih mjera u području suzbijanja diskriminacije. “Empirijsko istraživanje diskriminacija

mladih na tržištu rada“ četvrti je dio koji predstavlja plan i hipoteze istraživanja, opisuje

metodologiju istraživanja te detaljno analizira rezultate. Na temelju rezultata provjeravale su

se postavljene hipoteze te se predložila mogućnost primjene istih. Također su navedena i

ograničenja rada. U „Zaključku“ odnosno petom djelu rada nalaze se spoznaje do kojih se

došlo tijekom izrade rada.

- 3 -

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

Kako bi spoznali stvarnost oko sebe moramo promatrati pojave koje u nama bude interes.

Proučavanjem, ispitivanjem, razmišljanjem, analiziranjem dolazimo do zaključaka i

spoznajemo svijet oko sebe. Ukratko istražujemo kako bismo djelovati. Iako predmet

istraživanja može biti sve: priroda, društvo, ljudi, životinje, ipak će nastavak cjeline biti

usmjeren na istraživanje tržišta. Proces istraživanja tržišta, odnosno istraživanja pojedinih

problema koji zanimaju znanstvenike, kompleksan je i zahtjevan zadatak. Istraživanje tržišta

je proces koji obuhvaća prethodno strogo definirane metode i korake kojih se treba pridržavati

kako bismo dobili rezultate koji odgovaraju stvarnim zbivanjima. U drugom poglavlju ući će

se malo dublje u teorijski dio istraživanja tržišta te vidjeti koje osnovne odrednice i metode

postoje kako bi se kvalitetno i vjerodostojno obradio neki problem.

2.1. POJAM ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA

Istraživanje tržišta je osnovni oblik aktivnosti koji pomaže poduzeću da stekne informacije o

potrošačima i nepotrošačima, konkurenciji i distribucijskim kanalima, što služi kao osnova za

uočavanje potreba i mogućnosti plasmana na tržištu, za identifikaciju poslovnih problema i

kao kontrola poslovanja. Istraživanje tržišta je standardizirani postupak zasnovan na načelima

znanstvene metode, kojom se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci sa svrhom

prikupljanja informacija potrebnih u odlučivanju i rješavanju problema na području tržišnoga

poslovanja (Vranešević, Marušić, 2001, str.7). Istraživanje tržišta označava prikupljanje

točnih i pouzdanih podataka koji pomažu u odlučivanju kod tržišnog poslovanja, planiranja

aktivnosti, rješavanja konkretnih teškoća ili kontroli uspješnosti nekog poslovanja.

Istraživanje tržišta pruža opciju da ključne odluke drugi donose na temelju točnih informacija

koje istraživač prikupi pravilnim istraživanjem. Također, informacije koje se dobivaju koriste

i prilikom rješavanja ciljanih problema te prepreka na putu do uspjeha u poslovanju

(http://www.marketing-odjel.com, 02.05.2015). Istraživanje tržišta nastaje zbog potreba

poduzeća da raspolaže podacima neophodnim za donošenje poslovnih odluka. Cilj

gospodarske djelatnosti jest proizvodnja i prodaja proizvoda i usluga. Akt prodaje odvija se na

tržištu, te je zbog toga racionalno nastojati upoznati se s tržištem, tvrdi prof. Mencer (2013).

Istraživanje tržišta važno je jer se njime upoznaje stanje i prate promjene na istom. Odnosno

- 4 -

istraživanjem tržišta upoznaju se relevantni procesi i faktori čime se generiraju informacije

kojima bi se moglo utjecati na plasman, odnosno zadovoljavati potražnja (Mencer, 2013).

Istraživanje tržišta najčešće je usmjereno na posljedice aktivnosti koje poduzeće kani poduzeti

na tržištu, te se temelji na postavljanju pet pitanja (Mencer, 2013):

· poznavanje sadržaja koji se istražuje,

· općoj sklonosti kreativnosti,

· istraživačkom iskustvu,

· raspoloživom vremenu,

· financijskim mogućnostima s obzirom na potencijal naručioca.

U prikupljanju valjanih i pouzdanih informacija obavlja se niz poslova koji se zajednički

nazivaju procesom istraživanja tržišta. Sam taj proces sastoji se od šest faza u slijedu, koje se

međusobno dopunjuju, te ih je potrebno provesti da bi se došlo do pravovaljane i pouzdane

informacije. Faze su prikazane na Slici 1.

Slika 1: Faze procesa istraživanja tržišta

Definiranje problema i ciljeva istraživanja

Određivanje podataka i vrste istraživanja

Određivanje metoda i obrazaca za prikupljanje podataka

Određivanje vrste uzorka i prikupljanje primarnih podataka

Analiza podataka i interpretacija rezultata

Sastavljanje izvješća

Izvor: Vranešević T., Marušić M.: Istraživanje tržišta, 2001, str. 9

U nastavku rada svaka od šest faza detaljnije će se razjasniti te pobliže objasniti i predstaviti

ključne točke koje vode do reprezentativnih rezultata koje mogu pomoći poslovnim objektima

na tržištu.

- 5 -

2.2. DEFINIRANJE PROBLEMA I POSTAVLJANJE CILJEVA ISTRAŽIVANJA

Svako istraživanje započinje predmetom koji u nama pobuđuje interes te nas tjera da ga

detaljnije proučimo. To može biti kako bismo riješili pojedini problem poduzeća, plasirali

proizvod, istražili javno mišljenje ili jednostavno zadovoljili svoju osobnu znatiželju. Kako bi

uopće započeli istraživanje moramo znati na koja će se pitanja i probleme to istraživanje

usmjeravati. Definiranje problema i postavljanje ciljeva istraživanja jedna je od osnovnih

zadaća istraživačkog procesa. Istraživač treba znati odgovore na pitanja:

· Što je svrha postupka?

· Koji su ciljevi istraživanja?

Definiranje problema je prvi i najvažniji korak u procesu istraživanja. Ono je neophodno da bi

se mogle sagledati prikupljene informacije. Sastoji se od navođenja specifičnog područja

istraživanja, sagledavanja okolnosti provođenja istraživanja te jasnog definiranja ciljeva

istraživanja (Butigan, 2013). Definiranje problema obuhvaća ciljeve koji se žele ostvariti

prikupljanjem, pretpostavke o faktorima i situacijama koje će pojednostaviti problem te mjere

uspjeha koje predstavljaju kriterije ili standarde korištene za cijenu prijedloga rješenja

problema. Prilikom definiranja potrebno je izvršiti razvoj pitanja na koje se trebaju dobiti

odgovori. Pitanja se obično formuliraju kao hipoteze koje predstavljaju odgovor na problem

istraživanja (Božić, 2013). Definiranje problema sastoji se u navođenju specifičnoga područja

koje će istraživanjem biti bolje objašnjeno. Tom problematikom bave se poslovni ljudi. Oni su

ti koji trebaju razlučiti prioritetne problemske situacije kao i one situacije za koje je potrebno

provesti opsežno istraživanje. Istraživanje tržišta najčešće je usmjereno na istraživanje

posljedica koje će nastati aktivnostima koje poduzeće kani poduzeti na tržištu (Vranešević,

Marušić, 2001, str 79). Prilikom ove faze istraživanja obraća se pažnja na financije te

financijsku dobit čitavog procesa. Istraživanje će se provesti jedino pod uvjetom da donosi

veću dobit no što su troškovi cijelog procesa. Dakle ako će veća sredstva biti utrošena na

istraživanje no što je očekivana dobit koju to istraživanje potiče odustat će se od cijelog

postupka jer je neisplativo za naručitelja ili poduzeće.

- 6 -

2.3. IZVOR PODATAKA I VRSTE ISTRAŽIVANJA

U fazi istraživanja koja se bavi određivanjem podataka i vrstama istraživanja možemo reći

kako se u kontekstu izvora podataka moguće opredijeliti za primarne i sekundarne podatke.

Sekundarni podaci već postoje te se trebaju naći i prikupiti, dok se primarni tek pribavljaju

tijekom istraživanja (Đogaš, 2007). Sekundarne podatke još možemo nazvati i povijesnim jer

ih je netko već prikupio, a prednosti su im niska cijena prikupljanja, ušteda vremena

istraživanja, no uvijek postoji opasnost od pogrešnih informacija (Martinović, 2005). Primarni

podaci se najčešće odnose na ispitivanje činjenica, stanja i situacija, mišljena, stavova, stilova

života, osobina ličnosti. Dakle svega onoga što bi poslovnom subjektu moglo pomoći

prilikom plasiranja proizvoda na tržište te zadovoljavanja želja kupaca. Valja napomenuti

kako prilikom procesa istraživanja razlikujemo tri tipa istraživanja (Vranešević, Marušić,

2001, str 110):

· izviđajna (eksplorativna) istraživanja

· opisna (deskriptivna) istraživanja

· uzročna (kauzalna) istraživanja

Izviđajno istraživanje je neformalno, kvalitativno istraživanje čija je svrha dobivanje uvida u

problem i postizanje boljega razumijevanja pojave, situacije ili događaja. Provodi se u

slučajevima kada je potrebno više informacija o problemu ili se želi da privremena hipoteza

bude sigurnija. Razmatraju se informacije iz banke podataka poduzeća, pregledavaju se javno

dostupni podaci, ispituju se stručnjaci i sl. (http://www.efos.unios.hr, 03.05.2015). Ono nudi

odgovor na pitanje Što? (http://www.fpn.co.me, 07.05.2015). Dakle, može se reći da je

eksplorativno istraživanje početo istraživanje čija je svrha razjasniti i definirati narav

problema (http://www.maturski.org, 03.05.2015). Opisno istraživanje daje odgovor na pitanje

Koliko? ili Kako? (http://www.fpn.co.me, 07.05.2015). To je istraživanje sa svrhom

opisivanja osobina stanovništva ili pojave. Glavni je naglasak obično na utvrđivanju

učestalosti neke pojave ili stupnju različitosti dviju varijabli, te proučavanje subjekta u

njegovom prirodnom okruženju. Dok uzročna istraživanja odgovaraju na pitanje Zašto? i

služe kako bi se utvrdio odnos između nekog uzroka i posljedice, odnosno akcija koje se

poduzimaju i reakcije koje izazivaju (https://www.pfst.hr/, 03.05.2015).

- 7 -

2.4. ODABIR METODA ISTRAŽIVANJA I INSTRUMENATA PROVEDBE

ISTRAŽIVANJA

Prikupljanje postojećih podataka osnovni je korak u svakom istraživanju. Nikada se ne bi

smjelo prići organiziranju podataka ako prije toga nisu iscrpljeni raspoloživi izvori. Međutim,

nerijetko potrebne informacije ne možemo naći u dostupnoj literaturi. U tom slučaju

istraživanje zaista ovisi o primarnim podacima koji se prikupljaju upravo za rješenje problema

koje određeno poduzeće ima.

Istraživači odabiru između tri glavna instrumenta istraživanja (Butigan, 2013):

· upitnici,

· kvalitativna mjerenja,

· mehaničke naprave.

Nadalje tvrdi kako se upitnici sastoje od određene grupe pitanja na koje ispitanici trebaju

odgovoriti. Upitnici su najučestaliji instrument koji se koristi kod prikupljanja primarnih

podataka. Prilikom pripremanja upitnika istraživač pažljivo odabire pitanja, njihov redoslijed.

Kod sastavljanja pitanja pojavljuju se dva oblika: zatvoreni i otvoreni oblik pitanja. Pitanja

otvorenog tipa ispitaniku ostavljaju mogućnost da slobodno odgovori. Kod njih se dobivaju

kvalitetniji podaci o ispitivanoj pojavi, ali su složenija za obradu jer su odgovori raznovrsni i

teže se klasificiraju. Pitanja zatvorenog tipa predviđaju odgovore i od ispitanika se traži da

izabere jedan od ponuđenih (Brković, 2007). Prednost ovog tipa upitnika je što je lakši za

statističku obradu ali se njime manje saznaje o ispitivanoj pojavi. Kvalitativne istraživačke

tehnike su relativno nestrukturirana mjerenja pristupa. Ona predstavljaju kreativan način

utvrđivanja percepcije potrošača. Kvalitativno istraživanje predstavlja prvi korak u

istraživanju percepcije potrošača o određenoj marki, proizvodu ili usluzi. Nedostatak ovog

instrumenta istraživanja je to što je uzorak mali i obično nije primjenjiv na širu populaciju.

Isto tako različiti istraživači mogu različito interpretirati iste podatke, tj. na temelju njih

donositi različite zaključke. No ona omogućavaju duboki uvid te razumijevanje problema

(Štrk, 2007). Mehaničke naprave se također koriste za marketinška istraživanja. Tehnologija

zamjenjuje dnevnike koje su sudionici medijskih anketa nekada vodili. Neke od mehaničkih

naprava su galvanometar, tahistoskop, audimetri (Vranešević, Marušić, 2001, str 113).

- 8 -

2.5. ODREĐIVANJE UZORKA I PRIKUPLJANJE PRIMARNIH PODATAKA

Istraživanje provodimo na uzorku iz praktičnih razloga. U velikoj većini slučajeva populacija

ispitanik koju želimo istražiti je prevelika stoga je potrebno odabrati reprezentativni uzorak

kako bismo dobili rezultate istraživanja koji predstavljaju realnu sliku stvarnosti. Glavno

svojstvo koje uzorak mora zadovoljiti da bi se na temelju njega moglo zaključivati o

populaciji naziva se reprezentativnost. Reprezentativnost podrazumijeva zahtjev da uzorak

treba odražavati strukturu ciljne populacije prema svim ključnim obilježjima. Uobičajeno se

kaže da „uzorak treba biti populacija u malom“ (http://www.minpo.hr, 02.05.2015).

Prof. Mencer upućuje kako postoje četiri metode prikupljanja primarnih podataka (Mencer,

2013.):

· metoda promatranja,

· metoda ispitivanja,

· eksperimentalna metoda,

· metoda uzorka.

Metoda promatranja primjenjuje se samo u slučajevima kada se činjenice ili ponašanje može

uočiti ili mehanički registrirati. Samim time primjena ove metode je relativno ograničena.

Metodu promatranja najčešće koristimo kada želimo spoznati frekvenciju uočene pojave, kao

npr. intenzitet korištenja nekog proizvoda. Istraživač promatra, uočava i bilježi činjenice bez

postavljanja pitanja. Istraživanje je vezano za sadašnjost te najčešće istražuje učestalost neke

radnje. Vrlo je jednostavno za provesti no iziskuje puno vremena i resursa (Martinović, 2005).

Za razliku od metode promatranja, metoda ispitivanja nudi nam najširu mogućnost

prikupljanja svih primarnih podataka. Samim time ova metoda zna biti dosta zahtjevna jer

neadekvatna primjena može uzrokovati prikupljanje pogrešnih podataka, a samim time i

dobivanje pogrešnih rezultata. Eksperimentalan metoda koristi se s namjerom da simulira neki

izolirani uzorak ili uvjet, prateći reakcije u ponašanju pojedinaca i grupe. Ova metoda

pogodna je za praćenje i registraciju strogo kontroliranih uzoraka i uvjeta. Za kraj imamo

metodu uzorka kojom se određuje dio nekog osnovnog skupa uz pretpostavku da taj uzorak

može reprezentirati osnovni skup upućuje prof. Mencer (2013.)

- 9 -

2.6. ANALIZA PODATAKA I SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA

Analiza podataka i sastavljanje izvješća završni su dijelovi svakog istraživanja. Podatke s

terena koje smo prikupili treba obraditi, tabelirati te u konačnici analizirati uz pomoć

statističkih metoda, ovisno o vrsti, namjeni i problemu istraživanja. To je faza u kojoj se iz

mnoštva pojedinačnih odgovora stvara slika o istraživanu problemu. Slika 2 prikazuje nam

faze kroz koje se treba proći kako bi sirovi podaci istraživanja tvorili smislene rezultate

(Vranešević, Marušić, 2001, str 314).

Slika 2: Faze aktivnosti u obradi i analizi rezultata istraživanja

Izvor: Vranešević T., Marušić M.: Istraživanje tržišta, 2001, str. 316.

Sastavljanje izvještaja je posljednji dio istraživačkog procesa. Izvještaj predstavlja pisanu

prezentaciju rezultata u obliku koji će poslužiti naručiteljima istraživanja. Formalno gledano,

izrada izvještaja predstavlja kraj istraživačkog procesa. Marketinški gledano, to je početak

procesa, jer je problem raščlanjen i jasniji, a na osnovu čega se tek donose poslovne odluke.

- 10 -

3. TRŽIŠTE RADA I DISKRIMINACIJA

U moderno doba, pogotovo u razdobljima ekonomskih kriza i recesija, teme diskriminacije i

tržišta rada često se spominju u istom kontekstu. Svatko se ponekad osjeti diskriminirano, bilo

na temelju subjektivne prosudbe ili realnih čimbenika. U poglavlju koje slijedi raspravit

pobliže će se objasniti oba pojma, osnovne odrednice istih.

3.1. TRŽIŠTE RADA

Tržište rada kompleksan je i dinamičan sustav. Konstantno se mijenja, nadograđuje i

napreduje stvarajući vlastiti razvojni put koji predstavlja jedan od osnovnih elemenata

gospodarstva i života uopće. Upravo iz tog razloga postoje mnogo tipova tržišta rada te niti

jedno nije identično. Rad je više od apstraktnog faktora proizvodnje. Radnici su ljudi koji žele

imati dobar posao s visokim nadnicama kako bi mogli kupiti stvari koje trebaju i žele. Radnici

trebaju jesti, no oni imaju i osjećaje pa je prirodno da se brinu i o količini i o kvaliteti poslova

(Samuelson, Nordhaus, 2005). Tržište rada nastaje kada zaposlenici traže poslodavce koji

nude najbolje uvijete rada, dok poslodavci potražuju najkonkurentnije radnike te za to nude

nadnice (www.businessdictionary.com 24.4.2015). Kako tržište rada utječe na gospodarstvo,

tako i gospodarstvo utječe na tržište rada stvarajući splet ekonomskih i društvenih veza koje je

teško u potpunosti razumjeti. Upravo iz tog razloga mnoštvo literature posvećeno je ovoj

temi. Trenutna i dugogodišnja gospodarska situacija postavlja nova pitanja o prilagodbi javnih

politika, kao i prilagodljivosti građana, osobito mladih koji pripadaju najranjivijim grupama

upozoravaju Hughes i Borbély-Pecze (2013). Nadalje tvrde kako turbulentna gospodarstva i

brzo mijenjajuće političke i društvene strukture teško opterećuju mlade, vlade, zajednice i

poslodavce. Sve su brojniji različiti oblici udruživanja među javnim, privatnim i

dobrovoljnim/društvenim sektorima, a najveći je izazov kako najbolje osigurati da nova

socijalna partnerstva pomognu potaći smanjenje nezaposlenosti mladih. Sve postojeće i nove

političke mjere na različite načine traže put rješavanja socijalnih i psiholoških utjecaja

nezaposlenosti (i podzaposlenosti) mladih.

Tržište rada vrlo je značajno, ne samo iz aspekta cijele ekonomije, već i iz aspekta društva

općenito. Ako uzmemo u obzir psihološke posljedice koje na pojedince ostavlja nezaposlenost

lako je uvidjeti kako je tržište rada jedan od osnovnih stupova gospodarstva i društva u

- 11 -

cijelosti. Zaposlenost pojedincima pruža sigurnost, zaradu, povišenje razine aktivacije,

raznolikost okoline i raznolikost socijalnih interakcija, vremenska struktura dana i ostvarenje

osobnog identiteta kroz radnu ulogu. Gubitak navedenih dobrobiti značajan je izvor stresa, a

on se događa gubitkom posla ili nemogućnošću pronalaženja zaposlenja. Osim navedenih

gubitaka, nezaposlenost uključuje i učenje novih uloga te prilagođavanje promijenjenim

okolnostima. Sve ove promjene za pojedinca predstavljaju izvor stresa koji za sobom povlači i

specifične promjene u doživljavanju i ponašanju. Jednim imenom to su psihološke posljedice

nezaposlenosti ukazuje Vujčić (2011).

3.1.1. Razvoj tržišta rada

Tržište rada označava ponudu i potražnju radnika, uključuje njihovu pripremu, zapošljavanje,

napredovanje, otkaze, čekanje na posao, konkurenciju u traženju posla i na samom poslu

(Grbac, 2010; str.105). Tržište rada može se odvijati na nekoliko razina, može biti lokalno,

globalno ili međunarodno tržište. Ta tržišta rada sastoje se od manjih, međusobno povezanih

tržišta rada specijaliziranih za različite kvalifikacije, vještine i lokacije. Stabilnost tržišta ovisi

o kvaliteti protoka informacija između poslodavaca i radnika o nadnicama, uvjetima

zaposlenja, lokaciji obavljanja posla te otvaranju novih radnih mjesta (www.businessdiction

ary.com, 05.04.2014). Tržišno natjecanje temelji se na konkurentnosti obje strane, i

poslodavaca i radnika. Poslodavci nastoje iz radne snage odabrati najsposobnije i

najkvalificiranije radnike, dok se radnici nadmeću za posao koji najbolje zadovoljava njihove

potrebe. Bejaković i Lowther karakteriziraju konkurentnost kao sposobnost postizanja uspjeha

na tržištima koja vodi k visokoproduktivnom gospodarstvu i poboljšanom životnom standardu

cjelokupnog stanovništva. Nadalje tvrde kako se u ostvarivanju konkurentnosti gospodarstva

posebno ističe važnost konkurentnosti radne snage. Najvažniji čimbenici konkurentnosti

radne snage jesu obrazovna struktura, kompatibilnost ponude i potražnje rada u smislu znanja

i stručnosti (Bejaković, Lowther, 2004; str.1). S prethodnim izjavama slažu se i Pološki i

Frajlić (2007) koji tvrde kako je izuzetno važno ulagati u povećanje konkurentnosti radne

snage te potaknuti istraživače, praktičare i političare na aktivnija ulaganja u ljudski kapital.

Zbog svoje kompleksnosti i veličine tržište rada možemo podijeliti u mnoštvo skupina. No

ovaj radu usmjerit će se na podjelu tržišta radan na primarni i sekundarni sektor

(www.banka.hr, 03.05.2015). Primarni sektor karakteriziraju visoke nadnice, povoljni uvjeti

- 12 -

rada, zdravstvena zaštita te stabilnost radnih mjesta. U primarni sektor većinom spadaju

visokoobrazovani pojedinci, stručnjaci u svojim područjima koji su vrlo konkurentni na

tržištu rada. U sekundarni sektor spadaju niskokvalificirani radnici, poslovi koji se mogu

naučiti vrlo brzo te za koje ne treba visoka stručnost. Karakteristične su niske nadnice, loši

uvjeti rada te velika cirkulacija radnika. Budući da su poslovi neprivlačni malo je motivacija

za radnike da ih zadržavaju duži vremenski period, stoga se radnici premještaju na druga

radna mjesta ili kod drugih poslodavaca. Iako oba sektora imaju različite karakteristike oni su

međusobno povezani mjestima ulaza i izlaza. Poslovi u primarnom sektoru su tipični za

stabilne zaposlenike u poduzeću, kojima je potreban dug poslovni trening kako bi usavršili

potrebne specifične vještine, oni imaju sigurnost i dobre mogućnosti napredovanja.

Sekundarni sektor nudi poslove koji su niskokvalificirani, nude malo samostalnosti i

odgovornosti, niske i nestabilne nadnice i loše uvjete rada, te povremeni sezonski rad.

Usprkos tome sekundarni sektor ponekad nudi i poslove koji su obično niskog stupnja, ali s

nekom vrstom obuke, sigurnosti i mogućnosti napredovanja i u nekim slučajevima prelaska u

primarni sektor (Asimakopoulos; 2008).

Tržišta rada industrijaliziranih i razvijenih zemalja razvila su se od pojedinačnih, malih i

izoliranih tržišta rada tvrdi Goldin (1994). Moderna tržišta, kakva danas poznajemo, razvila su

se iz mirnih, stabilnih tržišta rada kakva su bila karakteristična 50.-tih i 60.-tih godina prošlog

stoljeća. Današnje tržište rada je kaotično, karakterizirano migracijama između radnih mjesta,

poslodavaca i karijera. Kulušić (Kulušić, 2009; str.9) vođena djelom Roberta Castela razvoj

tržišta rada dijeli u tri faze. Prva faza naziva se proleterskom i nastaje u 19. stoljeću. Riječ je o

razdoblju prve kapitalističke industrijalizacije u kojoj središnje mjesto u svijetu industrijskog

rada zauzimaju proleteri. Životni i radni uvjeti proletera bili su iznimno teški. Njihov odnos s

poslodavcima krajnje je nestabilan i reguliran građanskim privatnim ugovorom. Proleteri

često gube i mijenjaju radno mjesto te prolaze kroz cikluse rada i nezaposlenosti. Nakon

stoljetne radničke borbe započinje razdoblje salarijata. Riječ salarijat dolazi od francuske

riječi salaire što znači plaća (Korbar, 2007). U tome se vidi osnovna distinkcija od proletera.

Ovi radnici plaćeni su za svoj rad u vidu redovite plaće. U salarijatu se uspostavlja stabilna

pravna struktura radnih odnosa, čiji je osnovni instrument radni ugovor. Nadnice u salirijatu

veće su od proleterskih. Upravo iz tog razloga radnička zarada premašuje osnovne

egzistencijalne potrebe. Radnici postaju akteri masovne potrošnje. U razdoblju salarijata

zaposlenik je dio radnog kolektiva koji nadilazi njegov individualni status. Radnike kolektivni

- 13 -

ugovori štite od bezobzirne eksploatacije poslodavaca. I radnici i njihove obitelji imaju

pristup javnim uslugama: obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, mirovinsko osiguranju. Ti

instrumenti se usmjeravaju prema građanima, posebice onima u nepovoljnom položaju, time

se osiguravaju socijalna prava, amortiziraju socijalni konflikti te se kapitalizam legitimira kao

društveni poredaka. U razvijenim zemljama slarijat svoj vrhunac doživljava u prva tri

desetljeća poslije Drugog svjetskog rata. To doba naziva se još i "zlatno doba" socijalne

države. To je doba masovnih potrošačkih društava, u kojem država jamči egzistenciju svih

građana te pristup javnim dobrima i uslugama.

Danas nakon intenzivnih društvenih promjena nastalih u posljednja tri desetljeća došlo je do

erozije nekih temelja salarijata te se društvo transformira prvenstveno u pogledu fleksibilnosti

tržišta rada. Javljaju se nova, atipična zaposlenja koja zamjenjuju stabilnu zaposlenost, javlja

se rad s djelomičnim radnim vremenom, rad na određeno vrijeme, povremeni rad, rad na

udaljenost i slično. Ukratko, kako se mijenja i modernizira društvo, raste stanovništvo te

ljudske potrebe postaju sve raznolikije i slobodnije, tako se javlja i potreba za fleksibilnim,

nekarakterističnim radnim mjestima. Na fleksibilizaciju rada utjecalo je nekoliko faktora.

Prvenstveno inovacije proizašle iz informatičke revolucije, koje su drastično smanjile cijene

informacije i povećale konkurenciju među poduzećima. Pravi je razvoj tehnologije uzrokovao

i automatizaciju pogona te smanjenu potrebu ljudskih resursa u primarnom sektoru

djelatnosti. Javlja se globalizacije, poslovanje postaje međunarodno te se konkurencija na

tržištu značajno povećava. Intenzivirala se i mobilnost kapitala, koji postaje sve više

fleksibilan, dok nacionalna gospodarstva sve više ovise o investicijama iz inozemstva. Upravo

iz toga razloga svjetski kapital je svim zemljama, a posebice onima u razvoju, iznimno

značajan za gospodarstvo stoga ga nastoje privući liberalizacijom i fleksibilnim tržištem rada.

Europske su se zemlje tijekom posljednja dva desetljeća intenzivno koristile deregulacijom

privremenog zapošljavanja kako ni na margini povećale fleksibilnost tržišta rada, a

tranzicijske su zemlje u novije vrijeme posebno dosljedno primjenjivale tu strategiju, što je

rezultiralo još manje restriktivnom regulacijom privremene zaposlenosti (Šošić, 2005, str.82).

Na fleksibilizaciju zaposlenosti, tvrdi Kulušić (Kulušić, 2009, str.11) utječe širenje javnih

tržišnih usluga, koje su donedavno bile u nadležnosti države kao na primjer zdravstvo,

obrazovanje a u novije vrijeme čak i vojska. Kao što je već ranije napomenuto, ljudi postaju

sve slobodniji, ruše se norme i tabui. Upravo taj razvoj individualizma dovodi do zaokreta od

uniformne masovne prema individualiziranoj potrošnji. Pred valom individualizma, koji je

- 14 -

zahvatio moderna društva, poduzeća sve više nastoje slijediti fluktuacije na tržištu dobara i

usluga koje diktira individualizacija potrošnje. Fleksibilizacija tržišta rada ima i negativne

posljedice, utječe na sigurnost radnih mjesta i radnika uopće. Veza između rada i socijalne

zaštite oslabila je i sve manje djeluje, budući da postoji sve veća masovna nezaposlenost

prisutna je neizvjesnost u uvjetima rada. Sve su više prisutni različiti oblici ugovora o radu,

aranžmani u sivoj zoni između priznatog rada i neradnih aktivnosti kao što je dodatni rad ili

razne vrste staža. Upravo to dovodi do problema s financiranjem sustava socijalne sigurnosti

pri čemu je država primorana posegnuti za drugim izvorima prihoda. Prekarizaciju rada

možemo shvatiti kao još jednu od posljedica sve fleksibilnijeg tržišta rada. Imenica

“prekarnost“ koja znači opozivost; nesigurnost, nestalnost, riskantnost, neizvjesnost,

delikatnost nastala je tek u 19. stoljeću (Callinicos, 2004). Ona se odnosi na strah radnika de

će izgubiti posao ili neke prednosti koje sada imaju na osnovi rada kojeg obavljaju. Također,

prekarizacija se može shvatiti i kao strah od gubitka nekih ranijih karakteristika zaposlenosti,

kao što je mogućnost profesionalne promocije.

Temeljni izazov na koji moraju odgovoriti vlade svijeta jest uskladiti potrebu za povećanom

produktivnosti rada i kompetitivnosti, na jednoj, te za socijalnom kohezijom i

egzistencijalnom sigurnošću na drugoj strani. Danas živimo u svijetu nesigurnosti te je

radnicima potrebno pružiti nužnu socijalnu sigurnost pri prijelazu iz jednog u drugi socijalni

status. Također treba biti prisutna, ne samo pravna zaštita građana, već radnicima koji su se

našli u tranzicijskim intervalima treba priskrbiti nužna sredstva za život. Trenutno se svijet

nalazi u trenutku velike gospodarske krize koja će, bez sumnje poremetiti mnoge programe i

planove za napredak. No problemi izgradnje novih radnih mjesta i socijalnih odnosa,

uzrokovanih transformacijom tržišta rada ostaju neizbježan problem s kojim se valja uhvatiti

u koštac. Kulušić (Kulušić, 2009, str.12) zagovara znatno veći angažman države. Na državi je

da preuzme središnju ulogu u reformi sustava socijalne sigurnosti . Isto tako država u suradnji

sa socijalnim partnerima mora izgraditi politiku aktivacije i uključivanja, kao socijalnu

protutežu fleksibilizaciji tržišta rada.

- 15 -

3.1.2. Tržište rada u Republici Hrvatskoj

Unutar posljednjih par godina, točnije počevši od 2009. godine koja je započela recesiju

tržište rad u Republici Hrvatskoj pokazuje značajan trend kretanja nadolje te mnogi stručnjaci

iz ekonomske i političke sfere ukazuju na alarmantnost situacije i što hitnije promijene.

Negativna kretanja u svjetskom i hrvatskom gospodarstvu značajno su utjecala na tržište rada.

Tako je u kolovozu 2009. godine došlo do porasta broja nezaposlenih osoba po prvi puta

nakon 2002. godine. Iako je prvenstveno riječ o negativnim cikličkim kretanjima na tržištu

rada, činjenica je da se Hrvatska prije svega suočava s problemom strukturne nezaposlenosti

još od svog osamostaljenja. Riječ je prije svega o dugoročnom problemu neusklađenosti

ponude i potražnje na regionalnoj, kvalifikacijskoj i stručnoj razini. Postojeće analize, na

primjer, pokazuju kako je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj gotovo trostruko veća od

prosjeka nezaposlenosti ukupne populacije Europske unije (Obadić, 2010). Ključni

pokazatelji tržišta rada u Republici Hrvatskoj upućuju na kontinuirani pad zaposlenosti

počevši od 2010. godine. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku

ukupan broj registriranih zaposlenih smanjio se sa 1 411 000 u 2011. na 1 395 000 u 2012.

godini, kao što nam prikazuje Tablica 1. Uzrok smanjenja zaposlenosti nalazimo u

gospodarskoj krizi koja je zahvatila svijet te uzrokovala propadanje poduzetnika i rezove u

državnim poduzećima što je posljedično dovelo do otpuštanja velikog broja ljudi. Stopa

zaposlenosti u Republici Hrvatskoj je i dalje znatno niža od prosječne stope zaposlenosti u

Europskoj uniji, ispod 50% što je bitno manje od cilja pune zaposlenosti od 70% potrebne za

održavanje postojeće razine standarda, uključujući i potrebnu razinu socijalne zaštite, tvrdi

Kulušić (Kulušić, 2009, str.261).

Tablica 1: Ukupni broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj (u tis.)

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Ukupno 1 393 1 409 1 420 1 468 1 517 1 555 1 499 1 432 1 411 1 395

Od toga

žena

628 634 641 661 684 701 679 657 651 646

Postotak

žena

45 45 45 45 45 45 45 46 46 46

Izvor: Državni zavod za statistiku, godina 2014.

- 16 -

Sukladno prethodno rečenom iz Tablice 2 koja prikazuje broj nezaposlenih u Republici

Hrvatskoj od 2008. do 2012. godine vidimo da se ukupni broj nezaposlenih konstantno

povećava počevši od 2010. godina koja je bila prekretnica na gore za hrvatsku ekonomiju, a

samim time i za tržište rada. Najnoviji podaci preuzeti iz Državnog zavoda za statistiku

prikazuju da u Republici Hrvatskoj ima 324 000 nezaposlenih, te je ta brojka alarmantno

visoka.

Tablica 2: Ukupan broj nezaposlenih u Republici Hrvatskoj

Ukupno Žene Osobe bez radnog iskustva

2008. 236 741 147 201 46 918

2009. 263 174 156 059 46 394

2010. 302 425 165 620 51 011

2011. 305 333 163 925 53 106

2012. 324 324 172 245 57 277

Izvor: Državni Zavod za Statistiku, godina 2014.

Tablica 3 prikazuje opći pregled tržišta rada u Republici Hrvatskoj. Tablica također prikazuje

i prosječne mjesečne neto i bruto plaće. Prosječna neto plaća trenutno iznosi 5.478 kune. U

odnosu na studeni godine prije prosječna neto plaća za jedanaesti prošlogodišnji mjesec bila je

nominalno niža za 0,8 %, a realno je niža za 1,2 %. Među djelatnostima najveća prosječna

neto plaća za studeni isplaćena je u promidžbi, odnosno reklami i propagandi i iznosila je

10.087 kuna. U zračnom prijevozu prosječna plaća za studeni iznosila je 9.061 kunu, a u

financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova 9.011 kuna.

Nasuprot tome, u dvije su djelatnosti prosječne neto plaće za studeni bile ispod 3 tisuće kuna

– u zaštitnim i istražnim djelatnostima 2.926 kuna te u proizvodnji odjeće 2.968 kuna. Daleko

ispod državnog prosjeka bile su i plaće zaposlenih u kožarstvu (3.198 kuna), u upravljanju i

održavanju zgrada i uređenju krajolika (3.291 kunu), drvnoj industriji (3.344 kune),

administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3.518 kuna) i proizvodnji tekstila

(3.569 kuna) (http://www.novilist.hr, 14.4.2014.).

- 17 -

Tablica 3: Opći pregled tržišta rad u Republici Hrvatskoj

Opis Ukupno Žene Razdoblje

Stanovništvo 4.284.889 2.218.554 2012. Radna snaga 1.719.439 818.578 2012.

Zaposleni 1.395.116 646.334 2012. Nezaposleni 324.323 172.244 2012.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća

(HRK)

5.478 - 2012.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća

(HRK)

7.875 - 2012.

Stopa registrirane nezaposlenosti (%)

20,30 21 2012.


Kao što je već napomenuto gospodarska situacija u Hrvatskoj je vrlo nepovoljna i ispod

europskog prosjeka. Usporedni podaci o kretanju anketne stope zaposlenosti po spolu u

Europskoj uniji i Hrvatskoj u prvom kvartalu 2009. godine jasno pokazuju još uvijek vrlo

velike razlike u kretanju stope zaposlenosti po spolu u starim i novim članicama EU.

Prosječna stopa zaposlenosti za skupinu EU-27 u 2009. godini iznosila je 64,6%, dok je u

Hrvatskoj iznosila 56,6%. Najviše razine ukupne stope zaposlenosti zabilježene su u Danskoj

(75,1%) i Velikoj Britaniji (70,5%), koje ujedno bilježe i najviše razine stopa zaposlenosti po

spolu (za muškarce 79,9% odnosno 77,3%; za žene 70,2% odnosno 63,6%). Najniže razine

ukupne stope zaposlenosti bilježe Španjolska (51,3%) i Italija (51,9%), dok su najniže razine

stope zaposlenosti za muškarce zabilježene u Estoniji (59,5%) i Latviji (61,0%), a za žene na

Malti (37,7%) i u Italiji (46,4%). Upravo navedene skupine zemalja s najnižim razinama

ukupne stope zaposlenosti i stope zaposlenosti po spolu nalaze se kao i Hrvatska još uvijek

vrlo daleko od ispunjavanja Lisabonskih ciljeva (http://tripalo.hr, 08.05.2014).

Očito je kako se ciljevi Lisabonske strategije na području jednakosti spolova sporo dostižu.

Tako je stopa zaposlenosti žena na razini EU-27 još uvijek niža od ciljane (60%), dok jaz

između prosječnih plaća žena i muškaraca iznosi 15%. U Hrvatskoj je situacija slična ili

lošija, što znači da treba poduzimati dodatne napore kako bi se ispunili zajednički ciljevi

Unije, te kako bi se što prije smanjile razlike među spolovima. Stopa zaposlenosti žena (u

2009. godini 51,0%) u Hrvatskoj trenutno je niža za više od 11,5 bodova u odnosu na stopu

- 18 -

zaposlenosti muškaraca (u 2009. godini 62,4%). Veće razlike u kretanju stope zaposlenosti

žena na razini EU-27 postoje još u Italiji, Španjolskoj, Malti, Poljskoj i Luksemburgu.

Podaci pokazuju još uvijek vrlo velike razlike u kretanju stope nezaposlenosti i zaposlenosti u

starim i novim članicama EU. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2009. godini u EU-27 iznosila

je 8,8%. Među zemljama članicama najniže stope nezaposlenosti zabilježene su u

Nizozemskoj (3,3%) i Austriji (4,8%), a najviše u Španjolskoj (17,9%) i Latviji (16,5%).

Stabiliziranje stopa nezaposlenosti na području EU započelo je krajem 2009. godine

(European Commission, 2010). Iako je posljednjih godina u Hrvatskoj značajno smanjena

anketna stopa nezaposlenosti (u 2009. godini iznosila je 9%), Hrvatska još uvijek zaostaje

prema oba pokazatelja za EU-27 i nalazi se u skupini zemalja s višom stopom nezaposlenosti.

Ipak treba naglasiti da veći problem predstavlja vrlo niska stopa zaposlenosti u Hrvatskoj koja

je danas još uvijek gotovo deset postotnih bodova niža nego u EU-27 (http://europa.eu,

08.05.2014).

Uz prethodno navedeno ne treba zaboraviti ni ostale faktore koji su pridonijeli negativnom

trendu rasta u svim sferama gospodarstva. Siva ekonomija, kriminal, rat, neadekvatni

instrumenti i nemogućnost točnih statističkih mjerenja promjena i trenutnih stanja. Vlada

snosi također dio odgovornost, pasivnost, korupcija, spore promjene, neefikasne reforme

stvorili su skupine neaktivnih pojedinaca koji žive na teret države te očekuju da će se ista

pobrinuti za njihovu daljinu egzistenciju. Niske stope zaposlenosti ukazuju na slabe

mogućnosti zapošljavanja, te su povezane i s efektom obeshrabrenih radnika. Poseban

problem predstavlja veliki udio nezaposlenih mladih osoba (Obadić A, 2010).

Uzevši u obzir nepovoljan položaj hrvatske ekonomije i cjelokupnog tržišta rada nikako ne

čudi činjenica je položaj mladih također vrlo nepovoljan. Sve se više javlja situacija da mlade

visokoobrazovane osobe nakon završenog fakulteta ne mogu naći posao. Takvo stanje je vrlo

alarmantno jer sa sobom donosi brojne posljedice. Mladi ljudi se ne mogu osamostaliti, ne

mogu započeti samostalan život što također dovodi do smanjene produktivnosti gospodarstva,

viših državnih troškova kao i kasnijeg stvaranja obitelji i posljedično nižeg nataliteta. Kao

prilog tome govori Tablica 4 koja prikazuje zaposlenost u pravnim osobama prema starosti u

Republici Hrvatskoj pri čemu se posebno treba usmjeriti na kategorije od 19-24 te od 25-29

godina starosti. Ukupna zaposlenost mladih od 19-29 godina iznosi 170 245 osoba. Vidljivo

- 19 -

je da je najviše mladih zaposleno u sektoru Trgovine na malo i veliko te popravak motornih

vozila i to njih 36 240, dok ih je najmanje zaposleno u sektoru Rudarstva, svega 564.

Tablica 4: Zaposlenost u pravnim osobama prema starosti u Republici Hrvatskoj u 2012. god

Ukupno Godine starosti

do 18

19- 24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-65 65 i više

Ukupno 1 064 753 503 46763 123482 156050 155880 145488 149246 140603 99827 42726 4185

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

24 253 6 1 163 2 253 3 135 2 984 3 039 4 296 4 033 2 559 753 32

B Rudarstvo i

vađenje

5 466 1 100 462 638 590 667 929 1 042 863 170 4

C Prerađivačka industrija

200 209 130 11 719

22 509 27 866 27 959 26 613 30 537 28 441 18 906

5 214 315

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

16 352 1 142 753 1 265 1 989 1 996 2 415 3 019 2 985 1 775 12

E Opskrba vodom;uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

21 365 3 558 1 704 2 476 2 895 2 807 3 283 3 275 2 940 1 370 54

F Građevinarstvo 70 001 64 3 618 8 534 10 527 10 034 8 690 9 108 9 242 7 452 2 531 201

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

164 296 95 11 242

24 998 31 538 27 461 22 213 19 037 15 547 9 351 2 555 259

H Prijevoz i skladištenje

59 502 10 1 464 4 437 6 488 8 338 8 830 9 746 9 831 7 556 2 675 127

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

34 719

50

2 300

4 538

4 861

4 093

4 128

4 794

5 030

3 741

1 102

82

J Informacije i komunikacije

29 361 11 687 4 159 5 432 5 719 4 664 3 384 2 664 1 831 772 38

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

36 389 2 723 4 882 6 974 6 324 4 965 4 146 4 680 2 807 848 38

L Poslovanje nekretninama

4 177 5 111 385 590 583 600 597 625 466 204 11

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

42 508 9 1 260 6 160 8 021 6 782 5 084 4 672 4 495 3 708 1 868 449

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

32 386 40 2 092 4 330 5 159 4 799 4 002 4 399 3 862 2 646 964 93

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

104 133 5 3 965 8 244 11 011 17 305 19 830 15 994 13 779 8 828 4 633 539

- 20 -

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

82 737 8 3 121 8 999 10 139 9 739 10 093 13 017 13 346 8 886 4 946 443

R Umjetnost, zabava i rekreacija

18 676 10 1 012 2 422 2 941 2 511 2 309 2 270 2 234 1 793 1 046 128

S Ostale uslužne djelatnost

10 858 7 570 1 441 1 684 1 572 1 362 1 274 1 311 1 011 568 58


Sukladno s ukupnom nezaposlenošću tako i nezaposlenost mladih raste neprekidno od 2008.

godine. Nezaposlenih od 20 -29 godina u 2008. bilo je 59 108, dok ih je u 2012. godini bilo

104 013. To je pomak za 44 posto što je krajnje alarmantno i nepovoljno.

Tablica 5: Nezaposlene osobe prijavljene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema dobi

Godine 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

15 – 19 12 119 15 664 17 455 16 268 19 882

20 – 24 29 976 38 633 44 031 44 045 52 496

25 – 29 29 132 39 122 43 932 43 960 51 517

30 – 39 47 361 59 512 66 955 66 590 76 321

40 – 49 51 164 60 481 64 512 62 643 70 231

50 > 70 703 78 133 82 960 81 932 87 767


Značajan porast stope nezaposlenosti mladih od proljeća 2008. godine na području EU

pretežno je bio uzrokovan značajnim porastom nezaposlenosti mladih muškaraca. Međutim,

od jeseni 2009. godine porast nezaposlenosti mladih prvenstveno je uzrokovan porastom

nezaposlenosti mladih žena. Porast nezaposlenosti mladih tijekom 2009. godine činio je

gotovo jednu petinu porasta ukupne nezaposlenosti. Takvi trendovi prisutni su i u Hrvatskoj.

Stopa nezaposlenosti uvijek je bila značajno viša od stope nezaposlenosti odraslih, ali

relativna pozicija mladih ljudi još se više pogoršala tijekom recesije. Najniže stope

nezaposlenosti mladih imaju Nizozemska (8%) i Danska (9,5%), dok su najveće stope

prisutne u Španjolskoj (40,3%) i Latviji (44,6%). Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj

također je među višima u Europi te tržište i dalje ne pokazuje znakove oporavka niti

stabilnosti.

Tablica 4: Zaposlenost u pravnim osobama prema starosti u Republici Hrvatskoj u 2012. god

- 21 -

Usprkos činjenici da su mladi ljudi bolje obrazovani od prethodnih generacija, očito je kako je

nezaposlenost mladih u većini zemalja više nego dvostruko veća od prosjeka nezaposlenosti

ukupne populacije, a u Hrvatskoj gotovo trostruko. Jedan od glavnih uzroka navedenom

problemu proizlazi iz neusklađenosti obrazovnog sustava i potreba tržišta rada. Ipak, ulaskom

u Europsku uniju situacija na tržištu rada u novim članicama se mijenja. Navedene promjene

prvenstveno su uzrokovane sve većim fluktuacijama ljudi, odnosno migracijama, kao i uslijed

brojnih reformi (npr. mirovinskih, zdravstvenih te školskih i obrazovnih). U Hrvatskoj

poseban problem predstavlja neusklađenost visokog obrazovnog sustava i potreba tržišta rada,

što ukazuje na upitnost upisne politike u sustav visokog obrazovanja. Upravo stoga veza

između obrazovanja i tržišta rada u posljednje vrijeme budi sve veći interes (Obadić A, 2010).

Postotak globalne nezaposlenosti mladih pokazao se neumoljivim, te se zadržao na

razini bliskoj vrhuncu svoje krize. S 12,6% i predviđenih 12,7% u 2012. godini, globalna

nezaposlenost mladih ostaje najmanje cijeli postotak iznad razine ostvarene tijekom 2007.

godine. Nezaposlenost mladih i situacije u kojima mladi rade u lošim uvjetima stvaraju

socijalne, kao i ekonomske troškove (Hughes, Borbély-Pecze, 2013).

3.2. DISKRIMINACIJA

Pravo na slobodu od diskriminacije je univerzalno ljudsko pravo. Diskriminaciju definiramo

kao nedopušteno i neopravdano razlikovanje osoba na osnovu nekih njihovih karakteristika

(http://www.boombar.org, 24.04.2015). Diskriminaciju će se prepoznati po verbalnim ili

fizičkim postupcima koji su usmjereni protiv neke osobe, kojima se ona stavlja u nejednak i

nepovoljan položaj u odnosu na druge ljude. Čak i ako se o tome nagađa na osnovu glasina i

stereotipa. Diskriminacija ne mora uvijek biti aktivnost, već može biti počinjena i

nečinjenjeme (http://www.iskorak.hr, 24.04.2015). Ovo poglavlje rada posvetit će se se

diskriminaciji. U prvom djelu biti će pojašnjeno što je diskriminacije, u kakvim se oblicima

javlja te može biti izložen diskriminatornom ponašanju. Drugi dio posvećen je zakonskim

mjerama koje se bore protiv diskriminacije stoga tu govorimo o Zakonu o zabrani

diskriminacije, izuzecima stavljanja u nepovoljan položaj te na koji se način diskriminacija

sankcionira.

- 22 -

3.2.1. Temeljne značajke diskriminacije

Diskriminacija potječe od latinske riječi discriminare što znači odvajati, razlučivati,

razlikovati (Jacobs, White, 1996, str.284). Anić i Goldstein (Anić, Goldstein, 2005, str.133)

diskriminaciju opisuju kao postupak kojim se unaprijed ograničavaju ili onemogućuju prava

građana, grupa ili naroda. Diskriminacija je nezakonita bilo da je zasnovana na rasi, etničkom

podrijetlu, političkom uvjerenju, spolu ili nekom drugom obilježju. Diskriminacija je

zabranjena međunarodnim propisom o ljudskim pravima, a može se definirati i kao štetno

razlikovanje koje nije osnovano na objektivnom kriteriju i nema razumno opravdanje

(Vasijević, 2007, str.71).

Kroz povijest susrećemo se sa raznim vrstama diskriminacije. U SAD-u još u 19. stoljeću

javljaju se diskriminacijski propisi koji omogućuju segregaciju tamnoputih stanovnika,

ograničavaju im mogućnost sudjelovanja na izborima i stavljaju ih u nepovoljan položaj

prilikom zapošljavanja te im na taj način smanjuju mogućnost da dođu do sredstava potrebnih

za ekonomski i socijalni razvoj. Najstrašniji primjer diskriminacije je politika genocida i

sistemskoga uništavanja cijelih društvenih grupa prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, čije

su žrtve diskriminacije bili židovi, romi, slaveni, homoseksualci, osobe sa invaliditetom i

drugi. Ti primjeri pokazuju da diskriminacija nije samo pojedinačna pojava, nego može dobiti

šire, sistemske dimenzije. Zato mnoge države i međunarodna zajednica uspostavljaju različite

mehanizme da bi suzbile sve vrste diskriminacije, čak i kada se pojavljuju u dimenzijama koje

se doimaju neznatnim. Kao primjer tomu možemo uzeti situaciju kada je međunarodna

zajednica u vrijeme apartheida izolirala Južnoafričku Republiku. Države su s njom prekinule

ekonomske odnose, njihovim sportašima nisu bili dozvoljeni nastupi na međunarodnim

sportskim natjecanjima i slično (http://www-cs-students.stanford.edu, 04.05.2014). Na taj je

način međunarodna zajednica jasno htjela poručiti da ne podržava politiku diskriminacije.

Nažalost, ne smijemo zaboraviti još jednu negativnu, vrlo opasnu ljudsku karakteristiku koja

ponekad brani da radimo ispravne stvari – pohlepa. Kada pohlepa ograniči djelovanje

državnih i gospodarskih tijela glavnu ulogu u obrani od diskriminacije vode neprofitne i

nezavisne organizacije. Jedan od takvih pokreta koji je ostavio najviše traga jest američki

pokret za građanska prava, koji se razvio u borbi protiv američke rasističke politike. Taj je

pokret kasnije bio uzor brojnim grupama koje su se borile protiv diskriminacije i zauzimale se

za ljudska prava. Najjednostavnije rečeno, diskriminacija znači lošije ili manje povoljno

- 23 -

tretiranje neke osobe zbog neke od njenih ličnih osobina. Rosa Parks je bila u lošijem

položaju zbog boje svoje kože i isključivo iz tog razloga nije smjela sjediti tamo gdje je

željela (https://www.thehenryford.org, 05.04.2014). Kao što je već spomenuto diskriminacija

postoji u svim društvima od trenutka kada su ljudi razvili svijest o sebi i shvatili da postoje

razlike. Naravno nije uvijek zastupljena istim intenzitetom. Osobe koje su diskriminirane na

temelju boje kože, statusa, vjere, spola, političkog uvjerenja nemaju jednaka prava i

mogućnosti. Uskraćeni su za ravnopravnost i jednakost prilika ostvarivanja svojih ciljeva,

dijeljenja mišljenja, uživanje u svakodnevnim aktivnostima sa istom slobodom i pravima kao

dominantne, nediskriminirane skupine. A sama činjenica da diskriminacija ograničava razvoj

kulturni i intelektualni razvoj pojedinaca dovodi do zaključka kako ograničava i usporava

razvoj društva u cjelini što dovodi do negativnih posljedica za gospodarstvo i ekonomiju. A

loša gospodarska situacija dovodi do nezadovoljstva, nemira, demonstracije te padanja

motivacije i morala društva što potencijalno može biti vrlo opasno.

Postoji mnogo oblika diskriminacije, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije osnovni su

(Šimović-Einwalter, 2009, str.1-6 ):

§ izravna diskriminacija,

§ neizravna diskriminacija,

§ uznemiravanje,

§ spolno uznemiravanje,

§ poticanje na diskriminaciju,

§ propuštanje razumne prilagodbe,

§ segregacija.

Kao što je već navedeno diskriminacija se javlja po različitim osnovama, prema Zakonu o

suzbijanju diskriminacije pod diskriminacijske osnove ubrajaju se (Ženska mreža Hrvatske,

2007):

§ rasa,

§ etnička pripadnost,

§ spol,

§ jezik,

§ vjera,

§ političko ili drugo uvjerenje,

§ nacionalno podrijetlo,

§ socijalno podrijetlo,

§ imovinsko stanje,

§ članstvo u sindikatu,

§ obrazovanje,

§ društveni položaj,

- 24 -

§ obiteljski ili bračni status,

§ dob,

§ zdravstveno stanje,

§ invaliditet,

§ genetsko naslijeđe,

§ rodni identitet ili

izražavanje,

§ spolna orijentacija.

Kada govorimo o diskriminaciji važno je razlikovati izravnu i neizravnu diskriminaciju.

Izravna diskriminacija javlja se kada je osoba stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljan

položaj od druge strane na temelju jedne ili više diskriminacijskih osnova. Kao primjer

izravne diskriminacije možemo navesti slučaj koji se dogodio 2013. godine u saveznoj državi

Missouri u SAD-u. Kada sedamnaestogodišnji Stacy Dawson nije smio pristupiti maturalnoj

večeri ukoliko povede svog dečka (Chuck, 2013). Međutim, u stvarnosti diskriminacije

najčešće poprima suptilne oblike. Takvu vrstu diskriminacije nazivamo neizravna

diskriminacija. Ona predstavlja neutralnu odredbu, kriterij ili praksu koja stavlja ili bi mogla

stavljati osobu u nepovoljniji položaj po nekoj od diskriminacijskih osnova u odnosu na druge

osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno

opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna (Ženska

mreža Hrvatske, 2007). Kao primjer tome možemo navesti situaciju u kojoj bi škola

prethodno spomenutog gay teenagera donijela dekret u kojem se na maturalnu zabavnu mogu

pozvati osobe samo suprotnog spola.

Prilikom rasprave o diskriminaciji javlja se i pojam "mobing". Prema Šimović-Einwalter

(Šimović-Einwalter, 2006, str.17) mobing označava fenomen zlostavljanja na poslu, a ključna

razlika u odnosu na uznemiravanje u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije je da kod

mobinga nije presudna veza s određenom diskriminacijskom osnovom. Dakle pojedinac

izložen mobingu ne mora biti različiti od većine po bilo kojoj od diskriminatornih osnova, već

jednostavno nov na poslu te neuhodan u cjelinu u kojoj se nalazi.

Diskriminatorno se može smatrati i postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i

područne samouprave te postupanje pravnih osoba s javnim ovlastima. Diskriminatorno može

biti i postupanje svih pravnih osoba, ali i fizičkih osoba. Po pitanju državnih tijela posebno

zabranjena je diskriminacija bilo kakve vrste u područjima (Brenner, Tomkiewicz , 1989,

str.662-669):

- 25 -

§ rada i radnih uvjeta, mogućnost obavljanja samostalne ili nesamostalne

djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te

napredovanju, pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog

osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije.

§ obrazovanja, znanosti i sporta,

§ socijalne sigurnosti, uključujući područje socijalne skrbi, mirovinskog i

zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti,

§ zdravstvene zaštite,

§ pravosuđa i uprave,

§ stanovanja,

§ javnog informiranja i medija,

§ pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih,

§ članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnog društva, političkim

strankama ili bilo kojim drugim organizacijama,

§ sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu

Naravno diskriminatorno ponašanje zabranjeno je i u drugim područjima djelatnosti, no to

određuje sudska praksa.

3.2.2. Mjere za suzbijanje diskriminacije

Okosnica svakog sustava zaštite ljudskih prava jest nediskriminacija i jednakost svih članova

društva. Kako tokom povijesti i razvoja modernih civilizacija, tako i danas međunarodne

institucije kao i ustavi država naglašavaju kako je pravo na slobodu i nediskriminaciju

temeljno ljudsko pravo. Načelo jednakosti postupanja garantirano je svim pojedincima, a

samim time i stanovnicima Republike Hrvatske. Ono je zajamčeno ustavnim poretkom kao i

zakonodavstvom Europske unije. Ovo poglavlje osvrnut će se na konkretne zakonske mjere u

Republici Hrvatskoj koje zabranjuju diskriminatorno ponašanje te sankcije koje nastupaju

uslijed kršenja istih

Zakon o suzbijanju diskriminacije jest velika novina, ali zabrana diskriminacije nije novost u

hrvatskom pravnom sustavu. Ustav RH te brojni zakoni i međunarodni ugovori koji su dio

pravnog poretka izvori su hrvatskog antidiskriminacijskog prava. Izvore je moguće podijeliti

na norme nacionalnog prava, norme međunarodnog prava te norme Europskog prava

- 26 -

(Šimonović Einwalter, 2009). Kada govorimo o zakonodavnim okvirima Republike Hrvatske

možemo ih podijeliti u tri kategorije. Hrvatsko antidiskriminacijsko pravo, međunarodno

pravo i europsko pravo. Hrvatska, kao članica organizacija koje su nositeljice i kreatori

zakona o zabrani diskriminacije poput Ujedinjenih naroda ili Europske unije, obvezna je

prihvatiti sve odrednice istog.

A) Hrvatsko antidiskriminacijsko pravo

I. Ustav Republike Hrvatske

Zabrana diskriminacije u hrvatskom je pravnom sustavu ustavna kategorija. Člankom 3.

Ustava Republike Hrvatske propisane su najviše vrednote ustavnog poretka Republike

Hrvatske, jedna od kojih je jednakost, no to su i nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost

spolova. Ustav u članku 14. zabranjuje diskriminaciju proglašavajući da svatko u Republici

Hrvatskoj ima prava i slobode neovisno o svojoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri,

političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju,

naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama (www.vlada.hr, 05.04.2014).

II. Antidiskriminacijsko zakonodavstvo do Zakona o suzbijanju diskriminacije

Hrvatsko antidiskriminacijsko zakonodavstvo do donošenja Zakona o suzbijanju

diskriminacije sastojalo se od većeg broja zakona koji sadrže antidiskriminacijske odredbe.

Među njima se ističu Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o radu, Zakon o

ravnopravnosti spolova, Zakon o istospolnim zajednicama, Zakon o državnim službenicima te

Kazneni zakon (www.vlada.hr, 05.04.2014).

III. Zakon o suzbijanju diskriminacije

Uzevši u obzir da Republika Hrvatska nema cjeloviti zakon koji bi na jedinstven način

uređivao problematiku suzbijanja diskriminacije te su pojedini propisi u svom sadržaju

uključivali antidiskriminacijske odredbe donesen je Zakon o suzbijanju diskriminacije. On je

usvojen od strane Hrvatskog sabora 9. svibnja 2008. i objavljen u "Narodnim novinama", br.

85/08 od 21. svibnja 2008. godine te se primjenjuje od 1. siječnja 2009. godine. Ovaj Zakon,

kao opći zakon konceptualnim pristupom i usklađivanjem pojedinih instituta, na jedinstven

način uređuje problematiku suzbijanja diskriminacije. Donošenjem ovoga Zakona napravljen

je izuzetan iskorak u području suzbijanja diskriminacije, a osobito u odnosu na unesene

- 27 -

diskriminirajuće osnove koje nadilaze međunarodne standarde na ovom području

(www.vlada.hr, 05.04.2014).

Šimonović Einwalter (2009) postavlja pitanje ako je diskriminacija već zabranjena

nabrojanim zakonima, međunarodnim ugovorima koji su dio pravnog poretka te Ustavom

Republike Hrvatske, po čemu je Zakon o suzbijanju diskriminacije značajan novitet? Što on

donosi što dosada nije postojalo u hrvatskom pravu?

Iako je zabrana diskriminacije postajala i ranije u ustavnom poretku Republike Hrvatske sada

je nadopunjena konkretnim odredbama koje garantiraju zaštitu od diskriminacije svim

pojedincima nezavisno o njihovim psihičkim ili fizičkim obilježjima. Glavni značaj ove

odredbe je to što su točno definirani postupci i akcije koje se smatraju diskriminatornim te su

dana objašnjena istih, također je uvedena vrlo važna odredba o prebacivanju tereta

dokazivanja. Pravno gledano, nisu uvedeni veliki noviteti u hrvatsko gospodarstvo jer su sve

ove odredbe već postojale prema Zakonu o ravnopravnosti spolova te Zakonu o radu. No

uvođenjem jednog krovnog zakona pokrivena su i ostala područja djelatnosti i društvenog

života, te su definirane diskriminacijske osnove na vrlo širokom području. Uvođenjem ovih

zakonodavnih promjena znatno je proširen djelokrug pučkog pravobranitelja te se uvodi

središnje nadležno tijelo za suzbijanje diskriminacije što dosada nije bio slučaj. Cilj Republike

Hrvatske, kao i svake države, jest izgradnje društva jednakosti i tolerancije. Društva u kojem

sve osobe imaju jednake mogućnosti i prava bez obzira na njihove karakteristike.

No nažalost, kao i sa svim zakonima, dolazi do kršenja istog. Prekršajne odredbe Zakona o

suzbijanju diskriminacije predviđaju novčane kazne za prekršaje za počinjenje prema ovom

Zakonu. S obzirom na osjetljivost teme i situacije mnoge će začuditi da su kazne samo

novčane jer je zatvorska kazna izostala. Kako su predmet zaštite ovog Zakona ljudska prava i

temeljne slobode nije izvjesno da će propisivanje isključivo novčanih kazni doprinijeti

razvoju tolerancije i suzbijanju diskriminacije u društvu (Štimac Radin, 2007). Prekršaji

Zakona o suzbijaju diskriminacije često su posljedica predrasuda koje postoje u mnogim

društvima. Rad na uklanjanju predrasuda, edukaciju prekršitelja, upoznavanje s ljudima iz

diskriminirane populacije, s njihovim problemima, stavovima i razmišljanjima trebali bi biti

osnovni psihosocijalni tretman počinitelja. Ovakve mjere mogle bi se propisati kao

samostalne ili kao alternativne novčanoj kazni. Cilj provedbe edukacije bio bi da osobe koje

su počinile diskriminirajuće radnje uvide da njihove predrasude nisu temeljene na stvarnim

- 28 -

činjenicama te da je diskriminiranje osoba po bilo kojoj osnovi neprihvatljivo društveno

ponašanje. Takva saznanja mogu dovesti do prestanka diskriminiranja od strane educirane

osobe. Na taj način društvo u cjelini profitira. Visoke novčane kazne koje se kreću od 4000 kn

za fizičke osobe te 350 000 kn za pravne osobe neće razbiti predrasude već mogu povećati

uvjerenje u predrasude i pojačati negativne stavove prema diskriminiranoj osobi (Jakobović

Firbec, 2005).

- 29 -

4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DISKRIMINACIJE MLADIH NA

TRŽIŠTU RADA

Četvrto poglavlje ovog diplomskog rada u potpunosti je posvećeno samostalnom istraživanju

od strane studenta te se sastoji od četiri podpoglavlja. U prvom djelu objašnjavaju se hipoteze,

zatim se rad bavi metodologijom samog istraživanja. U slijedećem djelu objavljuju se rezultati

istraživanja u obliku grafičkih prikaza po pitanjima te statističke analize odnosa pokazatelja,

te poglavlje završava provjerom hipoteza te konačnom raspravom o rezultatima.

4.1. HIPOTEZA I PLAN ISTRAŽIVANJA

Imajući na umu složenost same teme ovog završnog rada, kao i složenost i opširnost

cjelokupne problematike te definiranje predmeta, problema i objekta istraživanja postavljene

su slijedeće radne hipoteza:


Bušić Crnković, Frlan Bajer i Načinović (2012) u svom istraživanju tvrde kako su

rezultati pokazali da tri četvrtine mladih (76%) smatra da su mladi u nepovoljnijem

položaju u odnosu na ostale kada je tržište rada u pitanju, također mladi u 36% slučajeva

doživjeli da im je direktno rečeno kako su premladi za određeno posao. Ova izjava nije

vezana za nedostatak radnog iskustva jer to i mladi i poslodavci percipiraju kao poseban

problem. Čak i u vrijeme prije ekonomske krize mladi su teže pronalazili posao, ali nakon

recesije 2009. godine nezaposlenost mladih viša je nego u proteklih 25 godina, te u nekim

zemljama EU doseže i do 40% (Froy F., L. Pyne, 2011).


Mreža mladih Hrvatske govori da se mladi također susreću sa diskriminacijom po osnovi

rase ili etničke pripadnosti, vjere, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije u odnosu na

druge osobe u usporedivoj situaciji (Mreža mladih Hrvatske, 2012). Mladi ljudi koji su

ujedno pripadnici manjina jedni su od najdiskriminiranijih skupina jer se sa

diskriminacijom ne susreću samo prilikom zaposlenja, već i prilikom školovanja i

stjecanja kvalifikacija (OECD - Leed fulfilling promise, 2010).

- 30 -


Pravobraniteljica navodi kako se građani i građanke uglavnom pritužuju na spolnu

diskriminaciju (77,6%), a u najvećem broju su oštećene žene (69,3%) (Pavlovič, 2014).

Nadalje, 57% ispitanika/ica doživjelo je neki od diskriminatornih pitanja tijekom

razgovora za posao - njih 64% pitano je o namjeri formiranja obitelji i djeci;

diskriminaciju na osnovi spola doživjelo je 27% ispitanika, a petina ispitanika/ca smatra

da posao nije dobila zbog fizičkog izgleda. Sveukupno je 61% žena barem jednom

doživjelo diskriminatorna pitanja tijekom razgovora za posao (Knežević, 2014). Također

nije prisutna samo diskriminacija prilikom zaposlenja. Studije pokazuju zabrinjavajuću

razliku između nadnica. Na svaki 1$ koji zaradi muški zaposlenik žena na istoj poziciji

zaradi 0.80$ (http://finance.youngmoney.com/, 24.04.2015).


Prema istraživanjima provedenim od strane čak 61,3% ispitanika smatra da se s

diskriminacijom najčešće susreće prilikom samog procesa zapošljavanja (Jurasić, 2012).

Kao potporu ovoj tvrdnji možemo priložiti istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada koje

upućuje kako se čak 76% mladih u dobi od 15 do 29 godina osjeća diskriminirano

prilikom procesa zapošljavanja (selekcijskog postupka), ali i tijekom samog procesa rada

za konkretnog poslodavca (http://www.moj-posao.net, 24.04.2015).


Od ispitanika koji su bili u selekcijskom postupku, percepcija je njih nešto više od

trećine (36%) da su doživjeli direktnu diskriminaciju na osnovi godina na način da im je

rečeno da ne mogu biti zaposleni jer su premladi dok 64% ispitanika nikada nije doživjelo

direktnu diskriminaciju na osnovi godina prilikom zapošljavanja, kako tvrde Bušić

Crnković, Frlan Bajer i Načinović (2012).



Bušić Crnković, Frlan Bajer i Načinović (2012) također tvrde kako 40% mladih smatra da

imaju manje mogućnosti napredovanja na radnom mjestu. Prema istraživanju na mladim

nezaposlenima i poslodavcima provedenom 2010. u sklopu projekta: „Mladi na tržištu

rada“ utvrđeno je kako je samo oko 52% mladih bilo zaposleno putem ugovora na

- 31 -

neodređeno vrijeme u usporedbi s ostalim zaposlenima, koji su takav ugovor s

poslodavcem sklopili u oko 87% slučajeva (Mreža mladih Hrvatske, 2012).


Poslodavci nerado zapošljavaju mlade ljude, a kada to čine nude im plaću koja je 5 do 40

posto niža od plaća koje se isplaćuju na tržištu za sve razine zanimanja (Gatarić, 2012).

Udio mladih koji su klasificirani kao radnici s minimalnim nadnicama utrostručio se u

proteklih 40 godina. Svaka treća osoba u dobi od 21 do 30 godina, odnosno njih 29%

imaju minimalne nadnice (http://www.theguardian.com/, 24.04.2015).


Bušić Crnković, Frlan Bajer i Načinović (2012) tvrde kako je diskriminacija na radnom

mjestu izrazito negativno utječe na budući rad i motivaciju zaposlenika, te je čak 32%

ispitanika odgovorilo kako diskriminacija značajno smanjuje motivaciju za radom. U

svom radu Vujčić (2007) tvrdi kako kod siromašnije nezaposlene mladeži, obeshrabrenje

može rezultirati "alternativnim vrijednostima" prema poslu. Ako se ti stavovi prenesu na

djecu i njihovo ponašanje će biti pogođeno alternativnim vrijednostima, odnosno

kriminalnom ponašanju te lošem odnosu prema poslu.


Kada govorimo o zakonodavnim okvirima mislimo o zakonima, zakonskim odredbama,

strategijama i mehanizmima zaštite od diskriminacije koje pruža Republika Hrvatska.

Usprkos tomu, tvrdi Mreža mladih Hrvatske, diskriminirani pojedinci u većini slučajeva

nisu svjesni mogućnosti zaštite koje im pruža hrvatski pravni okvir u području suzbijanja

diskriminacije (Mreža mladih Hrvatske, 2012).

- 32 -

4.2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

U istraživanju su korišteni pokazatelji opisani jednom ili više varijabli. Tako su korišteni

pokazatelji stavova mladih o njihovom položaju na tržištu rada, općenito stavovi o

diskriminaciji, poznavanju zakonodavnog sustava Republike Hrvatske te demografski

pokazatelji. Tvrdnje koje se odnose na pojedine pokazatelje nalaze se u Tablici 6.

Tablica 6: Tvrdnje iz anketnog upitnika

Broj Tvrdnja/Pitanje Oznaka varijable

Hipoteza

kojoj pitanje

pripada

1. Jeste li zaposleni u struci za koju ste se obrazovali?

(DA) Struka_1 H4


(NE) Struka_2 H4

3. Nakon završenog obrazovanja koliko vam je teško bilo

pronaći zaposlenje? Obrazovanje_1 H4

4. Jeste li se prilikom zaposlenja susreli s dobnom

diskriminacijom? Diskriminacija_1 H1

5. Jeli vam ikad bilo rečeno da ste premladi za određeni

posao? (DA) Premladi_1 H5

6.

Jeli vam ikad bilo rečeno da ste premladi za određeni

posao?

(NE)

Premladi_2 H5

7. Jeste li se prilikom zaposlenja susretali s ostalim

oblicima diskriminacije? Ostali_o H2

8. Najčešće sam bio/la diskriminiran/a na temelju spola. Potvrdan_Odg_1 H3

9. Najčešće sam bio/la diskriminiran/a na temelju vjere. Potvrdan_Odg_2 H3

10. Najčešće sam bio/la diskriminiran/a na temelju političkog/drugog uvjerenja.

Potvrdan_Odg_3 H3

11. Najčešće sam bio/la diskriminiran/a na temelju društvenog položaja.

Potvrdan_Odg_4 H3

12. Najčešće sam bio/la diskriminiran/a na temelju bračnog/obiteljskog statusa.

Potvrdan_Odg_5 H3

13. Najčešće sam bio/la diskriminiran/a na temelju obrazovanja.

Potvrdan_Odg_6 H3

- 33 -

14. Smatram da sam najčešće diskriminiraju stariji kolege. Tko_1 H2

15. Smatram da sam najčešće diskriminiraju mlađi kolege. Tko_2 H2

16. Smatram da sam najčešće diskriminiraju osobe niže stručne spreme.

Tko_3 H2

17. Smatram da sam najčešće diskriminiraju osobe više stručne spreme.

Tko_4 H2

18. Smatram da sam najčešće diskriminiraju osobe suprotnog spola.

Tko_5 H2

19. Ne mogu procijeniti do strane koga sam najviše bio/la diskriminiran/a.

Tko_6 H2

20. Smatram da je diskriminacija najviše proširena prilikom zapošljavanja.

Aktivnosti_1 H4

21. Smatram da je diskriminacija najviše proširena prilikom napredovanja.

Aktivnosti_2 H4

22. Smatram da je diskriminacija najviše proširena prilikom jednakosti plaće.

Aktivnosti_3 H4

23. Smatram da je diskriminacija najviše proširena prilikom mogućnosti dodatne edukacije.

Aktivnosti_4 H4

24. Smatram da je diskriminacija najviše proširena prilikom uvažavanja mišljena.

Aktivnosti_5 H4

25. Imam jednake mogućnosti/prava s obzirom na starije kolege.

Mogućnosti_1 H6

26. Imam jednake mogućnosti/prava s obzirom na starije kolege.

Mogućnost_2 H6

27. Imam lošije mogućnosti/prava s obzirom na starije kolege.

Mogućnost_3 H6

28. Imam bolje mogućnosti/prava s obzirom na starije kolege.

Mogućnost_4 H6

29. Ne mogu procijeniti svoje mogućnosti/prava s obzirom na starije kolege.

Mogućnost_5 H6

30. Imam jednaku plaću u usporedbi sa starijim kolegama za isti posao koji obavljamo.

Plaća_1 H7

31. Imam nižu plaću u usporedbi sa starijim kolegama za isti posao koji obavljamo.

Plaća _2 H7

32. Imam višu plaću u usporedbi sa starijim kolegama za isti posao koji obavljamo.

Plaća _3 H7

33. Ne mogu procijeniti visinu plaće s obzirom na starije kolege za isti posao koji obavljamo.

Plaća _4 H7

34. Imam bolje uvijete rada u usporedbi sa starijim kolegama za isti posao koji obavljamo.

Uvjeti_1 H6

35. Imam lošije uvijete rada u usporedbi sa starijim kolegama za isti posao koji obavljamo.

Uvjeti_2 H6

36. Imam jednake uvijete rada u usporedbi na starije kolege za isti posao koji obavljamo.

Uvjeti_3 H6

37. Ne mogu procijeniti uvijete rada u usporedbi s starijim kolegama za isti posao koji obavljamo.

Uvjeti_4 H6

38. Diskriminacija me potakla da budem bolji/lja na poslovnom planu.

Utjecaj_1 H8


- 34 -

39. Diskriminacija je negativno utjecala na moj rad. Utjecaj_2 H8

40. Zbog diskriminacije sam odlučio/la promijeniti područje djelovanja.

Utjecaj_3 H8

41. Diskriminacija nije nikako utjecala na mene. Utjecaj_4 H8

42. Ne mogu procijeniti kako je diskriminacija utjecala na mene.

Utjecaj_5 H8

43. Poznajem pravne mjere u području suzbijanja diskriminacije.

Pravo_1 H9

44. Ne poznajem pravne mjere u području suzbijanja diskriminacije.

Pravo_2 H9

45. Biste li bili spremni poduzeti zakonske mjere kako bi se zaštitili od diskriminacije?

Zakon_1 H9

46. Stupanj stručne spreme. Sprema_1 H4

47. Spol Spol_1 H3

Izvor: obrada studenta, godina 2014.

Istraživanje je trajalo od veljače do travnja 2014. godine na području Karlovačke županije uz

pomoć anketnog upitnika. Anketni upitnik sastojao se od ukupno 16 pitanja, od kojih tri

dihotomna, 4 tvrdnji Likertove skale, 8 pitanja s mogućnošću višestrukog odabira te jedno

otvoreno pitanje otvorenog tipa. Likertova skala sastojala se od pet stupnjeva intenziteta.

Anketni upitnik ispunilo je 362 ispitanika, od čega je 5 anketa ispalo nevažeće stoga je

obrađeno 357 anketa. Promatrana populacija bile su zaposlene osobe u Karlovačkoj županiji u

dobi od 19-29 godina kojih prema podacima Državnog zavoda za statistiku ima 4 175. Na

temelju toga izračunato je da reprezentativan uzorak mora sadržavati najmanje 352 ispitanika,

uz raznu statističke pogreške od 5%. Ispitanici su birani na temelju prigodnog uzorka kao

posjetitelji ordinacije opće medicine u Karlovcu. Prikupljeni podaci su sortirani i kodirani,

kreirana je baza podataka, te izvršena statističku analiza (deskriptivna statistika i ANOVA).

Podaci su obrađeni putem programa IBM SPSS Statistics, verzija 20.0, dok je za izradu

grafičkih prikaza korišten program Microsoft Word 2010.

Kao odgovor na pitanje susreću li se mladi sa dobnom diskriminacijom prilikom obavljanja

raznih aktivnosti na tržištu rada, bilo o traženje posla, napredovanje u karijeri ili visina plaće

odgovara tvrdnja broj 4 koja Likertovom skalom mjeri odgovore od 1(mnogo puta), 2 (jesam),

3 (ponekad), 4 (rijetko), 5 (nisam). Izjava da mladi osjećaju ostale oblike diskriminacije na

tržištu, ne samo dobnu, objašnjenja je tvrdnjama 7 koja također nudi mogućnost odgovora

Likertovom skalom od 1(mnogo puta), 2 (jesam), 3 (ponekad), 4 (rijetko), 5 (uopće nisam),

zatim se za ispitanike koji su se susreli s ostalim oblicima diskriminacije nude tvrdnje 14, 15,


- 35 -

16, 17, 18, 19 kako bi utvrdili od strane koga se javlja diskriminacija. Tvrdnje 8, 9, 10, 11, 12,

13, 47 odgovaraju na pitanje koji je oblik diskriminacije najrašireniji na tržištu rada te ispituju

hipotezu koja tvrdi da je najčešća spolna diskriminacija i to prvenstveno kod ženskih

ispitanika. Stav ispitanika pri kojoj se poslovnoj djelatnosti najčešće susreću sa

diskriminacijom mjerile su tvrdnje 1, 2, 3, 20, 21, 22, 23, 24. Mogućnost napredovanja u

poslu mlađih kolega u odnosu na starije mjerile su tvrdnje 26, 27, 28, 29, 35, 36, 37, dok su

odnos visina plaća između starijih i mlađih kolega za isti djelatnost koju obavljaju mjerile

tvrdnje 30, 31, 32, 33. Utjecaj diskriminacije na motivaciju i postupanje na tržištu rada kod

mladih mjerile su tvrdnje 39, 40, 41, 42. Stav o učestalosti pojave indirektne diskriminacije na

tržištu ispitanici su iznijeli tvrdnja 5 i 6. Dok se stupanj upućenosti mladih u zakonske okvire

protiv diskriminacije mjerio tvrdnjama 43, 44, 45, 46.

4.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Iz Tablice 7 može se vidjeti analiza prikupljenih podataka putem deskriptivne statistike. Za

sve numeričke varijable izračunati će se broj valjanih uzoraka, aritmetička sredina, standardna

devijacija te distribucija te će numeričke varijable biti prikazane grafički. Dok će nenumeričke

varijable biti komentirane uz pomoć grafičkog prikaza. Aritmetička sredina daje uvid u

prosječnu ocjenu koju su ispitanici dali za svaku pojedinu tvrdnju, a standardna devijacija

označava raspršenost podataka u skupu, odnosno odstupanje od prosjeka u apsolutnom

iznosu. Iznimno visoka ili niska aritmetička sredina indicira da ispitanik nije odgovorio na

pitanje, već sve tvrdnje uzastopno ocjenjivao jednakom ocjenom. Suprotno tome, izrazito

visoka standardna devijacija ukazuje na veliko odstupanje.

Tablica 7: Statistička obrada tvrdnji iz anketnog upitnika

Broj anketa Aritmetička

sredina

Sum Min Max Standardan

deviijacija

Struka 357 1,5658 559 1 2 0,49634

Obrazovanje 357 2,7843 994 1 5 1,47488

Diskriminacija 357 3,3389 1192 1 5 1,47830

Premladi 357 1,6947 605 1 2 0,46119

OstaliOblici 357 3,4410 1225 1 5 1,33402

- 36 -

PotvrdanOdg 252 3,5830 885 1 9 2,12806

Tko 252 2,9146 819 1 7 1,99459

Aktivnosti 357 1,9776 706 1 5 1,18963

Mogućnosti 357 2,0812 743 1 4 1,10495

Plaća 357 2,4174 863 1 4 1,11780

Uvjeti 357 2,3641 844 1 4 0,84245

Utjecaj 252 2,3015 626 1 5 1,40542

Pravo 357 1,1709 418 1 4 0,55226

Zakon 357 2,9888 1067 1 5 1,42407

Sprema 357 2,5658 916 1 5 1,01630

Spol 357 1,5014 536 1 2 0,50070


Za varijablu Struka koja odgovara pitanju „Jeste li zaposleni u struci za koju ste se

obrazovali“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava da su svi ispitanici

odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 1,5658 što znači da većina ispitanika nije

zaposlena u struci za koju su se obrazovali. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti

(1,5658) iznosi 0,49634.

Za varijablu Obrazovanje koja odgovara pitanju „Nakon završenog obrazovanja koliko Vam

je teško bilo pronaći zaposlenje?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava da

su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 2,7843 što znači da su

ispitanici u prosjeku dali odgovor 3, odnosno većina ispitanika je odgovorila kako im je bilo

umjereno teško pronaći zaposlenje. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,7843)

iznosi 1,47488.

Za varijablu Diskriminacija koja odgovara pitanju „Jeste li se prilikom zaposlenja susreli s

dobnom diskriminacijom?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava da su svi

ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 3,3389 što znači da su ispitanici u

prosjeku dali odgovor 3, odnosno većina ispitanika je odgovorila kako se ponekad susrela sa

dobnom diskriminacijom. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,3389) iznosi

1,47830.

Tablica 7: Statistička obrada tvrdnji iz anketnog upitnika

- 37 -

Za varijablu Premladi koja odgovara pitanju „Je li Vam ikad prilikom procesa zaposlenja bilo

direktno rečeno da ste premladi za određeni posao?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je

357 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 1,6947

što znači da su ispitanici u prosjeku dali odgovor NE, odnosno većini ispitanika nikad nije

rečeno da su premladi za posao. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (1,6947) iznosi

0,46119.

Za varijablu OstaliOblici koja odgovara pitanju „Jeste li se prilikom zaposlenja susreli s

ostalim oblicima diskriminacije?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava da

su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 3,4410 što znači da su

ispitanici u prosjeku dali odgovor 4, odnosno da se većina ispitanika susrela sa ostalim

oblicima diskriminacije. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,4410) iznosi 1,47830.

Za varijablu PotvrdanOdg koja odgovara pitanju „Ukoliko je Vaš odgovor na prethodono

pitanje potvrdan navedite na temelju kojeg obilježja ste bili diskriminirani?“, broj prikupljenih

valjanih uzoraka je 252 što označava da su na pitanje odgovorili samo oni ispitanici koji su

osjetili ostale oblike diskriminacije. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (3,5830)

iznosi 2,12806.

Za varijablu Tko koja odgovara pitanju „Ukoliko ste se susreli sa bilo kojom vrstom

diskriminacije, prema Vašem mišljenju od strane koga ste najviše bili diskriminirani?“, broj

prikupljenih valjanih uzoraka je 252 što označava da su na pitanje odgovorili samo oni

ispitanici koji su se susreli s nekim oblikom diskriminacije. Prosječno odstupanje od srednje

vrijednosti (2,9146) iznosi 1,99459.

Za varijablu Aktivnosti koja odgovara pitanju „Prema Vašem mišljenju kod kojih je poslovnih

aktivnosti diskriminacija najviše raširena?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što

označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 1,9776 što znači

da su ispitanici u prosjeku dali odgovor 2. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti

(1,9776) iznosi 1,18963.

Za varijablu Mogućnosti koja odgovara na pitanje usporedbe poslovnih mogućnosti sa

starijim kolegama, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava da su svi ispitanici

odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina i znosi 2,0812 što znači da su ispitanici u prosjeku

- 38 -

dali odgovor , 2 odnosno većina ispitanika smatra kako ima lošije mogućnosti i prava od

starijih kolega. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,0812) iznosi 1,10495.

Za varijablu Plaća koja odgovara na pitanje usporedbe plaće sa starijim kolegama broj

prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje.

Aritmetička sredina iznosi 2,4174 što znači da su ispitanici u prosjeku dali odgovor 2,

odnosno većina ispitanika smatra kako ima nižu plaću od starijih kolega za obavljanje iste

poslovne djelatnosti. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,4174) iznosi 1,11780.

Za varijablu Uvjeti koja odgovara na pitanje usporedbe uvjeta rada sa starijim kolegama broj

prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje.

Aritmetička sredina iznosi 2,3641 što znači da su ispitanici u prosjeku dali odgovor 2,

odnosno većina ispitanika je odgovorila kako smatra da ima jednake uvjete rada kao i stariji

kolege. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,3641) iznosi 0,84245.

Za varijablu Utjecaj koja odgovara pitanju „Ako ste doživjeli diskriminaciju kako je ona

utjecala na vas?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 252. Prosječno odstupanje od srednje

vrijednosti (2,3015) iznosi 2,3015.

Za varijablu Pravo koja odgovara pitanju „Koje pravne mjere Republike Hrvatske u području

suzbijanja diskriminacije poznajete?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava

da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 1,1709 što znači da su

ispitanici u prosjeku dali odgovor 1, odnosno većina ispitanika nije odgovorila na ovo pitanje

što znaći da ne poznaje niti jednu mjeru. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (1,1709)

iznosi 0,55226.

Za varijablu Zakon koja odgovara pitanju „Biste li bili spremni poduzeti zakonske mjere kako

bi se zaštitili od diskriminacije?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što označava da su

svi ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 2,9888 što znači da su ispitanici

u prosjeku dali odgovor 3. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,9888) iznosi

1,42407.

Za varijablu Sprema koja odgovara pitanju „Stupanj stručne spreme?“, broj prikupljenih

valjanih uzoraka je 357 što označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička

- 39 -

sredina iznosi 2,5658 što znači da su ispitanici u prosjeku dali odgovor 3, odnosno većina

ispitanika ima srednju stručnu spremu. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (2,5658)

iznosi 1,01630.

Za varijablu Spol koja odgovara pitanju „Spol?“, broj prikupljenih valjanih uzoraka je 357 što

označava da su svi ispitanici odgovorili na pitanje. Aritmetička sredina iznosi 1,5014 što znači

da su ispitanici u prosjeku muškarci. Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti (1,5014)

iznosi 0,50070.

4.3.1. Grafički prikaz rezultata istraživanja po pitanjima

Na sljedećim grafičkim prikazima nalaze se odgovori ispitanika na tvrdnje iz anketnog

upitnika.

Grafikon 1: Jeste li zaposleni u struci za koju ste se obrazovali?


Iz Grafikona 1 vidljivo je da je od ukupno 357 ispitanika, njih 202 (56,6%) nije zaposleno u

struci za koju se školovalo, dok je njih 155 (43,4%) zaposleno u struci za koju se školovalo.

- 40 -

Grafikon 2: Nakon završenog obrazovanja koliko Vam je teško bilo pronaći zaposlenje?


Od 357 ispitanika njih 103 (28,9%) odgovorilo je kako im je bilo izuzetno teško pronaći

zaposlenje, njih 57 (16%) odgovorilo je kako im je bilo teško pronaći zaposlenje. 50 (14%)

ispitanika lako je pronašlo zaposlenje nakon obrazovanja, dok 68 (19%) ispitanika je pronašlo

posao vrlo lako. Iz navedenog vidimo kako je većini ispitanika pronaći odgovarajuće

zaposlenje bio izazov i težak zadatak.

Grafikon 3: Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa dobnom diskriminacijom?

(raščlanjena verzija)

14,80% 16,20%

26,10%

5,90%

37%

52 58 94 21 1320,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

Mnogo puta Jesam Ponekad Rijetko Nisam

0

20

40

60

80

100

120

140


Ovo pitanje bilo je postavljeno u obliku Likertove skale gdje su ispitanici mogli odabrati

između pet stupnjeva odgovora: 1- sa dobnom diskriminacijom sam se susreo mnogo puta

odgovorilo je 52 (14,8%) ispitanika, 2-susreo sam se sa dobnom diskriminacijom 58 (16,2%)

ispitanika, 3-ponekad se susretnem sa dobnom diskriminacijom odgovorilo je 94 (26,1%)

- 41 -

ispitanika, njih 21 (5,9%) rijetko se susreće sa istom, dok se 132 (37%) ispitanika nikada nije

susrelo sa dobnom diskriminacijom.

Grafikon 4: Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa dobnom diskriminacijom?

Kada zbrojimo rezultate vidimo kako se čak 225 (63%) ispitanika bar jednom u svom

profesionalnom životu na tržištu rada susrelo sa dobnom diskriminacijom, dok njih 132 (37%)

nije imalo takvih iskustava.

Grafikon 5: Je li Vam prilikom procesa zaposlenja bilo direktno rečeno da ste premladi za

određeni posao?


Kod ovog grafikona vidimo da se mladi češće susreću sad indirektnom diskriminacijom,

odnosno njih čak 248 (69,5%) izjavilo je kako im nikada direktno nije bilo rečeno da su

premladi za određeni posao, dok se suprotno dogodilo 109 (30,5%) ispitanika.


- 42 -

Grafikon 6: Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa ostalim oblicima diskriminacije?

(raščlanjena verzija)


Ispitanici su na ovo pitanje odgovarali Likertovom skalom. Također mi je bilo ponuđeno pet

razina odgovora počevši od učestalih susreta sa ostalim oblicima diskriminatornog ponašanja

sve do onih koji se nikada nisu susreli sa istim. Gledamo li učestalost tih susreta njih 44

(12%) izjavilo je da se mnogo puta susrelo s diskriminacijom, dok se 72 (20%) ispitanika

rijetko sa njome susretalo.

Grafikon 7: Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa ostalim oblicima diskriminacije?


Jasniju verziju problema nudi nam Grafikon 7 koji upućuje da se od 357 ispitanika njih 252

(70%) susrelo se sa nekim od oblika diskriminatornog ponašanja, dok se njih 105 (30%)

nikada nije susrelo sa diskriminacijom.

- 43 -

Grafikon 8: Obilježje na temelju kojeg su ispitanici bili najviše diskriminirani


Na ovo pitanje odgovorilo je 252 ispitanika, odnosno oni koji su se susreli sa

diskriminacijom. Ispitanicima su bili ponuđeni odgovori, odnosno šest odgovora sa

najvjerojatnijim obilježjima za diskriminaciju, ali im je bila ostavljena i mogućnost da napišu

i svoje vlastito mišljenje, odnosno obilježje za koji smatraju da je izazvalo diskrimatorno

ponašanje. Najviše ispitanika, odnosno njih 60 (24,01%) izjavilo je kako su bili diskriminirani

na temelju spola, slijedi društveni položaj sa 55 (21,7%), političko i drugo uvjerenje sa 46

(18,2%), 31 (12,1% ) ispitanik smatra kako je obrazovanje bilo uzrok diskriminacije, a njih 29

(11,7%) smatra kako je to bio bračni/obiteljski status. Najmanje ispitanika smatra da je bilo

diskriminirano na temelju vjerskih uvjerenja, njih 16 (6,5%). 14( 5,5%) ispitanika napisalo je

kako je neiskustvo bio razlog diskriminacije, dok je jedan ispitanik naveo porodiljin dopust.

Grafikon 9: Osobe zbog kojih su ispitanici bili najviše diskriminirani


- 44 -

Diskriminirani ispitanici ovdje su dali jasan odgovor. Njih 109 (43,4%) smatra da su ih

najviše diskriminirali stariji kolege, dok njih 64 (25,2%) smatra da su to bile osobe više

stručne spreme, slijede osobe suprotnog spola i osobe niže stručne spreme sa 24 (8,1%)

odgovora i 23 (9,3%), dok 15 (6%) ispitanika ne može procijeniti. Također je ispitanicima

bila dana opcija slobodnog upisa vlastitog mišljenja te su odgovori bili raznoliki, dok se

najviše istaknuo poslodavac kao diskriminatorna stavka.

Grafikon 10: Poslovne aktivnosti u kojima je diskriminacija najviše raširena

Izvor: obrada studenta, godina 2014

Najveći dio ispitanika, odnosno njih 173 (48,5%) smatra kako je diskriminacija najviše

raširena kod samog procesa zapošljavanja, zatim slijedi napredovanje za koje se odlučilo 83

ispitanika, odnosno njih 23,3%. 56 (15,7%) ispitanika smatra da je diskriminacija vrlo vidljiva

kod jednakosti plaća. Te se na zadnja dva mjesta nalaze mogućnost dodatne edukacije kako je

odgovorilo 26 (7,3%) ispitanika i uvažavanje mišljenja 19 (5,2%).

Grafikon 11: Stavovi ispitanika o mogućnostima i pravima u odnosu na starije kolege


- 45 -

Grafikon 11 prikazuje što ispitanici misle o svojim mogućnostima i pravima u odnosu na

starije kolege. Tako najviše ispitanika, njih 137 (38,1%) smatra kako ima lošije mogućnosti,

dok 132 (37%) ispitanika smatra kako ima jednake mogućnosti kao i stariji kolege. Samo 17

(4,8%) ispitanika smatra kako ima bolje moućnosti i prava, dok ih 71 (20,1 %) ispitanik ne

može procijeniti.

Grafikon 12: Stavovi ispitanika o visini plaće u odnosu na starije kolege


Od ispitanika se tražilo da usporede svoje mjesečne plaće sa plaćama starijih kolega uzevši u

obzir da obavljaju iste poslovne aktivnosti. Njih 156 (43,7% ) smatra kako ima niže plaće u

odnosu na starije kolege, dok ih 77 (21,6%) smatra kako jednaku plaću. Najmanje ispitanika

smatra kako ima višu plaću od starijih kolega, njih svega 22 (6,2%) ukupnih ispitanika. Dok

102 (28,5%) ispitanika ne može procijeniti.

Grafikon 13: Stavovi ispitanika o uvjetima rada u odnosu na starije kolege


- 46 -

U ovom pitanju traženo je od ispitanika da samostalno procijene smatraju li dali imaju bolje

ili lošije uvjete rada u usporedbi sa starijim kolegama. Njih 198 (55,5%) slaže se kako imaju

jednake radne uvijete kao i njihovi stariji kolege. Slijede lošiji uvjeti rada od kolega za koje se

odlučilo 74 (20,7%) ispitanika. 38 ispitanika (10,6%), smatra kako ima bolje uvjete rada, dok

se njih 47 (13,2%) ne može procijeniti.

Grafikon 14: Pokazatelj utjecaja diskriminacije na diskriminirane ispitanike


Ispitanici koji su iskusili diskriminaciju izjasnili su se kako je ona utjecala na njihov odnos

prema tržištu rada. Njih 103 (40,8%) govori kako ih je diskriminacija potakla da budu bolji u

radnoj sredini ili na poslovnom planu, njih 68 (26,9%) izjavilo je kako je diskriminacija

negativno utjecala na njihov rad, 44 (17,3%) ispitanika kaže kako diskriminacija nije ikako

utjecala na njihov rad, dok ih je 12 (5%) odlučilo promijeniti posao. Ukupno 25 (10%)

ispitanika ne može procijeniti kako je diskriminacija na njih utjecala.

Grafikon 15: Prikaz upoznatosti mladih sa pravnim mjerama Republike Hrvatske u području

suzbijanja diskriminacije


- 47 -

Ovo pitanje bilo je slobodnog tipa. Tražilo se od ispitanika da napišu pravne mjere u području

suzbijanja diskriminacije. Od 357 ispitanika njih čak 323 (90,4%) nije napisao ništa, odnosno

nije znalo niti jednu mjeru. Njih 23 (6,3%), napisalo je Zakon o ravnopravnosti spolova, 9

(2,7%) Ustav Republike Hrvatske, dok su svega 2 (0,56%) ispitanika napisala Zakon o

zabrani diskriminacije.

Grafikon 16: Prikaz stavova ispitanika o poduzimanju pravnih akcija protiv diskriminatornog

ponašanja


Grafikon 16 pokazuje kako 74 (20,5%) ispitanika ne bi poduzelo nikakve zakonske mjere

kako bi se zaštitilo od diskriminacije. U suprotnosti 81 (23,7%) ispitanik, siguran je kako bi

poduzeo zakonske mjere. Najviše ispitanika se ipak nije sigurno kako bi postupilo u tvoj

situaciji i to njih 87 (23,8%).

Grafikon 17: Prikaz ispitanika prema spolu

Ž

M


178

50%

179

50%

- 48 -

Grafikon 17 prikazuje ispitanike po spolu. U istraživanju je sudjelovalo 178 žena, odnosno

49,9% i 179 muškaraca, odnosno 50,1%.

Grafikon 18: Prikaz ispitanika prema stručnoj spremi

NKV

SSS

VSS

VŠS

Mag/Dr


U Grafikonu 18 prikazana je struktura ispitanika prema stručnoj spremi. Najviše ispitanika

ima SSS, njih 219 (61,1%), zatim slijede VSS sa 53 (14,8%), VŠS sa 45 (12,6%), magisterij

odnosno doktorat ima 22 (6,4%) ispitanika dok se kao NKV radnik izjasnilo 18 (5%)

ispitanika

219

61%

53

15%

45

13%

22

6%

18

5%

- 49 -

4.3.2. Statistička analiza odnosa pokazatelja

Ovom poglavlje ukazat će na statističku analizu odnosa pokazatelja. Ovdje se nalazi

usporedba pokazatelja koji ukazuju na različita iskustva u području diskriminacije kod

muškaraca i žena. Odnosi pokazatelja su testirani uz pomoć ANOVA-e, odnosno analize

varijanci, te prikazani grafički.

Grafikon 19: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa pokazateljima koji ukazuju na

susretanje sa dobnom diskriminacijom na tržištu rada

Izvor: izrada studenta, godina 2014.

Statističkom analizom utvrđeno je kako postoji značajna razlika (F(1,356) = 18, 292, p<0,05) u

iskustvima ispitanika sa dobnom diskriminacijom u odnosu na spol. Iz navedenog se vidi

kako su ispitanici muškog spola mnogo rjeđe susretali sa dobnom diskriminacijom nego

ženski ispitanici.

Grafikon 20: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa izjavama ispitanika o vlastitim

iskustvima sa direktnom diskriminacijom


- 50 -

Statističkom analizom utvrđeno je kako postoji značajna razlika (F(1,355) = 10,69, p<0,05)

između spolova po pitanju susretanja sa direktnom diskriminacijom. Ovaj prikaz nam govori

kako su se muški ispitanici sa direktnom diskriminacijom susretali manje nego ženski.

Grafikon 21: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa izjavama ispitanika o vlastitim

iskustvima sa ostalim oblicima diskriminacije.



između spolova i ostalih vrsta diskriminacije na području rada. Iako su se ispitanici oba spola

vrlo često susretali sa ostalim oblicima diskriminacije, ipak su se ženski ispitanici češće

susretali s navedenim problemom.

Grafikon 22: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa obilježjima na temelju kojih su

ispitanici bili diskriminirani.



između spolova te obilježja na temelju kojih su ispitanici diskriminirani. Grafikon pokazuje

- 51 -

kako su se odgovori muških ispitanika najčešće kretali u smjeru diskriminacija na društvenom

položaju dok su ženski ispitanici više gravitirali diskriminaciji na temelju uvjerenja ili spola.

Grafikon 23: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa stavovima ispitanika o najčešćim

akterima diskriminatornog ponašanja


Statističkom analizom nije potvrđena statistička značajnost (F(1,252) = 0,125, p>0,05) između

osoba koje su diskriminirale ispitanike i spola tih istih ispitanika.

Grafikon 24: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa stavovima ispitanika o poslovnim

aktivnostima kod kojih se najčešće javlja diskriminacija.

Izvor: izrada studenta, , godina 2014.

Statističkom analizom nije potvrđena statistička značajnost (F(1,356) =0,127, p>0,05) između

osoba koje su diskriminirale ispitanike i spola tih istih ispitanika.

- 52 -

Grafikon 25: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa izjavama ispitanika o razini prava

koje imaju u odnosu na starije kolege.


Statističkom analizom utvrđeno je kako postoji razlika (F(1,356) = 3,904, p<0,05) između

spolova i mišljena ispitanika o vlastitim pravima i mogućnostima s obzirom na starije kolege.

Muški ispitanici uglavnom smatraju kako imaju jednake ili lošije mogućnosti i prava kao

stariji kolege dok ženski ispitanici tvrde smatraju da imaju lošije mogućnosti na radnom

mjestu.

Grafikon 26: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa izjavama ispitanika o visini plaće

koje imaju u odnosu na starije kolege.



spola ispitanika i utjecaja diskriminacija na njihovu motivaciju i odnos prema poslu.

- 53 -

Grafikon 27: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa utjecajima diskriminacije na

ispitanike



spola ispitanika i njihovih stavova o visini plaće u usporedbi sa starijim kolegama.

Grafikon 28: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa spremnošću ispitanika na

poduzimanje zakonskih mjera protiv diskriminacije



između spolova i spremnosti ispitanika da poduzmu zakonske mjere kako bi se zaštitili od

diskriminacije. Grafikon 25 pokazuje kako su muški ispitanici u većom mjeri izjavili kako bi

se bili spremni obratiti za pomoć pravnim tijelima ukoliko se nađu u diskriminirajućem

položaju.

- 54 -

Grafikon 29: Odnos demografskog pokazatelja – spola sa upoznatošću pravnih mjera

Republike Hrvatske u području suzbijanja diskriminacija



spola ispitanika i njihovih stavova o visini plaće u usporedbi sa starijim kolegama.

4.4. PROVJERA HIPOTEZA I RASPRAVA O REZULTATIMA

U istraživačkom djelu ovog rada postavljene su slijedeće hipoteze:











Na temelju istraživanja došli smo do rezultata koji nas upućuju na to da su se mladi od 19-29

godina u velikoj mjeri susretali sad dobnom diskriminacijom prilikom djelovanja na tržištu

rada kao što su traženje zaposlenja ili aktivnosti na radnom mjestu. Statistička analiza

- 55 -

potvrdila nam je kako postoji razlika između mladih muškaraca i žena, odnosno utvrđeno je

kako se muškarci rjeđe susreću sad dobnom diskriminacijom nego mlade žene. To potvrđuje i

Knežević (2014) koja tvrdi kako su mlade žene u posebno teškom položaju jesu mlade žene

zbog dvostruke diskriminacije – temeljene na rodu i dobi (Knežević, 2014). Žene su već od

trenutka kada krenu u potragu za poslom u neravnopravnom položaju jer se trudnoća i

majčinstvo u našem društvu smatraju teretom. Upravo ovakav stav poslodavaca koji ispituju

ženu o osobnom životu potvrđuje da najveći teret brige o obitelji nose žene. Oni su toga

svjesni te se stoga boje zaposliti ženu koja ima obitelj. S druge strane, muškarcima koji

planiraju obitelj, ili je već imaju, daje se prednost jer on najčešće ima ženu koja skrbi o

obitelji te se stoga može u cijelosti posvetiti poslu. Ovo su ukorijenjeni stereotipi koji vode

diskriminaciji , pojasnila je članica udruge tvrdi Branka Mrzić Jagatić iz udruge RODA. No u

konačnici, neovisno o spolu više od polovice ispitanika (63%) bar se jednom u životu susrelo

sa dobnom diskriminacijom. Time možemo zaključiti kako su Bušić Crnković, Frlan Bajer i

Načinović (2012) u pravu kada u svom istraživanju tvrde da tri četvrtine mladih (76%)

smatra da su mladi u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale kada je tržište rada u pitanju.

Sa svime prethodno navedenim može se zaključiti kako se hipoteza H1 prihvaća, odnosno

kako mladi uistinu osjećaju dobnu diskriminaciju prilikom sudjelovanja na tržištu.

Na prethodnu hipotezu H1 nadovezuje se i hipoteza H2 koja tvrdi kako se mladi, osim sa

dobnom diskriminacijom susreću i sa ostalim oblicima diskriminacije. Istraživanje je

pokazalo kako se čak 70% mladih u nekom periodu života susrelo sa ostalim oblicima

diskriminacije ne temelju nekog od diskriminatornih obilježja. Također i u ovom obliku

diskriminacije postoji značajna razlika između diskriminiranih muškaraca i žena, odnosno

žene su češće diskriminirane. Takvo mišljenje ima i Mreža mladih Hrvatske (2012) koja tvrdi

kako da se mladi također susreću sa diskriminacijom po osnovi rase ili etničke pripadnosti,

vjere, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije u odnosu na druge osobe u usporedivoj

situaciji. To nas ne iznenađuje jer jedan oblik diskriminacije rijetko dolazi samostalno.

Ukoliko je radno okruženje ili poslodavac sklon diskriminatornom ponašanju može doći do

diskriminacije po nekoliko obilježja odjednom. Prema izvješću američkog State Departmanta

izdanog 2013. godine o stanju ljudskih prava u svijetu, a kao glavni problemi u Hrvatskoj

izdvajaju se društvena diskriminacija i slučajevi nasilja prema pripadnicima etničkih manjina,

posebice srpskoj i romskoj manjini, korupcija u državnim strukturama koja je i dalje duboko

ukorijenjena, netrpeljivost i nasilje prema homoseksualnim, biseksualnim i transrodnim

osobama (LGBT) te sporost sudstva (www.jutarnji.hr.12.04.2015). Stoga smatram da sa

- 56 -

sigurnošću mogu reći kako je hipoteza H2 potvrđena, odnosno da su mladi diskriminirani i

na temelju drugih obilježja, a ne samo dobi. Svaka dodatna diskriminatorna osnova pogoršava

situaciju na tržištu rada.

Nadalje, istraživanje pokazuje kako su kod mladih u smislu ostalih tipova diskriminacija neke

više, a neke manje zastupljene. Od ispitanika koji su izjavili kako su se susreli s ostalim

oblicima diskriminacije njih 24,01% izjavilo je kako je bilo diskriminirano na temelju spola.

Iako je spolna diskriminacija najčešće problem žena, istraživanje potvrđuje da se javlja i kod

muškaraca. Studija britanskog Instituta za menadžment tvrdi da će proći još najmanje 100

godina dok se spolne razlike između muškaraca i žena na radnom mjestu ne izjednače.

Također istraživanja potvrđuju kako se građani i građanke uglavnom pritužuju na spolnu

diskriminaciju (77,6%), a u najvećem broju su oštećene žene (69,3%) (Horvat, 2011). 57 %

ispitanika/ica doživjelo je neki od diskriminatornih pitanja tijekom razgovora za posao - njih

64 % pitano je o namjeri formiranja obitelji i djeci; diskriminaciju na osnovi spola doživjelo

je 27 % ispitanika, a petina ispitanika/ca smatra da posao nije dobila zbog fizičkog izgleda.

Sveukupno je 61 % žena barem jednom doživjelo diskriminatorna pitanja tijekom razgovora

za posao (http://libela.org, 12.04.2015). Na temelju svega navedenog može se ustanoviti kako

je hipoteza H3 potvrđena. Žene se u današnje vrijeme sve kasnije odlučuju na majčinstvo.

Dijelom je razlog želja za karijerom, a dijelom gospodarska kriza čije se posljedice još uvijek

osjećaju. Nordijske zemlje i Švicarska godinama glase kao najbolje zemlje na svijetu za

majčinstvo. Prema istraživanju koje je provela organizacija ‘Save the children’ o najboljim

zemljama za majčinstvo, u konkurenciji 176 zemalja diljem svijeta, Hrvatska se nalazi na 34.

mjestu (http://www.womeninadria.com/, 12.04.2015). Zbog sve manjih primanja kućanstava,

nesigurnih radnim mjesta te nemogućnosti pronalaženja zaposlenja mladi se ne mogu osloniti

na jedan prihod u kućanstvu, stoga žene traže stabilno zaposlenje, edukaciju te karijeru, a

majčinstvo stavljaju po strani. Poslodavci žele radnike koji mogu raditi prekovremeno, mogu

izvršavati radne zadatke kod kuće te koji neće imati previše izostanaka te izvanrednih

situacija poput bolesti djeteta ili porodiljinog dopusta. Iako u većini slučajeva neosnovano,

upravo takve situacije se povezuju s mladim majkama te ih čine manje konkurentnim na

tržištu rada. S druge strane vidljivi su pomaci po pitanju ove problematike, sve češće se

spominje porodilji dopust za muškarce koji može trajati i do 14 mjeseci, tako da muškarac i

žena mogu smanjiti ukupno izbivanje s posla te zastoj u karijeri.

- 57 -

Kod tvrdnji kako se mladi najčešće susreću sa diskriminacijom tijekom procesa zaposlenja i

eliminacijskih postupaka statističkom analizom nije potvrđena statistička značajnost između

osoba koje su diskriminirale ispitanike i spola tih istih ispitanika. Većina ispitanika u ovom

diplomskom radu, točnije njih 48,5% smatra kako se diskriminacija najčešće javlja prilikom

procesa zapošljavanja. Njihovo mišljenje podupire i Jurasić (2012) koji tvrdi kako prema

provedenim istraživanjima čak 61,3% ispitanika smatra da se s diskriminacijom najčešće

susreće prilikom samog procesa zapošljavanja. Iz tog razloga možemo zaključiti kako je

hipoteza H4 potvrđena, odnosno da je zaposlenje najčešća prigoda u kojoj se javlja

diskriminatorno ponašanje. Nažalost diskriminacija se javlja i prilikom napredovanja,

osiguravanja jednakih plaća i beneficija te uvjeta rada i pristupa edukaciji. No s druge strane

na neki način je logičan zaključak kako je diskriminatorno ponašanje najzastupljenije

prilikom zapošljavanja. Poslodavac kada zaposli radnika želi imati kvalitetnu, obrazovanu

radnu snagu pa će time više ulagati u razvoj istoga. Diskriminacija prilikom procesa

zapošljavanja često se vidi i na način na koji su sastavljeni oglasi za posao. Gdje se izričito

traži djelatnik određenog spola, dobi, a ne djelatnici koji zadovoljavaju određene kvalifikacije

danog posla. Samim time određeni postotak zainteresirane populacije diskriminiran je i prije

nego što se prijavio za radno mjesto.

Nije svaka diskriminacija jasno vidljiva, postoji i indirektna diskriminacija koja se puno lakše

provodi i puno teže kontrolira. Upravo iz tog razloga ona se javlja češće, kako tvrdi jedna od

hipoteza ovog rada. Analiza rezultata istraživanja potvrdila je da se samo 30,5% ispitanika

koji su doživjeli diskriminaciju susrelo sa situacijom u kojoj im je direktno bilo rečeno da su

premladi za posao. Ostatak istih bio je diskriminiran na temelju indirektne diskriminacije.

Također je utvrđeno kako postoji statistička signifikantnost između spolova ispitanika i

učestalosti direktne diskriminacije, odnosno da je ženama češće rečeno kako su premlade za

posao. To možemo povezati sa zaključkom hipoteze H3 gdje se najčešće diskriminacija javlja

na temelju spola, odnosno gdje žene kao buduće majke nisu dovoljno konkurentne na tržištu

te im poslodavci to jasno daju do znanja. Možemo zaključiti kako je hipoteza 5 potvrđena.

To podupire i istraživanje koje tvrdi da od ispitanika koji su bili u selekcijskom postupku,

percepcija je njih nešto više od trećine (36%) da su doživjeli direktnu diskriminaciju na

osnovi godina na način da im je rečeno da ne mogu biti zaposleni jer su premladi dok 64%

ispitanika nikada nije doživjelo direktnu diskriminaciju na osnovi godina prilikom

zapošljavanja, kako tvrde Bušić Crnković, Frlan Bajer i Načinović (2012). Danas su rijetke

situacije u kojima će poslodavac izričito priznati da je prema osobi postupio nepovoljnije zato

- 58 -

jer je žena/muškarac. Poslodavac će u pravilu svoje kriterije zapošljavanja i/ili napredovanja

izraziti neutralno (traži se osoba za radno mjesto kuhara/ice) ili će svoju odluku, odnosno

praksu kojom ograničava nečiji interes, opravdati nekim spolno neutralnim razlogom.

Uvjetovanost njegove odluke ili prakse pripadnošću neke osobe određenom spolu uglavnom

će tako ostati skrivena. Iz tog razloga indirektna diskriminacija je izuzetno opasna jer je vrlo

teško dokaziva.

Statističkom analizom utvrđeno je kako postoji razlika između spolova i mišljena ispitanika o

vlastitim pravima i mogućnostima s obzirom na starije kolege. Muški ispitanici uglavnom

smatraju kako imaju jednake ili lošije mogućnosti i prava kao stariji kolege dok ženski

ispitanici tvrde da imaju lošije mogućnosti na radnom mjestu. Razlika između ispitanika koji

smatraju kako imaju lošije mogućnosti i onih koji smatraju kako su im mogućnosti i prava na

radnom mjestu jednaka kao starijim kolegama iznosi samo 1,1% u korist lošijih mogućnosti.

Situaciju bi moglo razjasniti uvođenje nove varijable, odnosno činjenice kako 38,1%

ispitanika smatra da ima jednake uvjete rada, ako i stariji kolege bez obzira na spol, uzevši u

obzir izjavu Bušić Crnković, Frlan Bajer i Načinović (2012) koji također tvrde kako 40%

mladih smatra da imaju manje mogućnosti napredovanja na radnom mjestu. Prema

istraživanju na mladim nezaposlenima i poslodavcima provedenom 2010. u sklopu projekta:

„Mladi na tržištu rada“ utvrđeno je kako je samo oko 52% mladih bilo zaposleno putem

ugovora na neodređeno vrijeme u usporedbi s ostalim zaposlenima, koji su takav ugovor s

poslodavcem sklopili u oko 87% slučajeva (Mreža mladih Hrvatske, 2012). Priliko analize

ove hipoteze opet nailazimo na problem razlike u spolovima, evidentno je da su mlade žene

manje konkurente od mladih muškaraca na tržištu rada. No podijeljenost diskriminatornog

ponašanja po spolu samo je sporedna varijabla ovog istraživanja, Smatram kako možemo ipak

reci da je hipoteza H6 potvrđena.

Poslodavci nerado zapošljavaju mlade ljude, a kada to čine nude im plaću koja je 5 do 40

posto niža od plaća koje se isplaćuju na tržištu za sve razine zanimanja tvrdi Gatarić (2010).

Tu tezu potvrđuju i rezultati ovog istraživanja koji ukazuju na to da čak 43,7% ispitanika

smatra kako ima nižu plaću od starijih kolega za isti posao koji obavljaju. Sa sigurnošću

možemo utvrditi kako je hipoteza H7 potvrđena, odnosno mladi uistinu imaju nižu plaću od

starijih kolega za isti posao koji obavljaju. Statističkom analizom nije potvrđena signifikantna

razlika između muških i ženskih ispitanika i njihovih mišljenja o visini plaće u usporedbi sa

starijim kolegama. Ta činjenica je dosta iznenađujuća jer je istraživanje pokazalo kako su

- 59 -

mlade žene u nepovoljnijem položaju od muškaraca. Članak «Smanjivanje razlika u plaćama

muškaraca i žena u EU» izdan od strane Europske komisije tvrdi kako žene u EU imaju

16,4% nižu plaću od muškaraca, dok je u RH taj postotak viši i iznosi 18%

(http://ec.europa.eu, 12.04.2015). Ipak valja napomenuti kako su ovi rezultati dobiveni na

temelju percepcije ispitanika, a ne na temelju realnih nadnica.

Tvrdnja kako diskriminacija negativno utječe na motivaciju i angažiranje mladih na tržištu

rad, koju je potvrdilo i istraživanje provedeno od strane Bušić Crnković, Frlan Bajer i

Načinović (2012) koji tvrde kako je diskriminacija na radnom mjestu izrazito negativno

utjecala na budući rad i motivaciju zaposlenika, te je čak 32% ispitanika odgovorilo kako

diskriminacija značajno smanjuje motivaciju za radom, ne podudara se sa rezultatima ovog

istraživanja. Na pitanje kako diskriminacija utječe na njih na radnom mjestu čak 40,8%

ispitanika izjasnilo se kako ih je diskriminacija potakla da budu još bolji na poslovnom planu.

Također statističkom analizom nije potvrđena statistička značajnost između spola ispitanika i

načina na koji diskriminacija utječe na njihovu motivaciju i rad. Uzevši u obzir prethodno

navedeno moramo zaključiti kako hipoteza H8 nije potvrđena, odnosno diskriminacija

pozitivno utječe na mlade na način da pojačava njihovu želju za izvrsnošću i dokazivanje. To

je u svakom slučaju dobra vijest. Raznog tomu možemo tražiti i u promjeni svijesti mladih

osoba. Generacija od rođena između 1980. – 2000. još se naziva i Generacija Y. Oni su

moćna skupina koja očekuje da na poslu ima utjecaj te da poslodavac udovolji njihovim

očekivanjima. odvažni su, uporni, društveni i moralni, propitkuju autoritete te se ne boje reći

što misle. To je velika razlika od prethodnih tradicionalnih generacija koji prednost daju

dugom stažu i bogatom radnom iskustvo. Smatraju kako treba početi od dna i napredovati, a

stjecanje iskustva radom smatraju najboljim obrazovanjem.

Nadalje, statističkom analizom utvrđeno je kako mladi doista ne poznaju zakonodavne okvire

ili pravne mjere Republike Hrvatske u području suzbijanja diskriminacije. Na otvoreno

pitanje koje pravne mjere u suzbijaju diskriminacije poznaju 90,5% ispitanika nije odgovorilo.

A nitko od ispitanika nije znao ime glavne pravne mjere u području suzbijanja diskriminacije

Zakon o suzbijanju diskriminacije. Možda zbog neznanja, njih 40,3% ustvrdilo je kao ne bi

poduzima zakonske mjere kako bi se zaštitili od diskriminacije. Za kraj možemo reći kako je

hipoteza H9 potvrđena. To je uznemirujući zaključak, jer bez prijave problema i upućenosti

građana u svoja prava izuzetno se teško boriti protiv diskriminacije.

- 60 -

4.5. OGRANIČENJA I SMJERNICE ZA ISTRAŽIVANJE

Treba imati na umu da je ovo istraživanje provedeno na mladim osobama Karlovačke

županije. Tvrdnje koje su navedene u istraživanju ne moraju biti istinite ni ne moraju vrijediti

na drugim područjima ili drugim županijama, te ne ocrtavaju mišljenja mladih općenito.

Također treba uzeti u obzir da su testirani samo zaposlene osobe od 19-29 godina pod

pretpostavkom da su se susrele i imaju iskustava sa tržištem rada. U istraživanje nisu

uključene osobe koje su nezaposlene, bez obzira na to jesu li ikad bile zaposlene ili ne. Dakle

izneseni stavovi su samo odraz mišljenja mladih koji trenutno imaju odrađenu vrstu radnog

odnosa. Iako je omjer žena i muškaraca uravnotežen većinom su ispitani subjekti sa srednjom

stručnom spremom. Ovo istraživanje ne može garantirati kako bi odgovori bili drugačiji da su

ispitanici većinski sa drugom razinom obrazovanja.

Anketni upitnik mjerio je trenutne stavove ispitanika. Prilikom čitanja rezultata ne smije se

zaboraviti trenutna gospodarska situacija u Republici Hrvatskoj, vrlo velika nezaposlenosti,

nezadovoljstvo građana i općenita negativna slika javnosti o korupciji i lošem djelovanju

vladajućih. Sve to moglo je utjecati na stavove i mišljenja mladih bez obzira na vlastito

iskustvo, već su mogli biti pod utjecajem frustrirajući situacija bližnjih ili obitelji.

Dobiveni rezultati ovog istraživanja mogili bi biti zanimljivi organizacijama koje se bavi

diskriminacijom ili zaštitom mladih kako bi dobile bolji uvid u njihove stavove i mišljenja te

kako bi poboljšale svoju djelatnost. Također rezultati bi mogli biti zanimljivi određenim

državnim tijelima, odnosno tijelima Karlovačke županije u borbi protiv nezaposlenosti i

diskriminacije. Karlovačka burza rada mogla bi ovo istraživanje iskoristiti te na temelju njega

provesti edukaciju poslodavaca i mladih ili tiskati deduktivne brošure. Uzevši u obzir

opširnost same teme i mnoštvo pitanja na koja bi se mogli tražiti odgovori kako bi pomogli

mladima postoje mnogi elementi koji bi se u budućim istraživanjima mogli ispitati. Također

smatram kako bi izvrsne rezultate pridonijelo uključivanje nezaposlene mladeži u istraživanje

te usporedba stavova te dvije grupacije.

- 61 -

5. ZAKLJUČAK

Iako pojam "različit od drugih" ponekad može buditi nelagodu među ljudima, čak i negativnu

konotaciju, razlike među ljudima mogu biti pozitivne i više nego potrebne. Razlike na osnovi

izgleda, znanja i vještina nisu problematične jer ne možemo očekivati da smo svi isti. Ljudi

imaju različite afinitete i težnje te će se prema istima i usavršavati. Ukoliko stručnjak u

određenom području dobije posao prije radnika bez potrebnih znanja to je legitimno. No

ukoliko radnik ne dobije zaposlenje a temelju spola, izgleda, ili neke karakteristike koja ni na

koji način ne ugrožava njegovo sposobnost rada i izvršavanja radnih zadataka tada možemo

govoriti o vrlo opasnom problemu sadašnjice – diskriminaciji. Kada neka grupa ima manja

prava od drugih javlja se neprijateljstvo, ograničava razvoj i napredak. Iz tog razloga

diskriminacija ne smije biti tolerirana niti u jednom obliku. Diskriminaciju bi sa sigurnošću

mogli nazvati bolesti društva. Mržnja rađa mržnju, nasilje nasilje, a netolerancija

netoleranciju, pravo to diskriminacija predstavlja. Ulazi u svaku poru društva i uništava ga do

temelja. Kao što nas je i povijest mogla naučiti niti jedno društvo prožeto diskriminacijom

nije uspješno i na duge staze je neodrživo. Ali usprkos tomu diskriminacija je svuda oko nas,

ne samo na tržištu rada. Diskriminacija čovjeka lišava njihova prava kao priznatog građanina,

stvarajući neprijateljsko okruženje nepogodno za život pojedinca. Unutar određenih grupa

ljudi stvaraju se predrasude i stereotipi koji se prenose s koljena na koljeno, shvaćaju zdravo

za gotovo, ne promišljajući uopće o većoj slici cijeloga problema, zato se javljaju

ksenofobija, homofonija, rasizam, nacionalizam, seksizam i slično. Kao što je već spomenuto

u ovom radu, nezaposlenost i nestabilna struktura tržišta rada dovode do degradacije

cjelokupnog društva.

Sjetimo li se Maslowljeve hijerarhije potreba vidljivo je da su najviše potrebe one koje se

zadovoljavaju kada se čovjek osjeća korisnim i kada smatra da njegov život ima utjecaja i

smisla. Potreba za samopotvrđivanjem, osobno ispunjenje upravno nam pruža uspjeh i

napredovanje na poslu. Pohvala da smo nešto dobro napravili, nečemu pridonijeli. Druge na

listi su egoistične potrebe, potreba za statusom, poštovanjem, moći. Također sve ove potrebe

zadovoljava stimulativno poslovno okruženje. A naravno, ne smijemo zaboraviti ni društvene

potrebe. U modernom društvu gdje se dužina radnog tjedna produžuje, mladi su usredotočeni

na karijeru i napredovanje, sve više nedostaje vremena za hobije i slobodne aktivnosti.

Upravo iz tog razloga stvaraju se prijateljstva na poslu, ljudi idu na timska druženja, team

- 62 -

buliding. Ukratko, posao postaje jedna od okosnica socijalizacije. Dakle ovim jednostavnim

primjerom vidimo kako je rad i posao gotovo pa esencijalna stavka za prosječnog čovjeka.

Pogotovo za mladog čovjeka koji tek gradi svoj život, osamostaljuje se te se želi dokazati

svijetu. Upravo je i prethodna rečenica jedan od motiva iz kojih sam se odlučila za obradu

teme ovog rada. Sama sam mlada osoba koja se približava kraju školovanja. To iskustvo

dovoljno je strašno samo po sebi, no kada se u obzir uzme nestabilnost tržišta i ekonomije,

nepovjerenje prema političarima, stanje industrije i korupcije u državi vrlo je lako izgubiti

motivaciju. Svakodnevno čitanje novina sa temama nezaposlenosti, članci educiranih mladih

ljudi koji su primorani otići u inozemstvo kako bi pronašli zaposlenje nekada znaju biti

izuzetno obeshrabrujući. Željela sam istražiti je li zaista situacija u Republici Hrvatskoj zaista

toliko loša ili još ima optimizma. Također sam željela malo bolje upoznati klimu tržišta rada

te kako se ona postepeno mijenjala. Smatram zanimljivim malo dublje ući u probleme koje

svakodnevno pratimo u medijima, te koji na okružuju. Ovo istraživanje je zanimljivo jer je

provedeno od strane mladih za mlade. No kakvo je tema ovog rada bila diskriminacija na

tržištu rada, valja se osvrnuti i na taj pojam. Diskriminacija šteti ekonomskom i

gospodarskom razvoju. Ako dugo i intenzivno traje obeshrabljuje ljude, snižava moral i radnu

produktivnost te u konačnici dovodi do depresije, apatije i beznađa. Mnogi zakoni nastoje

spriječiti diskriminaciju na temelju rase, spola, vjere, nacionalnosti, tjelesni invaliditet, dob i

od strane poslodavaca. Sve veći broj zakona i nastoji spriječiti diskriminacije pri

zapošljavanju na temelju seksualne orijentacije..

Prilikom prikupljanja literature te istraživanja teme primijetila sam zalaganje državnih

institucija prilikom sprečavanja diskriminacije, a također i specifično bavljenje temom

diskriminacija na tržištu rada. Republika Hrvatska ima jasno definirano zakonodavstvo na tu

temu, kao i sama Europska Unija. No treba se postaviti pitanje koliko su te zakonodavne

mjere zaista efikasne prilikom pravih problema, a koliko su samo list papira. Evidentno je da

se diskriminacija prisutna u velikoj mjeri. Dakle dade se zaključiti kako nije dovoljno samo

donijeti zakonodavne mjere nego iz i provoditi i nadzirati ugrožene sektore. Prvenstveno

smatram da se to može ostvariti edukacijom. Da se poslužim riječima Francisa Bacona

„Znanje je moć“. Prilikom istraživanja vidjeli smo pomalo šokantne rezultate upoznatosti

mladih sa svojim pravima. Dosta česta pojava je da ljudi zapravo ne znaju da su

diskriminirani. Ne znaju da pitanja o vjeri, planovima za obitelj, godinama, nisu pitanja koja

bi trebala određivati jesu li kvalificirani za određeni posao. Prilikom izrade ovog rada dosta

sam razmišljala kako riješiti istoga te kako pomoći mladima. U nastavku prikazujem nekoliko

- 63 -

točaka za koje smatram kako bi se trebale implementirati u svijest i svakodnevnicu pojedinaca

kao i u cjelokupnu ekonomiju.

· Edukacija mladih

Prvi korak u rješavanju problema je prepoznavanje istog. Mlade treba educirati po

pitanju diskriminacije, moraju znati kada su diskriminirani, koja su legitimna pitanja

koja poslodavac može postaviti. Mogućnost zaštite svojih prava još jedna je važna

stavka. Edukacija koje zakonske mjere postoje, kako se možemo zaštititi te kome se

trebamo obratiti. Smatram da bi se u srednjim školama/fakultetima trebala održati

kratka informativna predavanja gdje bi gosti predavači bili osobe koje se bave tom

tematikom, možda voditelji društvenih organizacija koje pomažu oko danog problema,

mladi koji su se izborili za svoja prava. Potrebno je emitirati kratke promotivne

reklame na televiziji sa info telefonima kojima se mladi mogu obratiti.

· Edukacija poslodavaca

U našem društvu postoji ukorijenjeno mišljenje kako su mladi neiskusni te nemaju

dovoljno znanja za rješavanje tekućih poslovnih problema. Edukacija mladeži je

skupa. Poslodavci ponekad više cijene iskustvo nego obrazovanje. Potrebno ih je

educirati po pitanju kvaliteta mlade radne snage. Također ponuditi poticaje za

zapošljavanje radnika bez iskustva. Naravno ne smijemo zaboraviti kako problem

diskriminacije može također nastati zbog neznanja od strane poslodavca. Moramo ih

dodatno educirati kako bi uvidjeli da je njihovo ponašanje diskriminatorno ta da šteti

ekonomiji i društvu.

· Financiranje dobrotvornih udruga koje se bave danim problemima

Prilikom istraživanja naišla sam na mnoštvo nezavisnih neprofitnih udruga koje se

bave raznim pitanjima diskriminacije, imaju svoje internetske stranice, letke te

područje djelovanja. Nažalost nisu dovoljno promovirane, njihov glas se ne sluša. Vrlo

je važno promovirati takve organizacije. Upravo ova stavka se nadovezuje na problem

nedostatka edukacije. Dakle udruge bi mogle provoditi edukacije po školama ili

radnim mjestima stvarajući obostranu korist. Promovirajući svoje djelovanje s jedne

strane te educirajući pojedince o gorućim problemima.

- 64 -

· Otvaranje besplatnih informativnih linija

Smatram kako bi bilo vrlo korisno otvoriti informativne telefone od strane države koji

bi mogli pružiti pravne savjete ili ostalu vrstu pomoći pojedincima koji se bili

diskriminirani na radnom mjestu.

· Promjene u gospodarstvu

Vrlo su očite trenutne poteškoće Republike Hrvatske s nejednakom ponudom i

potražnjom na tržištu rada, kao i problemom velike nezaposlenosti. O ovoj temi ima se

zaista mnogo toga za pisati, ali neke od mjera koje bi mogla predložiti su poticanje

poduzetničke inicijative, razvijanje povoljne klime za razvijanje obrta, fleksibilizacije

velikih državnih poduzeća, usmjeravanje mladih prema fakultetskom obrazovanju,

poticaji poslodavcima, europski fondovi za gospodarski razvoj.

Ovo istraživanje je pokazalo da se stavovi mladih Karlovačke županije podudaraju sa ostalim

istraživanjima provedenim na ovu temu. Da, mladi osjećaju diskriminaciju i s njom se

svakodnevno susreću. Diskriminacija na radnom mjesta, diskriminacija u privatnom životu,

od strane mnoštva pojedinaca koje susrećemo, ponekad nam se može učiniti da je

diskriminacija svuda oko nas. No usprkos tomu ovo istraživanje je također pokazalo da mladi,

usprkos situaciji u državi, još uvijek ne gube volju i želju za radom. Diskriminacija ih potiče

da budu najbolji što mogu biti i da ne posustaju bez obzira na okolnosti. U velikoj većini

njihove izjave govore kako se žele dokazati diskriminatorima i pokazati svoje kvalitete i

sposobnost za rad usprkos mladosti.

- 65 -

LITERATURA

a) Knjige

1. Bejković P., Lowther J. (2004) Konkurentnost hrvatske radne snage, Institut za javne

financije, Zagreb

2. Callinicos A. (2004) Antikapitalistični manifest, Založba Sophia, Ljubljana

3. Grbac B. (2011): Marketinške paradigme – stvranje i razmjena vrijednost, Ekonomski

fakultet Rijeka

4. Jacobs F.G, White R.A.C. (1996) The European Convention on Human Rights,

Clarendon press-Oxford

5. Kulušić J. (2009) Isplati li se fleksibilnost – hrvatsko tržište rada, TIM press, Zagreb

6. Šimović-Einwalter T. (2009) Područje zaštite od diskriminacije, Narodne novine,

Zagreb

7. Šimović-Einwalter T (2006) Žene i diskriminacija, Europa i razvoj, ICFTU CEE,

Zagreb

8. Šošić V (2005) Siromaštvo i politika na tržištu rada u hrvatskoj, financijska teorija i

praksa, Hrvatska narodna banka, Zagreb

9. Vranešević T., Marušić M. (2001) Istraživanje tržišta, Zagreb

b) Riječnik

1. Anić V, Goldstein I.: natuknica "diskriminacija" Riječnik stranih riječi, Novi libre,

Zagreb, sažeto izdanje, 2005., str.133

2. Korbar Ž: Priručnik za konverzaciju s izgovorom - hrvatsko-francuski, Koing Lingua,

2007

c) Članci

1. Bejaković P. (2004) Konkurentnost hrvatske radne snage, Institut za javne financije,

Zagreb

2. Brković A. (2000) Razvojna psihologija, Učiteljski fakultet Užice, Užice

- 66 -

3. Butigan R. (2013) Istraživanje tržišta – metode prikupljanja podataka, Ekonomski

fakultet Zagreb

4. Đogaš Z. (2007) Znanstveno istraživanje

5. Froy, F. and L. Pyne (2011), Ensuring Labour Market Success for Ethnic Minority and

Immigrant Youth

6. Huges D., Borbély-Pecze T. (2013), Nezaposlenost mladih: kriza našeg okruženja

7. Jakobić Fibrec S. (2005), Javno protiv diskriminacije i svih oblika nasilja protiv zena,

Kruh i ruže, br.26, Zagreb

8. Martinović M. (2005) Istraživanje tržišta – Marketing 3

9. Matković T., 2009: Mladi između obrazovanja i zapošljavanja: isplati li se školovati?,

Program Ujedinjenih naroda (UNDP) Hrvatska, Zagreb

10. Mencer I. (2013), Istraživanje tržišta, Ekonomski fakultet Rijeka

11. OECD (2010), Leed fulfilling promise: Project proposal

12. Pološki N. i Frajlić D. (2007) Pokazatelji konkurentnosti hrvatske radne snage –

empirijska istraživanja

13. Štimac Radin H. (2007), Nacionalna politika za promicanje ravnopravsnosti spolova

2006-2010., Vlada RH, Ured za ravnopravnost spolova, Zagreb

14. Štrk M (2007) Obilježja kvalitativnog istraživanja, Filozofski fakultet, Sveučilište

Split

15. Vasiljević S. (2007), Pravno uređenje višestruke diskriminacije u proširenoj Europskoj

uniji, Pravni fakultet Zagreb

16. Vujčić V. Psihološke posljedice nezaposlenosti

c) Web stranice

1. Asimakopoulos J. (2008) Globally Segmented Labor Markets: The Coming of the

Greatest Boom & Bust, Without the Boom, viđeno 11.4.2014.

<http://www.transformativestudies.org.php5-1.dfw1-1.websitetestlink.com/wp-

content/uploads/2008/10/globally-segmented-labor-markets1.pdf>

2. Brenner O., Tomkiewicz J. The relationship between sex role and stereotypes and

requisite management characteristic revisited, Academy of management Journal,

Chuck E. (2013) Gay teen wins right to attend prom with boyfriend, viđeno 11.4.2014.

<http://usnews.nbcnews.com/_news/2013/02/15/16975038-gay-teen-wins-right-to-

attend-prom-with-boyfriend?lite >

- 67 -

3. Božić M. (2013) Istraživanje tržišta

http://hcpm.agr.hr/docs/mplan-istrzista.pdf, 02.05.2015.

4. Bušić Crnković A., Frlan Bajer A., Načinović L. ( 2012) Neudoban položaj – izvještaj

o diskriminaciji mladih na hrvatskom tržištu rad, 04.03.2014.

< http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/Neudoban_polozaj.pdf >

5. Goldin C (1994) Labour markets in the twenthyet century, national bbureau of

economics research, cambridge, viđeno 11.4.2014.

<http://www.nber.org/papers/h0058.pdf?new_window=1>

6. Gatarić Lj. (2010) Poslodavci nerado zapošljavaju mlade i nude im do 40% nižu plaću,

Večernji list, 11.4.2014.

<http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/poslodavci-nerado-zaposljavaju-mlade-i-

nude-im-do-40-nizu-placu-192860>

7. Horvat M. (2011) Jednakost među spolovima moguća je tek za 100 godina, 24 sata,

viđeno 11.4.2014

<http://www.24sata.hr/pametnakuna/jednakost-meu-spolovima-moguca-je-tek-za-100-

godina-233138>

8. Jurasić D., 2012, Diskriminacija najveća na poslu i pri zapošljavanju!, Večernji list,

14.03.2014

<http://www.vecernji.hr/hrvatska/diskriminacija-najveca-na-poslu-i-pri-zaposljavanju-

424981>

9. Knežević S. (2014) Ima li mjesta za mlade žene u svijetu rada?, Libela, portal o rodu,

spolu i diskriminaciji, viđeno 11.4.2014.

< http://libela.org/sa-stavom/4803-ima-li-mjesta-za-mlade-zene-u-svijetu-rada/>

10. Mreža mladih Hrvatske (2012) Zabranjen pristup? Protiv diskriminacije mladih na

hrvatskom tržištu rada, Mreža mladih Hrvatske, 04.03.2014.

<http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/Protiv_diskriminacije_mladih_na_hrv

atskom_tr%C5%BEi%C5%A1tu_rada.pdf>

11. Obadić A (2010) Stanje na tržištu rada i u sustavu obrazovanja RH u kontekstu

pridruživanja

Petković B., Kodovšek N.( 2011) O diskriminaciji – priručnik za novinarke i

novinare, 04.03.2014.

< http://www.diskriminacija.ba/sites/default/files/O_diskriminaciji_-_prirucnik.pdf>

12. Pavlovič D. (2014) Za 60% žena nema posla, a zaposlene su slabo plaćene, Glas

Slavonije, viđeno 3.4.2014.

- 68 -

<http://www.glas-slavonije.hr/231123/1/Za-60-zena-nema-posla-a-zaposlene-su-

slabo-placene >

13. Šimović-Einwalter T. (2009), Vodič uz zakon o suzbijanju diskriminacije, Ured za

ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, str.4-17,viđeno 5.4.2014.

< http://www.ombudsman.hr/dokumenti/vodic.pdf>

14. Ženska mreža Hrvatske (2007) Izvještaj o stanju ljudskih prava žena u Hrvatskoj u

2007. godini, viđeno 11.4.2014.

<http://www.zenska-mreza.hr/x/izvj_06.pdf>

15. Statistički ljetopis Republike Hrvatske za 2013. godinu (2013) Državni zavod za

statistiku Republike Hrvatske, viđeno 11.4.2014.

< http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2013/sljh2013.pdf>

16.http://www.jutarnji.hr/-korupcija--diskriminacija-manjina-i-sporos

sudstvaglavniproblemi-u-hrvatskoj--quot---ocjena-state-deprtmenta-

/1098213/(12.04.2015.)

17. http://www.womeninadria.com/porodiljni-dopust-majcinstvo-karijera/ (12.04.2015.)

18. http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/gender_pay_gap/140319_gpg_hr.pdf

(12.04.2015.)

19. http://www.iskorak.hr/tvoja-prava/o-diskriminaciji/sto-je-diskriminacija/ (24.04.2015.)

20. http://www.boombar.org/a/diskriminacija.pdf (24.04.2015.)

21. http://www.moj-posao.net/Vijest/72064/RH-Objavljeni-prvi-podaci-o-diskriminaciji-

mladih-na-trzistu-rada/58/ (24.04.2015.)

22. http://www.theguardian.com/society/2014/aug/30/low-pay-workers-one-in-three

(24.03.2015)

23. http://finance.youngmoney.com/careers/what-do-these-have-in-common-gender-

lifestyle-choices-and-age/ (24.04.2015)

24. http://www.marketing-odjel.com/istrazivanje_trzista, viđeno 02.05.2015.

25. http://www.minpo.hr/UserDocsImages/5.Priru%C4%8Dnik%20za%20provedbu%20is

tra%C5%BEivanja%20malih%20i%20srednjih%20poduze%C4%87a.02.05.2015

26. www.maturskiradovi.net/besplatni.../Istrazivanje-marketinga.doc, 02.05.2015

27. https://www.pfst.hr/uploads/4 Vrste istrazivanja.pdf, 03.05.2015.

28. http://www.banka.hr/tko-zapravo-profitira-uz-rigidno-radno-zakonodavstvo/print,

03.05.2015.

29. http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/IT06042006.pdf, 03.05.2015.

- 69 -

POPIS GRAFIKONA

Broj Naziv grafikona str.

1. Jeste li zaposleni u struci za koju ste se obrazovali? 39

2. Nakon završenog obrazovanja koliko Vam je teško bilo pronaći zaposlenje? 40

3. Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa dobnom diskriminacijom? (rasčlanjena verzija) 40

4. Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa dobnom diskriminacijom? 41

5. Je li Vam prilikom procesa zaposlenja bilo direktno rečeno da ste premladi za određeni posao? 41

6. Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa ostalim oblicima diskriminacije? (rasčlanjena verzija) 42

7. Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa ostalim oblicima diskriminacije? 42

8. Obilježje na temelju kojeg su ispitanici bili najviše diskriminirani 43

9. Osobe od kojih su ispitanici bili najviše diskriminirani 43

10. Poslovne aktivnosti u kojima je diskriminacija najviše raširena 44

11. Stavovi ispitanika o mogućnostima i pravima u odnosu na starije kolege 44

12. Stavovi ispitanika o visini plaće u odnosu na starije kolege 45

13. Stavovi ispitanika o uvjetima rada u odnosu na starije kolege 45

14. Pokazatelj utjecaja diskriminacije na diskriminirane ispitanike 46

15. Prikaz upoznatosti mladih sa pravnim mjerama Republike Hrvatske u području suzbijanja

diskriminacije 46

17. Prikaz stavova ispitanika o poduzimanju pravnih akcija protiv diskriminatornog ponašanja 47

17. Prikaz ispitanika prema spolu 47

18. Prikaz ispitanika prema stručnoj spremi 48

19. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa pokazateljima koji ukazuju na susretanje sa dobnom

diskriminacijom na tržištu rada 49

20. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa izjavama ispitanika o vlastitim iskustvima sa

direktnom diskriminacijom 49

21. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa izjavama ispitanika o vlastitim iskustvima sa

ostalim oblicima diskriminacije 50

22. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa obilježjima na temelju kojih su ispitanici bili

diskriminirani 50

23. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa stavovima ispitanika o najčešćim akterima

diskriminatornog ponašanja. 51

24. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa stavovima ispitanika o poslovnim aktivnostima kod

kojih se najčešće javlja diskriminacija. 51

25. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa izjavama ispitanika o razini prava koje imaju u

odnosu na starije kolege. 52

26. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa izjavama ispitanika o visini plaće koje imaju u

odnosu na starije kolege. 52

27. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa utjecajima diskriminacije na ispitanike 53

- 70 -

28. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa spremnošću ispitanika na poduzimanje zakonskih

mjera protiv diskriminacije 53

29. Odnos demografskog pokazatelja – spola sa upoznatošću pravnih mjera Republike Hrvatske u

području suzbijanja diskriminacija 54

POPIS TABLICA

Broj Naziv tablice Str.

1. Ukupni broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj (u tis.) 15

2. Ukupan broj nezaposlenih u Republici Hrvatskoj 16

3. Opći pregled tržišta rad u Republici Hrvatskoj 17

4. Zaposlenost u pravnim osobama prema starosti u Republici Hrvatskoj u 2012.

godini 19

5. Nezaposlene osobe prijavljene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema dobi 20

6. Tvrdnje iz anketnog upitnika 32

7. Statistička obrada tvrdnji iz anketnog upitnika 35

POPIS SLIKA

Broj Naziv slike Str.

1. Faze procesa istraživanja tržišta 4

2. Faze aktivnosti u obradi i analizi rezultata istraživanja 9

POPIS PRILOGA

Broj Naziv priloga Str.

1. Anketni upitnik korišten i istraživanju 71

- 71 -

Prilog 1: Anketni upitnik korišten u istraživanju

Ovaj anketni upitnik provodi se u svrhu pisanja diplomskog rada od strane studenta

Ekonomskog fakulteta Rijeka. Pozivamo Vas da ispunite anketu i doprinesete kompleksnom

istraživanju na temu Utjecaj eko oznake na odluku o kupnji. Trajanje anketnog upitnika iznosi aproksimativno 3 minute. Unaprijed se zahvaljujem na suradnji.


a) DA b) NE

2. Nakon završenog obrazovanja koliko Vam je teško bilo pronaći zaposlenje?

1 2 3 4 5

Vrlo teško Vrlo lagano

3. Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa dobnom diskriminacijom?

1 2 3 4 5

Mnogo puta Uopće nisam

4. Je li Vam ikad prilikom procesa zaposlenja bilo direktno rečeno da ste premladi za

određeni posao?

a) DA b) NE

5. Jeste li se prilikom zaposlenja susreli sa ostalim oblicima diskriminacije?

1 2 3 4 5

Mnogo puta Uopće nisam

6. Ukoliko je Vaš odgovor na prethodno pitanje potvrdan navedite na temelju kojeg

obilježja ste bili diskriminirani (moguće je zaokružiti više odgovora)?

ANKETNI UPITNIK

- 72 -

a) spol b) vjera c) političko i drugo uvjerenje d) društveni položaj

e) bračni/obiteljski status f) obrazovanje g) ostalo ____________________

7. Prema Vašem mišljenu od strane koga ste najčešće bili diskriminirani?

a) starijih kolega b) mlađih kolega c) osoba niže stručne spreme

d) osoba više stručne spreme e) osoba suprotnog spola

f) ne mogu procijeniti g) ostalo______________

8. Prema Vašem mišljenu u kojim poslovnim aktivnostima je diskriminacija najviše

raširena?

a) zapošljavanje b) napredovanje c) jednakost plaće

d) mogućnost dodatne edukacije f) uvažavanje mišljenj d)ostalo__________

9. Prema Vašem mišljenju u usporedbi sa starijim kolegama, za isti posao koji obavljate,

imate?

a) jednake mogućnosti/prava b) lošije mogućnosti/prava

c) bolje mogućnosti/prava d) ne mogu procijeniti

10. Prema Vašem mišljenju u usporedbi sa starijim kolegama, za isti posao koji

obavljate, imate?

a) jednaku plaću b) nižu plaću c) višu plaću d) ne mogu procijeniti

11. Prema Vašem mišljenju u usporedbi sa starijim kolegama, za isti posao koji

obavljate, imate?

a) bolje uvijete rada b) jednake uvijete rada c) lošije uvijete rada

d) ne mogu procijeniti

- 73 -

12. Ako ste doživjeli diskriminaciju na radnom mjestu kako je ona utjecala na Vas?

a) potakla me da budem još bolji/a na poslovnom planu

b) negativno je utjecala na moj rad

c) odlučio/la sam promijeniti područje djelatnosti

d) nikako nije utjecala na mene

e) ne mogu procijeniti

d) ostalo ____________________

13. Koje pravne mjere Republike Hrvatske u području suzbijanja diskriminacije

poznajete?

_____________________________________________________________________

14. Biste li bili spremni poduzeti zakonske mjere kako bi se zaštitili od diskriminacije?

1 2 3 4 5

Uopće ne U potpunosti

15. Stupanj stručne spreme?

a) NKV b) SSS c) VŠS d) VSS e) Magisterij/Doktorat

16. Spol

a) M b) Ž

- 74 -

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ISTRAŽIVANJE DISKRIMINACIJE

MLADIH NA TRŽIŠTU RADA izradila samostalno pod voditeljstvom doc.dr.sc.Lare Jelenc.

U radu sam primijenila metodologiju znanstveno- istraživačkog rada i koristila literaturu koja

je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog

jezika. Također, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Student Lucija Ratković

lucija ratkoviĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/882.b.pdf · radnog iskustva, koje s druge...

Documents