lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe...

0

Lokalna razvojna strategija

Lokalne akcijske grupe „Moslavina“

2014-2020

V9.0 V9.0

Lokalna razvojna strategija

Lokalne akcijske grupe „Moslavina“ 2014 .-2020.

Ova Strategija predstavlja usklađenje s odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija

unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4.

»Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD –

lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –

2020. (NN 96/2017) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5747, potpisanim između LAG-a

Moslavine i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Izmjenjena LRS, Kutina, travanj 2018.

Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni

razvoj, Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG Moslavina iz

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.,

Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

LRS LAG-a Moslavina 2014-2020

Popis kratica korištenih u LRS LAG-a Moslavina

AGRONET elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima

i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi

ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija

CLLD eng. Community Led Local Development - Lokalni razvoj vođen lokalnom

zajednicom

CMEF eng. Common Monitoring and Evaluation Framework – Okvir za praćenje i

vrednovanje

CMES

CZSS

eng. Common Monitoring and Evaluation System – Sustav za praćenje i

vrednovanje

Centar za socijalnu skrb

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP

EE

EFRR

Državni zavod za zaštitu prirode

Energetska efikasnost

Europski fond za regionalni razvoj

EU Europska unija

ENRD eng. European Network for Rural Development; hrv. Europska mreža za ruralni

razvoj

ELARD eng. European LEADER association for Rural Development; hrv. Europska

LEADER asocijacija za ruralni razvoj

EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

ESF Europski socijalni fond

ESI

FZOEU

GIS

GWh

Europski strukturni i investicijski fondovi

Fond za zašitu okoliša i energetsku učinkovitost

Geografski informacijski sustav

Giga Wat sat

ha hektar = 10.000 m2

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK

HZMO

Hrvatska obrtnička komora

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

IBAN

ICT

eng. International Bank Account Number - međunarodni broj bankovnog računa

eng. Information and Communication Technology - informacijska i komunikacijska

tehnologija

JLS

JUPP

Jedinica lokalne samouprave

Javna ustanova Parka prirode

kV kilo Volt


LAG Lokalna akcijska grupa (skupina)

LEADER fran. Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale - Program

Europske unije za razvoj ruralnih područja

LmH LEADER mreža Hrvatske, mreža LAG-ova na razini Republike Hrvatske

LRS Lokalna razvojna strategija

MB

MPS

Matični broj

Ministarstvo poljoprivrede

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

mnv

MSP

metara nadmorske visine

Mikro, mala i srednje velika poduzeća

NN Narodne novine

NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (fran. Nomenclature des unités

territoriales statistiques)

Hijerarhijski sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za

potrebe službene statistike u zemljama članicama Europske unije.

NZRCD

OCD

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Organizacija civilnog društva

OIB Osobni identifikacijski broj

OIE Obnovljivi izvori energije

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPRR Operativni program za ruralni razvoj (Program ruralnog razvoja)

PG Poljoprivredno gospodarstvo

PP

PŠ

Park prirode

Park šuma

RA Razvojna agencija

RH Republika Hrvatska

RNO Registar neprofitnih organizacije

SMŽ Sisačko-moslavačka županija

TIC Turističko-informativni centar

TZ Turistička zajednica

UTMP Upravljačko tijelo Ministarstva poljoprivrede za upravljanje PRR

ZEF Zadruga za etično financiranje

ZPP Zajednička poljoprivredna politika EU

ZŽ Zagrebačka županija

ŽRS Županijska razvojna strategija


Sadržaj LRS:

1. Osobna iskaznica LAG-a ........................................................................................................................................ 1

2. Osnovne značajke područja LAG-a ...................................................................................................................... 1

2.1 Osnovne zemljopisne značajke ........................................................................................................................... 1

2.1.1 Položaj i granice područja ........................................................................................................................... 3

2.1.2 Geomorfološke značajke ............................................................................................................................. 4

2.1.3 Klimatske značajke područja ....................................................................................................................... 5

2.1.4 Prirodna baština LAG-a ............................................................................................................................... 5

2.1.5 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ...................................................................................................... 7

2.1.6 Stanje društvene i komunalne infrastrukture ............................................................................................... 9

2.2 Gospodarske značajke područja ........................................................................................................................ 12

2.2.1 Tržište rada ................................................................................................................................................ 17

2.3 Demografske i socijalne značajke područja ...................................................................................................... 20

3. Analiza razvojnih potreba i potencijala LAG-a, uključujući SWOT analizu ................................................. 22

3.1 SWOT analiza ................................................................................................................................................... 23

4. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za

izlazne pokazatelje ili rezultate ................................................................................................................................ 26

4.1 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područjE LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 ...... 28

4.2 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti .............................................................. 34

4.3 Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje ...................................................... 34

4.5 Inovativan i integrirani karakter Strategije ....................................................................................................... 36

4.6 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ...................................................................................... 37

4.7 Opis odabira projekata na razini LAG-a ........................................................................................................... 39

5. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS .............................................................................................. 41

5.1 Opis partnerstva ................................................................................................................................................ 44

6. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................................................................ 46

7. Način praćenja i procjene provedbe LRS ........................................................................................................... 47

7.1 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ................................................................................................... 48

8. Opis sposobnosti provedbe LRS .......................................................................................................................... 49

8.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ........................................................ 49

8.2 Kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................................................................. 51

8.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ......................................................................................................... 51

8.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a .......................................................... 55

9. Financijski plan ..................................................................................................................................................... 56

10. Korišteni izvori .................................................................................................................................................... 60

11. Dodaci................................................................................................................................................................... 61


1

1. OSOBNA ISKAZNICA LAG-A

Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa „Moslavina“

Adresa sjedišta LAG-a: Tržna 8, 44320 Kutina

Web stranica: http://lag-moslavina.hr/

Kontakti: 044 633-655

091 443-2010

091 443 2011

[email protected],

[email protected]

Datum osnivanja/registracije: 23.03.2012. / 01.06.2012.

OIB: OIB: 60897556678

MB: 02884941

Registarski broj udruge: 03001769

RNO: 0211757

IBAN: HR7824810001131000370

Broj JLS: 12

Uključene jedinice lokalne

samouprave:

Dio grada Kutina (22 naselja: Banova Jaruga, Batina,

Brinjani, Čaire, Gojlo, Husain,Ilova, Jamarica, Kletište,

Krajiška Kutinica, Kutina, Kutinica, Kutinska Slatina,

Katoličke Čaire, Međurić, Mikleuška, Mišinka,

Repušnica, Selište, Stupovača, Šartovac, Zbjegovača),

gradovi: Čazma, Garešnica, Ivanić-Grad, Popovača;

općine: Dubrava, Hercegovac, Kloštar Ivanić, Križ,

Lipovljani, Velika Ludina, Velika Trnovitica

NUTS II: Kontinentalna Hrvatska

Broj stanovnika LAG-a (2011.): 95.688

Površina LAG-a (ARKOD): 1.765,86 km2

Glavni izvor financiranja: M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020./EPFRR

(EAFRD) (90%), RH (10%)

2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A

2.1 OSNOVNE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE

Područje LAG-a Moslavina obuhvaća najveći dio povijesne hrvatske regije Moslavina - to je

mikroregija koja se nalazi na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju. Područje LAG-a je

administrativno podijeljeno u 3 županije: Sisačko-moslavačku (gradovi Kutina i Popovača,

općine Lipovljani i Velika Ludina), Zagrebačku (grad Ivanić-Grad te općine Kloštar Ivanić,

Dubrava i Križ) i Bjelovarsko-bilogorsku županiju (gradovi Garešnica i Čazma, općine Velika

Trnovitica i Hercegovac). Područje LAG-a pripada statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska.

mailto:[email protected]


2

Unutar LAG-a Moslavina nalaze se 22 naselja od ukupno 23 naselja grada Kutine. Jedino naselje

Janja Lipa nije unutar ovog LAG-a. S obzirom da Janja Lipa, prema Popisu stanovnika iz 2011.

godine, ima 206 stanovnika ili 0,91% stanovništva grada Kutine i da kao takva nema veći značaj

u smislu iskrivljavanja trendova i općih pokazatelja u ovoj Strategiji dati su podaci za cijelo

područje grada Kutine (gdje zbog načina vođenja evidencije o različitim pokazateljima nije bilo

moguće iskazati podatke na način da se podaci za naselje Janja Lipa isključe).

Tablica 1. Osnovni statistički podaci o LAG-u Moslavina

Grad/

Općina

Površina

/km²

Broj

naselja

2011.

Broj

kućanstava

Broj stanovnika

Gustoća

stanovnika/st./km²

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Čazma 240,07 36 2.979 2.784 8.895 8.077 37,00 33,00

Kutina* 276,24 22 7.902 7.948 24.322 22.554 88,05 81,65

Dubrava 115,95 27 1.683 1.524 5.478 5.245 47,00 45,00

Garešnica 226,54 23 3.920 3.610 11.630 10.472 51,34 46,23

Hercegovac 50,73 5 935 811 2.791 2.383 55,02 46,97

Ivanić-Grad 173,72 19 4.863 4.957 14.723 14.548 84,75 83,74

Kloštar Ivanić 77,61 11 1.767 1.899 6.038 6.091 76,00 77,00

Križ 118,54 16 2.531 2.371 7.406 6.963 62,52 58,78

Lipovljani 108,70 4 1.330 1.144 4.101 3.455 37,73 31,78

Popovača 216,75 13 3.955 3.836 12.701 11.905 58,60 53,13

Velika Ludina 100,21 12 947 885 2.831 2.625 28,25 26,20

Velika Trnovitica 60,80 8 559 452 1.661 1.370 27,33 22,40

LAG 1.765,86 196 33.371 32.221 102.577 95.688 54,47 50,49

*Isključeno naselje Janja Lipa; Izvor: ARKOD, DZS

Površina LAG-a iznosi 1.765,86 km2 što predstavlja 3,12% kopnenog teritorija RH te 15,71%

teritorija Sisačko-moslavačke županije (prostorom JLS u okviru SMŽ), 15,88 % Zagrebačke

županije (prostorom JLS u ZŽ) i 21,90 Bjelovarsko-bilogorske županije (prostorom JLS u BBŽ).

LAG Moslavina 2001. godine imao je 102.577 stanovnika odnosno 2,24% stanovništva RH, dok

se 2011. broj stanovnika smanjio za 6.889 osoba (-6,72 % u odnosu na 2001.). U 2011. na

području LAG-a živjelo je 95.688 stanovnika (2,23% stanovnika RH) odnosno 25,51%

stanovnika SMŽ, 10,34% stanovnika ZŽ i 18,62% stanovnika BBŽ.

LAG karakterizira značajna depopulacija između dva popisa stanovnika, pa se uz broj

stanovnika, u razdoblju između 2 popisa značajno smanjio i broj kućanstava, čak za 1.150

odnosno -3,45%. U 2011. stanovništvo LAG-a živjelo je u 32.221 kućanstva u 196 naselja.

Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. se smanjila za -7,31%.

Gustoća stanovnika LAG-a 66,70% manja je od prosjeka RH te za administrativno pripadajuće

JLS 36,29% manja od prosjeka ZŽ i 16,08% manje od prosjeka BBŽ, ali je 26,68% veća od

prosjeka SMŽ. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog središta JLS je 6,04 km.

Pripadnici manjina čine 6,43% populacije, a invalidi i osobe s posebnim potrebama 9,68%.

Sva ta smanjenja potvrđuju izraženu depopulaciju, ali i veliku ruralnost prostora. Popis JLS s

brojem stanovnika u pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 1.


3

2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

Područje LAG-a Moslavina prostire se na 1.765,86 km2

zauzimajući 17,54% ukupne površine

Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije i obuhvaća 12 JLS. LAG na

sjeveru graniči sa administrativnim područjem općina Gradec (ZŽ), Farkaševac (ZŽ), Štefanje

(BBŽ), Ivanska (BBŽ), Berek (BBŽ), Nova Rača (BBŽ) te Velikim Grđevcem (BBŽ). Na

istočnom dijelu graniči sa Grubišnim Poljem (BBŽ), Končanicom (BBŽ) i Dežanovcem (BBŽ).

Na južnom dijelu LAG-a granica se proteže uz administrativna područja grada Novske (SMŽ),

općinom Jasenovac (SMŽ), gradom Siskom (SMŽ), dok na zapadnom dijelu LAG graniči sa

administrativnim područjem grada Vrbovca (ZŽ) te općina Brckovljani (ZŽ), Rugvica (ZŽ), Orle

(ZŽ) i općinom Martinska Ves (SMŽ).

Slika 1. Položaj LAG-a Moslavina s granicama obuhvata (Izvor: LAG Moslavina)


4

2.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE

Na brdsko-brežuljkastom području, u uvjetima humidne klime i zbog razvedenosti reljefa,

razvila su se pretežno lesivirana tla. Na uravnjenom području dominiraju pseudogleji, a

naglašene topogene depresije uvjetovale su razvoj euglejnih tala. Na širokom prostoru

Moslavačke gore prostiru se kompleksi stijena paleozojske i mezozojske starosti predstavljeni

kompleksima škriljavaca, granita, gnajsa i dolomita. Moslavačka gora je, kako je poznato, dio

stare mase te po svom postanku spada u grupu “otočkih” zona u Panonskom prostoru. Nastala je

lomljenjem i tektonskim gibanjima stare panonske mase. Zbog toga rubom gorskog trupa prolaze

dislokacijske linije. Moslavačko pobrđe dio je nekadašnjeg ravnjaka. U nedavnoj geološkoj

prošlosti spuštanjem Ilovske zavale, tekućice su se usjekle u spomenuti ravnjak, formirajući tako

raznolik i brežuljkast reljef. Današnji procesi mijenjanja i modeliranja reljefa znatno su usporeni

zbog promijenjenih klimatskih prilika. Ipak u gornjim dijelovima dolina, ponegdje je ispiranje i

usijecanje još uvijek znatno, dok u donjim dijelovima traje akumulacija rastresitog materijala.

Zato su doline u tvrdim stijenama strmih strana i uske, a u donjim dijelovima, gdje su mekane

stijene, široke, blagih strana ispunjene naplavinama. Zbog složene hidrografije šireg prostora

Ilovske zavale, i slabog otjecanja glavnih tokova, doline većeg broja pritoka su praktično

zatrpane naplavinama, slabo ocijedite, odnosno močvarne. Čazmanska i Ilovska nizina su

otvorene prema Posavini kuda otječu i glavni riječni tokovi Česme i Ilove.

Vrijedna obradiva tla imaju relativno mala ograničenja za oraničnu biljnu proizvodnju. U ovu

grupu tala mogu se uvrstiti lesivirana tla na zaravnima i vrlo blagim nagibima ispod 5%. Na

ovim tlima vlaženje je minimalno i bez većeg zadržavanja vode u profilu. Fizička svojstva tla za

vodu su uglavnom dobra. Zbog znatnog učešća praha i povećane zbijenosti tla u podoraničnom

horizontu potrebno je podrivanje ili rastresanje. Tlo je vrlo pogodno za oraničnu biljnu

proizvodnju. Deficit vlage se često javlja u ljetnim mjesecima. Uz navodnjavanje, redovite

agrotehničke mjere i mjestimičnu rijetku drenažu, ova bi tla omogućila raznovrsnu, visoku i

stabilnu proizvodnju. Ostala obradiva tla obuhvaćaju lesivirana i pseudoglejna obronačna tla sa

nagibima iznad 5%, zatim duboke rigosole na lesolikim sedimentima i livadsko semiglejno tlo, te

nešto lošija tla kao što su pseudoglej na zaravni i koluvij. Prema svojim fizičkim i kemijskim

svojstvima obronačna lesivirana i pseudoglejna tla iziskuju relativno manji obim mjera zaštite od

erozije, obradu paralelno sa izohipsama i mjestimično, na ravnim terenima, navodnjavanje iz

malih akumulacija. U istom smjeru na velikim razmacima treba postaviti kolektorske drenove i u

takvim uvjetima provoditi podrivanje tla uz gnojidbu. Površine na prevelikim nagibima mogu

ponegdje dati pozitivne rezultate, s određenim kulturama, uz provedbu antierozivnih mjera u

kombinaciji sa drenažom. Izvedeni sistem prema takvom konceptu npr. za vinogradarstvo u slivu

Ilove već su dali odlične rezultate. Međutim, u postojećim uvjetima to su tla neiskoristiva u

intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Značajan utjecaj na razvoj tala ima čovjek. Djelovanje

čovjeka posebno je izraženo danas, a još veći antropogeni utjecaji očekuju se u budućnosti, jer se

s pravom očekuju još značajnije intervencije u tlu. Brojni su antropogeni zahvati koji su doveli

do promjene tala ovog područja. Krčenje šuma i obrada tla, osobito na nagnutim terenima,

dovelo je do ispiranja talnog materijala, do procesa erozije.

Jedna od glavnih prirodnih vrijednosti područja su nalazišta nafte i zemnog plina. Naftna i

plinska polja oko Stružeca, Kloštar Ivanića, Gojla, Volodera i Janja Lipe ubrajaju se u najstarija i

najbogatija nalazišta u RH. S obzirom na dulje iskorištavanje postojeće zalihe nafte se smanjuju.

Glavni i najveći vodotok na području Sisačko–moslavačke županije je rijeka Sava. Na

formiranju obilježja prirodne osnove u Sisačkoj Posavini nesumnjivo vrlo mnogo utječu vode.

Naime upravo tu je glavno stjecište vodotoka. Sava teče središnjim dijelom područja i prima

desne pritoke: Kupu s Glinom, Petrinčicom i Odrom, te Sunju i Unu. Lijevi pritoci su joj: Lonja-

Strug sa Zelinom, Česmom, Garešnicom, Kutinom, Ilovom, Pakrom i Subockom. Najvažnije

pritoke rijeke Save s lijeve strane su Ilova, Pakra, Česma, Stara Lonja, Trebež i Strug.


5

U nizinskom dijelu najznačajnije s prirodnog gledišta su šume hrasta lužnjaka (poznatijeg pod

nazivom ,,slavonski hrast“) i običnoga graba te šume hrasta lužnjak i graba s velikom

žutilovkom. U području prigorja najrasprostranjenija je šuma hrasta kitnjaka i graba.

U masivu Moslavačke gore pretežno su zastupljene šume hrasta kitnjaka i graba, a u jarcima i na

strminama gorskih kosa i na sjevernim ekspozicijama pridolazi brdska šuma bukve.

2.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Područje LAG Moslavina karakterizira umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno

hladnim zimama, sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i

jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Podneblje cijele regije odlikuje se umjerenom

vlažnošću s izrazitim, ali ne posebno dugim, hladnim razdobljem godine. Prosječna godišnja

temperatura iznosi 11°C. Prosječna temperatura toplih razdoblja iznosi 22°C, dok je srednja

temperatura hladnijih mjeseci između -3°C i 18°C, ovisno o nadmorskoj visini. Prosječan

godišnji broj oblačnih dana 125 dana, dok ukupna prosječna godišnja količina oborina iznosi oko

900 mm. Godišnji broj sunčanih sati iznosi 1.700-2.000 sati. Prosječna godišnja relativna vlaga

iznosi 78 %, s variranjem između srednje i jako visoke tijekom godine.1

2.1.4 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A

Parkom prirode Lonjsko polje, ukupne površine 50.650 ha upravlja JUPP Lonjsko polje,

provodeći temeljne dokumente potrebne za kvalitetnu zaštitu i korištenje prirodne baštine -

Prostorni plan uređenja parka prirode Lonjsko polje te Plan upravljanja. Vrijednosti Parka

prirode Lonjsko polje su brojne: nizinske poplavne šume, vlažni travnjaci, očuvane rijetke

životinjske i biljne svojte, mrjestilište riba, tradicionalni sustav pašarenja, autohtone pasmine,

autentična organizacija i tradicionalni sustav korištenja prostora, tipični krajobraz poplavnih

riječnih dolina, autentična tradicijska drvena arhitektura te sačuvano bogatstvo nematerijalne

kulturne baštine (pjesme, plesovi, običaji). Prirodna nizinska močvarna područja (poplavne zone)

nalaze se s obje strane rijeke Save. Lonjsko Mokro i Poganovo polje dio su Parka prirode i

prirodne poplavne retencije koje imaju važnu ulogu u sustavu obrane od poplave, a utjecajna

zona Parka prirode temeljem podataka iz GIS-a, iznosi 130.360,00 ha. Područje podržava više od

2/3 hrvatske populacije ptica, 250 vrsta, od kojih se njih 138 gnijezdi u Lonjskom polju. Bijela

roda (Ciconia ciconia) dostiže najuspješnije gniježđenje u svijetu, populacija žličarke (Platalea

leucorodia) jedina je postojeća u aluvijalnom ekosustavu, a populacija kosca (Crex crex)

naseljava, ovisno o dinamici poplavljivanja, i antropogena i prirodna staništa. Također je

evidentirano 58 vrsta sisavaca, 16 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova i 27 vrsta riba. Lonjsko

je polje ujedno i najveće mrjestilište riba u cijelom dunavskom porječju. To je najveće zaštićeno

močvarno područje, ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom Dunavskom porječju. Uvršten je u tzv.

Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica

močvarica. Prema kriterijima direktive o pticama Europske unije, to područje pripada važnim

područjima za ptice (Important Bird Areas - IBA).

Moslavačka gora je prepoznatljiva krajobrazna cjelina šireg područja Bjelovarsko-bilogorske i

Sisačko-moslavačke županije velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate

kulturno-povijesne i tradicijske baštine. Moslavačka gora obrasla je gustim šumama bukve,

hrasta kitnjaka, graba, kestena, crne johe i breze, a u nižim predjelima kultiviranim voćnjacima i

vinogradima. Nađeni su fosilni nalazi praslona i nosoroga u rudniku bentonitske gline u Gornjoj

Jelenskoj 1994. godine. Od rijetkih i ugroženih biljaka rastu zvjezdasti šaš (Carex echinata) i

1 Procjena na temelju klimatoloških obilježja triju županija te nadmorske visine


6

mirisavi dvolist. U vodotocima živi ugrožena riba bijeli klen (Leuciscus cavedanus), a od

vodozemaca prisutni su pjegavi daždevnjak, smeđa šumska žaba i žuti mukač.

Značajni krajobraz grada Kutine, Ivanić-Grada i općine Kloštar-Ivanić su padine Moslavačke

gore, PŠ Ciglenica, PŠ Djed, PŠ Trsište, PŠ Brunkovac, Šuma Marča na području Graberja

Ivanićkog, krajolik uz vodotok rijeke Lonje, te prirodni krajobraz Šume Marča. Park šuma Veliki

Jantak nalazi se u općini Križ. Spomenici parkovne kulture nalaze se u gradovima Kutina,

Ivanić-Grad i općini Križ evidentirani kao: Trg kralja Tomislava; Park 56. Bojne; Park kod

Doma zdravlja; Park Križ; Park Novoselec; te Park hrvatskih branitelja.

Prema NATURA 2000 na području LAG-a Moslavina Područja od značaja za zajednicu (SCI)

zauzimaju 22.712 ha ili 12,86% površine, dok Područja od posebne zaštite (SPA) zauzimaju

42.436 ha ili 24,03% površine. S obzirom da se ove dvije razine dijelom međusobno preklapaju

zaštičena površina LAG-a Moslavina iznosi 48.013 ha ili 27,19%. (Dodatak 2.)

Tablica 2. Zaštićena prirodna baština LAG-a Moslavina (Izvor: DZZP, 2016.)

Zaštićena prirodna baština

Kategorija

zaštite

Lokacija/naziv Površina u

ha

Godina

proglašenja

JLS

Park prirode Lonjsko polje 50.650,00 28.03.1990. Popovača, Kutina, Velika

Ludina, Lipovljani

Regionalni

park

Moslavačka gora 15.107,61 25.06.2011. Garešnica, Čazma, Velika

Ludina, Popovača, Kutina

Posebni

rezervat

Specijalni zoološki rezervat u

gospodarskoj jedinici Varoški lug 897.03 22.07.1982. Kloštar Ivanić, Dubrava

Posebni

rezervat

Varoški Lug, odjeli 14b, 14c i 16c

unutar posebnog zoološkog

rezervata Varoški Lug

62,48 05.06.1988. Dubrava

UKUPNO 66.654,64

Glavni utjecaj na sve predmetne dijelove okoliša i prirode prvenstveno se ostvaruju preko

postojećeg industrijskog kompleksa – “Petrokemije”.

Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju

Republike Hrvatske (NN 1/14) područje Sisačko-moslavačke županije je za potrebe praćenja

kvalitete zraka određenu za zonu oznake HR 02 – industrijska zona. U Gradu Kutina kakvoća

zraka se prati na postaji državne mreže, ali i na postajama lokalne mreže (6 postaja na kojima

zrak prati Petrokemija Kutina d.d.). Mjere za smanjivanje onečišćivanja zraka u Gradu Kutini su

propisane Programom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka i Planom mjera za smanjenja

onečišćenja zraka (SGGK 1/08). Na području Kutine, na koncentraciju lebdećih čestica, osim

prometa i ložišta, veliki utjecaj ima tvornica mineralnih gnojiva, Petrokemija d.d., koja je veliki

točkasti izvor onečišćenja. U 2006. godini srednje godišnje zagađenje zraka lebdećim česticama

bilo je iznad granične vrijednost od 40 g/m3 i iznosilo je 42 g/m

3, dok je do 2012. godine srednja

godišnja koncentracija lebdećih čestica smanjena na 27 g/m3.

Mjerenje, analiza i statistička obrada podataka o kakvoći lokalnih površinskih voda (voda drugog

reda) na području Sisačko-moslavačke županije provode se od 2004. godine. Mjerenja

obuhvaćaju praćenja fizikalnih, kemijskih, mikrobioloških i bioloških parametara na 20 mjernih

mjesta 12 puta godišnje. Višegodišnja analiza kakvoće voda drugog reda pokazuje da se kakvoća

voda nije znatnije izmijenila, tj. da su vode onečišćene neobrađenim otpadnim vodama iz

kućanstava i prekomjernim korištenjem umjetnog gnojiva u poljoprivredi.


7

2.1.5 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Prvi tragovi naseljenosti Moslavine potječu iz kasnog neolitika i eneolitika. Iz tog doba potječu

nalazi keramike (lokalitet Čret) iz doba lasinjske kulture. Na više mjesta u Moslavini nađeni su

tragovi rimske kulture iz perioda 2.-5. st. pr. Kr. (Osekovo, Hercegovac, Kutina-Kutinska Lipa),

iako Moslavina u to vrijeme nije imala značajnije gradsko naselje. Ime Kutina se prvi put

spominje 10. studenoga 1256. godine u Povelji ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IV. U kasnom

srednjem vijeku pod imenom Kutina se podrazumijevalo područje što ga čini porječje rječice

Kutina, od njenog izvora pa do ušća u Trebež. Tijekom 15.st. stanje se u Moslavini pogoršava

zbog turske opasnosti. Centralni dio Moslavine, njezin istoimeni utvrđeni grad, nije dugo ostao

pod turskom vlašću, a nakon poraza kod Siska, područje Moslavine od kraja 16.st. nije više

toliko ugroženo od Turaka. Nakon protjerivanja Turaka, tijekom 17.st. postupno se vraćaju

Hrvati u okolicu Čazme, Kutine i Garešnice, što se nastavlja i tijekom 18.st. U 19.st. doseljavaju

se Mađari, Nijemci, Česi, Talijani i Židovi.

Razmjerno mirne prilike bez ratova i stanoviti gospodarski napredak, kada se postupno javlja

tržišni način proizvodnje, kao i pojava kukuruza i krumpira, pridonijeli su porastu pučanstva i

doveli nove koloniste u Moslavinu. Tijekom 2. Svjetskog rata antifašističke snage uglavnom su

opretirale u Moslavačkoj gori (Moslavački partizanski odred) i bili spona između Slavonije i

Banovine te Bosne.

Na području LAG-a najviše je sačuvanih spomenika sakralne baštine. Zanimljivo je da se na

području LAG-a nalazi, pod zaštitom kao pokretna materijalna dobra, 6 orgulja koje se nalaze u

sakralnim objektima i koje su postavljane u periodu od 18. do 20. stoljeća.

Tablica 3. Zaštićena nacionalna kulturna baština u LAG-u Moslavina

(Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, 2015. godine)

Vrsta

kulturnog

dobra

Zaštićeno pokretno kulturno dobro Zaštićeno nepokretno kulturno dobro

Pojedinačno Zbirka Muzejska

zbirka Pojedinačno

Kult.-povij.

cjelina

Kult.krajolik/

krajobraz

UKUPNO 11 13 4 78 4 -

Jedina građevina sačuvana do suvremenog doba, potječe iz srednjovjekovnog–zlatnog razdoblja

Čazme (sjecišta putova iz Ugarske prema moru), velebna je Crkva sv. Marije Magdalene.

Povijesne znamenitosti općine Dubrava čine nekoliko sakralnih objekata. To su crkva Sv.

Margarete, crkva Sv. Martina te kapela Ranjenog Isusa. Crkva Sv. Margarete je bila lijepa

kasnogotička crkva, ali je teško stradala 1552. godine u turskim osvajanjima kad je uništeno i

mjesto Dubrava. Obnovljena je krajem 16. st. Crkva je više puta pregrađivana i proširivana.

Današnji je izgled s nadsvođenim svetištem i glavnim brodom dobila 1758.–1765.g.

Davna prošlost područja grada Garešnice čita se s nekoliko vrlo značajnih prapovijesnih

lokaliteta s arheološkim materijalom tipičnim za doba te kulture sa šireg područja Hrvatske. Ti

podaci upućuju na dug život kraja i prije imena Garešnica.

Hercegovac je smješten na području staroga, doturskog sela Crne Reke, udaljen tri kilometra od

rijeke Ilove koja dijeli Moslavinu i Slavoniju. Dokaze o turskim aktivnostima na području Crne

Reke pružila su arheološka nalazišta otkrivena u razdoblju između dva svjetska rata.

Župna crkva sv. Petra u Ivanić-Gradu dovršena je 1831. godine u kasnobaroknom stilu. Krajem

prošlog stoljeća oko crkve je uređen park u stilu engleske parkovne arhitekture, a 1925.g. pred

ulazom u crkvu podignut je spomenik 1000. godišnjici hrvatskog kraljevstva. Jedan od vrijednih

spomenika jest i gradska vijećnica s grbom Grada iznad vrata, koji datira iz 1889. g.


8

Kloštranska Crkva Blažene Djevice Marije najznačajniji je spomenik sakralne arhitekture stare

Ivanićke povijesti. Godina građenja nije pismeno označena, no smatra se da je to učinio između

1227. i 1242. zagrebački biskup Stjepan II. Babonić. U središtu Kloštra nalazi se i seoski

središnji zdenac sa zanimljivom nadzemnom arhitekturom. Izrađen je vjerojatno još za potrebe

vojne granice. Zdenac je jedan od vrlo rijetkih povijesno–građevinskih spomenika te vrste u

sjevernoj Hrvatskoj.

Crkva Uzvišenja sv. Križa jednobrodna je, barokizirana građevina, a spada među najbolje

očuvane srednjovjekovne objekte srednje Hrvatske i spomenik je nulte kategorije. Na području

općine Križ je 2012. godine pronađen arheološki sloj s antičkim materijalom na lokalitetu

Sipćina. Arheološka iskopavanja ukazala su na građevinski kompleks iz perioda rimske

vladavine, antičku vilu. Na području Općine Križ nalazi se Spomen dom Josipa Badalića i

Spomen kuća operne pjevačice Milke Trnine. Crkva sv. Jovana u centru Križa izgrađena je za

vrijeme Vojne krajine oko 1700 godine. Crkva ima vrijedne umjetnine (ikone i freske).

Crkva Sv. Marije Snježne u Kutini je najraskošniji objekt kasnobaroknog sakralnog

umjetničkog nasljeđa u Moslavini. Niz tradicijskih kuća u Crkvenoj ulici u Kutini (u vlasništvu

grada) obuhvaća cjelinu od pet okućnica, nanizanih uz cestu. Na njima su na tradicionalan način

izgrađene stambene i gospodarske građevine koje su jedinstven primjer postojanja seoske cjeline

u urbanom okruženju. Objekti su građeni hrastovim gredama i planjkama. Ova cjelina ima veliku

kulturno-povijesnu, arhitektonsku, etnološku, dokumentarnu i ambijentalnu vrijednost.

U Lipovljanima je 1772.g. izgrađena lijepa barokna crkva sv. Josipa. Za Lipovljane se kaže da

su Europa u malom, jer na prostoru te male općine u skladnom suživotu s većinskim Hrvatima

živi čak 13 nacionalnih manjina. Poznata tradicionalna manifestacija Lipovljanski susreti najveća

je manifestacija kulture i običaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Povijest na području grada Popovače počinje vrlo rano, prije 18 milijuna godina. O tome nam

svjedoče paleontološki ostaci biljnog i životinjskog svijeta pronađeni u Gornjoj Jelenskoj. Prvi

tragovi ljudskog života pronađeni su već u iskopinama datiranih iz prapovijesti i nastavljaju se

kroz sva razdoblja do Rimljana. Blizina antičke Siscie pogodovala je razvoju života pa se,

najvjerojatnije uz cestu koja je spajala Sisciu (Sisak) i Variannis (Kutina), nalazi veći kompleks

rimske vile. Uz ovo nalazište u Osekovu, rimski arheološki materijal pronađen je i na drugim

mjestima u općini (Donja Gračenica, Voloder). Tragovi zemuničkog naselja na lokalitetu

Voloderski bregi u Voloderu nađeni su 1968. godine prilikom proširivanja kompleksa vinograda.

Ovo zemuničko naselje u Voloderskim bregima svojim zemljopisnim smještajem se uklapa u

područje gusto naseljeno u vrijeme kasnog neolitika (mlađeg kamenog doba) i eneolitika

(bakrenog doba).

Na području Velike Ludine od povijesnih znamenitosti važno je spomenuti staru utvrdu

Košutgrad koja je slabo očuvana. U boljem je stanju srednjovjekovna građevina Jelengrad te

ostaci franjevačkog samostana Podgrađe. Od sakralnih objekata vidljivi su jedino obrisi temelja

crkve Sv. Marije.

U Velikoj Trnovitici spomenik nulte kategorije je crkva Sv. Martina, a u istoj se nalazi i jedna

od najstarijih škola u županiji koja je za vrijeme Austro-Ugarske bila vojna škola.

Na području Ivanić-Grada kao nematerijalno kulturno dobro zaštićen je opančarski obrt Kruh

Vuk jedan je od rijetkih tradicijskih obrta koji djeluje već četvrti naraštaj prenoseći znanje i

umijeće izrade tradicijske obuće na nove generacije. Opanak, rukotvorina, sastavni je dio

narodnih nošnji te je stoga važan u očuvanju hrvatske kulturne baštine.

Nešto više o prirodnoj i kulturnoj baštini LAG-a Moslavine nalazi se u Dodatku 3.


9

2.1.6 STANJE DRUŠTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Područje LAG-a Moslavina ima u nekim područjima nedostatnu društvenu infrastrukturu, a u

nekima zadovoljavajuću bez dovoljnog broja korisnika. Jaslice se nalaze u većini JLS izuzev

njih 5 (Kutina, Dubrava, Lipovljani i Velika Ludina). Vrtiće imaju sve JLS izuzev Velike

Trnovitice. Dječji vrtić u vlasništvu grada Kutine pruža svoje usluge u četiri naselja: Kutini,

Banovoj Jaruzi, Međuriću i Repušnici, na 7 lokacija (4 u Kutini). U Ivanić-Gradu je jedan

privatni vrtić, dok na cijelom području nema ovlaštenih dadilja. U svim JLS se nalaze osnovne

škole, dok je potrebno obnoviti školu u općini Dubrava. Važno je napomenuti kako se u

pojedinim područnim školama koriste školski bunari za vodoopskrbu nad kojima se provodi

monitoring od 2004. godine u sklopu Programa za okoliš SMŽ (2003). Pojedine škole koriste

klorinatore ili aparate za vodu. U Kutini se nalazi i osnovna glazbena škola. Srednje škole se

nalaze u Kutini (2), te po jedna u Ivanić-Gradu, Garešnici i Čazmi. Visoka poslovna škola

Libertas ima u Kutini organiziran studij Poslovne ekonomije - preddiplomski stručni studij (3 g. -

180 ECTS bodova), te postdiplomski studij (2 g. - 120 ECTS bodova). Knjižnicu još nemaju

Dubrava i Velika Trnovitica. Pučko otvoreno učilište imaju Ivanić-Grad i Kutina koja izrađuje

tehničku dokumentaciju za njegovo preuređenje te Garešnica koja je izradila dokumentaciju za

njegovo uređenje. Kutina priprema tehničku dokumentaciju i za uređenje muzejskog prostora.

Na području LAG-a primarna zdravstvena zaštita je organizirana u svim JLS putem domova

zdravlja i ambulanti. Ljekarne, privatne i/ili javne, nalaze se u svim JLS osim u Velikoj

Trnovitici. Specijalne bolnice nalaze se u Ivanić-Gradu (bolnica za medicinsku rehabilitaciju -

osnivač županija) i Popovači (neuropsihijatrijska bolnica - osnivač županija).

Dom za starije i nemoćne nalazi se u Garešnici, a palijativna skrb organizirana je u Kutini,

Garešnici, Hercegovcu i Velikoj Trnovitici za 622 korisnika. Na području Kutine planira se

graditi dom za starije i nemoćne u privatnom vlasništvu. Palijativnu skrb organiziraju CZSS

osim u Kutini gdje je organizira Zaklada Sandra Stojić. Na području LAG-a razvijeno je

udomiteljstvo te postoji 222 udomiteljske obitelji koje skrbe o 621 korisniku.

Na području LAG-a Moslavina vatrogasna služba je dobro ustrojena te je u funkciji 90

vatrogasnih domova i spremišta. Ova služba je od iznimne važnosti za područje zbog naftnih

polja, petrokemijske industrije te državnih infrastrukturnih objekata (plinovodi, naftovodi,

željeznica, autocesta) pa je potrebno kontinuirano ulagati u opremanje i održavanje vatrogasne

službe (objekti, oprema, ljudstvo). Na cijelom području potrebno je opremiti i urediti 49

objekata, a tehnička dokumentacija se priprema za 21 objekt.

Na području LAG-a razvijen je društveni život te je u funkciji 114 društvenih domova koji se

koriste u svim JLS, a na području Kutine gotovo u svim naseljima. Opremanje i uređenje

zahtijeva 91 objekt, ali se tehnička dokumentacija priprema za 27 objekata.

Na području LAG-a nalazi se 41 objekt sportske infrastrukture, od 8 sportskih dvorana do

različitih igrališta. U tijeku je pripremanje tehničke dokumentacije za 8 objekata, dok je za 15

objekata ista pripremljena za izvore financiranja.

Tablica 4. Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a (Izvor: JLS LAG-a Moslavine)

Ustanove

za

društveni

razvoj

Odgojno-obrazovne

ustanove

Zdravstvena zaštita

Društve-

ni dom

Vatro-

gasni

dom

Sportski

objekt Predšk.

odgoj OŠ SŠ VŠ

Opća

ambulanta

Stomatološka

ambulanta Ljekarna

423 25 46 5 1 46 36 19 114 90 41


10

Na području LAG-a Moslavina uređene tržnice imaju Čazma, Ivanić-Grad, Kutina, Garešnica i

Popovača, dok Križ planira izgraditi tržnicu i priprema tehničku dokumentaciju.

Područje LAG-a Moslavina vrlo je povoljno za život budući je smješteno u prostoru Središnje

Hrvatske u neposrednoj blizini Zagreba. Prostorom LAG-a prolaze glavni prometni pravci,

cestovni i željeznički, koji su ne samo od državnog, već i od međunarodnog značenja. Osim

navedenog, prolaze i glavni infrastrukturni koridori i infrastrukturne instalacije koje povezuju

središnji s istočnim dijelom Države.

Središtem grada Popovače prolazi autocesta Zagreb-Lipovac (autocesta A3 odnosno E-70)

međunarodnog karaktera, a uz nju se pruža i glavni državni željeznički pravac, magistralna pruga

MG 2.1. Također, vrlo je važna prometnica na sjeveroistoku grada županijska cesta Ž-3131, koja

područje grada Popovače, odnosno autocestu A3, povezuje s prometnicom D-26 na potezu

Čazma - Garešnica. Ivanić-Grad se smjestio uz magistralnu prometnicu (autocestu A3) Zagreb -

Lipovac, državnu cestu (D-43) Bjelovar – Ivanić-Grad, te regionalnu prometnicu i željezničku

prometnicu Zagreb - Vinkovci. Dominantni prometni koridor općine Velika Ludina proteže se u

smjeru zapad-istok duž županijske ceste Ž-3124 uz koju se razvija linearna konurbacija, koja

obuhvaća potez Ivanić-Grad - Kutina - Novska - Nova Gradiška. U kontaktnom području

brežuljaka Moslavačke gore i prisavske ravnice smješten je prometno infrastrukturni koridor:

državna cesta D-4, željeznička pruga, županijska cesta Ž-3124, plinovodi, naftovodi i

dalekovodi. Na području LAG-a je 798,17 km asfaltiranih i 204,66 km neasfaltiranih cesta, pri

tome su najtežem u stanju nerazvrstane ceste od kojih su neke u potpunosti neuređene. Za

uređivanje cesta potrebno je ustrojiti baze podataka i riješiti imovinsko-pravne odnosne kako bi

se mogle financirati iz različitih izvora.

Županijske i lokalne ceste dobro povezuju sva naselja, međutim trebalo bi poboljšati tehničke

elemente i kvalitetu kolovoza. Zbog povoljnog geoprometnog položaja veliki je tranzitni promet

u pravcu zapad-istok županijskom cestom Ž-3124 te promet pravcem sjever-jug državnom

cestom D-45. Obje ceste prolaze središtem Kutine što je dugoročno neodrživo.

Prometno povezivanje Republike Hrvatske s Europom (temeljem AGC sporazuma-European

Agreement on Main International Railways Lines i AGTC sporazuma-European Agreement of

Important International Combined Transport Lines and Related Installations) odvija se preko

devet željezničkih koridora od kojih je međunarodno priznati i za Hrvatsku izuzetno važan

paneuropski X koridor Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Niš-Skopje-Večes-Solun tranzitiran

preko Moslavine. Južni rub LAG-a tangira magistralna glavna pruga I. reda. Kroz izgradnju

ranžirnih postrojenja i industrijskih kolosijeka omogućen je pristup teretnog prometa prema

industrijskoj zoni prvenstveno području “Petrokemije”. Obzirom na državni i europski značaj

ove pruge (predstavlja X. Europski prometni koridor), predviđena je njezina preinaka za

postizanje velikih brzina (160 km/h i više). Gradom Kutina prolazi magistralna glavna

dvokolosječna željeznička pruga Zagreb – Kutina – Banova Jaruga – Novska – Slavonski Brod.

Gradom Kutinom prolazi magistralna glavna jednokolosiječna željeznička pruga: M 102

(Zagreb Gl. Kol. – D. Selo u duljini od 20,6 km – dvokolosiječna pruga); M 103 (Dugo Selo –

Novska u duljini od 84,1 km – jednokolosiječna pruga) i M 105 (Novska – Vinkovci – drž.

granica u duljini od 185,1 km) s putničkim međunarodnim i međumjesnim željezničkim

kolodvorom u naselju Kutina. U Banovoj Jarugi odvaja se pruga II. reda prema Pakracu. Prijelazi

preko kolosijeka nisu denivelirani osim u naselju Kutina u kojemu državna cesta D45 prelazi

preko kolosijeka glavne magistralne željezničke pruge nadvožnjakom.

Vezano uz električnu mrežu, napajanje električnom energijom na području LAG-a je u prosjeku

96,18%, što je dosta dobra pokrivenost, iako bi trebalo voditi računa o naseljima koji nemaju u

potpunosti dovršenu infrastruktru. Na području LAG-a izgrađena su dva objekta koji koriste OIE

(kogeneracija i elektrana na bioplin). Na području Garešnice planira se izgradnja još jednog

postrojenja. Potrebno je promicati korištenja OIE i EE u zgradarstvu u sva tri sektora kako bi se


11

poboljšali uvjeti života, ali i smanjili troškovi te potakle poduzetničke aktivnosti u ovom sektoru.

Stoga se LAG mora više posvetiti promicanju elektroenergetske samoodrživosti, posebno u

izoliranim naseljima.

Područje LAG-a je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, time je

omogućeno spajanje računala ISDN uređajem s maksimalnom brzinom od 128 kb/s, iako je, još

uvijek nedovoljno pokriveno brzim internetom, što je važno za razvoj gospodarstva. ADSL

mreža u prosjeku je dostupna na 95% područja (no nisu dostupni svi podaci). Pokrivenost naselja

broadbendom/bežičnim javnim Internetom varira po JLS. Najbolja je pokrivenost u Kutini, a

Dubrava priprema projekt uvođenja ADSL/broadbenda.

Sustavom vodoopskrbe obuhvaćeno je 74% kućanstava LAG-a, koji varira od pokrivenosti od

99% (Popovača, Križ) do 40% u Garešnici ili u Velikoj Trnovitici gdje nema javnog sustava

vodoopskrbe. Sustavima vodoopskrbe upravljaju komunalna društva u vlasništvu JLS. Dostatne

količine pitke vode usklađene s razvojnim smjernicama područja mogu se ostvariti utvrđivanjem

optimalne koncepcije dugoročnog razvoja vodoopskrbe koja se mora temeljiti na već izgrađenim

sustavima dovoda vode iz lokalnih izvorišta. No isto tako, postojeći vodovodni sustavi često nisu

adekvatni, stoga samo 3 JLS (Dubrava, Kutina i Čazma) na području LAG-u imaju izrađene

studije optimizacije vodovodnog sustava. Gubitke u sustavima za opskrbu vodom utvrdili su

grad Ivanić-Grad 21,07%, grad Čazma 8,45%, grad Kutina 25%, općina Kloštar Ivanić 19,30%

dok ostale JLS nemaju dostupan podatak. Broj vodosprema na području LAG-a čini 9 objekata, a

javnih cisterni je 50. U suradnji s Hrvatskim vodama JLS kontinuirano ulažu i izrađuju

dokumentaciju za unaprjeđenje sustava vodoopskrbe.

Sustavi za odvodnju su slabo zastupljeni na području LAG-a, većinom se koriste propusne

septičke jame. Stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u LAG-u izuzetno je loše

promatrano i prema kriteriju kvalitete stanovanja i prema kriteriju negativnog/onečišćujućeg

utjecaja na okoliš. Sustavom odvodnje upravljaju komunalna društva u vlasništvu JLS. Većina

kućanstava u ruralnim naseljima LAG-a otpadne vode rješava sabirnim i septičkim jamama koje

su ili propusne, pa se njihov sadržaj cijedi izravno u podzemlje i potencijalno ugrožava pitke

vode, ili se njihov sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano (jer trenutno ni ne postoji

kvalitetna alternativa s obzirom da ne postoje odgovarajući pročišćivači ni odgovarajuće

zbrinjavanje otpadnih voda na području triju županija) prazni na tlo, u neki vodotok. Na

području LAG-a svega tri JLS imaju prečistače: Križ, Kutina i Ivanić-Grad. U naseljima u

kojima postoji, kanalizacijska mreža je uglavnom skup parcijalnih rješenja za pojedina naselja,

različite starosti i različite okolišne prihvatljivosti što je, uz sniženu kvalitetu okoliša za lokalno

stanovništvo, izravna opasnost i prepreka za dugoročno održivi razvoj poljoprivrede i turizma u

tom području. Uloga LAG-a jest u podizanju svijesti stanovnika, ali i senzibilizaciju nadležnih

institucija za hitnu potrebu rješavanja neadekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda, budući da

sadašnje stanje predstavlja jedan od osnovnih ograničavajućih faktora razvoja područja.

Zbrinjavanje komunalnog otpada je organizirano u svih 196 naselja, a u cilju provođenja

razvrstavanja komunalnog otpada postavljeno je 80 zelenih otoka u svim JLS. Značajan su

problem „divlja“ odlagališta komunalnog otpada kojih je registrirano ukupno 61, a nema ih na

području Čazme i Kloštar Ivanića. Komunalni otpad u Čazmi, Garešnici, Hercegovcu i Velikoj

Trnovitici zbrinjavaju 2 javna komunalna društva. Odlagalište na području Čazme je u postupku

sanacije, a odlagalište na području Garešnice koje koriste Garešnica, Hercegovac i Velika

Trnovitica ima svu potrebnu dokumentaciju i nema potrebe za modernizacijom, ove tri JLS

imaju i izgrađenu kompostanu. Centar za gospodarenje otpadom Doline planiran je u blizini

Bjelovara. Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom RH (NN46/15) predviđeno je da

će Centar biti za područje Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. Komunalni

otpad Kutine, Popovače i Velike Ludine zbrinjava komunalno društvo u vlasništvu Kutine te se

ono odlaže na kutinskom odlagalištu koje ima svu potrebnu dokumentaciju za rad. Komunalni

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_46_910.html


12

otpad općine Lipovljani zbrinjava vlastito komunalno poduzeće koje ga odvozi na odlagalište u

Novskoj (izvan područja LAG-a). Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom RH (NN

46/15) predviđeno je da će Centar za gospodarenje otpadom Šagulje (Nova Gradiška) biti za

područje Brodsko-posavske (izuzev općina koje idu na Orlovnjak) i Požeško-slavonske županija

te za dio Sisačko-moslavačke (Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Popovača, Donji

Kukuruzari, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani, Majur, Sunja, Velika Ludina). Komunalni

otpad s područja Ivanić-Grada, Kloštar Ivanića i Križ zbrinjava zajedničko komunalno poduzeće

te se otpad odlaže u Ivanić-Gradu na odlagalište sa svim dozvolama za rad, na kojem se planira

izgraditi i reciklažno dvorište. Prema Planu gospodarenja otpadom ZŽ, sanacija i zatvaranje

službenih odlagališta se planira do 2019.g. do kada je planirana izgradnja centra za gospodarenje

otpadom za cijelo područje županije. Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom RH

određeno je da je područje Grada Zagreba, ZŽ i dio SMŽ potrebno uključiti u zajedničku studiju

izvedivosti za izgradnju Centra za gospodarenje otpada Tarno (Ivanić-Grad) i Zagreb. Na

području Kutine nalazi se odlagalište tehnološkog otpada Petrokemije d.d. (odlagalište

fosfogipsa) u neposrednoj blizini Parka prirode Lonjsko Polje. Ovaj otpad odlaže se na posebnoj

deponiji izgrađenoj na rubu Lonjskog polja, približno 1,5 km južno od auto ceste Zagreb -

Lipovac na površini cca 167 ha, dubine oko 4 m te se u njemu ocjenjuje da je odloženo 4 mln

tona fosfogipsa.

Područjem LAG-a Moslavina prolazi regionalni plinovod Janja Lipa-Piljenice i Kutina-

Garešnica. Područjem Grada Kutine prolaze još plinovodi MRS Kutina 1: plinovod Kutina–

Garešnica Ø 65/8 i plinovod Kutina–Virovitica Ø 65/8. Područjem LAG-a prolazi i magistralni

plinovod Kutina–Slavonski Brod, Virovitica-Kutina i Ivanić-Kutina. Veći dio JLS-a s područja

LAG-a (više od 80%) je prekriveno plinskom mrežom, uz izuzetak manjih i udaljenijih naselja u

pojedinim JLS-ima, ali koji u skoroj budućnosti planiraju investicije u isto. Distribuciju i

izgradnju distribucijskog sustava te priključenje korisnika na plin za područje LAG-a obavljaju

tvrtke: Moslavina plin d.o.o., Ivaplin d.o.o. sa duljinom mreže od ukupno 397,6 km, Čaplin

d.o.o. i Plin d.o.o. Garešnica. Korištenje plina, kao goriva za upotrebu u kućanstvu i

gospodarstvu pogoduje smanjenju zagađenja od ložišta. Plin koji se dobavlja na područje LAG-a

je prirodni zemni plin s preko 90% metana i 10% ostalih težih ugljikovodika.

Područje LAG-a je dobro pokriveno poštanskim uredima koji se nalaze u svim JLS, ali i većim

naseljima.

Na području LAG-a Moslavina niz je uređenih poslovnih zona namijenjenih razvoju malog i

srednjeg poduzetništva. Osim postojećih poslovnih zona, koje su u funkciji, na području LAG-a

planira se uređenje još nekoliko poslovnih zona. Trenutno je u funkciji 16 poslovnih zona,

ukupne površine 732,44 ha, u kojima 64 poduzetnika zapošljava 1.340 djelatnika.

Na području LAG Moslavina nema minski sumnjivih područja.

2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je

pri planiranju strateškog razvoja. Pri izračunu indeksa razvijenosti koristi se: prosječni dohodak i

izvorni prihod JLS po stanovniku, stopa nezaposlenosti, kretanje stanovništva i stopa

obrazovanosti. Sukladno podacima iz Tablice 5., vidljivo je kako se 7 JLS nalazi u kategoriji

razvijenosti 75-100% nacionalnog prosjeka, a 5 JLS se nalazi u kategoriji 50-75%. Cjelokupni

LAG je u III. kategoriji razvijenosti (75-100% nacionalnog prosjeka) sa indeksom 78,66%.

Najslabije rangirana je Velika Trnovitica (52,69%), a najveći indeks razvijenosti ima Ivanić-

Grad (98,90%).

Prosječni dohodak per capita područja LAG-a Moslavina iznosi 21.775 kn i niži je od

nacionalne vrijednosti navedenog pokazatelja za 25,65%. Najvišu razinu prosječnog dohotka per

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_46_910.html


13

capita ima grad Kutina (28.569 kn), a najnižu općina Velika Trnovitica (13.704 kn). Stopa

nezaposlenosti za područje LAG-a iznosi 19,50%. Najnižu stopu nezaposlenosti ima grad Ivanić-

Grad (13,80%), a najvišu općina Velika Trnovitica (25,90%). Udio obrazovnog stanovništva u

radno aktivnoj populaciji na području LAG-a je 64,90%. Najviši udio imaju gradovi Kutina i

Ivanić-Grad (75,83%), a najniži Velika Trnovitica (51,83%). Ukupno (opće) kretanje

stanovništva prikazuje promjenu ukupnog broja stanovnika nekog područja, a rezultat je

međudjelovanja prirodnog kretanja (razlike broja rođenih i umrlih) i društvenih zbivanja

(migracija). Utvrđuje se popisima stanovništva, obično svakih deset godina. Prosječan indeks

kretanja stanovništva na području LAG-a Moslavina iznosi 96,53.

Tablica 5. Osnovni razvojni pokazatelji LAG-a (Izvor: MRRFEU)

Grad/

Općina

Prosječni

dohodak po

stanovniku

(kn)

Prosječni

izvorni

prihodi JLS

po stan. (kn)

Prosječna

stopa

nezaposlenosti

(%)

Kretanje

stanovništva

Udio obrazov.

stanovništva u

radno aktivnoj

populaciji (%)

Indeks

razvijenosti

(%)

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2001. 2011 2013

Čazma 21.833 1.262 22,00% 95,00 63,69% 72,36%

Kutina* 28.569 2.141 18,20% 95,90 75,83% 92,04%

Dubrava 16.486 710 20,00% 92,70 59,76% 62,86%

Garešnica 20.611 975 20,90% 94,50 63,98% 70,18%

Hercegovac 20.424 920 18,60% 88,60 63,93% 69,94%

Ivanić Grad 28.055 2.610 13,80% 101,80 75,83% 98,90%

Kloštar Ivanić 21.904 1.599 15,90% 108,20 68,06% 83,85%

Križ 24.261 2.125 18,00% 97,70 68,70% 85,31%

Lipovljani 23.058 1.691 17,80% 98,20 69,06% 81,90%

Popovača 22.516 2096 20,30% 100,00 66,41% 81,17%

Velika Ludina 19.877 5.433 22,60% 97,60 62,65% 92,75%

V. Trnovitica 13.704 965 25,90% 88,10 51,83% 52,69%

LAG 21.775,00 1.877,25 19,50% 96,53 64,90% 78,66%

U odnosu na proteklo razdoblje Slika 2. prikazuje stagnaciju koja se odražava na indeks

razvijenosti iako isti nije padao u većini JLS od 2010. do 2013.g.

Slika 2. Indeks razvijenosti gradova i općina u LAG-u Moslavina (Izvor podataka: MRRFEU)

Čazma Dubrava Garešnica Hercego-

vac

Ivanić-

Grad

Kloštar

Ivanić Križ Kutina Lipovljani Popovača

Velika

Ludina

Velika

Trnovitica

2010. 73,12% 63,01% 72,42% 69,67% 99,91% 84,05% 93,85% 97,16% 79,96% 84,46% 77,14% 52,68%

2013. 72,36% 62,86% 70,18% 69,94% 98,90% 83,85% 85,31% 92,04% 81,90% 81,17% 92,75% 52,69%

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%


14

LAG Moslavina karakterizira snažno razvijeno gospodarstvo nacionalnog značaja. Na području

LAG-a nalaze se naftna polja i cjevovodi naftovoda međunarodnog i državnog značaja. Također

grad Kutina je centar petrokemijske industrije (u vlasništvu RH) koja nije stabilizirala svoje

poslovanje u promijenjenim društvenim okolnostima. Petrokemija d.d. se nalazi u Registru

hrvatskih izvoznika, a glavni proizvodi su joj ugljik, amonijak, gnojiva (UREA, KAN, NPK),

vezivna sredstva za ljevaonice (inakol, bentoplast).

Vidljivo je kako izvorni prihodi JLS po stanovniku stagniraju pa se iz istih ne može očekivati ni

dovoljno financijskih sredstava koja se mogu ulagati u razvojne projekte i poboljšanje kvalitete

života na području LAG-a. Zbog toga je buduće projekte potrebno planirati i sufinancirati putem

nacionalnih i EU izvora. Do znatnog povećanja prihoda došlo je jedino u općini Velika Ludina

(zbog jednokratne uplate izvanrednih prihoda u 2011.g. dobivenih izvansudskom nagodbom s

INA-om što se odrazilo i na znatno povećanje indeksa razvijenosti), dok je, jedino općina Križ

imala značajan pad izvornih prihoda po stanovniku u promatranom razdoblju.

Slika 3. Prosječni izvorni prihodi JLS po stanovniku (Izvor: MRRFEU - Objašnjenje V.Ludina)

Slika 4. Broj tvrtki i broj zaposlenih na području LAG-a Moslavina (Izvor: HGK, 2016.)

Na području LAG-a Moslavina, u razmatranom periodu, došlo je do smanjenja broja zaposlenih

u tvrtkama, ali se broj tvrtki značajnije povećao.

U razmatranom periodu došlo je do smanjenja prihoda i povećanja rashoda poduzeća što je

dovelo do velikih gubitaka i manje ukupne dobiti. Pokazatelji cijelog gospodarskog poslovanja

značajno ovise o rezultatima poslovanja najvećeg poduzeća Petrokemije d.d. koja je 2014.

godinu ostvarila ukupni prihod od 2.242,2 mln kuna (32,25% ukupnih prihoda gospodarstva) i

2.602,9 mln kuna rashoda (38,84% rashoda gospodarstva) te je poslovnu godinu završila sa

gubitkom od cca 360,7 mln kuna, što je posljedica smanjivanja cijena mineralnih gnojiva, uz

ostale probleme vezane za ugovorene cijene plina, rad sa smanjenim kapacitetom i sl. Ostale

značajne gospodarske grane su trgovina, prijevoz i skladištenje.


15

Slika 5. Ukupni prihodi, rashodi, dobit i gubitak poslovnih subjekata u LAG-u (u mil.kn) (Izvor: HGK, 2015.)

Na području LAG-a u porastu je broj obrta. U 2015. godini bilo je registrirano 876 obrta.

Obrtnici su najviše registrirani za uslužne djelatnosti, poljodjelstvo, te prijevoz. Na području

LAG-a nalazi se i 1 tradicijski obrt koji se nalazi u registru nematerijalnih kulturnih dobara

Ministarstva kulture.

Važno je napomenuti kako je zadružni sustav na području LAG-a nerazvijen. Od aktivnih 18

zadruga njih 13 registrirano je u sektoru poljop. i šumarstva koje ne zapošljavaju ni jednu osobu.

Poljoprivreda i šumarstvo mogu biti u promijenjenim gospodarskim okolnostima resurs na

kojem će se graditi prerađivačka industrija u sektoru prehrambene i drvno prerađivačke

industrije koje su nisko profitabilne, ali vezuju mnogo radne snage. Također omogućuju

korištenje postojećih prirodnih resursa. Prema dostupnim podacima na području LAG-a

Moslavina je više od 68 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je šumskog zemljišta više

od 52 tisuće hektara. Poljoprivredno zemljište uglavnom je slabijeg boniteta, najviše ima

poljoprivrednog zemljišta P3 boniteta cca 47,58%. Šumama u vlasništvu države upravlja državno

poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Proizvodna vrijednost privatnih šuma slabo je poznata šumama

jer za njih nisu izrađeni programi gospodarenja. Prema namjeni privatne su šume prvenstveno za

podmirivanje potreba vlasnika za drvom, najčešće ogrjevnim, no preciznih podataka o privatnim

šumama nema. U nizinskom dijelu najznačajnije, s prirodnog gledišta, su šume hrasta lužnjaka i

običnoga graba te šume hrasta lužnjaka i graba s velikom žutilovkom. U području prigorja

najrasprostranjenija je šuma hrasta kitnjaka i graba. U masivu Moslavačke gore pretežno su

zastupljene šume hrasta kitnjaka i graba, a u jarcima i na strminama gorskih kosa i na sjevernim

ekspozicijama pridolazi brdska šuma bukve.

Tla u regiji su raznovrsna. Osobito na formiranje tla utječu vodne prilike. Ostali činioci nisu

posebno izraziti. Ni u jednom području Hrvatske nema tako prostranih livadsko-močvarnih

zemljišta kao u Sisačkoj Posavini. Razvila su se u nižim predjelima koji su nešto udaljeniji od

glavnih tokova Save, uz pritoke. Osnovni uvjet za nastanak tih zemljišta su visoka voda

temeljnica ili češće i dugotrajnije poplave. Njihova potencijalna prirodna vrijednost vrlo je velika

jer imaju udio humusa i do 20%. Stvarna mogućnost iskorištavanja, međutim, vrlo je malena.

Uglavnom služe kao livade i pašnjaci, vrlo slabe kvalitete, a ponegdje je na njima još uvijek

prirodna šuma hrasta lužnjaka i jasena.

Obilje površinskih voda jedno je od glavnih prirodnih osobina i kao privredni potencijal

neprocjenjivih je mogućnosti. Na žalost, upravo su vode relativno najslabije gospodarski

obuhvaćene. One danas dapače, može se sa sigurnošću tvrditi, donose više neprilika negoli

koristi. Današnje velike štete koje nastaju poplavama i, s druge strane, mogućnosti prometnog,

gospodarskog i turističkog aktiviranja obilja voda (Lonjsko polje), nesumnjivo zahtijevaju da se

hitno učini sve kako bi se što prije moglo koristiti njihovima potencijalima vrijednostima u

prirodnim resursima. Bonificikacija tala, melioracijama i arondacijama, mogla bi dati mnogo


16

veće poticaje privrednom razvoju čitavog područja. Osnovna obilježja poljodjelstva jesu

usitnjenost i rascjepkanost posjeda, te napuštanje površina, osobito onih na kojima nema uvjeta

za intenzivnu proizvodnju.

Na području LAG-a prema podacima APPRRR-a nalazi se 7.377 poljoprivrednih gospodarstava

od kojih su najbrojnija obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) kojih ima 7.186 ili 97,25%

od ukupnog broja PG. Što se tiče starosti nositelja PG svega 11,85% ih je mlađe od 40 godina, a

čak 32,64% ih je starije od 65 godina (nije radno sposobno). S obzirom da su najbrojniji oblik

organizacije poljoprivredne proizvodnje OPG-i važna je i stručna sprema njihovih nositelja.

Samo 3,55% nositelja ima višu školu ili fakultet, a srednju školu ih ima 31,06%. Na području

LAG-a najviše se uzgajaju goveda, 21.918 komada na 1.427 PG (najviše na području Dubrave),

zatim ovce 24.247 komada na 1.086 PG (najviše na području Garešnice) te konji, uglavnom

posavski i arapski i to 2.265 komada na 386 PG. Na području LAG-a prema podacima APRRR-a

najviše se uzgajaju kukuruz, soja, razne žitarice (zob, pšenica) te livade. Manje su površine pod

voćarskim, i povrćarskim kulturama kao i pod plemenitom lozom. Što se tiče nasada, prema

podacima DZS-a, voćarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo, prostiru se na 1.490,19 ha. Od

spomenutoga, najveći udio, 50,98% ima voćarstvo, zatim 36,46% vinogradarstvo te povrtlarstvo

sa 12,55%. Od voća se najviše uzgajaju jabuke, kruške i šljive, dok u povrtlarskim kulturama

prednjači krumpir. Moslavina je naveliko poznati vinogradarski kraj gdje uzgoj vinove loze

datira još iz rimskog doba, a tradicija uzgoja zadržala se sve do danas.

Pčelarstvo je također jedan značajan resurs moslavačkog kraja, jer na području LAG-a ima 155

registriranih pčelara, koji zajedno drže oko 12 tisuća košnica.2 Iako je uglavnom zastupljen

konvencionalni uzgoj pčela, povećava se broj PG-a koji se bave ekološkim uzgojem meda.

Od autohtonih poljoprivrednih kultura na moslavačkom i pokupskom području uzgaja se

sorta vinove loze škrlet za proizvodnju bijelog vina za koju mnogi stručnjaci pretpostavljaju da

je samonikla i autohtona sorta ovih krajeva. Od nje se proizvodi vino pod nazivom moslavački

škrlet. Proizvodnja je ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih vina te ima potencijal da se

uvrsti u vrhunska vina. Druge autohtone sorte vinove loze koje se uzgajaju u moslavačkom kraja

su kraljevina (koristi se gotovo samo za vlastitu upotrebu) moslavac ili šipon uzgaja se u

srednjoeuropskim krajevima te ranina bijela koja je tek ponegdje očuvana.

Na području PP Lonjsko polje obitava autohtona turopoljska svinja za koju je JUPP Lonjsko

polje izradila uzgojni program sa ciljem očuvanja ove pasmine i njenog gospodarskog korištenja.

Na području LAG-a nema zaštićenih proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom

izvornosti.

Na području LAG-a nalazi se više slatkovodnih ribnjaka ukupne površine 3.190,79 ha kojima

upravlja više različitih trgovačkih društava, a uzgaja se prvenstveno šaran u poluintenzivnom

uzgoju s do 500 kg/ha površine.

Veličina lovnog područja LAG-a prostire se na 125.153 ha, sa 30 lovozakupnika unutar 28

lovnih područja. Najčešće se lovi jelen, srnjak, divlja svinja, te sitna dlakava i pernata divljač.

Na području LAG-a kontinentalni turizam se razvija na osnovama prirodne baštine, odnosno

glavne atrakcije su Park prirode Lonjsko polje, te mogućnosti koje pruža sportski ribolovni

turizam i lovni turizam. Glavne vrste divljači su jelen obični, srna obična, divlja svinja, fazan-

gnjetlovi i zec obični. Sportski ribolov također ima dugu tradiciju. Na vodotoke uglavnom jezera

dolaze i turisti ribolovci (uglavnom iz Češke, Austrije i Slovenije). Na jezeru Pakra je izgrađena

staza za takmičenje (lov riba udicom na plovak), a početkom 21. stoljeća dva puta su održana

svjetska prvenstva u ribolovu (žene i juniori). Također na ovoj stazi svake godine se organizira

10-15 takmičenja u državnoj ligi, a koje organiziraju druge udruge (uz odobrenje ŠRU „Amur“).

2 Podatak iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.


17

Osim kontinentalnog turizma moguć je i razvoj zdravstvenog turizma čija okosnica može biti

korištenje naftalana dobivenog iz naftenske nafte koja se koristi u liječenju kožnih i reumatskih

bolesti u Specijslnoj bolnici Naftalan u Ivanić-Gradu.

Turizam, kao zasebna gospodarska grana, najviše se razvija na području Kutine i Ivanić-Grada.

Na području LAG-a nalaze se 3 hotela (Kutina, Ivanić-Grad, Garešnica) te motel u Popovači sa

ukupno 193 ležaja, a postupno se razvijaju i drugi oblici smještaja (sobe, apartmani, kuće za

odmor, hosteli). Na području Popovače nalaze se 2 planinarska doma, a na području Ivanić-

Grada 1, koji treba preurediti. Na ovom području još nema izgrađenih kampova ili kamp

odmorišta, ali se isti planiraju graditi. U cilju proširenja ponude, na području Kutine, izgrađne su

još dvije kušaonice te dva izletišta. Na području LAG-a Moslavina sve je više OPG-a i obrta koji

pružaju usluge karakteristične za ruralni turizam kao što je gastronomska ponuda, obilazak

Lonjskog polja čamcima, jahanje, upoznavanje tradicijskog načina života u Moslavini i sl.

Na području LAG-a Moslavina djeluju turističke zajednice gradova Kutine, Čazme, Popovače i

Ivanić-Grada te općina Križa i Lipovljana. Na području grada Garešnica, te općina Hercegovac i

Velika Trnovitica djeluje Turistička zajednica Sjeverna Moslavina. Kod ostalih JLS nisu

ustrojene turističke zajednice.

Od javne turističke infrastrukture na području JLS za sada nema niti jednog turističkog

informativnog centra koji je u funkciji, ali je izgrađeno ukupno 26 biciklističkih staza ukupne

dužine 438,6 km (Kutina, Popovača, Velika Ludina, Ivanić-Grad, Križ, Garešnica). Ivanić-Grad

planira izgraditi još jednu biciklističku stazu duljine 7 km, ali ne priprema tehničku

dokumentaciju. Također na području LAG-a je uređeno 9 tematskih staza duljine 136 km

(Kutina, Ivanić-Grad, Križ).

Produžuje se ostanak turista na području LAG-a sa 0,71 dan na 1,35 dana, što otvara perspektivu

da se daljnjim stvaranjem turističke ponude produlji boravak turista na ovom području. Turizam,

za koji postoji veliki potencijal na ovome području, nije još krenuo u smjeru međusobnog

povezivanja prirodnih i kulturnih potencijala, stanovništva, proizvodnje, posebice

poljoprivredene, OIE i smještajnih kapaciteta. Međutim, izgradnjom Prijamnog centra

Repušnica, koji je prvi službeni ulaz u Lonjsko polje s moslavačke strane, situacija se

poboljšava. Turizam se tako može snažnije povezati s lokalnim tradicionalnim proizvodima,

prvenstveno vezanim uz preradu mesa, mlijeka, kao i proizvodnju voća, kako bi se postigla veća

sinergija tih važnih gospodarskih sektora, osigurala diverzifikacija djelatnosti i ujednačen razvoj

cjelokupnog prostora LAG-a i svih njegovih stanovnika.

Slika 6. Dolaci i noćenja na području LAG-a (Izvor: TZ u LAG-u Moslavina)

2.2.1 TRŽIŠTE RADA

Radno sposobno stanovništvo LAG-a Moslavina u starosti od 15-64 godine, čini 65.019 osoba

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Dolasci 14302 14767 19801 22712 22852 25461

Noćenja 10255 12313 20002 24421 25182 34522

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000


18

što predstavlja 67,95% ukupnog broja stanovnika. Ekonomski aktivno stanovništvo (zaposleni ili

traže posao) u LAG-u Moslavina u starosti od 15-64 godine, čini 39.734 osoba što predstavlja

41,52% ukupnog broja stanovnika. Ekonomski aktivnih žena ima 16.786 ili 42,25 % dok je

muškaraca 22.948 ili 57,75%. Zaposlene na području LAG-a Moslavina u starosti od 15-64

godine, čini 33.167 osoba što predstavlja 34,66% ukupnog broja stanovnika. Zaposlenih žena

ima 13.710 ili 41,34% dok je muškaraca 19.457 ili 58,66%. Najviše ekonomski aktivnog

stanovništva prisutno je na području Kutine i Ivanić-Grada. 3

Podaci o zaposlenima u subjektima na području LAG-a mogu se promatrati putem podataka

HZMO-a. U prosincu 2015. godine na području LAG-a zaposleno je 22.966 osoba, od čega je u

pravnim subjektima zaposleno čak 19.773 osoba. Razvidno je kako se 83,59% zaposlenih nalazi

u pravnim subjektima, dok je manji broj zaposlenih u obrtništvu, poljop. i ostalim djelatnostima.

Slika 7. Zaposleni u LAG-u Moslavina prema vrsti zaposlenja (Izvor: HZMO, 2015.)

Stanje zaposlenosti promatrano u razdoblju 2013. i 2014. u pravnim osobama na području LAG-

a jasnije prikazuje zaposlenost prema sektorima. Sukladno prethodno navedenom i zaposlenost

je najveća u sekundarskim i tercijarnim djelatnostima odnosno u sektoru prerađivačke industrije,

prijevoza i skladištenja te trgovine.

Slika 8. Broj zaposlenih u 5 najvećih djelatnosti na području LAG-a (Izvor: HGK, 2015.)

3 Podaci DZS, prema Popisu stanovnika iz 2011.godine

radnici kod

pravnih osoba;

19773

obrtnici; 962

poljoprivrednici; 709

samostalne

profesionalne

djelatnosti; 227

radnici kod fizičkih

osoba; 1839

zaposlenici kod

međunarod.

organizacija i u

inozemstvu; 2

osiguranici-

produženo

osiguranje; 144

5.247

737

1.487

1.521

297

5.415

1.013

902

702

299

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

TRGOVINA NA VELIKO I MALO, POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

GRAĐEVINARSTVO

OPSKRBA VODOM, UKLANJANJE OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI … 2014.

2013.


19

Slika 9. Postotak stanovnika u LAG-u sa SSS ili VŠS/VSS (Izvor: DZS)

Velika prednost LAG-a Moslavina je činjenica da se povećava udio obrazovanih osoba u radno

aktivnoj populaciji, što se vidi usporedbom stanovništva iz 2001. i 2011. godine u svim JLS, sa

52,9% na 62,8%. To je populacija koja je velik razvojni potencijal LAG-a. Udio osoba sa

srednjom stručnom spremom i više, u stanovništvu u dobi iznad 15 godina, pokazuje razvojni

potencijal i nosi posebnu težinu u suvremenom društvu temeljenom na znanju; podrazumijeva

srednje, više i visoko obrazovanje. No također, u razdoblju 2006. do 2013. vidljivi su problemi

vezani uz nedostatak radnih mjesta na području LAG-a te porast nezaposlenosti u promatranom

razdoblju. Prosječna stopa nezaposlenosti je standardni pokazatelj za identificiranje područja sa

značajnim razvojnim problemima. Visoka prosječna stopa nezaposlenosti ukazuje na ozbiljne

strukturne poteškoće u funkcioniranju lokalnog gospodarstva.

Slika 10. Prosječana stopa nezaposlenosti po gradovima i općinama LAG-a (Izvor: HZZ)

Stanje nezaposlenosti prema podacima HZZ-a u listopadu 2015. govori kako je na području

LAG-a Moslavina bilo 8.222 nezaposlenih osoba. Najugroženija su skupina mladi do 29 g., žene

te starija popolacija koja ne ispunjava uvjete za mirovinu. Otežatno je zapošljavanje i među

skupinom osoba s invaluditetom, koje je također nužno uključiti u život zajednice.

Čazma Dubrava Garešnica Hercegov

ac

Ivanić-

Grad

Kloštar

Ivanić Križ Kutina

Lipovlja-

ni Popovača

Velika

Ludina

V.Trnovi-

tica

2006-2008 21,60% 19,50% 20,40% 19,30% 11,60% 12,80% 13,10% 11,30% 11,90% 12,70% 15,10% 25,70%

2010-2012 22,00% 20,00% 20,90% 18,60% 13,80% 15,90% 18,00% 18,20% 17,80% 20,30% 22,60% 25,90%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%


20

Tablica 6. Nezaposleni po gradovima i općinama LAG-a Moslavina (Izvor: HZZ)

JLS Ukupan broj

nezaposlenih na dan

31.10.2015.

Broj nezaposlenih

žena

Broj nezaposlenih mladih (do

29 godina)

Ž M

Kutina 2 050 1 178 349 316

Popovača 1 028 597 202 177

Lipovljani 274 174 46 45

Velika Ludina 228 122 32 44

Garešnica 1 504 678 145 149

Hercegovac 202 84 26 40

Velika Trnovitica 128 60 17 20

Ivanić Grad 965 562 197 133

Križ 483 298 92 46

Čazma 710 400 116 84

Kloštar Ivanić 397 233 64 55

Dubrava 253 126 54 45

LAG 8 222 4 512 1 340 1 154

Broj nezaposlenih žena iznosi 54,88%. Nezaposlenih mladih do 29 godina bilo je 2.494 ili

30,33%, što je je mnogo. Obrazovna struktura nezaposlenih je loša posebno ako se promatraju

najosjetljivije skupine društva – žene i mladi. Obrazovna struktura nezaposlenih žena ukazuje da

ih najviše ima sa završenom osnovnom školom ili nižim stupnjem obrazovanja (1.525 osobe,

33.80%) i srednjom školom (2.614 osoba, 57,93%) što ukazuje na usmjeravanje aktivnosti LAG-

a prema zapošljavanju i samozapošljavanju upravo ove ciljane skupine. Obrazovna struktura

nezaposlenih mladih do 29 godina je također loša, čak 2.424 ili 96,36% osobe ima završenu

samo srednjoškolsko obrazovanje ili niži stupanj obrazovanja. Loša obrazovna struktura

predstavlja ograničavajući razvojni problem i zahtijeva razvijanje kvalitetnih mjera i aktivnosti

sa organiziranim programima i sadržajima cjeloživotnog obrazovanja za nezaposleno

stanovništvo na području LAG-a.

2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

LAG Moslavina je 2001. godine imao je 102.577 stanovnika odnosno 2,24% stanovništva RH,

dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 6.889 osoba (-6,72 % u odnosu na 2001.). U 2011. na

području LAG-a živjelo je 95.688 stanovnika (2,23 % stanovnika RH) odnosno 25,51 %

stanovnika SMŽ, 10,34% stanovnika ZŽ i 18,62% stanovnika BBŽ.

Slika 11. Stanovništvo LAG-a Moslavina od 1857. do 2011. (Izvor: DZS)


21

Stanovništvo na području LAG-a Moslavina i demografski razvoj ovog područja može se pratiti

od 1857. godine. U razmatranom periodu broj stanovnika se gotovo udvostručio. Ovi pokazatelji

imali su prilično ujednačena i uzlazna kretanja do 50-tih godina prošlog stoljeća kad je

zabilježen najveći broj stanovnika. Sve do popisa stanovnika 2011. godine broj stanovnika je bio

neprekidno iznad 100.000 (od popisa 1931. godine). Gledajući po JLS najveće povećanje broja

stanovnika doživjela je Kutina (sa 7.177 na 22.760) te Kloštar Ivanić (sa 2.821 na 6.091).

Slika 12. Prosječna starost stanovnika LAG-a Moslavina (u godinama) (Izvor: DZS, 2011.)

Događanja na razini LAG-a Moslavina mogu se, i trebaju, uspoređivati s regionalnim

demografskim pokazateljima na razini središnje Hrvatske i cijele države, odnosno kao potvrda

nacionalnog i regionalnog trenda smanjenja broja stanovnika. LAG Moslavina u ovom okruženju

može se u područjima bliže Zagrebu definirati kao područje koje do sada nije bilo značajnije

izloženo procesima depopulacije, no ako se sagleda cijelo područje, tada je razvidna izražena

depopulacija. Najbolji pokazatelji demografskog stanja na području LAG-a su prosječna starost

stanovnika, index starenja, prirodni prirast i vitalni index. Prosječni index starenja stanovnika

LAG-a Moslavina iznosi 107,7, što je ispod državnog prosjeka (115,0). Prosječna starost

stanovnika LAG-a je 41,4 godina što je manje od prosjeka Republike Hrvatske (41,7 godina).

Najmlađe stanovništvo nalazi se na području općine Kloštar Ivanić (39,7 godina), a najstarije na

području općine Dubrava (43,2 godina).

Obrazovna struktura stanovnika može biti ograničavajući faktor za daljnji društveni i

gospodarski razvoj jer u kontingentu stanovništva starijeg od 15 godina je 888 odnosno 0,93%

nepismenih stanovnika. Prema Popisu stanovnika iz 2011. opća obrazovna struktura stanovnika

starijih od 15 godina (15.234 stanovnik) na području LAG-a u kojoj je 6.883 (8,55%) stanovnika

bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, 24.164 (30,00%) ima završenu samo osnovnu

školu, 40.052 (49,73%) osoba ima završenu srednju školu dok samo 9.413 (11,69%) stanovnika

ima završeno više i visoko obrazovanje. O obrazovnom potencijalu u razvojnom kontekstu u

21.st. važan podatak je i ICT pismenost stanovnika starijih od 10 godina. Na području LAG-a

Moslavina takvih je 86.357 stanovnika, a od njih se samo 39.330 (45,54%) koristi elektroničkom

poštom, što je iznimno važno u planiranju jačanja ljudskih resursa LAG-a jer implementacije

modernog ruralnog razvoja nema bez informatičkog znanja (npr. korištenje AGRONET sustava).

Razvijenost civilnog društva se, između ostaloga mjeri i brojem organizacija civilnog društva

koje aktivno djeluju na nekom području. Na području LAG Moslavina registrirano je 806 udruga

od kojih najviše u područjima sporta (209), kulture i umjetnosti (94), te gospodarstva (53) te

raznih drugih djelatnosti, ali ima i veliki broj udruga manjina koji žive na ovom području.

Također, na području Kutine djeluje volonterski centar koji doprinosi razvoju volonterstva kao

oblika društvenog uključivanja i povezivanja različitih društvenih skupina. Većina udruga s

područja LAG-a Moslavina sufinancira se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, svojim

42,2

43,2

41,4

42,8

41

39,7

42,4

40,9

41,1

40,2

40,1

42,1

Čazma

Dubrava

Garešnica

Hercegovac

Ivanić Grad

Kloštar Ivanić

Križ

Kutina

Lipovljani

Popovača

Velika Ludina

Velika Trnovitica


22

aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog članstva, korisnika iz djelokruga njihovih

djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe

stanovništva. Ipak na području LAG-a djeluje značajan broj udruga koje su se profilirale i mogu

svojim daljnjim djelovanjem doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja,

provođeći projekte sufinancirane prijavom na nacionalne i EU natječaje. Ove udruge djeluju u

različitim područjima interesa od brige o osobama s posebnim potrebama, sporta, društvenog

angažmana, unaprjeđivanja gospodarstva do kulturno umjetničkih aktivnosti. Djelovanje udruga

je od izuzetne važnosti za cjelokupnu zajednicu, jer su upravo ljudi pokretači ideja i razvoja.

3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAG-A, UKLJUČUJUĆI

SWOT ANALIZU

Bez obzira na postojanje većih urbanih cjelina kao i blizinu grada Zagreba te dobar geoprometni

položaj, cijeli prostor LAG-a Moslavina karakterizira povećanje nezaposlenosti te stagniranje

ekonomskog razvoja što dovodi do stalne depopulacije područja kako odlaskom mladih i sve

obrazovanijih stanovnika tako i odumiranjem starije populacije, posebno u izoliranim naseljima.

Iako je prometna povezanost unutar LAG-a dobra (slabija prometna povezanost samo u

izoliranim naseljima), nedovoljna kvaliteta i postojeće prometne i komunalne infrastrukture još

uvijek ne omogućuje kvalitetan život u svim dijelovima LAG područja. Posebno je loše stanje

odvodnje otpadnih voda, zatim vodoopskrbe, te širokopojasnog brzog interneta (što uz smanjenu

informatičku pismenost predstavlja ozbiljan ograničavajući faktor razvoja). Financijska

sposobnost JLS na području LAG-a stagnira, što znači da je i realna stagnacija daljnjeg razvoja,

posebno komunalne infrastrukture. Iako se civilno društvo aktivnije uključilo u pružanje

neformalne edukacije stanovnika, kao i brigu o društveno osjetljivim skupinama, još uvijek je

razvidna velika potreba sustava organizirane brige o osobama treće životne dobi te potpore

mladima i ženama. Velika krajobrazna i biološka raznolikost te područja zaštićene prirode

nedovoljno su iskorištena za opći razvoj kvalitete života u lokalnim zajednicama. Trebalo bi

staviti što veći naglasak na razvoj sporta i rekreacije te sadržaja za njihovu implementaciju ne

samo radi lokalnih stanovnika nego i radi sve većeg broja posjetitelja područja koje postaje

zanimljiva turistička destinacija što je razvidno iz povećanja i broja posjetitelja i broja noćenja u

LAG-u. Radi prirodnih komparativnih prednosti, blizine velikog tržišta, u LAG-u je potrebno

više razvijati ruralni turizam na seoskim domaćinstvima ili u ruralnim naseljima, no ponuditi i

niz potpornih javnih sadržaja poput tematskih pješačkih, biciklističkih i treking staza, vodenih

sportova i dr., naravno, treba obavezno voditi računa o osobama smanjene pokretljivosti. Postoji

velik prostor za daljnji razvoj kako komunalne tako i društvene infrastrukture bez čijeg

poboljšanja nema niti povećanja kvalitete života na području LAG-a Moslavina.

Najznačajnija gospodarska djelatnost kojom se LAG Moslavina mora najviše baviti jest

revitalizacija i jačanje poljoprivredne proizvodnje te stvaranje sirovinske baze za preradu

poljoprivrednih proizvoda budući se gospodarstvo cijelog područja zasniva na sekundarnim i

tercijarnim djelatnostima što je ekonomski neodrživo, posebno iz činjenice da najvećim

proizvodnim potencijalima upravlja država, koji iskazuju velike gubitke u poslovanju

(petrokemijska industrija), a postojeća naftna polja se eksploatiraju više desetljeća. Na području

LAG-a nalazi se velik broj poljoprivrednih gospodarstava (7.377) a čak 97,25% su OPG-i

(7.186). Starost nositelja OPG-a je velika (32,64% starije je od 65 godina) no na području se

nalazi i 11,85% nositelja koji su mlađi od 40 godina što je značajna ciljna skupina LAG-a

Moslavina, posebno iz razloga što samo 3,55% nositelja OPG-a ima više obrazovanje. Također,

iz podataka u ARKOD-u razvidno je da je ovo područje ratarstva i govedarstva (u manjem broju

ovčarstvo), no važno je istaknuti kako se na području LAG-a Moslavina uzgaja autohtona vinska

sorta Škrlet, a prostor je poznat i po uzgoju autohtone turopoljske svinje (područje PP Lonjsko

polje) pa je stoga važno usmjeriti aktivnosti upravo prema jačanju poljoprivredne proizvodnje.


23

Također, radi razvidnih turističkih potencijala potrebno je usmjeriti aktivnosti na razvoj ruralnog

turizma i revitalizacije tradicijskih nepoljoprivrednih djelatnosti na seoskim domaćinstvima u

smislu diverzifikacije djelatnosti kao bi se ista napravila dohodovno održivim. Inovativnim

aktivnostima, razmjenom znanja i informacija LAG treba omogućiti što veći socio-ekonomski

razvoj i održivost svojih lokalnih razvojnih dionika.

Prostor LAG-a je i područje velikih prostora visoke prirodne vrijednosti stoga je potrebno

usmjeriti aktivnosti i na razvoj smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova te uvođenje sustava

energetske održivosti i obnovljivih izvora energije, ali i smanjiti utjecaj stočarske proizvodnje na

onečišćenje okoliša. Poljoprivredni proizvođači i prerađivači kao i drugi gospodarski sektori

suočeni su sa velikim izazovima koje pred njih stavlja konkurentno tržište i sve veći zahtjevi

potrošača za novim proizvodima. Poticanjem međusobne suradnje treba omogućiti razmjenu

znanja i informacija o inovacijskim tehnologijama i procesima proizvodnje i prerade s kojima

proizvođači nisu upoznati, te u praksi osigurati veću produktivnost, ekonomsku isplativost,

održivost i učinkovitost resursa. Upravo radi vrijednosti prostorne razvojne resursne osnove,

naglasak treba staviti na širok spektar neproizvodnih ulaganja kojima se obuhvaćaju ulaganja

kojima se ne ostvaruje bitan povrat, dohodak ili prihod i koja ne vode do znatnog povećanja

vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva određenog korisnika, ali imaju povoljan učinak na

okoliš. Naime, neproizvodna ulaganja, svojom komplementarnom ulogom doprinose ispunjenju

agroekoloških ciljeva ili obveza, koje je moguće preuzeti u okviru povećanja ekološke

vrijednosti zaštićenih područja.

Iako su rizici evidentirani i protežu se kroz veći dio LRS, detaljniji pregled Analize rizika

tabelarno je prikazan u Dodatku 4. Analiza vanjskih rizika napravljena je pomoću PESTLE

metode, koja posebno sagledava političke, ekonomske, socijalne, tehnološke, pravne i ekološke

čimbenike.

3.1 SWOT ANALIZA

OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

SNAGE SLABOSTI

Povoljan geo-prometni položaj LAG-a;

povezanost autocestom sa svim većim

nacionalnim i međunarodnim

koridorima, blizina zračne luke

Područje povoljnih klimatskih uvjeta –

kontinentalna klima sa svim označjima

NATURA 2000 područje biološke

raznolikosti

Prirodna baština nacionalne i europske

važnosti (Park prirode Lonjsko polje)

Veliko prirodno bogatstvo (polja nafte i

zemnog plina)

Razvijena prometna i društvena

infrastruktura za potrebe kemijske ind.

Kulturna baština lokalnog i regionalnog

značaja

Značajna tradicijska baština (stambeni,

javni objekti, bunari, nemat. nasljeđe)

Hidrološko bogatstvo područja

Uređena odlagališta komunalnog otpada

i razvrstavanje komunalnog otpada

Trend depopulacije područja

Nedovoljna iskorištenost kulturno-

povijesnih značajki

Veliko odlagalište tehnološkog otpada

(fosfogips) u neposrednoj blizini PP

Lonjsko polje

Niska priključenost stanovnika LAG-a na

sustav odvodnje

Nedostatak financijskih sredstava za

očuvanje i zaštitu prirodne i kulturno-

povijesne baštine

Nedovoljno istražena i zaštićena prirodna

baština (naročito šume u privatnom

vlasništvu)

Nedovoljno ulaganja u modernizaciju i

dodatno opremanje objekata dr. inf.

Dio nerazvrstanih cesta nije asfaltiran,

povezanost izoliranih naselja nije

odgovarajuća

Izoliranost pojedinih naselja predstavlja


24

Uspostavljen monitoring za mjerenje

kvalitete zraka i vodnih tokova te se

poduzimaju mjere za poboljšanje stanja

Razvijena mreža društvene / javne

infrastrukture

Korištenje OIE

problem u uređenju i planiranju prostora

Nedovoljna iskorištenost OIE

PRILIKE PRIJETNJE

Useljavanje stanovništva radi

zaustavljanja negativni demografskih

trendova

Korištenje sredstva ESF za poboljšanje

obrazovanja i otvaranje novih radnih

mjesta pogotovo za ranjive skupine

Istraživanje mogućnosti korištenja

fosfogipsa u različitim industrijama

Razvoj posebnih oblika turizma

Uvođenje OIE u kućanstva, javne

objekte i gospodarske objekte

Fondovi za razvoj infrastrukture, zaštitu

okoliša i prirode / Program mreže

NATURA 2000

Uređenje šuma i šum. putova kroz PRR

Uređenje nerazvrstanih cesta kroz

alternativne izvore financiranja

Izgradnja vodovodne i kanalizacijske

mreže kroz korištenje PRR

Dodatni razvoj društvene infrastrukture

u kombinaciji s turističko rekreativnim

sadržajima

Potencijal ulaganja u OIE s naglaskom

na termalne izvore, biomasu i solarnu

energiju

Smanjenje broja stanovnika LAG-a

Visoka stopa nezaposlenih mladih može

uzrokavati daljnju depopulaciju kroz

emigraciju i smanjenje novorođene djece

Opsanost od incidenata i terorističkih

akcija na području industrijskih

postrojenja od regionalne i nacionalne

važnosti- mogućnost ekoloških katastrofa

Stanovništvo disperzirano po udaljenim

naseljima

Klimatske promjene uzrokuju poplave i

klizišta

Nedostatak zajedničkog pristupa

korištenja kulturno-povijesne baštine

Ograničenost utjecaja JLS-a na dinamiku

izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Devastacija prirodne, povijesne i kulturne

baštine zbog nedovoljne svijesti

stanovništva

Potencijalna opasnost od zagađenja vode i

zraka te opasnost za sigurnost i zdravlje

ljudi od ind. postrojenja na području

Kutine (ali i na naftnim poljima te

koridorima naftovoda)

GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

SNAGE SLABOSTI

Grad Kutina centar društvenog i

ekonomskog razvoja područja LAG-a sa

izgrađenom infrastrukturom koja

podupire industrijski razvoj

Razvoj turizma temeljen na atraktivnosti

prirodne baštine (pojetitelji Lonjskog

polja, lovni i ribolovni turizam) te

ruralni turizam

Tradicija u vinogradarstvu, voćarstvu,

povrtlarstvu i stočarstvu (konji, govoda

Velik broj PG-a

Postojanje infrastrukture i tradicije

slatkovodnog ribarstva

Postojanje autohtonih sorti vina

Iskustva na uspješno provedenim

Ovisnost gospodarstva o političkim

odlukama, neizvjesna budućnost

petrokemijske industrije

Iscrpljivanje starih naftnih ležišta

Neumreženost poljopriv. proizvođača

Rasparceliranost zemljišta

Neravnomjeran gospodarski razvoj

Nepostojanje proizvoda s oznakom

izvornosti ili zemljopisnog podrijetla

Nedovoljna prepoznatljivost područja kao

i prizvoda s područja LAG-a

Nedovljna svijest stanovnika o potrebi

prilagodbe novim trendovima ponude u

poljoprivredi i turizmu


25

infrastrukturnim projektima Sve manje mladih ljudi zainteresiranih za

bavljenje poljoprivredom i turizmom

PRILIKE PRIJETNJE

Mogućnost uzgoja autohtonih životinja

(turopoljska svinja)

Korištenje postojećeg strateškog

položaja, izgrađene ind. i poslovne

infrastrukture za privlačenje investitora

Park prirode Lonjsko polje može biti

novi motor razvoja

Mogućnost razvoja zdravstvenog

turizma (naftalan)

Razvoj MSP na postojećim i planiranim

poslovnim zonama

Sačuvane autohtone sorte za dobivanje

prepoznatljivih vina

Fondovi EU na raspolaganju za

proizvodnju, marketing i plasman vina,

za povrćarstvo, voćarstvo i stočarstvo

Udruživanje u proizvođačke grupe

Razvoj voćarstva i vinogradarstva

Razvoj pčelarstva – ekološki med

Razvoj integrirane i ekološke poljopriv.

Razvoj turističko rekreativnih sadržaja

Daljnji razvoj poslovnih zona

Rastući interes tržišta za polj. proizvode

koji u svom tehnološkom procesu koriste

prirodne karakteristike područja

Budućnost Petrokemije d.d. značajno će

odrediti daljnji gospodarski razvoj

područja LAG Moslavina

Trajna opasnost od ekoloških incedenata

(a u novo vrijeme i terorističkih prijetnji)

zahtijeva stalnu budnost svih žurnih

službi, kontinuirano praćenje kvalitete

vode i zraka te neprekidno ulaganje u

opremanje vatrogasnih postrojbi i

postrojbi civilne zaštite

Niski prinosi u ratarstvu

Nedovoljno profilirana poljoprivredna

proizvodnja

Kašnjenje u objavi natječaja s nacionalne

razine za finacniranje provedbe projekata

u sektoru poljoprivrede i šumarstva

Nekontrolirani uvoz poljoprivrednih

proizvoda i sivo tržište

Neriješeni imovinsko pravni odnosi

Česte izmjene zakonodavstva

DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

SNAGE SLABOSTI

Velik broj udruga

Bogat kulturno-umjetnički život

Brojna postojeća društvena

infrastruktura koja se može usmjeriti na

porast kvalitete života u zajednici

Razvijeno volonterstvo

Nizak udio visoko obrazovanog

stanovništva

Pad broja stanovnika

Visok stupanj osoba koje nemaju

obrazovanje primjereno 21. stoljeću

PRILIKE PRIJETNJE

Ponuda dodatnih oblika obrazovanja

Razvoj infrastrukture i programa

cjeloživotnog obrazovanja kako bi se

poboljšala opća obrazovna sutruktura

stanovištva

Stjecanje konkretnih radnih vještina

mladih kroz programe osposobljavanja

Programi za razvoj socijalne

infrastrukture

LEADER program za razvoj projekata

od značaja za zajednicu

Koncentracija stanovništva u urbanim

sredinama

Dugotrajni loši gospo. trendovi utječu na

nezaposlene i osobe s niskim primanjima

prilikom odluka gdje nastaviti živjeti

Starenje stanovništva

Nestabilnost u poslovanju petrokem. ind. i

loša obrazovna struktura onemogućavaju

brže restrukturiranje i razvoj novih ind. i

postind. djelatatnosti iako postoji dobra

prometna infrastruktura koja povezuje

područje LAG-a s ostatkom RH i EU


26

4. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA

LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ZA IZLAZNE

POKAZATELJE ILI REZULTATE

Temeljem zaključaka lokalnog razvojnog partnerstva tijekom konzultacijskih procesa izrade

nove LRS LAG-a Moslavina, donesena je odluka kako se opći ciljevi LRS neće mijenjati u

odnosu na one planirane LRS izrađene za provedbu M202 IPARD programa, a to su: Poboljšanje

gospodarstva i konkurentnosti LAG područja, učinkovito upravljanje razvojnim resursima,

potencijalima i razvojem, prepoznatljiva i očuvana kulturna i prirodna baština, te podizanje

razine kvalitete života u ruralnim područjima. Uloga ove Lokalne razvojne strategije, kao i

prethodne, a čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je: očuvati i razviti socijalni kapital s

razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora te uspostava mreže potpornih

institucija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja LAG-a;

jačati gospodarske mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih djelatnosti koje

omogućuju održiv razvoj područja; razvijati poduzetničko razmišljanje i kulturu te pomoći

razvoju poduzetništva na ruralnim područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, malog

poduzetništva i obrtništva te osigurati kvalitetu života stanovnika, a time i opstojnost lokalnog

stanovništva LAG-a. Ostvarenje vizije i ciljeva, LAG Moslavina i dalje želi postići djelovanjem

kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima želi dugoročno pridonijeti razvoju područja te

uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na

vlastitim snagama i mogućnostima, te nedovoljno korištenim prirodnim, kulturnim i tradicijskim

vrijednostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala lokalnog razvojnog partnerstva želi

omogućiti daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine, te poticanje gospodarskog

razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda, kako bi

što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja lokalno partnerstvo

vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika LAG-a i njegovo

poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje su često

neuključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih

ranjivih skupina. Lokalna razvojna strategija LAG-a Moslavina do 2020-te godine predstavlja

razvojni okvir djelovanja lokalnog razvojnog partnerstva. Njome se želi dalje jačati sinergija

vlastitih resursa i snaga, postizanje ujednačenog održivog razvoja cijelog kraja, te povećanje

kvalitete života i rada lokalnih stanovnika. Sve navedene smjernice rezultirale su jedinstvenom

misli vodiljom, odnosno razvojnom vizijom LAG-a koja ostaje nepromijenjena u odnosu na

prethodno razvojno razdoblje u kojemu se nisu mogli implementirati razvojni projekti koji bi

značajnije doprinijeli njezinu ostvarenju:

Područje očuvane kulturne i prirodne baštine, razvijenog gospodarstva temeljenog na

održivom korištenju prirodnih resursa, aktivnom turizmu, i proizvodnji autohtonih

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Moslavina multikulturalna zajednica sretnih i

dugovječnih stanovnika.

Kako slogan LAG-a kaže „Moslavina-potpuno iznenađenje“ pokazuje nam brojne

karakteristike, prednosti ovoga područja, koje u sebi objedinjuje ono najkvalitetnje, stvarajući

preduvjete za održivi razvoj, od kojeg će koristi imati i okruženje u kojemu se nalazi.

Temeljem definiranih razvojnih smjernica lokalno partnerstvo i šira zajednica s kojom su

provedene detaljne konzultacije, pristupili su definiranju strateških ciljeva. Pri osmišljavanju

strateških razvojnih ciljeva vodilo se računa o usklađenosti s prioritetima Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. koji su usklađeni s prioritetima drugog

stupa (ruralni razvoj) ZPP-a Europske unije:

1. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

(razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva


27

i znanstvenog sektora) (op.a. kojem LRS direktno doprinosi samim djelovanjem ureda LAG-

a putem provedbe aktivnosti podmjera 19.3 i 19.4);

2. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih

poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama;

3. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima u

poljoprivrednom sektoru;

4. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljopriv. i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo);

5. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na

gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije, smanjenjem

emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika);

6. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj

(jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana dostupnost

informacijskih i komunikacijskih tehnologija),

a doprinosom kojima se direktno ostvaruju sva tri cilja ZPP-a:

1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki

inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu

prehrambeno-prerađivačku industriju;

2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz

provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora;

3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica,

uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Pri planiranju aktivnosti/tipova operacija za provedbu LRS a time razvojnih ciljeva LAG se

prvenstveno vodio implementacijom načela LEADER-a/CLLD-a za razdoblje 2014.-2020. koje

je prioritetno usmjereno na inovacije, zaštitu okoliša i smanjenje utjecaja na klimatske promjene

te na postizanje planiranih rezultata koji donose trajne i vidljive promjene. Načela kojima se u

pripremi i planiranju provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom vodio LAG

Moslavina su temeljena na osnovnim načelima CLLD-a odnosno doprinosu ciljeva primjene

LEADER pristupa u RH u razdoblju 2014. - 2020.:

1. promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva;

2. unapređenje i promicanje politike ruralnog razvoja;

3. podizanje svijesti o pristupu odozdo prema gore i važnosti definiranja lokalne strategije

razvoja;

4. povećanje razine edukacije i informiranosti ruralnog stanovništva;

5. poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta, uključujući i dobrobit;

6. stvaranje novih, održivih mogućnosti zarade;

7. očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta;

8. diversifikacija gospodarskih aktivnosti.

Očekivani učinci navedenih općih ciljeva moraju biti jasno (mjerljivo) usmjereni ostvarivanju

razvojne vizije područja no prvenstveno moraju doprinositi komplementarnosti s razvojnim

ciljevima Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. za čiju realizaciju je i namijenjena ova LRS,

koja u suštini, predstavlja projektni prijedlog za višegodišnje financiranje implementacije CLLD-

a iz Mjere 19, Programa ruralnog razvoja do 2020.-te godine. Dakle, definirane ciljeve LAG

Moslavina postići će implementacijom prioritetnih mjera odnosno aktivnosti s pripadajućim

tipovima operacija usmjerenim sustavu provedbe temeljem 8. načela CLLD-a (decentralizirana

provedba lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom). Vodeći se svim navedenim

smjernicama, metodom „odozdo prema gore“, LAG Moslavina definirao je prioritetne tipove

operacija i mjere koji su doveli do artikulacije strateških (specifičnih) ciljeva, shematski sažeto

prikazano:


28

Strateški ciljevi (SC)

LAG-a u 2014.-2020

Prioritetne Mjere (M)

2014.-2020. za ostvarenje

strateških ciljeva

Prioritetni tipovi operacija (TO) 2014.-

2020., za realizaciju mjera kojima se

ostvaruju strateški ciljevi

SC1 Razvoj

konkuretne

poljoprivrede na

području LAG-a

Moslavina

M1.1 Potpora održivom

razvoju poljoprivrednih

gospodarstava u LAG-u

Moslavina

TO 1.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i

povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava

TO 1.1.4 Potpora razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava

M1.2 Potpora razvoju

diverzifikacije djelatnosti i

jačanja zaštite okoliša u

ruralnim područjima

LAG-a

TO 1.2.3 Razvoj nepoljoprivrednih

djelatnosti na poljoprivrednim

gospodarstvima

SC2 Razvoj

revitalizacije i

održivog korištenja

razvojne resursne

osnove s jačanjem

CLLD pristupa

lokalnom razvoju


društvene i rekreacjske

infrastrukture

TO 2.1.1 Razvoj opće društvene

infrastrukture u svrhu podizanja kvalitete

života stanovnika LAG-a


suradnje i umrežavanja

implementacijom načela

CLLD-a

TO 2.2.1 Priprema i provedba aktivnosti

suradnje LAG-a

TO 2.2.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i

lokalnih dionika za provedbu LRS s

provedbom operacija unutar CLLD strategije

4.1 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRS ZA PODRUČJE LAG-A

TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014 – 2020

Strateški cilj 1 Razvoj konkuretne poljoprivrede na području LAG-a Moslavina

Obrazloženje

cilja

Osnovna analiza, analiza značajki i SWOT analiza razvidno su prikazale kako

je područje LAG-a Moslavina prostor tradicionalnog bavljenja poljoprivredom

iako je ona danas postala većinom dopunska, a ne primarna djelatnost, jer su,

unazad nekoliko desetljeća, stanovnici primarno stjecali dohodak iz

sekundarnih i tercijarrnih djelatnosti (prerađivačka industrija). No slabljenjem

industrijske proizvodnje, stanovništvo se vraća poljoprivredi. Stoga je

primarna uloga LAG-a Moslavina pružiti potporu za razvoj kako okolišno

prihvatljive (radi visoko vrijednog prirodnog područja i blizine Parka pirode

Lonjsko polje) tako i konkuretne poljoprivredne proizvodnje. Također, uloga

LAG-a je pružiti potporu i jačanju dohodovnosti poljoprivrednih

gospodarstava kako bi ona bila samoodrživa, što će provoditi putem poticanje

razvoja i jačanja nepoljoprivrednih djelatnosti. Kako bi prostor LAG-a, koji je

ujedno područje i zaštićene prirodne baštine (posebno prostori u mreži

NATURA 2000 te u parku prirode), ostao visoko vrijedne i očuvane biološke

raznolikosti, svrha ovog cilja je postići i smanjenje utjecaja poljoprivrede na


29

onečišćenje okoliša te ujedno, omogućiti i njezinu energetsku samoodrživost te

smanjiti utjecaj emisija stakleničkih plinova.

Očekivani

rezultati

Povećanje zaposlenosti na poljoprivrednim gospodarstvima putem

projekata kojima je dodijeljena potpora iz EPFRR kroz PRR 2014.-2020.

za 6 zaposlenih

Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EPFRR kroz PRR

2014.-2020.) za 124 projekta

Povećanje ulaganja u restrukturiranje i/ili modernizaciju poljoprivrednih

gospodarstava za 228.990 EUR

Razvoj 34 malih poljoprivrednih gospodarstava putem potpore LAG-a

Razvoj 15 poljoprivrednih gospodarstava kojima su nositelji mladi

poljoprivrednici

Razvoj 10 poljoprivrednih gospodarstava koji se bave ekološkom

proizvodnjom

Predviđena fin.

alokacija do

2023.

70% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (899.640 EUR)

Ukupno SC 1: 53,33% (899.640,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu

podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.686.825,00 EUR (100%)

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupna

isplaćena

sredstva (EUR)

iz podmjere 19.2

PRR 2014-2020

(javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih

projekata iz podmjere 19.2 PRR

2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem

sufinanciranih projekata iz podmjere

19.2 PRR 2014-2020

899.640,00 EUR 124 6

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Moslavina

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima

operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Broj i naziv

prioritetne Mjere

(aktivnosti)

Sukladnost

s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu

Mjere

Sukladnost s tipom

operacije iz PRR

M1.1 Potpora

održivom

razvoju

poljoprivrednih

gospodarstava u

LAG-u

Moslavina

4

TO 1.1.1 Restrukturiranje,

modernizacija i povećanje

konkurentnosti PG

4.1.1

6

TO 1.1.4 Potpora razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava

6.3.1

M1.2 Potpora

razvoju

diverzifikacije

djelatnosti i

jačanja zaštite

okoliša u

ruralnim

područjima

LAG-a

6

TO 1.2.3 Razvoj nepoljoprivrednih

djelatnosti na poljoprivrednim

gospodarstvima

6.4.1


30

Prioriteti (P)

/fokus područja

(FP)

P2/FP2A; P6/FP6A

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 1.1

Potpora održivom razvoju poljoprivrednih gospodarstava u LAG-u Moslavina

Obrazloženje

Mjere

(aktivnosti)

Putem ove mjere LAG Moslavina sufinancirati će provedbu operacija

usmjerenih na jačanje održivosti poljoprivrednih gspodarstava na svom

području, njihovu učinkovitost i modernizaciju, s posebnim naglaskom na

zaštitu okoliša i prilagodu klimatskim promjenama. Ulaganja će se odnositi na

sve poljoprivredne sektore kako bi se, posebno na početku provedbe LRS,

omogućio što veći raspon korištenja sredstava i njihov učinak, no prednost će

imati ulaganja u voćarstvo (uključujući vinogradarstvo/ vinarstvo, posebno iz

činjenice kako je područje LAG-a prostor uzgoja autohtone sorte „škrlet“),

povrćarstvo, pčelarstvo, stočarstvo upravo radi veće dohodovnosti takve

poljoprivredne proizvodnje i prerade. Ulaganja u nove i inovativne tehnologije

doprinijet će smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete

poljoprivrednih proizvoda, te time ostvariti pozitivan učinak na dohodak - kao

i na otvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost. Ulaganja u ove

tehnologije i metode imati će pozitivan učinak i na okoliš i klimatske

promjene. No pitanje održivosti poljoprivredne proizvodnje prvenstveno se

zasniva na njezinu pomlađivanju stoga će LAG Moslavina provedbom ove

mjere dati poseban naglasak na mlade nositelje poljoprivrednih gospodarstava

što će ujedno doprinijeti sve izraženijem smanjenju depopulacije područja.

Odgovorni za

provedbu Mjere

(aktivnosti) 1.1

LAG Moslavina i korisnici projekata, a ostale potporne institucije u provedbi

su: RA SMŽ, BBŽ i ZŽ, lokalne RA gradova: Čazma d.o.o. (Čazma), Mrav

d.o.o. (Kutina), IGRA d.o.o. (Ivanić Grad), Poduzetnički centar Garešnica

d.o.o., te druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne

konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama

odnosno korisnicima – nositeljima projekata.

Predviđena fin.

alokacija do

2023.

57,50% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

(738.990,00 EUR)

Ukupno M 1.1:43,81% (738.990,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu


Vrem. razdoblje

za provedbu

aktivnosti

(i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 34 45 0

Predviđena fin.

alokacija %

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0,00% 39,68% 17,82% 0,00%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 1.2

Potpora razvoju diverzifikacije djelatnosti i jačanja zaštite okoliša u ruralnim

područjima LAG-a Obrazloženje

Mjere

(aktivnosti)

Provedbom ove mjere LAG Moslavina će sufinancirati ulaganja u

nepoljoprivredne aktivnosti kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i

održivost PG-a. Održivost, posebno malih, OPG-a je jako upitna, što uzrokuje

napuštanje sela i migraciju mlađeg stanovništva. Radi njihova opstanka i

povećanja dohotka kućanstava važno je potaknuti i druge izvore prihoda, izvan

same poljoprivrede. Ovakve, dopunske aktivnosti, posebno usmjerene razvoju

turizma koji je u porastu na području LAG-a Moslavina, te revitalizaciji


31

tradicijskih znanja i vještina, pomoći će u usporavanju negativnih trendova

odumiranja sela. Diversifikacija prihoda PG-a kroz nepoljoprivredne

djelatnosti doprinijet će stvaranju novih radnih mjesta. Cilj ove mjere je

omogućiti alternativan izvor prihoda te veći angažman domaće radne snage

kroz sustav samozapošljavanja na PG-u. Također, područje LAG-a Moslavina

je prostor vrijedne prirodne baštine, velike krajobrazne i biološke raznolikosti.

Jedan od razvojnih prioriteta i trendova u LAG-u je upravo razvoj turizma koji

se zasniva na održivom korištenju prirodne baštine te njezinu očuvanju, upravo

stoga, ova mjera obuhvaća tipove operacija usmjerene na povećanje zaštite

okoliša putem poticanja uvođenja OIE.

Odgovorni za

provedbu Mjere

(aktivnosti) 1.2







Predviđena fin.

alokacija do

2023.

12,5% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (160.650,00

EUR)

Ukupno M 1.2:9,52% (160.650,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu


Vrem. razdoblje

za provedbu

aktivnosti

(i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 45 0

Predviđena

finan. alokacija

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0,00% 0,00% 12,50% 0,00%

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s

pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja

rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators), ciljanim

korisnicima i kriterijima prihvatljivosti nalazi se u Dodacima 5., 7. i 8.

Strateški cilj 2 Razvoj revitalizacije i održivog korištenja razvojne resursne osnove s

jačanjem CLLD pristupa lokalnom razvoju

Obrazloženje

cilja

Područje LAG-a Moslavina, radi smanjenih prihoda gospodarstva te jedinica

lokalne samouprave ima otežane mogućnosti razvoja opće društvene

infrastrukture, posebno one vezane uz sport i rekreaciju te druge različite

aspekte važne za društveni život lokalnih, ruralnih zajednica. Razvoj društvene

infrastrukture značajan je kako za lokalno stanovništvo tako i za sve

posjetitelje ovog područja. Također, suradnja, umrežavanje i općenito, razvoj

ljudskih kapaciteta, razvoj potpore inovacijama, pojedincima i grupama, razvoj

osjećaja pripadnosti i lokalnog upravljanja lokalnom zajednicom jedno je od

osnovnih načina unaprjeđenja razvoja lokalnih zajednica i opstanka

stanovništva na ruralnim područjima.

Očekivani

rezultati

Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EPFRR kroz PRR

2014.-2020.) za 27 projekata

Povećanje zaposlenosti putem projekata kojima je dodijeljena potpora iz


32

PRR 2014.-2020. za 2 zaposlena

20% ruralnog stanovništva ima koristi od poboljšanih usluga/ infrastruktura

financiranih iz PRR 2014.-2020. putem Mjere 19

Jačanje veza između LAG-ova i različitih razvojnih dionika ruralnih

područja razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj i

međunarodnoj razini putem 2 projekta suradnje

Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju

ruralnog područja putem provedbe min. 20 aktivnosti usmjerenih poticanju

općeg lokalnog razvoja, u koje je uključeno min. 200 sudionika

Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva, diverzifikacije,malog

poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem animacije stanovništva i

sustava cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja i vještina putem provedbe

min. 36 animacijsko-edukacijskih aktivnosti koje uključuju min. 360

sudionika

Predviđena

financijska

alokacija do

2023.

30,00% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

(385.560,00 EUR)

100% (koji čini 5% podmjere 19.2) sredstava LAG-a iz podmjere 19.3

(64.260,00 EUR)

100% (koji čini 25% podmjere 19.3 + 25% podmjere 19.2) sredstava

LAG-a iz podmjere 19.4 (337.365,00 EUR)

Ukupno SC2: 46,67% (787.185,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu


Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupna

isplaćena

sredstva (EUR)

iz podmjere

19.2/ PRR 2014-

2020 (javni

rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih

projekata iz podmjere

19.2/19.3 PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem

sufinanciranih projekata iz podmjere

19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020

787.185,00 EUR 27 2

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Moslavina

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima

operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Broj i naziv

prioritetne Mjere

(aktivnosti)

Sukladnost

s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu

Mjere

Sukladnost s tipom

operacije iz PRR

M2.1 Potpora

razvoju

društvene i

rekreacjske

infrastrukture

7

TO 2.1.1 Razvoj opće društvene

infrastrukture u svrhu podizanja

kvalitete života stanovnika LAG-a

7.4.1

M2.2 Potpora

razvoju suradnje

i umrežavanja

implementacijom

načela CLLD-a

19

TO 2.2.1 Priprema i provedba

aktivnosti suradnje LAG-a

19.3.1/19.3.2

TO 2.2.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i

lokalnih dionika za provedbu LRS s 19.4


33

provedbom operacija unutar CLLD

strategije

1A 1B 1C 6A 6B

Prioriteti (P)

/fokus područja

(FP)

P1/FP 1A,1B,1C; P6/FP 6A, 6B

Provedbom CLLD-a putem rada ureda LAG-a Moslavina i aktivnosti lokalnog razvojnog

partnerstva, ova mjera doprinosi i ostvarenju svih prioriteta PRR 2014.-2020.

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 2.1

Potpora razvoju društvene i rekreacijske infrastrukture

Obrazloženje

Mjere

(aktivnosti)

LAG Moslavina je u osnovnoj analizi, analizi potreba te SWOT analizi

determinirao potrebu za razvojem rekreacijske, turističke i opće društvene

infrastrukture. Operacije unutar ove mjere biti će usmjerene izgradnji i

opremanju male rekreacijske infrastrukture čime će se ujedno ukazati i na

visoku ekološku vrijednost ovih područja LAG-a. Isto tako rekonstrukcijom i

opremanjem male društvene infrastrukture ostvaruju se preduvjeti za

kvalitetniji život i razvoj lokalnih zajednica, posebno u izoliranim ruralnim

naseljima. Operacijama unutar ove mjere direktno se utječe na povećanje

kvalit. života i smanjenje depopulacije ruralnih područja.

Odgovorni za

provedbu Mjere

(aktivnosti) 2.2







Predviđene fin. 35% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (428.400,00 EUR)

Vrem. razdoblje

za provedbu akti.

(i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 25 0 0

Predviđena fin.

alokacija – 19.2

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0,00% 0,00% 30,00% 0,00% 0,00%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 2.2

Potpora razvoju suradnje i umrežavanja implementacijom načela CLLD-a

Obrazloženje

Mjere

(aktivnosti)

LAG Moslavina predstavlja aktivno partnerstvo javnih i privatnih lokalnih

razvojnih dionika koji svojom sinergijom postižu razvoj općih soci-

ekonomskih uvjeta područja. Uloga ovog partnerstva prvenstveno je

animacijska i edukativna. Ona mora pružiti razvoju platformu cijele lokalne

zajednice, poticati umrežavanje različitih dionika, poticati razvoj

demokratizacije društva i samostalno djelovanje pojedinaca u svrhu općeg

razvoja zajednice. LAG je formalno razvojno partnerstvo koji čine svi njegovi

članovi ali zaposlenici/volonteri organizacija. Članove LAG-a i zaposlenike

LAG-a potrebno je dodatno usavršavati kako bi mogli djelovati kao motivatori

u zajednici, ali i kako bi na kvalitetan način mogli osluškivati potrebe

zajednice i osmišljavati kvalitetne odgovore na potrebe zajednice. LAG treba

dati primjer i potporu stvaranju kvalitetnih veza za provedbu nacionalnih i

transnacionalnih projekata kojima se omogućuje umrežavanje, suradnja te

razmjena znanja, vještina i iskustava sve temeljeno na primjerima održivosti i


34

dobre prakse. LAG je ključna razvojna platforma za lokalni razvoj vođen

lokalnom zajednicom, odnosno partnerstvo koje svoju budućnost gradi na

temeljnim načelima CLLD-a koja primjenjuju sve razvijene i povezane lokalne

zajednice EU.

Odgovorni za

provedbu Mjere

(aktivnosti) 2.2

Lokalna akcijska grupa Moslavina, projektni partneri u projektima suradnje

Vrem. razdoblje

za provedbu akt.

(i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 1 1

Predviđena

financijska

alokacija % -

19.3

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 10,00%

19.3.1

40,00%

19.3.1

19.3.2

50,00%

19.3.2

Predviđena

financijska

alokacija % -

19.4

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 2,00% 11,00% 29,00% 29,00% 29,00%

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim

tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result

indicators) i isporuka (output indicators), ciljanim korisnicima i kriterijima

prihvatljivost nalazi se u Dodacima 6., 7. i 8.

4.2 OPIS MJERA UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA, KRITERIJA

PRIHVATLJIVOSTI

Detaljan opis Mjera, definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti, kako je navedeno u

prethodnom poglavlju u dijelu Napomena, nalazi se u Dodacima 5., 6., i 7.

4.3 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA

PROJEKATA SURADNJE

Suradnja uključuje razmjenu dostignuća, iskustava i znanja između LAG-ova i drugih lokalnih

razvojnih dionika ruralnih područja unutar EU. Ono se također odnosi na prijenos dobre prakse,

inovativnosti i razvoj na temelju znanja stečenog provedbom aktivnosti lokalnog razvoja

vođenog lokalnom zajednicom. Postoje dva opća oblika suradnje odnosno umrežavanja:

institucionalno umrežavanje i projektna suradnja, koja uključuje lokalne akcijske grupe koje

provode zajednički projekt sa drugim LAG-om, ili sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj

regiji, državi članici, ili čak u nekoj trećoj zemlji.

Projekti LAG-a koji će se provoditi putem projekata suradnje nisu samo jednostavno

izmjenjivanje iskustava, već će oni uključivati konkretne zajedničke projekte idealno vođene

unutar zajedničke strukture.

Dva su oblika suradnje unutar LEADER/CLLD-a: međuregionalna suradnja koja obilježava

suradnju između različitih ruralnih područja unutar država članica ili između LEADER grupa, i

također je otvorena za ostale lokalne grupe koje koriste sličan participan pristup; i

transnacionalna suradnja obilježava suradnju između LEADER grupa iz najmanje dvije države

članice, ili suradnju sa grupama iz trećih država koje prate sličan pristup.


35

Tablica 7. Potencijalne teme projekata suradnje

Sektor projekta Potencijalne teme

Poljoprivreda

Plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam

Razvoj pčelarstva

Razvoj kratkih lanaca opskrbe

Razmjena iskustava - studijska putovanja

Ruralni

turizam

Razmjena dobrih praksi u turizmu, promocija

Turizam doživljaja-kulturna baština, pješačko-biciklističke rute,

planinarske rute, promatranje ptica, turizam temeljen na vinu i gastronomiji

LAG Moslavina planira umrežavanje sa LAG-ovima na području RH i EU na temama:

jačanje kapaciteta dionika u poljoprivrednoj djelatnosti – efikasniji razvoj i promocija

proizvoda, marketinške i promidžbene aktivnosti, metode i alati, s naglaskom na kratke

nabavno-distributivne lance te uključivanje osjetljivih društvenih skupina,

razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti – jačanje specifičnih oblika ruralnog turizma

objedinjavanjem prirodne i kulturne baštine te posebnosti područja LAG-a (posebno

održiv razvoj u područjima NATURA 2000) i

jačanje kapaciteta dionika u području primjene novih tehnologija i inovacija u

poljoprivredno-prerađivačkom sektoru, osobito u sektoru pčelarstva.

Navedene teme proizašle su iz analize stanja, SWOT analize, definiranja SWOT analize, te

identifikacije potreba i mogućnosti za daljnji razvoj. Povezivanje, sinergijsko djelovanje u

razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava, LAG definira kao stavke od ključne važnosti.

U trenutku kada LAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme,

može se osnovati posebno povjerenstvo za dodjelu i praćenje utroška sredstava, kako bi se

pravovremeno umanjila mogućnost da LAG kao prijavitelj utroši sva alocirana sredstva. Važno

je napomenuti kao LAG planira pripremu i provedbu najmanje 2 projekta suradnje – 1. na

nacionalnoj, 2. na međunarodnoj razini, odnosno 1. u kojem će biti nositelj i 2. u kojem će biti

partner. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i prikazivanje rezultata

implementacije, moraju podržati članovi Skupštine. Upravni odbor će direktno sudjelovati u

pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku razinu kvalitete predmetnog

projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, obavezno je potpisivanje Partnerskog sporazuma

ili Sporazuma o suradnji sa odabranim LAG-ovima, u kojemu se jasno navode zadaci, prava i

obaveze svakog od partnera.

Priprema i provedba projekata suradnje odvijati će se prema dolje prikazanoj Shemi:4

4 Napomena: Postupak provedbe usklađen je s novim Pravilnikom za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017)


36

Kriteriji odabira projekata suradnje i postupci odabira definirani su Pravilnikom za provedbu

Mjere 19, u dijelu za Podmjeru 19.3, tipove operacija 19.3.1 i 19.3.2., te dodatno u Dodatku 7.

ove LRS. Potencijalni partneri u projektima suradnje su LAG-ovi i ostali zainteresirani

prihvatljivi partneri iz RH (međuteritorijalna suradnja), država EU (transnacionalna suradnja

između država članica) i država izvan EU (transnacionalna suradnja s trećim državama). Za sada

su poznati partneri: hrvatski LAG 5 te poljski LAG-ovi Żywiecki Raj i Ziemia Pszczyńska.

S obzirom da LAG „Moslavina“ ima veliki broj članova, predstavnika civilnog sektora, a kod

većeg djela mjera, odnosno tipova operacija za koje će se raspisivati potpore, potencijalni

korisnici su poljoprivrednici, u projektima suradnje jači će se naglasak dati civilnom sektoru,

odnosno udrugama ili skupinama proizvođača.

4.5 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE

Lokalna razvojna strategija LAG-a Moslavina izrađena je provedbom metodologije odozdo

prema gore i strukturirana je na način međusobne sukladnosti svakog od programiranih ciljeva,

pripadajućih mjera (aktivnosti) te provedbenih tipova operacija, što je vidljivo putem

kumulativnih doprinosa operacija i mjera – ciljevima, te njihova mjerljivog doprinosa planiranim

prioritetima Operativnog programa za ruralni razvoj, te time, Zajedničke poljoprivredne politike

EU i prioritetima Europe 2020. Doprinos međusektorskim, horizontalnim ciljevima predstavlja

direktan doprinos krovnoj razvojnoj strategiji zemalja Europske unije. Međusektorski ciljevi

nalaze se u svim aktivnostima ciljeva LRS LAG-a Moslavina.

Inovativan karakter Strategije

Temeljno polazište LAG-a Moslavina u osmišljavanju ciljeva je načelo kako u biti jedna od

mjera i provedbenih operacija ne smije imati štetan utjecaj na okoliš. Aktivnosti SC 1 zasnivaju

se na analizi značajki područja, odnosno analizi razvojnih mogućnosti, komparativnih prednosti

te razvojnih ograničenja. Odabirani tipovi operacija u funkciji su daljnjeg jačanja ključnih

razvojnih sektora – poljoprivrede i turizma za čije jačanje postoji realna razvojna osnova

odnosno potencijal, potičući razvoj konkurentne poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti na

poljoprivrednim gospodarstvima kroz očuvanje prirodne i tradicijske baštine. No i projektima

unutar operacija pod SC2 učinit će rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma

dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će doprinijeti povećanju njihove okolišne

vrijednosti. Svako novo ulaganje, novi pristup razvoju, uvođenje nove metode, razmjena novih

znanja i vještina predstavlja inovaciju na području LAG-a. Već sam metodološki pristup

poticanja lokalnog razvoja odnosno projekata putem decentralizirane provedbe,

implementacijom 8. načela CLLD-a, odabirom projekata od samih lokalnih razvojnih dionika,

članova lokalnog razvojnog partnerstva, predstavlja potpuno inovativan pristup lokalnom

razvoju koji postaje razvidno vođen od strane lokalne zajednice.

Zaštita okoliša

Područje LAG-a Moslavina visoko je vrijedno prirodno područje s velikim prostorima u mreži

NATURA 2000 te dijelom Parka prirode Lonjsko polje (u LAG-u se nalazi i jedan od ulaza koji

je nedavno financiran iz IPA BRI, u Repušnici). Provedbom aktivnosti unutar SC1/SC2 LAG će

poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode

tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša te doprinose očuvanju biološke

raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne razvojne dionike, posebno prijavitelje

projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i zahvata koji koriste materijale koji nisu

štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Isto se odnosi i na razvoj društvene i

rekreacijske infrastrukture u okviru SC2 u kojoj će LAG svojim radom poticati uvođenje sustava

„zelene javne nabave“. Iz planiranih animacijsko-edukacijsko-informativnih aktivnosti kao i

projekata suradnje, poseban naglasak unutar SC2 ali i SC1 biti će razvoj svijesti javnosti i svih


37

korisnika implementaciji znanja i vještina, metoda koje prije svega omogućuju okolišno održivi

razvoj na troškovno učinkovit način.

Klimatske promjene

Operacijama koje se predviđaju provedbom LRS (SC1) doprinosi se ublažavanju negativnih

posljedica klimatskih promjena te smanjenju emisija stakleničkih plinova. Sve operacije koje se

odnose na očuvanje biološke raznolikosti, smanjenje nitrata u okolišu te uvođenje obnovljivih

izvora energije biti će prioritetno vrednovani od strane LAG-a (SC1, SC2). Razvoj rekreacijske i

opće društvene infrastrukture dati će prednost svim aktivnostima koje se odnose na ugradnju

opreme/materijala koji su okolišno prihvatljivi, štede energiju i smanjuju emisije stakleničkih

plinova (SC2). Operacijama prijenosa znanja i vještina, informacija i edukacija poticati će se

aktivnosti koje doprinose smanjenju štetnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimatske

promjene, ali i štetnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu i nepoljoprivrednu

proizvodnju.

4.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Usklađenost ciljeva sa prioritetima i fokus područjima (a time i ciljevima Zajedničke

poljoprivredne politike RH i EU) Programa ruralnog razvoja navedena je u poglavlju 4, dok je

usklađenost Mjera i tipova operacija dodatno detaljno prikazana u Dodacima 5., 6. Nadređeni

strateški razvojni dokumenti županijske razine kojima direktno doprinosi LRS LAG-a Moslavina

su ŽRS BBŽ 2011.-2013. (s produžetkom primjene do 2015.), ŽRS SMŽ (s produžetkom

primjene do 2015.) te ŽRS ZŽ (s produžetkom primjene do 2015.). Doprinos LRS mjeri se

putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera kojima se kumulativno mjeri ostvarenje

rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori rezultata).

Obzirom da je ova LRS u potpunosti usklađena s PRR RH i EU (što je prikazano i proteže se

kroz cijelu LRS) a koji je usklađen sa svim potrebnim EU i nacionalnim dokumentima, može se

reći da je LRS LAG-a Moslavina u potpunosti usklađena sa potrebnim strateškim dokumentima.

Radi sinergijskog učinka LRS bi svakako trebala biti usklađena sa strateškim razvojnim

dokumentima JLS-a na području LAG-a. Cilj usklađivanja je da odabrane mjere postignu

sinergijski učinak, te da se izbjegnu eventualna preklapanja. Veći broj JLS-a na području LAG-a

tek izrađuju svoje razvojne strategije pa se već sada o tome vodi računa.

Kratki shematski prikazi usklađenosti LRS s najbitnijim dokumentima:


LAG-a Moslavina u

2014.-2020

Prioritetne Mjere (M) 2014.-

2020. za ostvarenje strateških

ciljeva LRS

Ciljevi partnerskog

sporazuma RH i EU

2014-2020

SC1 Razvoj konkuretne

poljoprivrede na području

LAG-a Moslavina

M1.1 Potpora održivom razvoju

PG u LAG-u Moslavina

Tematski cilj 1 – Jačanje

istraživanja tehnološkog razvoja

i inovacija

Tematski cilj 3 – Poboljšanje

konkurentnosti malih i srednjih

poduzeća poljoprivrednog

sektora (za EPFRR)

Tematski cilj 6 – Očuvanje i

zaštita okoliša te promicanje

učinkovitosti resursa




ruralnim područjima LAG-a

SC2 Razvoj revitalizacije i


M2.1 Potpora razvoju društvene

i rekreacijske inf.

Tematski cilj 9 – Promicanje

društvene uključenosti te borba


38

razvojne resursne osnove s

jačanjem CLLD pristupa

lokalnom razvoju

M2.2 Potpora razvoju suradnje i

umrežavanja implementacijom

načela CLLD-a

protiv siromaštva i

diskriminacije


LAG-a Moslavina u

2014.-2020


2020. za ostvarenje SC LRS

LAG-a Moslavina

Strateški razvojni cilj ŽRS

BBŽ 2011.-2013. (2015.)



LAG-a Moslavina


poljoprivrednih gospodarstava u

LAG-u Moslavina

SC 1 Povećanje konkuretnosti

gospodarstva Županije









lokalnom razvoju


i rekreacijske infrastrukture

SC 2 Unaprijeđenje društvene

infrastrukture i povećanje

kvalitete života



načela CLLD-a


LAG-a Moslavina u

2014.-2020


2020. za ostvarenje SC LRS

LAG-a Moslavina


SMŽ 2011.-2013. (2015.)



LAG-a Moslavina



LAG-u Moslavina

SC 2 Razvoj konkurentnog i

društveno odgovornog

gospodarstva

SC 4 Očuvani okoliš, održivo

upravljanje prirodnom i

kulturnom baštinom









lokalnom razvoju


i rekreacijske infrastrukture

SC 1 Učinkovito upravljanje

razvojem i razvojnim resursima,

SC 3 Razvoj ljudskih resursa i

društvenog standarda

SC 4 Očuvani okoliš, održivo

upravljanje prirodnom i

kulturnom baštinom



načela CLLD-a


LAG-a Moslavina u

2014.-2020


2020. za ostvarenje strateških

ciljeva LRS LAG-a Moslavina


ZŽ 2011.-2013. (2015.)



LAG-a Moslavina



LAG-u Moslavina

SC 1 Povećati konkurentnost i

društvenu odgovornost

gospodarstva

SC 4 Poboljšati zaštitu M1.2 Potpora razvoju


39


jačanja zaštite okoliša u ruralnim

područjima LAG-a

okoliša i prepoznatljivost

prirodne i kulturne baštine





lokalnom razvoju

M2.1 Potpora razvoju društvene i

rekreacijske infrastrukture

SC 2 Razvijati ljudske resurse

i unaprijediti upravljanje

razvojem

SC 3 Poboljšati infrastrukturu

i kvalitetu života

SC 4 Poboljšati zaštitu

okoliša i prepoznatljivost

prirodne i kulturne baštine



načela CLLD-a

4.7 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A

Odabir projekata na razini LAG-a definira se internim proceduralnim aktima LAG-a, a osnova za

izradu akata je procedura opisana u ovom poglavlju. Procedura odabira projekata:

I. Faza – Definiranje općih uvjeta prihvatljivosti

Opći uvjeti prihvatljivosti odnose se na definiranje postizanja starteških ciljeva, mjera i tipova

operacija u skladu s LRS LAG-a Moslavina, identificiranje prihvatljivih prijavitelja sukladno

determiniranoj shemi u LRS:

Strateški razvojni ciljevi i mjere do 2020., odnosno, svojom realizacijom do 2023., kako je

definirano prihvaćanjem Strategije od strane Skupštine LAG-a Moslavina.

Tipovi operacija odnose se na usklađenost prihvatljivih projekata i aktivnosti unutar

projekata s Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020 (PRR)

te predloženim mjerama/tipovima operacija ruralnog razvoja na nacionalnoj razini.

Prihvatljive ciljane skupine (prijavitelji projekata, odnosno nositelji projekata) u skladu su

s identificiranim prihvatljivim projektnim prijedlozima (prikupljenim u bazi projektnih

ideja tijekom pripreme LRS) i tipovima operacija u odnosu na mjere ruralnog razvoja u RH,

izrada detaljnog opisa prihvatljivih prijavitelja sa uvjetima prihvatljivosti.

Detaljan opis tipova operacija, prihvatljivih aktivnosti, uvjeta prihvatljivosti, prihvatljivih i

neprihvatljivih troškova, prihvatljivih prijavitelja i intenziteta potpore s kriterijima, opisan je u

dodacima LRS (5.,6.,7.) uz napomenu kako su u istom moguće promjene obzirom na regulatorni

okvir nacionalne razine.

Prije objave prvog natječaja za Podmjeru 19.2, a nakon što budu poznate sve potrebne

informacije za provedbu LEADER-a, LAG će izraditi Pravilnik o kriterijima odabira projekata u

kojem će biti definirani detalji postupaka odabira projekata na LAG razini.

II. Faza – Priprema natječajne dokumentacije za objavu javnog poziva LAG

natječaja

Priprema dokumentacije za prikupljanje projekata obuhvaća pripremu tehničke dokumentacije za

objavu javnog poziva LAG Natječaja koja sadrži: rokove podnošenja za nositelje projektnih

prijedloga, tip operacije za koju se raspisuje natječaj, prihvatljive korisnike, iznos i intenzitet

potpore za dodjelu nositeljima odabranih projektnih prijedloga te dokumentaciju za podnošenje

projektnih prijedloga i kriterije odabira, u elektroničkom obliku.

III. Faza – Objava javnog poziva LAG Natječaja za prijavu projektnih prijedloga u

okviru provedbe LRS

LAG Natječaj se objavljuje sukladno izrađenom Planu provedbe LRS, prethodno usuglašenim s

APPRRR-om. Plan provedbe se nakon usuglašavanja s APPRRR-om objavljuje na mrežnim

stranicama LAG-a. Obzirom na predloženi regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od

strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini tip operacije raspisuje se samo


40

ukoliko je APPRRR raspisala najmanje jedan natječaj za tip operacije sukladan tipu operacije

LAG-a. Poziv se objavljuje na mrežnim stranicama LAG-a te na stranicama članova LAG-a,

osobito JLS-a, koji imaju mrežne stranice. Javnost se dodatno informira putem tiskanih i drugih

medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Tijekom trajanja otvorenog javnog poziva LAG Natječaja

LAG će organizirati minimalno 3 informativna dana/radionice za potencijalne prijavitelje s

jasnim uputama o ispunjavanju obrazaca, ciljem i svrhom prijave projekata. Info dani

istovremeno su i način javne komunikacije LRS usmjereni animaciji lokalnih razvojnih dionika u

cilju ispunjavanja temeljnih načela LEADER-a odnosno provedbe tipa operacije LRS 2.2.2.

LAG će, ujedno, tijekom trajanja javnog poziva LAG Natječaja, imati jasno navedene kontakte i

vrijeme u kojemu će odgovarati na pisane i usmene upite potencijalnih korisnika, zaključno s

predzadnjim danom prije zatvaranja javnog poziva LAG Natječaja.

IV. Faza – Zaprimanje, ocjenjivanje i odabir projekata te prigovori na odluke

Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a na način i u vrijeme kako je

definirano LAG Natječajem. Za postupak odobrenja projektnih prijedloga odgovorno je

Povjerenstvo za odabir projekata, kojeg čine najmanje 51% predstavnika Upravnog odbora

LAG-a Moslavina, a koji dolaze iz različitih sektora (niti jedna pojedinačna interesna skupina ne

smije posjedovati više od 49% glasačkih prava). Ocjenjivanje projekata provodi se prema

unaprijed određenim kriterijima opisanim u Dodatku 7. LRS.

Ocjenjivanje provodi Ocjenjivački odbor koji će biti formiran za svaki natječaj posebno,

odlukom Upravnog odbora, a kako bi se osigurala nepristranost i stručnost ocjenjivača.

Ocjenjivački odbor čine 3 predstavnika koji moraju potpisati izjavu o nepristranosti

(izbjegavanju sukoba interesa). Članovi Ocjenjivačkog odbora mogu biti vanjski ocjenjivači ili

članovi LAG-a koji ne smiju biti članovi niti jednog tijela LAG-a koje sudjeluje u postupku

odabira projekata.

Ocjenjivanje se provodi u više koraka:

1. Administrativnu provjeru prijave projekata provodi Ured LAG-a Moslavina. Cilj predmetne

faze je utvrditi pravovremenost i potpunost prijave te prihvatljivost nositelja projekta

sukladno odredbama propisanim LAG Natječajem. U slučaju neispunjavanja pojedinih

kriterija, projekt se isključuje iz daljnjeg postupka odabira.

2. Ocjenjivački odbor provodi kvalitativnu ocjenu projektnog prijedloga sukladno kriterijima

bodovanja. Priprema se izvješće o vrednovanju i formira Rang lista projektnih prijedloga za

odabir od strane Upravnog odbora. Voditelj LAG-a facilitira proces, ali ne sudjeluje u

postupku odlučivanja. Voditelj izrađuje zajedničko izvješće o vrednovanju projektnih

prijedloga (prosjek pojedinačnih ocjena) u kojem je razvidno i pojedinačno vrednovanje

svakog člana Ocjenjivačkog odbora. Negativno ocjenjeni projekti isključuju se iz daljnjeg

postupka odabira.

3. Upravni odbor provodi konačnu procjenu projektnih prijedloga prema izvješću o

vrednovanju od strane Ocjenjivačkog odbora i Rang listi. U slučaju da 2 i više projekta imaju

isti broj bodova i ne može se točno odrediti koji prolazi, primjenjuje se načelo prvenstva

predaje projektnog prijedloga na natječaj. Svi članovi UO moraju potpisati izjavu o

nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa). Projekt može biti izabran za potporu LAG-a

ako ga je odobrilo najmanje 51% članova UO koji imaju pravo glasa pri odlučivanju (op.a.

moguće je da je redovni član UO izuzet od glasanja ako je u potencijalnom sukobu interesa,

pa se izuzima iz istog, što se bilježi zapisnikom za sastanka). Sastanku UO mogu

prisustvovati ocjenjivači i/ili osobe koje su provodile administrativnu kontrolu odabira

projekata. Nakon odabira projekata od strane UO LAG-a, LAG izdaje odluke i šalje ih

nositeljima projekta sukladno propisanome u LAG Natječaju.

4. Nositelj projekta ima pravo podnijeti prigovor na odluku LAG-a, o kojem odlučuje

imenovano tijelo LAG-a nadležno za prigovore. Odluka istog je konačna.


41

Rang lista odobrenih projekata objavljuje se na mrežnim stranicama LAG-a Moslavina. Ovim postupcima osigurava se transparentnost selekcijskog postupka sukladno Uredbi (EU)

br.1030/2013, članak 34.

V. Faza – Prijava odabranih projekata na natječaj APPRRR-a Agencija za plaćanje objavljuje i provodi natječaj za projekte koji se provode putem LRS. Nakon

odabira projekata od strane LAG-a, te nakon objave natječaja od strane APPRRR-a za iste, LAG

je dužan u ime i za račun nositelja projekata podnijeti Zahtjev za potporu putem AGRONET-a za

odobrene projekte, u roku od 90 dana od dana donošenja odluke na LAG razini.

APPRRR provodi postupak administrativne kontrole i provjerava usklađenost odabira projekata

LAG-a sa kriterijima navedenim u Strategiji, usklađenost s procedurama propisanim Pravilnikom

te prihvatljivost troškova projekta. Nakon provedene administrativne kontrole Agencija za

plaćanja donosi Odluku o dodjeli sredstava ili Odluku o odbijanju Zahtjeva za potporu.

Lista odobrenih projekata od strane Agencije za plaćanja objavljuje se na mrežnim

stranicama LAG-a Moslavina.

Aktivnosti provedbe projekata mogu započeti nakon donošenja odluke o dodjeli sredstava od

strane APPRRR-a.

5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS

Proces izrade ove LRS LAG-a započeo je u listopadu 2015. godine i trajao sve do ožujka 2016.

godine, a temeljen je na osnovnim načelima CLLD pristupa koji je korišten u izradi:

Razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja – kroz izrađenu osnovnu analizu

područja utvrđene su prilike, prijetnje, snage i slabosti područja koje obuhvaća LAG te su

odabrani ciljevi razvoja koji se temelje na maksimalnom korištenju snaga (prednosti) kako bi

se umanjile slabosti i dobro iskoristile prilike koje se pružaju za razvoj područja.

Pristup odozdo prema gore – metodologija koja je korištena u izradi LRS počiva na

uključivanju širokog kruga zainteresiranih dionika u proces izrade i to putem razgovora,

radionica, javnih savjetovanja, intervjua, upitnika i dr.

Funkcionalno lokalno razvojno partnerstvo (LAG) koji je u izradi LRS, ali i u svom

svakodnevnom radu, uviejk vodio računa da se odluke donose na temelju konsenzusa, uz

argumentacije i objašnjenja kojima su se jačali ljudski resursi LAG-a. U rasprave i zakjučke

uvijek su bili uključeni predstavnici svih intersnih skupina i sektora, a posebno su se

uvažavala mišljenja predstavnika osjetljivih skupina društva.

Inovativan pristup lokalnom razvoju – ciljevi, aktivnosti i tipovi operacija koji su definirani

kroz LRS sadrže inovativne pristupe u razvoju ruralnog područja LAG-a. Već je i sama

izrada usmjerena odlučivanju o konkretnom odabiru tipova operacija i porast svijesti o

decentraliziranom odabiru projekata – inovativan pristup razvoju područja. Sve aktivnosti,

odnosno operacije koje će odabirati LAG moraju biti usmjerene uvođenju inovacija na

područje bez obzira radi li se o novim tehnologijama ili metodama.

Integrirani i multisektorski pristup – ciljevi i aktivnosti međusobno su integrirani te

ostvarenje jednog cilja doprinosi boljem i bržem ostvarenju ostalih ciljeva. Posebno se to

ogleda u komplementarnosti ciljeva 1 i 2 , a cilj 2 je ujedno integriran kao krovni cilj kroz

koji se odvija cjelokupna administracija aktivnosti unutar LRS te osigurava efikasna

provedba planiranih akcija.

Umrežavanje i suradnja – Strategijom se potiču aktivnosti umrežavanja – kako na

horizontalnoj razini, među pojedinim poljoprivrednim proizvođačima, tako i po vertikalnoj

osnovi, povezivanje ponude i potražnje. Suradnja je usmjerena na oblikovanje i provedbu

transnacionalnih i međuteritorijalnih projekata unutar definiranih tematskih područja, a s

ciljem povezivanja LAG-ova te stanovništva LAG-a.


42

Decentralizirana administracija (isporuka projekata preko LAG-a) – LRS predviđa

određena sredstva i aktivnosti operacija kojima će financirati projekte sa svog područja.

Kriteriji za odabir projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i u skladu sa Programom

ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

Strategija je bila rađena putem konzultacijskih procesa vanjskog stručnjaka i članova lokalnog

partnerstva, dok se u međuvremenu, između sastanaka, provodio dodatni konzultacijski proces sa

širom javnosti. U proces izrade LRS aktivno su bili uključeni i svi članovi Skupštine kojima je

prezentiran proces izrade Strategije, raspravljalo se o ključnim pitanjima oko definiranja ciljeva

razvoja, financijske alokacije, mehanizmima provedbe i administracije LRS. Upravni odbor

potvrđivao je izrađene nacrte pojedinih poglavlja te konačni nacrt LRS. Članovi ureda LAG-a

sudjelovali su u izradi te facilitirali cijeli proces konzultacija s predstavnicima lokalnog

partnerstva i širom javnosti. Radi složene povezanosti unutar područja LAG-a konzultacije su se

provodile i putem elektroničke pošte te video konferencijama. Posebna pažnja posvetila se

provedbi konzultacija vezanih uz izradu baze projektnih prijedloga kako bi se LRS prilagodila

stvarno iskazanim potrebama korisnika.

Kod izrade LRS primjenjivane su sljedeće metode uključivanja dionika: radionice - radi analize

postojećih snaga i slabosti te u svrhu stvaranja novih ideja i rada na aktivnostima; razgovori s

lokalnim dionicima (dužnosnicima i službenicima JLS-a, zaposlenicima RA) s ciljem definiranja

problema, ideja i vizija o području; upitnici – kako bi se prikupile potrebne informacije te

ispitala očekivanja; sastanci operativnih tijela LAG-a (radni tim za izradu LRS-a, UO, NO,

Skupština) kako bi se analizirali procesi uključivanja i donošenja strateških odluka i medijsko

informiranje i konzultacije – najave i objave događanja i aktivnosti u lokalnim medijima, na web

stranicama i društvenim mrežama.

Kod izrade ove LRS, za uključivanje dionika primjenjen je pristup kombiniranja participativnih

razina: informiranje, konzultacije i osnaživanje, o čemu više uz popis sudionika koji su

sudjelovali u procesu izrade LRS-a u Dodatku 9. Shematski prikaz izrade LRS-a u nastavku:

Poglavlje / tema Aktivnosti i korištene metode Broj

sudionika

Uvod u izradu

LRS-a

Dana 06.10.2015. održan uvodni sastanak vanjskog stručnjaka

sa Predsjednikom LAG-a i zaposlenicima na kojem je

dogovoren hodogram izrade LRS-a. Oformljen je radni tim za

izradu LRS-a, te je odlučeno da će se animirati što je moguće

više sudionika kako bi se postigla ravnomjerna zastupljenost

ključnih dionika razvoja LAG područja te izradio kvalitetan i

provedben dokument. Istog je dana održana Sjednica UO, na

kojoj su članovi UO upoznati sa dogovorenim. 17.11.2015. sa

članovima UO i radnim timom za izradu strategije održana je

prva, uvodna radionica, koju je održao vanjski ugovoreni

stručnjak, na temu „Implementacija LEADER pristupa

razvoju ruralnih područja EU i RH – uvod u izradu LRS-a“.

24

sudionika

Analiza stanja,

razvojnih

potreba i

mogućnosti i

SWOT

Od listopada 2015. do veljače 2016. godine prikupljali su se

ulazni podaci za Osnovnu analizu te se izrađivao prvi nacrt

analize. Metode koje su korištene u prikupljanju podataka bili

su anketni upitnici/tablice za gradove/općine/institucije s

područja LAG-a kako bi se utvrdilo stvarno stanje i pripremili

zaključci i ulazni podaci za SWOT analizu.

Prvi nacrt osnovne analize prezentiran je svim tijelima LAG-

a, na Skupštini LAG-a 18.12.2015. godine. Zbog veličine

LAG područja u veljači su provedene 4 javne prezentacije za

65

sudionika


43

širu javnost (11.02.-Kutina, 12.02.-Garešnica, 15.02.-Čazma i

16.02.-Ivanić-Grad) kako bi se što bolje sagledale i raspravile

razvojne potrebe područja te izradila SWOT analiza.

Temeljem nalaza SWOT analize na radnom sastanku,

održanom 19.02.2016. su se pripremili prijedlozi ciljeva

razvoja, a temeljem mjera Programa ruralnog razvoja koje

najbolje zadovoljavaju identificirane potrebe LAG-a. Članovi

radnog tima su sudjelovali u izradi analiza kroz prikupljanje

dokumentacije i statističkih podloga. Nakon izrađene analize,

članovi UO LAG-a su imali priliku dati svoje komentare i

prijedloge za poboljšanje.Tijekom cijelog razdoblja prikupljali

su se projektni prijedlozi za izradu i provedbu LRS.

Definiranje vizije

razvoja i razrada

TO/M/SC s

pratećim

indikatrima i

kriterijima

odabira

projekata

Prema očitovanjima šire javnosti te na temelju baze

prikupljenih projektnih prijedloga, a prema zadanom obrascu,

članovi radnog tima su definirali aktivnosti i tipove operacija s

pratećim indikatorima i kriterijima odabira, za provođenje

Strategije razvoja LAG-a. Prema dobivenim povratnim

informacijama, vanjski stručnjaci su izradili nacrt ciljeva koji

je poslan svim članovima LAG-a na komentare i daljnje

prijedloge. Nakon usvojenih komentara i konzultacija, na

sastanku UO 02.03.2016., definirana je vizija razvoja te su

kreirani i usvojeni konačni strateški ciljevi s provedbenom

shemom.

18

sudionika

Izrada Baze

projekata i

konzutacije o

nacrtu LRS

Baza projekata uspostavljena je kako bi se provela analiza

spremnosti lokalnih dionika za provedbu Strategije. Poziv za

dostavu prijedloga u Bazu projekata otvoren je početkom

prosinca, a do kraja ožujka je pristiglo više od 200 projektnih

prijedloga. Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga je

osim na web stranicama LAG-a, postavljen na web stanicama

JLS-a LAG područja. Baza projekata će se još nadopunjavati.

54

sudionika

Izrada akcijskog

i financijskog

plana te načina

praćenja i

provedbe LRS

Akcijski plan je izrađen u koordinaciji s radnim timom za

izradu LRS-a, uz pomoć vanjskog stručnjaka, a temeljen je na

podacima Baze projekata, te povratnim informacijama o

spremnosti pojedinih projektnih prijedloga.

Temeljem izrađenog Akcijskog plana radni tim je uz pomoć

vanjskog stručnjaka izradio i Financijski okvir provedbe

LRS-a kojim je određena alokacija potrebna za provedbu

definiranih ciljeva. Komunikacija je tekla elektronskim

putem, a sve je još jednom razrađeno na radionici 30.03.2016.

Ured LAG-a je sudjelovao u pripremi načina praćenja

provedbe LRS, koji je definiran sukladno postavljenim

indikatorima provedbe te je osmišljen efikasan i kvalitetan

način provedbe LRS, a povezano s obveznim izvještavanjem.

Članovi UO LAG-a bili su pojedinačno konzultirani tijekom

ovog dijela izrade LRS.

56

sudionika


44

Definiranje i

prihvaćanje

ukupne LRS

Konzultacijskim procesom s vanjskim stručnjakom dodatno

su pregledani svi dijelovi LRS te provjerena kohezijska logika

nacrta. Provedena su konačna usuglašavanja kako bi se

dokument pripremio za prihvaćanje od strane Skupštine.

Usuglašen nacrt LRS dostavljen je elektroničkom poštom

članovima UO, ali i svim članovima Skupštine kako bi se

kvalitetno pripremili za korekcije/odobrenje. Na Skupštini

LAG-a i Sjednici UO LAG-a, 01.04.2016. prihvaćena nova

LRS LAG-a „Moslavina“.

50

sudionika

5.1 OPIS PARTNERSTVA

Jedno od temeljnih načela lokalnog razvoja je načelo partnerstva, suradnje javnog, gospodarskog

i civilnog sektora, koji djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih

skupina dionika i ima savjetodavnu ulogu pri izradi i provedbi planskih dokumenata, pa tako i

LRS-a. Provedba partnerskog odnosa među članovima LAG-a definirana je odredbama Statuta

LAG-a i načelima LEADER pristupa. Osnovna svrha partnerstva je pružanje pomoći

zainteresiranim dionicima kako bi zajednički osmislili, donijeli i proveli strategiju održivog

razvoja, temeljenu na osobitostima područja.

Kod osnivanja LAG „Moslavina“ je brojio 20 članova, a nakon 4 godine postojanja ukupno ima

120 članova. LAG ima redovne i pridružene članove, uglavnom volontere. U sastavu LAG-a ima

89 redovnih članova pravnih osoba, 9 pridruženih članova pravnih osoba te 22 fizičke osobe. Od

89 redovnih članova LAG-a, 27% pripada javnom, 35% gospodarskom, a 38% civilnom sektoru,

dok je među njima 40% ženskih predstavnica. Upravni odbor LAG-a „Moslavina“ ima 15

članova, u čijem je sastavu 47% žena, 20% predstavnika javnog sektora te po 40% predstavnika

gospodarskog i civilnog sektora. Nadzorni odbor LAG-a „Moslavina“ broji 5 članova.

Struktura i sastav lokalnog partnerstva udruge LAG Moslavina nalazi se u Dodatku 10.


46

6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

Akcijski plan (detaljniji Akcijski plan u Dodatku 11.) prikazuje gantogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za postizanje

očekivanih rezultata strateških ciljeva LRS, u programskom razdoblju 2014.-2020. Akcijski plan ujedno sadrži i planirani broj projekata u navedenom

programskom razdoblju, za čije se prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji) LAG-a za provedbu LRS, a sukladno potrebama prikazanim u

SWOT analizi te Bazi prikupljenih projektnih ideja, koja se nalazi u Dodatku 12.

Tablica 8. Akcijski plan provedbe LRS LAG-a Moslavine

SC/M/TO Udio % Iznos (EUR)** Raspon

(EUR) 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Ukupno

projekata

SC1 70,00 % 899.640 N/A N/A N/A N/A 34 / 34 90 / 40 124 / 74

M 1.1 57,50 % 738.990 N/A N/A N/A N/A 34 / 34 45 / 20

79 / 54

TO 1.1.1 17,82 % 228.990 5.000-40.000 N/A N/A N/A N/A 45 / 20

45 / 20

TO 1.1.4 39,68 % 510.000 15.000 N/A N/A N/A N/A 34 / 34

34 / 34

M 1.2 12,50 % 160.650 N/A N/A N/A N/A

45 / 20 45 / 20

TO 1.2.3 12,50 % 160.650 3.500-40.000 N/A N/A N/A N/A

45 / 20 45 / 20

SC2 30,00 % 787.185 N/A N/A N/A N/A 25 / 15 1 1 27 / 17

M 2.1 30,00 % 385.560 N/A N/A N/A N/A 25 / 15 1 1 27 / 17

TO 2.1.1 30,00 % 385.560 15.000-50.000 N/A N/A N/A N/A 25 / 15

25 / 15

M 2.2 401.625 N/A N/A N/A N/A 1 priprema 1 priprema

1 pokrenut 1 pokrenut 2

TO 2.2.1 5,00% od

19.2 64.260

N/A N/A N/A N/A 1 priprema

1 priprema

1 pokrenut 1 pokrenut 2

TO 2.2.2 25,00 % 337.365 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

SVEUKUPNO 19.2, 3 i 4 1.686.825 59 / 49 91 / 41 1 151 / 91*

*Broj projekata: prvi broj projekata prikazuje maksimalan broj s obzirom na moguću alokaciju za pojedini TO, dok drugi broj projekata predstavlja procijenjeni broj

projekata s obzirom na stanje koje je dobiveno na terenu

** Iznos računat prema dobivenoj simulaciji za moguću alokaciju LAG-a Moslavina za Podmjere 19.2, 19.3 i 19.4, pa je zbog toga udio u % vjerodostojniji podatak


47

7. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS

Praćenje provedbe LRS LAG-a Moslavina obuhvaća stalno praćenje, mjerenje učinaka provedbe

strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata.

Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te

interni pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju

zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe

strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su raspoređene između Upravnog i

Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a. Za

implementaciju provjere učinka i relevantnosti LRS LAG će: uspostaviti bazu podataka o

korisnicima i projektima od raspisivanja natječaja i zaprimanja do odobrenja i realizacije. Baza

će sadržavati podatke o odobrenim/neodobrenim projektima po natječajima, s podacima o

korisniku, vrsti i iznosu ulaganja, intenzitetu ulaganja, realizaciji provedbe. Baza će imati

uspostavljeni sustav praćenja prema indikatorima LRS (kako bi se pratio doprinos ciljevima) te

vrstama korisnika, lokacijama provedbe (s NATURA 2000 područjima) itd. Baza je elektronička

s mogućnostima pripreme analitičkog izvješćivanja kvalitativnog i kvantitativnog, odnosno

narativnog i indikatorsko-financijskog. LAG će provesti sustav edukacije za provedbu

samoanalize i vanjske evaluacije.

Strategija je predmet redovitog praćenja, minimalno na godišnjoj razini, kako bi se procijenio

napredak u provedbi te identificirale sve potencijalne razlike između planiranih i provedenih

aktivnosti. Redovito praćenje će se provoditi putem: pripreme i usvajanja redovitih godišnjih

izvješća o provedbi LRS i postizanja ciljeva, temeljem definiranih pokazatelja, formiranih za

praćenje aktivnosti (elektronička baza praćenja); izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća i

LAG-a i krajnjih korisnika, ali i praćenje izvješća institucija u koje su ugrađeni pokazatelji

uspješnosti provedbe LRS, pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu i provedbi strategije,

temeljem godišnjeg plana provedbe LRS, te pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi

pojedinačnih projekata za realizaciju aktivnosti utvrđenih strategijom, na području LAG-a.

Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe LRS potrebno je provoditi na godišnjoj razini u svrhu

ocjene: prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti; napretka u ispunjavanju ciljeva;

prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu praćenja i

vrednovanja provedbe strategije i akcijskog plana LAG-a; primjerenosti, učinkovitosti,

transparentnosti implementacije LRS i aktivnosti LAG-a te kako bi se ocijenila uloga i doprinos

pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a, njihova rada i adekvatnosti određenih načina

njihova angažiranja za rad na provedbi strategije (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom,

sredstva i dr.). Ukoliko Upravno tijelo, temeljem dostavljenog izvješća o provedbi LRS-a ustvrdi

kako je došlo do promjene mogućnosti provedbe kako je zadano strategijom, donosi se odluka o

revidiranju strategije i njezinoj prilagodbi promijenjenim uvjetima.

Vrednovanje LRS, detaljnije, podrazumijeva primjenu mehanizama unutarnje i vanjske kontrole

provedbe i upravljanja LRS, a kako bi se utvrdila razina njezine uspješnosti, odnosno sukladnosti

realiziranom provedbom sukladno planiranoj. Proces vrednovanja podrazumijevanja provjeru

zadanih prijelomnih točki definiranih u ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti LRS,

njezinom planiranom izvršavanju ili izradi prijedloga i argumenata za njezinu reviziju. Ciljevi

vrednovanja LRS su: Unapređenje sustava upravljanja LRS; Identifikacija novih mogućnosti

financiranja kroz LRS; Usklađivanje s nacionalnom politikom i Programom ruralnog razvoja

Republike Hrvatske i Priprema za novo programsko razdoblje, od 2015-te. Vrednovanje

provedbe Strategije provodi se na dvije razine: Interno vrednovanje provodi se na razini svake

godine kroz pripremu Akcijskog plana i sastavljanje izvješća o radu. Ovom vrstom postupka na

provedbenoj razini se prati uspješnost realizacije Strategije kroz identificirane indikatore te se

daje osvrt na sam proces provedbe s aspekta LAG-a kao upravljačkog tijela te Vanjsko

vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno 2x tijekom provedbe LRS (2018./2019.,


48

2023./2024), koristeći metode: Analize dokumenta LRS, Analize godišnjih izvješća provedbe,

Razgovor s korisnicima i lokalnim partnerstvom te Izrada preporuka. Vrednovanje provedbe

sagledava se i putem definiranih rizika i mjera za njihovo ublažavanje. (Dodatak 4.)

Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja objavljuju se javno na stranicama LAG-a

te stranicama uključenih partnera. Potrebno je predvidjeti tematsku sjednicu Skupštine na kojoj

će se prezentirati nalazi vrednovanja. Nužno je organizirati informativno-animacijske radionice

za dionike LAG-a - ciljne skupine LRS kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa. Za

potrebe provedbe vrednovanja potrebno je planirati određene resurse:

7.1 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS5

Krovni pokazatelji očekivanih rezultata (Pravilnik, NN 96/2017; CMES/CMEF) navedeni su na

razini ciljeva u LRS, poglavlje, 4.1, dok se u Dodacima 5. i 6. te Dodatku 8. nalazi cjelokupan

pregled detaljnih pokazatelja učinka LRS putem pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja

(pokazatelji isporuka) strateških razvojnih ciljeva, mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima

operacija. Pokazatelji učinka ukupne LRS promatraju se u kontekstu njezina doprinosa

postizanja ciljeva ZPP-a. Indikatori učinka na postizanje ciljeva ZPP-a (CAP evaluation and

monitoring indicators6 - 16

7 indikatora) koje možemo izdvojiti na mjerljiv način primjenjiv

putem ove LRS su slijedeći:

porast prihoda iz poljoprivrednog poduzetništva putem sufinanciranih projekata za 20%,

povećanje zapošljavanja koje utječe na smanjenje nezaposlenosti: 8 kreiranih radnih

mjesta putem provedbe LRS i

povećanje BDP-a u ruralnom području obuhvaćenom LAG-om: do 1%.

5 Promjene u planiranim indikatorima provedene su radi kašnjenja provedbe LRS, te usklađenja s Pravilnikom za

provedbu Mjere 19 (NN 96/2017) i Ugovorenim financijskim alokacijama za provedbu LRS

6 Uredba (EU) 834/2014 od 22.06.2014, Uredba (EU) 808/2014 od 17.06.2014.

7 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm


49

8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS

8.1 POVIJEST ORGANIZACIJE I DOSADAŠNJA ISKUSTVA LAG-A U

PROVEDBI PROJEKATA

LAG Moslavina osnovana je početkom 2012., a inicijativa za osnivanjem postojala je još od

2010. Obzirom da je nekada jedinstvena regija Moslavina, političkim preustrojem podjeljena

kroz dijelove tri županija, LEADER program i formiranje LAG-a ponovno su omogućili tom

području da se objedini i jača svoj identitet. Na osnivačkoj Skupštini LAG-a, održanoj dana

23.03.2012. donesen je Statut LAG-a, kojim su uređena sva bitna pitanja vezna uz djelovanje i

rad. Statut LAG-a je dorađivan i prilagođen novom Zakonu o udrugama (NN 74/14).

Cilj osnivanja LAG-a je donošenje i provođenje Lokalne razvojne strategije, djelovanjem u

skladu s načelima LEADER programa i CLLD smjernica za integrirani lokalni razvoj u ruralnom

području koje obuhvaća LAG.

Područja djelovanja sukladno postavljenim ciljevima su: demokratska politička kultura;

volonterstvo, promicanje društvene solidarnosti, promicanje dobrog upravljanja, poticanje

participativne demokracije, praćenje javnih politika i javno zagovaranje, razvoj civilnog društva,

razvoj lokalne zajednice, javno informiranje i mediji, gospodarstvo; socijalno poduzetništvo,

energetika i poljoprivreda (lovstvo, pčelarstvo, ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, vinogradarstvo i

vinarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo i turizam), međunarodna suradnja; razvojna suradnja,

obrazovanje, znanost i istraživanje; razvoj i promicanje odgoja i obrazovanja, održivi razvoj;

razvoj ruralnih područja, održivi gospodarski razvoj te kultura i umjetnost; kulturna baština.

Ciljane skupine na koje su usmjerene aktivnosti LAG-a su: ruralno stanovništvo; udruge i

građanske inicijative; lokalna i regionalna samouprava; mali i srednji poduzetnici i obrtnici;

poljoprivrednici i ribari; poslodavci; poslovne organizacije; djeca, opća populacija; građani, opća

populacija; mladi, opća populacija; odgojno-obrazovne ustanove; osobe starije životne dobi;

osobe u riziku od siromaštva i siromašne osobe; potrošači; volonteri; žene; žene poduzetnice i

žene ruralnih područja.

Djelatnosti LAG-a, a koje su definirane u svrhu ostvarivanja ciljeva LAG-a su: provedba

LEADER programa i smjernica CLLD metodologije i integriranog razvoja na području JLS-a

koje su članice LAG-a, izrada i provedba Lokalne razvojne/CLLD strategije temeljene na

načelima održivog razvoja prema LEADER pristupu „odozdo prema gore“; nadzor i vrednovanje

provedbe LRS; provođenje procjena razvojnih potreba i mogućnosti područja; poticanje

uključivanja građana i ostalih zainteresiranih dionika u rad LAG-a; uspostava i razvoj mreže

višestrukih partnerstva na području JLS-a koje su članice LAG-a; određivanje prioriteta za

razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma, zaštite prirode i okoliša te drugih djelatnosti u

ruralnom prostoru; provođenje posebnih programa za ciljane skupine; briga o jačanju kapaciteta

članova; osnivanje i vođenje lokalnih volonterskih centara; savjetodavna i tehnička potpora u

pripremi i izradi projektne dokumentacije dionika; suradnja s nadležnim institucijama i drugim

organizacijama koje se bave ruralnim razvojem; praćenje zakonske regulative i obavještavanje

javnosti u vezi natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti; suradnja s obrazovnim institucijama i

nadležnim tijelima radi stručnog obrazovanja svojih članova.

LAG Moslavina ima dosta iskustva u pripremi i provedbi projekata i izvan LEADER programa.

Prošao je na prvom natječaju za LAG-ove u prošlom obračunskom razdoblju (2007-2013) te

uspješno provodio aktivnosti kroz mjeru 202 IPARD programa. U tom je periodu izdao 12

pisama preporuke za ostale IPARD projekte s područja LAG-a ukupne vrijednosti od 50 milijuna

kuna. Veliki značaj u provedbi IPARD-a dan je aktivnostima animacije i informiranja

stanovništva LAG područja o LEADER-u i Programu ruralnog razvoja te edukaciji članova,

volontera i zaposlenika LAG-a.


50

Osim iskustava u provedbi LEADER programa LAG je sudjelovao u pripremi i provedbi

nacionalnih i EU projekata/programa kao nositelj, partner ili suradnik, a značajniji su:

prijava i prolazak na dva programa NZRCD o Razvojnoj suradnji kroz jednokratne podrške

za predfinanciranje u okviru Programa Europa Plus,

glavni partner Gradu Kutina u pripremi i provedbi projekta sufinanciranog iz sredstava

Europskog fonda za regionalni razvoj - IPA IIIc „Prijamni centar Repušnica-moslavačka

vrata u PP Lonjsko polje“, provođenog 18 mjeseci, ukupne vrijednosti od 6 milijuna kuna,

suradnik Javnoj ustanovi PP Lonjsko polje na provedbi aktivnosti Europske povelje za

održivi turizam u okviru projekata „Parkovi Dinarskog luka“,

suradnik mađarskom LAG-u Alpokalja ferto i njihovom članu Udruzi Hrvata u Mađarskoj u

pripremi i provedbi LEADER projekta suradnje iz područja očuvanja kulture, tradicije i

jezika naziva „Prava kopča - Real cooperation“,

sudjelovanje u pripremi ESF projekta „Mladi u srcu Moslavine“ za potrebe jačanja

kapaciteta za bolju zapošljivost mladih u suradnji s ODRAZ-om i HMRR-om te

sudjelovanje na pripremi projekta iz IPA programa, prekogranična RH - BiH na projektu

„Mreža tipičnih Agro tehno parkova i obrazovnih centara”, kao jedan od suradnika.

LAG Moslavina proteže se na velikom području pa se ukazala potreba da se na istom otvore

lokalne RA koje imaju zadatak pomoći krajnjim korisnicima u prijavi na EU i nacionalne

natječaje. U svakoj je županiji ustrojena po jedna razvojna agencija; RA Mrav u Kutini,

Poduzetnički centar Garešnica te Razvojna agencija IGRA u Ivanić-Gradu, i one bi uz LAG, kao

koordinatora, trebale biti pomoć krajnjim korisnicima u pripremi, prijavi i provedbi projekata.

Članovi LAG-a, koji su kroz LAG uspješno prošli edukaciju za pripremu i provođenje projekata,

također su uspješno aplicirali i provodili projekte za svoje udruge, tvrtke, institucije ili su se

zaposlili u novoosnovanim lokalnim razvojnim agencijama.

JLS - osnivači LAG-a, osim brojnih infrastrukturnih projekata, financiranih iz proračunskih

sredstava, proveli su mnoge, uglavnom infrastrukturne projekte financirane iz nacionalnih izvora

i EU fondova. U nastavku je tablica koja daje sažet prikaz broja projekata i ukupne vrijednosti

projekata po JLS sufinanciranih nacionalnim i EU sredstvima.

Tablica 9. Prikaz broja i ukupne vrijednosti projekata JLS finan. iz nacionalnih i EU izvora

Red.

Br. JLS

Nacionalni izvori EU fondovi

Br.

projekata

Vrijednost

projekata

Br.

projekata

Vrijednost

projekata

1. Čazma 14 7.783.551,00 kn 2 862.500,00 kn

2. Dubrava 5 12.453.580,69 kn

3. Garešnica 9 15.251.575,00 kn

4. Hercegovac 10 3.935.683,28 kn

5. Ivanić-Grad 10 22.287.768,53 kn 3 32.212.500,00 kn

6. Kloštar Ivanić

1 2.961.380,71 kn

7. Križ 9 28.541.600,00 kn

8. Kutina 2 31.300.000,00 kn 8 11.090.990,13 kn

9. Lipovljani 5 25.669.501,77 kn

10. Popovača 4 4.949.639,59 kn

11. Velika Ludina 2 2.947.600,00 kn

12. Velika Trnovitica 8 2.638.964,76 kn

UKUPNO 78 157.759.464,62 kn 14 47.127.370,84 kn


51

Područje LAG-a obiluje prirodnim i kulturnim resursima jer osim plodnog tla i raznolikog reljefa

koji daju mogućnost bavljenja različitim djelatnostima (poljoprivreda, turizam), dobar dio

područja LAG-a Moslavina proteže se preko Regionalnog parka Moslavačka gora i Parka

prirode Lonjsko polje. Iako se već vide pomaci u razvoju ljudskih kapaciteta na području LAG-a,

još uvijek nedostaje educiranih i kvalitetnih osoba koje bi tu raznolikost i resurse bolje iskoristili

i jače doprinijeli razvoju svog područja. Zbog toga će LAG i ubuduće veliku pažnju posvetiti

animaciji, edukaciji i informiranju stanovništva, a osobito pozornost posvetit će jačanju

kapaciteta članova, zaposlenika i volontera LAG-a, kroz umrežavanje, razvojne projekte,

osposobljavanja, studijska putovanja i sl.

8.2 KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako

tijelo LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su:

1. Prikupljanje i priprema projekata- obuhvaća aktivnosti pripreme natječaja i poziva za dostavu

projektnih prijedloga, a prema dinamici danoj u Akcijskom planu za svaku godinu, u skladu s

dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu PRR, u okviru pripreme

projekata podrazumijevaju se radionice za potencijale prijavitelje koje za cilj imaju upoznati

korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja i odabira projekata;

2. Odabir projekata - podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu pristiglih projektnih

prijedloga, ustrojavanje i rad Ocjenjivačkog odbora za procjenu projektnih prijedloga; izradu

rang liste ocijenjenih projekata prema ostvarenim bodovima; konačni odabir projekata od

strane Upravnog odbora, upućivanje projekta prema APPRRR te izdavanje Odluke o

odobrenju provedbe projekata;

3. Provedba projekata - pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu te sukladnost s

nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani kroz PRR i LRS

LAG-a, suradnja s korisnicima kako bi im se olakšala provedba i objasnile provedbene

procedure, upravljanje projektima na razini LAG-a kao pružatelja potpore;

4. Animacijske aktivnosti - odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za

uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a te

prikupljanje ideja za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u radu LAG-a;

5. Aktivnosti suradnje - uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i

transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim u strateškim razvojnim

ciljevima.

Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su

administracija, praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog

ljudskog kapaciteta za provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i

procedurama te upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje

kroz LRS. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i vanjske evaluacije

(vrednovanja) provedbe LRS sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i

svrsishodnosti LRS.

8.2.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

Lokalna akcijska grupa Moslavina održala je svoju prvu izbornu skupštinu početkom 2012., pa je

u ožujku 2016. održana redovna izborna skupština LAG-a na kojoj su ponovno birani članovi u

tijela LAG-a. Skupštinu LAG-a, kao predstavničko i najviše tijelo upravljanja LAG-a, čine svi

članovi LAG-a Moslavina, a u njoj je podjednak broj predstavnika javnog, civilnog i

gospodarskog sektora. Na Skupštini su izabrani; predsjednik i dva dopredsjednika (svaki iz jedne

županije), 15 članova Upravnog odbora i 5 članova Nadzornog odbora.


52

Organigram LAG-a Moslavina:

Popis članova i članica organizacijskih tijela LAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim

sektorima i ulozi nalazi se u Dodatku 10.

Voditeljica LAG-a je osoba koja je od prvog dana uključena u formiranje i osnivanje LAG-a

Moslavina. U prve dvije godine tog procesa bila je koordinator i jedina osoba koja je operativno

obavljala poslove LAG-a i taj je posao odrađivala volonterski. Tek nakon prolaska LAG-a na

IPARD-u postala je zaposlenica. Ima 20-godišnje radno iskustvo na različitim poslovima, od

čega posljednjih 6 na odgovornim rukovodećim funkcijama. Ima visoku stručnu spremu,

poslovno upravljanje, smjer menadžment i financije, te iskustvo u pripremi i provedbi

nacionalnih i EU projekata. Poslovi voditeljica LAG-a su da: obavlja stručne i administrativne

poslove za LAG, priprema i provodi projekte i programe LAG-a, brine o osiguranju javnosti

LAG-a i poslovima informiranja, mentorira volontere i osobe na stručnom osposobljavanju,

pomaže u umrežavanju članova te radi na suradnji, pomaže u radu predsjedniku LAG-a i drugim

tijelima, saziva sastanke u dogovoru s predsjednicima radnih tijela LAG-a te provodi sve ostale

potrebne aktivnosti vezane za uspješan rad LAG-a.

Stručni suradnik u LAG-u je osoba koja pomaže voditelju LAG-a, a broj zaposlenih stručnih

osoba u LAG-u varira, odnosno ovisi o tome koliko i koje projekte LAG provodi. Stručni

suradnik mora imati najmanje završenu višu stručnu spremu, a o projektima koji se provode ovisi

vrsta stručne spreme. U LAG-u je trenutno zaposlen jedan stručni suradnik, koji ima završenu

visoku stručnu spremu ekonomskog smjera. Prolaskom na LEADER natječaju, a za uspješno

provođenje istog, LAG namjerava zaposliti još najmanje jednog stručnog suradnika. Poslovi

stručnog suradnika su da: je zadužen sukladno svojim specijalističkim znanjima za aktivnosti u

okviru programa, obavlja redovne administrativne poslove za LAG, pomaže voditelju u pripremi

i provođenju projekata, surađuje s članicama LAG-a na detektiranju potreba i osmišljavanju

projekata, prati javne politike na nacionalnoj i EU razini vezano uz djelatnost LAG-a, vodi

registar članova LAG-a, surađuje s institucijama te članovima LAG-a u provođenju aktivnosti,

vodi evidenciju financijskog poslovanja, te obavlja i druge poslove po nalogu predsjednika i

voditeljice LAG-a.

Organizacijska struktura LAG-a jest sukladna ali nije dostatna potrebnim kapacitetima provedbe

potrebnih radnih paketa za implementaciju LRS no važno je napomenuti kako bi se Ured LAG-a

(LAG administrator) morao povećati za još 2 osobe, no nakon odobrenja za provedbu podmjera

19.2, 19.3 i 19.4. Trenutni kapaciteti dovoljni su za osiguravanje provedbe pripreme LRS kao i

pripreme za daljnju implementaciju. Odgovornosti i zadaće pojedinog tijela LAG-a sukladno

definiranim radnim paketima za provedbu LRS prikazani su u shemi:


53

Radni paket Odgovorno

tijelo

Područje odgovornosti

Prikupljanje i

priprema

projekata

Ured LAG-a

(LAG

administrator)

Priprema dokumentacije za objavu LAG Natječaja,

organizacija i održavanje info-dana, administriranje

Baze projekata sukladno internim pravilnicima

Upravni odbor Odobrenje objave LAG Natječaja

Skupština Odobrenje objave natječaja prema Planu provedbe LRS

Odabir

projekata

Ured LAG-a

(LAG

administrator)

Zaprimanje projekata, provedba administrativne

kontrole, priprema projektnih dosje za ocjenjivanje

Ocjenjivačkog odbora, administrativna podrška odboru,

priprema Rang liste projekata, upućivanje prema

Upravnom odboru, priprema dokumentacije o

odabranim projektima i slanje prema APPRRR

Ocjenjivački

odbor

Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim

kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema Rang

liste projekata

Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora i tijela LAG-a

nadležnog za prigovore, razmatranje i odobravanje

projekata prema izrađenoj Rang listi projekata od strane

Ocjenjivačkog odbora

Tijelo LAG-a

nadležno za

prigovore

Odlučivanje o prigovorima nositelja projekta na odluke

LAG-a, čija je odluka konačna

APPRRR Provjera odabranih projektnih prijedloga LAG-a,

izdavanje Odluke o dodjeli sredstava te odobravanje

zahtjeva za isplatu, kontrola provedbe

Provedba

projekata

Ured LAG-a

(LAG

administrator)

Organizacija i provedba radionice za korisnike,

provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u

provedbi projekata u svojstvu voditelja projekta ispred

upravljačkog tijela

Animacijske

aktivnosti

Ured LAG-a

(LAG

administrator)

Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a,

intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija

konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike

LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli znanja

i iskustva na lokalnu zajednicu, promoviranje suradnje

Aktivnosti

suradnje

Ured LAG-a

(LAG

administrator)

Priprema projekata suradnje, upućivanje na odobrenje

Povjerenstvu za odabir projekata, provedba projekata

suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim

organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima, drugim

LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i primjenu

načela razvoja „odozdo prema gore“

Upravni odbor Odobravanje projekata suradnje

Skupština Potvrđivanje projekata suradnje


54

Administracija Ured LAG-a Priprema godišnjeg Akcijskog plana provedbe

Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a, priprema

plana rada LAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s

nacionalnom Agencijom za plaćanja, koordinacija

članstva LAG-a u strukovnim udruženjima

Upravni odbor Odobravanje Akcijskog plana provedbe LRS, godišnjeg

izvješća o radu i plana rada

Skupština Potvrđivanje Akcijskog plana provedbe LRS, godišnjeg

izvješća o radu i plana rada

Ministarstvo

poljoprivrede i

APPRRR

Prihvaćanje godišnjeg izvješća o radu LAG-a,

Promjene Zahtjeva za potporu, Obrada ZZI i isplata

odobrenih sredstava, monitoring rada LAG-a sukladno

nacionalnoj regulativi

Vrednovanje i

praćenje Ured LAG-a Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRS prema

zadanim parametrima (godišnje)

Upravni odbor Odobravanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

Skupština Potvrđivanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

Vanjski

stručnjak

Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS

temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada

preporuka za daljnju provedbu

Financijski kapaciteti za kvalitetnu provedbu LRS-a velikom LAG-u kao što je LAG Moslavina

nikako nisu dostatni samo preko potpore koju će ostvariti putem LEADER programa. Zbog toga

se LAG namjerava prijavljivati i na druge fondove i natječaje, kako bi jačao ljudske kapacitete,

ali i osigurao potrebna financijka sredstva za nesmetan rad. U nastavku je tablica koja prikazuje

dosadašnje financijske kapacitete LAG-a gdje je vidljivo da se isti svake godine povećavaju,

osobito što se tiče prihoda koji se ostvaruju provođenjem EU projekata. Naravno najznačajnija

EU sredstva ostvarena su kroz mjeru 202 IPARD programa te Podmjeru 19.1 LEADER mjere iz

PRR.

Tablica 9. Dosadašnji financijski kapaciteti LAG-a Moslavine

2013. 2014. 2015. 2016.

PRIHODI

Članarine 108.576,00 kn 90.633,00 kn 106.102 kn 101.551 kn

Prihodi od projekata 126.331,00 kn 323.324,00 kn 459.780 kn 437.321 kn

Ostali prihodi 79,00 kn 173,00 kn 199 kn 141 kn

UKUPNO 234.986,00 kn 414.130 kn 566.081 kn 539.013 kn

RASHODI

Plaće 49.536,00 kn 236.882 kn 278.783 kn 161.852 kn

Materijalni rashodi 80.699,00 kn 226.141 kn 245.268 kn 273.560 kn

Ostali rashodi 1.273,00 kn 10.409 kn 3.640 kn 6.700 kn

UKUPNO 131.508,00 kn 473.284 kn 527.691 kn 442.112 kn


55

8.2.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS I FINANCIRANJE

RADA LAG-A8

Financijski kapaciteti LAG-a Moslavine za provedbu LRS temelje se na korištenju sredstava

koja su na raspolaganju iz Mjere 19, Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., odnosno, za

provedbu podmjere 19.2. – Provedba operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. –

Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i prateće podmjere 19.4. – Tekući troškovi i

animacija.

Za financiranje aktivnosti vezanih uz provedbu podmjera 19.3 i 19.4, LAG Moslavina na

raspolaganju ima (za povrat iz javnih sredstava, a prema Ugovoru) iznos od 401.625,00 eura.

Navedene aktivnosti potrebno je predfinancirati. Dio sredstava za predfinanciranje planira se

koristiti iz članarina (samofinanciranje) članova partnerstva, a koja je trenutno na razini

120.000,00 kn/godišnje (ukupno svih članova). JLS plaćaju godišnju članarinu od 1 kn po

stanovniku, neprofitne organizacije i manje pravne osobe (do 5 zaposlenih) plaćaju članarinu od

200,00 kn godišnje, dok veće pravne osobe (više od 5 zaposlenih) plaćaju godišnju članarinu od

500,00 kn. Osim članarina, LAG planira koristiti i sustav međufinanciranja NZRCD te po

potrebi i kredit ZEF-a ili neke poslovne banke (u iznosu do 200.000,00 kn/godišnje). Struktura

predfinanciranja aktivnosti zasniva se samo na izvoru iz jednog fonda (EPFRR/RH–OP RR)

kojeg je Republika Hrvatska definirala za provedbu mjere LEADER/CLLD do 2020-te godine.

Dodatni troškovi provedbe LRS odnose se na provedbu projekata koji će biti sufinancirani putem

provedbe podmjere 19.2 (ciljana vrijednost definirana Ugovorom je 1.285.200,00 eura), točnije,

na iznos javne potpore za dodjelu projektima lokalnih razvojnih dionika čije je projekte odabrao

LAG. Proračun troškova za provedbu LRS rađen je metodom odozdo prema gore, odnosno,

projiciran je prema iskazanim potrebama korisnika tijekom programiranja LRS (baza projektnih

ideja, javne konzultacije). Tijekom programiranja potrebnih alokacija prema tipovima operacija

LAG se vodio i visinom dozvoljenog intenziteta potpore koja, ovisno o tipu operacije, varira od

50% do 100%. Stoga se financijska potreba realizacije LRS treba promatrati i kroz vlastita

sredstva (učešće) korisnika podmjere 19.2. Važno je napomenuti kako LAG neće prihvaćati

prijave koje su u svojoj ukupnoj vrijednosti projekta veće od 100.000,00 eura, sukladno

nacionalnoj regulativi provedbe Mjere 19. Tijekom programiranja, posebno se razmišljalo o

alokacijama za mjere i tipove operacija za koje ovog trenutka nije poznat provedbeni okvir,

odnosno nadležno tijelo nije propisalo provedbenu regulativu, te su iste programirane okvirno.

Tipovi operacija LAG-a koji odgovaraju navedenim tipovima operacija nepoznatog provedbenog

okvira uneseni su plan provedbe kasnijih godina. Dakle, bez obzira što za njih, razvidno iz

analize potreba i mogućnosti razvoja područja te SWOT analize, postoji realna potreba,

istovremeno postoji i realna opasnost kako iste neće možda biti otvorene od strane nadležnog

tijela ili će njihov provedbeni okvir biti otežan za provedbu putem LRS.

Zaključno, LAG ne može sufinancirati aktivnosti planirane ovom LRS putem drugih izvora

financiranja, s naglaskom na ESF, bez obzira što je isto programirano u Partnerskom sporazumu

između RH i EU za ovo programsko razdoblje. LAG će morati izraditi poseban strateški razvojni

dokument za druge izvore financiranja odnosno potreba iskazanih putem ovog dokumenta, jer je

ovaj, u potpunosti usmjeren isključivo na jedan izvor financiranja, što je razvidno i iz njegovih

obveznih pokazatelja uspješnosti kao i iz usko programiranog financijskog okvira. Sukladno

tomu, ova LRS mora se promatrati kao projekt koj se provodi od 2016.-2020. a čije aktivnosti

moraju u potpunosti završiti 2023. godine.

8 Usklađenje je provedeno temeljem Ugovora o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5747, potpisanim između LAG-a

Moslavine i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ugovora o dodjeli sredstava odabranom LAG-u

br. 5747, potpisanim između LAG-a Moslavine i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju


56

9. FINANCIJSKI PLAN

U prethodnom poglavlju opisani su stručni kapaciteti potrebni za provedbu LRS te je dan okvir potrebnih financijskih sredstava koje je nužno uložiti u

ostvarenje zadanih ciljeva i prioriteta razvoja. U ovom poglavlju prikazuju se potrebna sredstva za provedbu pojedinog Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa

operacija u % / EUR od ukupnih sredstava koji se očekuju kroz provedbu podmjere LRS sukladne 19.2. Tekući troškovi i animacija te potpora

provedbi operacija unutar CLLD strategije (19.4) kao i projekata suradnje (19.3) proračunati na temelju intenziteta potpore za ove aktivnosti navedenih

u Ugovoru9. Sistematiziran prikaz financijskog plana i potrebe financijskih sredstava za provedbu odabranih projekata na razini Cilja, Mjere

(aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u dolje prikazanoj tablici.

Tablica 10. Financijski plan i potrebe finacijskih sredstava za provedbu LRS LAG-a Moslavine

SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno

%

Ukupno

EUR

SC 1% N/P N/P N/P N/P 39,68% 30,32% 70,00%

EUR

510.000,00 389.640,00 899.640,00

M 1.1 %

39,68% 17,82%

57,50%

EUR

510.000,00 228.990,00

738.990,00

TO 1.1.1%

17,82%

17,82%

EUR

228.990,00

228.990,00

TO 1.1.4%

39,68%

39,68%

EUR

510.000,00

510.000,00

M 1.2 %

0,00% 0,00% 12,50% 12,50%

EUR

0,00 0,00 160.650,00 160.650,00

TO 1.2.3%

12,50%

12,50%

EUR

160.650,00

160.650,00

SC 2% N/P N/P N/P 0,00% 30,00% 0,00% 30,00%

EUR

0,00 385.560,00 0,00 385.560,00

M 2.1%

30,00% 30,00%

EUR

385.560,00 385.560,00

TO 2.1.1%

30,00%

30,00%

9 Usklađenje je provedeno temeljem Ugovora o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5747, potpisanim između LAG-a Moslavine i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Ugovora o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5747, potpisanim između LAG-a Moslavine i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju


57

EUR

385.560,00

385.560,00

UKUPNO PODMJERA

19.2 100,00% 1.285.200,00

M 2.2 Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.1 i 2.2.2 – prikazuju se zasebno

TO 2.2.1%

*

10,00% 40,00% 50,00% 100% od 5%

EUR

6.426,00 25.704,00 32.130,00 64.260,00

UKUPNO PODMJERA 19.3 64.260,00

TO 2.2.2%

** 2,00% 11,00% 29,00% 29,00% 29,00%

100% od

25%

EUR

6.747,30 37.110,15 97.835,85 97.836,85 97.836,85

337.365,00


SVEUKUPNO 1.686.825,00

*Za pripremu i provedbu projekata suradnje ugovorena je alokacija od 5% sredstava planiranih kroz javne izdatke za provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. godine što

iznosi ukupno 64.260,00 EUR. Ovdje je prikaz reaizirane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.1.

** Za tekuće troškove i animaciju ugovorena je ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama

što iznosi ukupno 337.365,00 EUR za razdoblje 2014. – 2020. godina. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.2. Navedene kalkulacije izrađene su u

% prema realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3.


58

Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u

dolje prikazanoj tablici.

Tablica 11. Očekivana financijska realizacija provedbe LRS LAG-a Moslavine

SC/M/TO

% / EUR 2018 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno % Ukupno EUR

SC1 % 0,00% 0,00% 0,00% 70,00% 0,00% 0,00% 70,00%

EUR 0,00 0,00 0,00 899.640,00 0,00 0,00 899.640,00

M 1.1 % 0,00% 0,00% 0,00% 57,50% 0,00% 0,00% 57,50%

EUR 0,00 0,00 0,00 738.990,00 0,00 0,00 738.990,00

TO 1.1.1%

17,82%

17,82%

EUR

228.990,00

228.990,00

TO 1.1.4 %

39,68%

39,68%

EUR

510.000,00

510.000,00

M 1.2% 0,00% 0,00% 0,00% 12,50% 0,00% 0,00% 12,50%

EUR 0,00 0,00 0,00 160.650,00 0,00 0,00 160.650,00

TO 1.2.3 %

12,50%

12,50%

EUR

160.650,00

160.650,00

SC 2 %

0,00% 0,00% 30,00% 0,00% 0,00% 0,00% 30,00%

EUR 0,00 0,00 385.560,00 0,00 0,00 0,00 385.560,00

M 2.1 % 0,00% 0,00% 30,00% 0,00% 0,00% 0,00% 30,00%

EUR 0,00 0,00 385.560,00 0,00 0,00 0,00 385.560,00

TO 2.1.1 %

30%

30,00%

EUR

385.560,00

385.560,00

UKUPNO PODMJERA 19.2 1.285.200,00


59

M 2.2 Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.1 i 2.2.2 – prikazuju se zasebno

EUR 0,00 8.032,50 128.520,00 265.072,50 0,00 0,00 401.625,00

TO 2.2.1%

* 10,00% 40,00% 50,00%

100%

5% od 19.2

EUR

6.426,00 25.704,00 32.130,00 64.260,00


TO 2.2.2%

** 0,00% 0,48% 30,48% 69,04% 0,00% 0,00% 100% - 25%

od 19.2+19.3

EUR 0,00 1.606,50 102.816,00 232.942,50 0,00 0,00 337.365,00


SVEUKUPNO 1.686.825,00

*Za pripremu i provedbu projekata suradnje ugovorena je alokacija od 5% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. godine što

iznosi ukupno 64.260,00 EUR. Ovdje je prikaz reaizirane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.1.

** Za tekuće troškove i animaciju predviđa se ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama

što iznosi ukupno 337.365,00 EUR za razdoblje 2014. – 2020. godina. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.2. Navedene kalkulacije izrađene su u

% prema realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3.


60

10. KORIŠTENI IZVORI

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju http://www.apprrr.hr/

ARKOD http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

Bioportal http://www.bioportal.hr/gis/

Državni zavod za statistiku http://www.dzs.hr/

Državni zavod za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/

Grad Čazma http://www.cazma.hr/

Grad Garešnica, Strategija razvoja i Prostorni plan http://www.garesnica.hr/

Grad Ivanić-Grad, Strategija razvoja i Prostorni plan http://www.ivanic-grad.hr/

Grad Kutina, Strategija razvoja i Prostorni plan http://www.kutina.hr

Grad Popovača, Prostorni plan http://www.popovaca.hr/

Hrvatska elektroprivreda http://www.hep.hr/

Hrvatska gospodarska komora, ŽGK Sisak, ŽGK Bjelovar, ŽGK Zagreb

Hrvatska obrtnička komora, ŽOK Sisak, ŽOK Bjelovar, ŽOK Zagreb

Hrvatske šume http://www.hrsume.hr

Izvješće o stanju okoliša SMŽ 2007-2010 http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska/

Komunalna poduzeća i turističke zajednice na području LAG-a Moslavina

Mark. strategija turizma i akcijski plan za grad Kutinu, Institut za turizam, Zagreb,2014.

Ministarstvo kulture http://www.min-kulture.hr/

Ministarstvo poljoprivrede http://www.mps.hr/

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije https://razvoj.gov.hr/

Ministarstvo uprave http://registri.uprva.hr/#!udruge/

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova http://www.mvep.hr/

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode http://www.mzoip.hr/

Općina Dubrava, Prostorni plan http://www.opcina-dubrava.hr/

Općina Hercegovac, Strategija razvoja http://www.opcinahercegovac.hr/

Općina Kloštar Ivanić, Prostorni plan http://www.klostar-ivanic.hr/

Općina Križ, Strategija razvoja i Prostorni plan http://www.opcina-kriz.hr/kriz/

Općina Lipovljani, Strategija razvoja i Prostorni plan http://lipovljani.hr/

Općina Velika Ludina, Prostorni plan http://www.opcina-vludina.hr/

Općina Velika Trnovitica, Strategija razvoja http://www.velika-trnovitica.hr/

Park prirode Lonjsko polje http://www.pp-lonjsko-polje.hr/

Poduzeća za upravljanje odvodnjom na području LAG-a Moslavina

Poduzeća za upravljanje vodoopskrbom na području LAG-a Moslavina

Poduzetnički centar Garešnica d.o.o.

RA Čazma http://www.cazma.hr/gradske-tvrtke/razvojna-agencija/

Razvojna agencija IGRA Ivanić-Grad

Razvojna agencija Mrav d.o.o. Kutina http://www.ra-mrav.hr/

Regionalna RA BBŽ http://www.rerabbz.hr/

RA SMŽ SIMORA d.o.o.,Strategija razvoja turizma za razdoblje 2014-2020

Regionalna RA ZŽ http://www.zacorda.hr/

Ruralni razvoj http://ruralnirazvoj.hr/

Turističke zajednice područja LAG-a Moslavina

http://www.apprrr.hr/

http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

http://www.bioportal.hr/gis/

http://www.dzs.hr/

http://www.dzzp.hr/

http://www.cazma.hr/

http://www.garesnica.hr/

http://www.ivanic-grad.hr/

http://www.kutina.hr/

http://www.popovaca.hr/

http://www.hep.hr/

http://www.hrsume.hr/

http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska

http://www.min-kulture.hr/

http://www.mps.hr/

https://razvoj.gov.hr/

http://registri.uprva.hr/#!udruge

http://www.mvep.hr/

http://www.mzoip.hr/

http://www.opcina-dubrava.hr/

http://www.opcinahercegovac.hr/

http://www.klostar-ivanic.hr/

http://www.opcina-kriz.hr/kriz/

http://lipovljani.hr/

http://www.opcina-vludina.hr/

http://www.velika-trnovitica.hr/

http://www.pp-lonjsko-polje.hr/

http://www.cazma.hr/gradske-tvrtke/razvojna-agencija/

http://www.ra-mrav.hr/

http://www.rerabbz.hr/

http://www.zacorda.hr/

http://ruralnirazvoj.hr/


61

11. DODACI

Dodatak 1. Popis jedinica lokalne samouprave s pripadajućim naseljima LAG-a Moslavina

Dodatak 2. NATURA 2000 na području LAG-a Moslavina

Dodatak 3. Značajke područja – prirodna i kulturna baština LAG-a Moslavina

Dodatak 4. Analiza rizika prilikom provedbe LRS-a LAG-a Moslavina

Dodatak 5. Razrada strateškog razvojnog cilja 1, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i

uvjetima implementacije, usklađeno

Dodatak 6. Razrada strateškog razvojnog cilja 2, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i

uvjetima implementacije, usklađeno

Dodatak 7. Kriteriji odabira projektnih prijedloga (zahtjeva za potporu) LAG-a Moslavina

Dodatak 8. Sažetak indikatora LRS-a LAG-a Moslavina, usklađeno

Dodatak 9. Popis sudionika u izradi LRS-a LAG-a Moslavina

Dodatak 10. Struktura partnerstva LAG-a Moslavina

Dodatak 11. Detaljan Akcijski plan LAG-a Moslavina, usklađeno

Dodatak 12. Baza projektnih prijedloga LAG-a Moslavina

lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe...

Documents