18.05.2015

Izvješće medijskih objava

Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: press@pressclip.hr, www.pressclip.hr

Muzeji Hrvatskog zagorja

1

17.5.2015 Jutarnji list Stranica/Termin: 38 Hrvatska

Naslov: VE LIKA ŽIVOTNA ISPOVIJEST NOVE KNJIŽEVNE ZVIJEZDE

Sadržaj: Rosie Kugli (45), diplomirana pravnica, rođena Zagrepčanka i po majci Mađarica, autorica je više knjiga za djecu, monografija o sportašima i samozatajna spisateljica ljubavnih romana koja je ovih dana u nakladi Profila objavila opširan ljubic noći'

Autor: TOMISLAV ČADEŽ

Rubrika, Emisija: Nedjeljni Žanr: izvješće Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH

17.5.2015 Večernji list Stranica/Termin: 8 Hrvatska

Naslov: STAVIT CU TITA I TUĐMANA POKRAJ BISTE MATIJE GUPCA

Sadržaj: Kako gledate na podjele u društvu oko uloga rođenih Zagoraca Tita i Tuđmana? U Zagorju to nije toliko izraženo kao u nekim drugim krčevima. S obzirom na to da su Tito i Tuđman Zagorci i velike povijesne ličnosti, svaki u svoje vrijeme, mislim daje to u principu dobro kad nam

Autor: Alen Brodar

Rubrika, Emisija: Aktualno Žanr: izvješće Naklada: 60.579,00

Ključne riječi: MUZEJ STARO SELO KUMROVEC

18.5.2015 Glas Istre Stranica/Termin: 20 Hrvatska

Naslov: Veep na Pantovčaku

Sadržaj: Veep Selena iz serije je, doduše, potpredsjednica države, ali nije li to, pored predsjednika HDZa Karamarka, i Kolinda Grabar Kitarović?

Autor: Dubravko Grakalić

Rubrika, Emisija: Kolumne Žanr: izvješće Naklada: 15.000,00

Ključne riječi: MUZEJ STARO SELO KUMROVEC

15.5.2015 www.glas-slavonije.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Besplatan ulaz za sve

Sadržaj: OSIJEK - U ponedjeljak, 18. svibnja obilježava se Međunarodni dan muzeja. Manifestacija Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM-a) ove se godine obilježava 35. put i ima za cilj promicanje muzejske struke preko kreativnih događanja i aktivnosti te osvješćivanja uloge

Autor:

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: ICOM

15.5.2015 www.koprivnica.net Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Centar za pružanje usluga u zajednici Svitanje čestita Međunarodni dan obitelji

Sadržaj: Međunarodni Dan obitelji – 15. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom 1993. godine, a u svijetu je prvi puta taj dan obilježen 1994. godine. Novom Rezolucijom, 2002. godine, Glavna je Skupština UN uputila poziv svim državama da u

Autor:

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA

Muzeji Hrvatskog zagorja

Lista objava

17.5.2015 Stranica/Termi 38

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Nedjeljni Žanr:

Površina/Trajanje: 3.689,10 Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH

nedjeljni jutarnji

2

VE LIKA ŽIVOTNA ISPOVIJEST NOVE KNJIŽEVNE ZVIJEZDE

TOMISLAV ČADEŽ

izvješće

Jutarnji list

17.5.2015 Jutarnji list Stranica/Termi 38

Hrvatska

3

jutarnji neqjeljm nedjelja17. svibnja 2015. 39

VELIKAŽIVOTNAISPOVIJESTNOVE KNJIŽEVNEZVIJEZDE'Trebalo bi otežati sklapanjebraka, a olakšati rastavu: istotako, muškarca treba isprobatiprije vožnje, osjetiti ubrzanje,mijenjanje brzina, naglokočenje i vrtoglavuvožnjuprije negošto kažemoDA

Museum

RosieKugli (45),

diplomirana pravnica,rođena Zagrepčanka i pomajci Mađarica, autoricaje više knjiga za djecu,monografija o sportašimai samozatajna spisateljicaljubavnih romana koja jeovih dana u nakladi Profilaobjavila opširan ljubic'Tajna prijateljice noći'

isanje jemoja strast. Kad sje¬dnem za kompjutor, zaboravim na sve. Ne postoji višeništa do riječi. One teku, a jase igram s njima. S njimamogu sve i s njima mi je svedopušteno! Svoj prvi romannapisala sam još u osnovnojškoli. Moja učiteljica, ili kakosmo onda govorili 'drugari¬

ca' Željka HorvatVukelja,vodila je literarnu grupu inadobudno smo se bacili napisanje pjesmuljaka, ali nesamo to. Grupica ambicioznih

skribomančića, dostaambiciozno navudrena, zasukala je rukave i pokrenulismo školske novine. Tadasam napisala svoj prvi ljubavni

roman. Izlazio je u na¬stavcima.

Sjećam se da sam iskreirala jedan prilično zanimljivzaplet, pomalo nalik meksičkoj

sapunici, ali na samomvrhuncu, kako to obično biva,

školske su financije presušile.

Nikada se nije saznalo

je li fatalna ljepoticazavršila sa svojim princem i

Autorica s

Anom Zube,

najvećomhrvatskomspisateljicomtakozvanih'lakih romana'u Muzejuprekinutihveza (sasvim

lijevo); Rosie

Kugli s kćeriNinom i sinomMihaelom

je li omraženu žlicu stigla zaslužena

kazna. Ipak, bila samponosna jer svi su me, čak iprofesori, salijetah na hodniku,

ispitivah kako li će samozavršiti, kaže Rosie Kugli, no¬va zvijezda na domaćemknjiževnom nebu, autoricaviše knjiga za djecu, monografija

o sportašima i samozatajna

spisateljica ljuba¬vnih romana.

Napetica o prostitucijiOvih je dana objavila opširanljubić "Tajna prijateljice noći"

u nakladi Profila. Više od300 stranica krije nekonvencionalan

zaplet s elementimakrimića, napetu priču o

zagrebačkoj djevojci koja pr¬

vo upadne u lanac prostiturije, a zatim postane svodnica dok teži savršenoj ljubavis muškarcem koji ju je, kaožrtva spletke, i ne znajući,iznevjerio. Njezina suparnica proračunata je i moćnažena koja joj pokuša uništitiživot.

Rosie Kugh diplomiranaje pravnica, rođena Zagrepčanka, po majci Mađarica.Mađarski govori tečno i zapravo je, nakon Marije JurićZagorke, prva naša spisateljica koja dobro poznaje jeziknaših prvih susjeda.

Ponešto je prevodila s mađarskog, a kaže da se dva je¬zična univerzuma teško mo¬gu sastati: "Ungarofinski saslavenskim jezikom nemabaš nikakvih dodirnih točaka, pa čak ni finski s mađarskim. Ta dva jezika dodirujuse samo u našoj familiji, ahne i u mojem radu. Kako bilo, ipak mi je draga ta za mene savršena smjesa visokofrekventnih mađarskohr

U "Tajni prijateljice noći"

opisuje, dosta sarkastično,odvjetnički i sudski milje. Diplomirana je pravnica, aliodavno je napustila struku.

Proš' o pravni voz"Pravo je bilo logičan nastavak mog školovanja, ali senjime nikad nisam ozbiljnobavila. Mislim da pravo i pravda nemaju dodirnih točaka,to sam spomenula i u knjizi.

završila fakultet, radila sam u odvjetničkomuredu, kasnije na sudu zamaloljetnike, a onda sam zatrudnjela. Kad sam rodiladjevojčicu, željela sam sudjelovati u njenim prvim godi

.Te su se godine protegnule, a u međuvremenu

dobila i drugo dijete. Nisam položila pravosudniispit, iako sam stekla sveuvjete. Moram priznati da

se nakon toliko godinaprovedenih na dječjem igralištu IQ izgubio u bespućimazelenih travnjaka vrckavihTeletubbiesa, a ideja da bubam suhoparne zakone bivala mi je sve udaljenija i nestvarnija. I onda, jednoga dana, shvatila sam da se pravuviše neću vratiti. Proš' o vozkako bi se reklo.

Za pisca je uvijek pozitivno ako je u životu imao do¬

voljno nevolja i ako je preturio preko glave što više poslova.

Ni Rosie Kugli nije iznimka: "U svom 'kratkom životu radila sam dosta toga i po¬nosna sam što sam seokušala u raznim stvarimakoje zapravo i nisu imale veze s pravom. Vodila sampredstavništvo austrijsketvrtke koja se bavila poslovanjem s električnom energijom, bila sam voditeljica sajma u Grazu, kratko sam radila copywriter i u kreativnojradionici Maštograd kojapromiče čitanje i prepncavanje (storytelling) dječjih bajki i priča. Završila sam i tečajza voditelja izrade i provedbeprojekata financiranih iz EUfondova.

Stjecajem nesretnih okolnosti

zapela sam na burzi rada,a dok se na svemile načine

pokušavam iskoprcati izsistema, pokušavam preživjeti od pisanja kolumrri, dječjih knjiga, ljubavnih i antiljubavnih romana. Osim što

17.5.2015 Jutarnji list Stranica/Termi 38

Hrvatska

4

40 nedjelja17. svibnja 2015. nedjeljni jutarnji

'Vodila sampredstavništvo

austrijske tvrtkekoja se bavilaposlovanjem

strmom, bila samvoditeljicasajmauGrazu, radila samkaocopywriteriu

radioniciMaštograd, završila

sam tečaj zavoditelja izrade i

provedbeprojekatafinanciranih iz EIT

-»

S bakom na proslavi Božica (lijevo);

Rosiesprijateljimazajednogodi noćnih izlazaka (sasvim gore);

ispred MuzejaMimara(gore)

Rosie Kuglirođenaje u

Zagrebu(lijevo); bila jespisateljica većkao studentica(gore);

sa svojomdjecom Ninomi Mihaelom(desno)

je frižider ponekad prazan,moram priznati da beskrajno

uživam u pisanju. A dobroje i to što sam liniju dovela ured!"

Njezina možda najdojmljivija

proza, koja posveprelazi granice žanra, jest"Moderna bajka" svojevrstan

antiljubić, duhovit i sarkastičan.

Piše, među ostalim,ovo: "Očito je razlika izmeđuispovijedi i braka samo u redoslijedu.

Kod ispovijedi se

prvo pokaješ pa zatim ideškod svećenika, a u braku prvo

ideš kod svećenika pa se

pokaješ.Pisati iz ženske perspektiveo muškarcima ironično,

duhovito, kao svojevrsnimautomatiziranim, nižim bićima,

u našoj je književnostibilo gotovo nezamislivo svedo sloma socijalizma. S druge

strane, glavninu publikečine čitateljice pa je danasmožda lakše naći publiku uovim makar načelno tržišnim

okolnostima. Jesu lidanašnji muškarci zapravoneka vrsta nedozrele djece?

Fino tkanje nijansi"Ne volim generalizirati jerništa nije crno, ni bijelo. Život

je fino tkanje bezbrojnihnijansi. Svjedoci smo mnogih

invazivnih promjena kojesu stvorile kaos u međuljudskim

odnosima tako dase ponekad priupitamo jesmo

li pobrkali lončiće. Čestose šalim s prijateljicama dasmo postale muškarci za koje

smo se trebale udati jer žena

danas može sve. Dobro,skoro sve! I što će joj princ?Prikladna bi bila konstatacijadamoćni muškarci obično

uspijevaju uz pomoć svojihsupruga, ali moćne ženeuspijevaju usprkos svojihmuževa!

No, ni muškarcima danasnije lako. Tko bi uopće i pomislio

da će žene doći na suludu

ideju i zakoračiti namuški teren? Da će se boritii izboriti za jednakost i pravoglasa? Tko bi uopće pomislioda će si na vrat natovaritimnogo novih i teških zadataka,

predsjedavati vladama,bankama, kompanijama, pačak i državama! Dobro je daje Max Factor izmislio dobarkorektor koji prekriva podočnjake.

Postupno smo doguralido toga da današnji brakovi

podsjećaju - u light varijanti

- na natjecanje tko ćevišetko će bolje, a u ekstremnom

slučaju na bojno polje.

Činjenica da više od polovicebrakova završi razvodom

govori da kolektivno nismo

ovladali vještinom suživota.

Tragedija je da zapravosvi želimo isto. Da nas se voli,

poštuje, sasluša.Pripovjedačica u istoj proziovako razmišlja: "Pomislim

kako su majke biološkaneophodnost, a očevi, očito,neuspjeli izum društva"

Što bi u budućnostimoglo

zamijeniti brak, "jedini rat ukojem spavamo s neprijateljem"

kako kaže pripovjedačicau "Modernoj bajci" Matrijarhat?

Ženske obiteljskezadruge?

"Kad dvoje ljudi odlučiizreći tu fenomenalnu frazu,bilo bi poželjno da malko

prilagode

sliku koju su izmaštalidok su se zaljubljeno držaliza ručice, odlazili na romantične

večere i gledali u

zvjezdano nebo. Goethe je rekao

da je ljubav pitanje ideala,a brak stvarnosti. Zbrka

stvarnog s idealnim nemožeostati nekažnjena! Ne kažemda danas ne postoje sretnibrakovi u kojima muž razumije

svoju ženu, sjeti se otićina roditeljski, vodi svoju

djecu u kino i kazalište, strpljivo

ih podučava životnimmudrostima, a svoju ženuponekad iznenadi toplom

večerom. Ne kažem da ne postoje

divni, krasni i vrijedniizdanci muškog roda. Dakako

da postoje i sretna samzbog toga. Naravno da nepropagiram razvod kao svjetlo

na kraju tunela, ljubav jenajljepša stvar na svijetu. Sa

svojim srcem uvijek ću sekladiti na najviši ulog ljubavnog

jackpota.Zbog ljubavi sve ima smisla,

a onda opet, ništa nemasmisla! No, ja ću i dalje vjerovati

u snagu ljubavi. Iako nikad

ne možeš znati hoće li tizagrijati srce ili zapaliti kuću!

Ne, ne želim reći da je razvod

jedino rješenje. Treba se

rastajati kao i umirati. Samokad ne postoji nikakva drugamogućnost. Možda bi trebalo

otežati sklapanje braka, a

olakšati rastavu umjesto daje obrnuto?"Kako na takvo njezino

pisanje reagiraju muškičitatelji?

Princna konju? Kaj god"Prosječan muškarac boljevidi nego što misli. Mislimda su muškarci više vizualnitipovi, dok mi žene volimopročitati dobro štivo, osjetitineko komešanje u trbuhudok čitamo erotske scene,uživiti se u lik junakinje, proživljavajući

njene velike ljubavi,

strasti, drame, prevare—Ipak,

ne mogu reći da nemam

muških čitatelja. Nekisu se već javili, oduševljeninekim scenama, dobila samveć i naputke o čemu bimuški rod želio čitati.

Premda, dakle, piše ljubavneromane, istodobno razaramit o princu na bijelom

konju."Svaka od nas ponekad

mašta o princu koji bi riješiosve naše probleme. No, našasreća ovisi ne o tome što ćenam netko drugi omogućiti,nego samo o tome što ćemomi učiniti za sebe. Moždasmo odrastajući prerasli bajke

o Zubić vili ili Djedu Mrazu,no mita o čarobnom

strancu ne odričemo se takolako! Borimo se za njega, grčevito,

baš kao što se zastupnici

bore za svoje fotelje! Tajje zapis ostao utisnut u našgenetski kod jer se mi ženerađamo s umovima starim3000 godina! Unatoč svjetskim

i globalnim promjena

loptice, drugaje o Janici Kostelić idjetinjemsnu koji je pretočenustvarnost, a treća o životu KristijanaCuravica i njegovu povijesnom zaronu'

17.5.2015 Jutarnji list Stranica/Termi 38

Hrvatska

5

nedjelja17. svibnja 2015. 41

'Stjecajem nesretnih okolnosti zapelasam na burzi rada, a dok se na svemile načine pokušavam iskoprcati izsistema, pokušavampreživjeti odpisanja. Frižider je ponekad prazan,ali dobro je što sam liniju dovela u red'

ma, invaziji napretka, seksualne

revolucije, tehnologije isvega što se događalo u proteklim

stoljećima, i daljeuporno tražimo savršenoggospona, kao i savršenu ljubav

(onu s velikim LJ jer ljubav

je veliki uljepšivač)! Potraga

za idealnom ljubavidjetinjasta je maštarija kojese vjerojatno nećemo osloboditi

sve dok smo živi. U vremenima

naših baka to je bilonezamislivo.One su se, improvizirajmoi recimo 'vozile' u istom

autu cijeli život. Danas, činise, toviše ne prolazi! Mislim,po nekoj logici (i muškoj iženskoj), trebalo bi isprobatimodel prije vožnje, osjetitiubrzanje, mijenjanje brzina,naglo kočenje, vrtoglavu vožnju,

kako bismo pristaliizreći onu čarobnu rječicu'da'

Mobilna pričaonicaUnatoč dobrim i kvalitetnimprovjerama, eksperimentima

i ispitivanjima tržišta kojasu posvećena seksualnoj

kompatibilnosti partnera, rijetki

su oni koji ostaju vjernii svoj kratki život posvete jednoj

te istoj osobi. Naravnoda ima i takvih slučajeva i,

iskreno, ja im od srca čestitam

na tome. Smatram da jeto velik uspjeh.

Pisala je dosad najviše za

djecu imajući na umu i vlastitu:

"Nina i Mihael izvor sumoje nepresušne sreće iapsolutno najvećeg životnogzadovoljstva. Većinu vremena

provodim opskrbljujućiih golemim količinama majčinske

ljubavi kako bi izrasliu emocionalno čvrste i mentalno

stabilne osobe. Nisuizloženi radioaktivnom cinizmu

koji širim oko sebe.Obožavam svoju djecu, onasu izvor moje sreće. Zapravosam nekako s djecom i krenula

u spisateljske vode. Svaku

večer pričala sam svojojdjeci priče, izmišljala raznelikove, dogodovštine. Klincisu beskrajno uživah u tome.Postala sam pokretna pričaonica,

pričala sam na putudo vrtića, igralištu, u dućanu,prije spavanja.

Pokrenula je, misleći nanajmlađe, ciklus knjiga o životu

hrvatskih sportaša."Djeci želim poručiti da

ništa nije nemoguće, da treba

vjerovati u sebe i svojesnove.

U svojoj prvoj knjizi 'Takomala, a tako velika' kazujempriču naše proslavljene tenisačice

Ive Majoli iz perspektive

jedne male žute teniske

loptice koja je bila tolikomala da su je njeni prijateljinazvali Mala. A kada Malaupozna djevojčicu Ivu, njihdvije kreću u uzbudljivuavanturu i veliku pobjedu.

Druga knjiga 'Snježnakraljevna' jest o najboljoj inajuspješnijoj skijašici svihvremena Janici Kostelić, odjetinjem snu koji je pretočen

u stvarnost, o godinamatruda, muke i boli ispisa¬

nima na snijegu i ledu. Potom

sam u knjizi 'Zovdubine' opisala život Kristijana

Curavića, rekordera uronjenju na dah, zapamćenog

po povijesnom zaronuispod leda na Sjevernompolu.

Još je napisala s AnomBarbićKatičić slikovnicu"Tajna krapinske špilje" vodič

kroz Muzej krapinskihneandertalaca. Talent RosieKugli nije ostao neprimijećen

među našim spisateljicama.Uživa, prije svega, potporu

naše kraljice ljubavnihromana Ane Žube (Župan).

"Što mislite kolika je bilamoja sreća kad me Ana Žubena promociji mojeg antiljubavnog

romana u Muzejuprekinutih veza obasulakomplimentima, kad mi jeJulijana Matanović napisalarecenziju od koje sam se rasplakala,

kad mi je urednicaljubavnih romana u GlorijiIvanka Vranković, nakon štosam joj poslala svoj prvi ljubić,

poslala mail: 'Romansam pročitala, po kvalitetiodskače odmnogih koje smoobjavili. S obzirom da je odličan,

pišite i dalje. Lani, u ovodoba, nazvala me urednica uProfilu Sandra Pocrnić Mlakar

i zamolila da se nađemona kavi. Kad smo se našle, bilaje vrlo kratka, naručila ljubavni

roman i otpravila mekući riječima: Znam da ćetevi to super napisati, ajmo sadna posao.Humor je bitan element

njezina pisanja, premda gaje, primjerice, najteže "ugurati"

u žanrom definiran ljubić,

još k tome u suglasju serotskim scenama.

Bez humora -ništa"Prvi korak prema rješenjuteške životne situacije ne počinje

stisnutih zuba ni šaka,već nanovo zadobivenimosmijehom. 'Vic je posljednjeoružje nenaoružanih' rekaoje Freud, potpisujem njegove

riječi. Smijeh je začin,smijeh je jedna od dvije karakteristike

koje nas razlikujuod životinja. Druga je razmišljanje

o smrti.Mislim da nije moguće

napisati kvalitetan romanbez humora, on je šećer kojisladi naš život, roman, knjigu,

film. Za razliku od tragičnih

zapleta koji u sebi obično

sadrže nešto konačno,teško, bezizlazno, humormože znatno pripomoći dase napeta situacija 'ohladi' Uživotu, baš kao i u literaturi,omogućava zdravu distancuprema ljudima i događajimakoji se opisuju, pa bile to iljubavne zavrzlame. Erotikaje, pak, ljepši dio naših života.

Scene koje opisujem ipaksu, zasad, lišene humora, štone znači da će i u budućnostibiti tako. Erotika je vezana uzljubav, želju, strast, požudu.Intimno sjedinjenje dva bića

koja se vole i žele. Eksplozijaosjećaja, strast i vrišteće

emocije, slike koje golicajumaštu i bude želju.

17.5.2015 Stranica/Termi 8

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Aktualno Žanr:

Površina/Trajanje: 212,66 Naklada: 60.579,00

Ključne riječi: MUZEJ STARO SELO KUMROVEC

ZELJKO KOLARžupan krapinskozagorski

STAVIT CU TITAI TUĐMANAPOKRAJ BISTEMATIJE GUPCA

Kako gledate na podjeleu društvu oko uloga rođenih

Zagoraca Tita i Tuđmana?

U Zagorju to nije toliko izraženokao u nekim drugim krčevima. Sobzirom na to da su Tito i TuđmanZagorci i velike povijesne ličnosti,svaki u svoje vrijeme, mislim dajeto u principu dobro kad nam dolazeljudi sa strane i sa svojim stavovimanas pokušavaju posvaditi, ali totada ne padne na plodno tlo. Što setiče prepucavanja političara, uvijekse potežu pitanja kad su nekeobljetnice, nije to opet tako često.Naravno, nije sve crnobijelo, alistvarno se nepotrebno potencirajuneke stvari.

Imate li u svom uredu fotografije

ili bistu Tita iliTuđmana? Ako nemate,biste li ih stavili?

Da sam zatekao slike ili skulptureu svom uredu, sigurno nebih mijenjao ni micao ništa.Trenutačno ih nemam u uredu,imam samo malu bistu MatljeGupca. No razmišljam o tome dainvestiram u jedan manji ormarićjer nemam kamo s poklonimakoje dobivam od učenika koji nasposjećuju, stranih delegacija i onihiz veleposlanstava. Razmišljam otome da stavim i male biste JosipaBroza Tita i dr. Franje Tuđmanapokraj biste Matije Gupca.

Mislite li da Zagorje dovoljno

koristi Kumroveci Veliko Trgovišće u turističke

svrhe?

I Tito i Tuđman imaju svoještovatelje koji obilaze VelikoTrgovišće i Kumrovec, a mi trebamopružiti svu moguću infrastrukturuda ljudi dođu i posjete Staro selo irodnu kuću Franje Tuđmana i da impopratnim sadržajima omogućimoda u Zagoiju nešto i potroše. VelikoTrgovišće godišnje posjeti oko15. 000 ljudi, a Kumrovec 42. 000i smatram da tu ima još mnogoprostora da privučemo ljude u tadva povijesna mjesta u kojima suse rodila dva velikana hrvatskepovijesti.(klen Brodar/Zagorje International)

6

STAVIT CU TITA I TUĐMANA POKRAJ BISTE MATIJE GUPCA

Alen Brodar

izvješće

Večernji list

18.5.2015 Stranica/Termi 20

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Kolumne Žanr:

Površina/Trajanje: 603,32 Naklada: 15.000,00

Ključne riječi: MUZEJ STARO SELO KUMROVEC

Zemlja čuda

Veep na Pantovčaku

Sveje očitija sličnost

SeleneMeyer, američkepotpredsjednice iz

tv serije Veep, s KolindomGrabarKitarović, predsjednicom

Republike Hrvatske.

Njihova sličnostnije, doduše, u izgledu, alijest u nastupu, sviti kojaih prati, u porukama kojeodašilju javnosti, te u političkoj

kompetenciji štoih ukrašava. Predsjednica

Kolinda u tri mjesecaod ustoličenja na funkciju

nije povukla niti jedanvlastiti, originalni, samosvojni

i stvarni političkipotez, iako je "isicakala izsvake paštete" putovalasvijetom i davala bezbrojne

izjave na teme koje jojnisu osobito bliske.

Hrvatska predsjednicau prvom je tromjesečjusvog mandata velikom

djelu javnosti (u što se neubrajaju HDZovi aktivisti

u medijima) ostaviladojam posve nekompetentne

osobe, koja jena svoju visoku dužnostdošla samo s jednim ciljem

- da pomogne svojoj

stranci u preuzimanjuvlasti. Nakon toga,

kada parlamentarni izbori

završe, Kolinda GrabarKitarović

možda ćedobiti autonomiju dasama odlučuje o pokroviteljstvu

tiad sajmomcvijeća ili ljetovanju naBrijunima.

Ne pobijedi li na izborima

Karamarkov "crnisavez" ekstremne i umjerene

desnice, predsjednicaKolinda naći će se u

poziciji fikusa, bez snažne

političke potpore s desnice

i prezrena od političke

ljevice.Iako je kandidiranje

Kolinde GrabarKitarovićza predsjednicu, najavljeno

prošlog ljeta, biloiznimno osvježenje zahrvatsku politiku, kojaje, kao i ona u susjedstvu,

"umorna od svojihlidera" njezine porukeiz izborne kampanje,

te na početku mandatakoji uskoro broji stotinudana, pokazuju da nijedobro sve što vjetar donese.

Paradoksalno dijeljenje

nacije uz svečanaobećanja kako će "raditina zajedništvu" plesanjena rubu ustavnih ovlasti

Dubravko Grakalić

Veep Selena iz

serije je, doduše,

potpredsjednicadržave, ali nije lito, pored predsjednika

HDZaKaramarka, iKolinda GrabarKitarović?

i pokušaji da se izazovepolitička kriza, podcjenjivanje

premijera, Vladei Hrvatskog sabora, arogancija

prema medijimai antifašizmu, uz otvorenu

podršku svojoj bivšoj

stranci, pokazuje dase biračko tijelo, nakon"meko kuhanog" Ive Josipovića,

odlučilo za poprilični

avanturizam.Na Pantovčak je dospjela

hiperaktivna činovnica,

koja je prije radila

za državu, a potomza NATO savez. Danas -

kada bi trebala rukovoditivlastitim vizijama

- predsjednica Kolindalavira između političkih

zamisli TomislavaKaramarka i MilijanaVase Brkića, u čemu jojodnedavna, ne bez svojih

primisli, potpomažeVladimir Šeks. Osnovnapolitika koju sada proizvodi

Pantovčak potenciranje

je sve besmislenijihsukoba s Vladom i svimaonima koji je iole podržavaju.

Zemlja koja ima predsjednicu

čiji je trenutačnojedini posao traže¬

nje Casusa belli za udarna Vladu ili premijerane može imati političku

stabilnost. Posljednjerasprave o zapovijedanju

oružanim snagama,koje su iz rasprava o

svečanoj vojnoj paradiprerasle u preispitivanje

Ustava na temu "tkomože izvesti vojsku izvojarni" opasan su primjer

izmišljanja političkekrize i rušenja poretka.Predsjednica, koja bi

trebala biti jamac državnestabilnosti i očuvanja

ustavnih vrijednosti, radisve da zadovolji namjeresvoje bivše stranke, čiji se

predsjednik dovinuo daje oportuno biti protivvojnog mimohoda, iakose sama Kolinda s njegovim

održavanjem, u prvimah, suglasila.

Ironija je - ali i sjajanprimjer stranačke stegeda predsjednica koja očito"voli" vojsku (koliko vidimo

na snimcima sa sajmaoružja ili iz Afganistana)oštro "zabranjuje" vojnuparadu. Naravno, to nijejedina ironija koju Kolinda

GrabarKitarović promiče

o samoj sebi.

Likvidacija biste JosipaBroza Tita iz njegova

bivšeg ureda, kao i čita¬

vi ekspozei predsjednice0 tome kako ona vidi antifašizam,

nisu bili osobito

korisni ni njenomjavnom ugledu, a ni

povijesnim

revizionistima(koji se djelomice krijuu HDZu), nego su samo"digli rejting" pokojnome

Brozu i recentnim hrvatskim

antifašističkimudrugama. Bista s Pantovčaka

danas je jedanod najomiljenijih eksponata

posjetiteljima kumrovečkog

Starog sela iBrozove rodne kuće, onaje simbol povijesne neprolaznosti,

što predsjednicaKolinda koju je na

položaj donio vjetar želje

za promjenama teškoda će postati.

Trenutačna predsjednicaRepublike, koja u

želji za dopadljivošću uživotnim novinskim intervjuima

napominjeda inspiraciju nalazi umagnetićima s mudrimizrekama što ih drži nahladnjaku, autohtona jehrvatska Selena Meyer izkomediserije Veep. VeepSelena je, doduše,

potpredsjednica

države, alinije li to, pored predsjednika

HDZa Karamarka,1 Kolinda GrabarKitarović?

7

Veep na Pantovčaku

Dubravko Grakalić

izvješće

Glas Istre

15.5.2015 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:

Ključne riječi: ICOM

OSIJEK - U ponedjeljak, 18. svibnja obilježava se Međunarodni dan muzeja. ManifestacijaMeđunarodnog muzejskog savjeta (ICOM-a) ove se godine obilježava 35. put i ima za ciljpromicanje muzejske struke preko kreativnih događanja i aktivnosti te osvješćivanja ulogemuzeja kao institucija koje pridonose društvu i njegovu razvoju. Danu muzeja prethodit ćeEuropska noć muzeja u subotu, 16. svibnja. U obje se manifestacije uključuje i MuzejSlavonije. U subotu će Muzej biti otvoren od 18 do 22 sata, a na Dan muzeja (18. svibnja)od 9 do 21 sat. Ulaz za sve posjetitelje tijekom obje manifestacije je besplatan. U subotu u18 i 20 sati besplatan je vođeni obilazak izložbi u Glavnoj straži (Trg Sv. Trojstva 2), a u 19 i21 sat kroz izložbe u Magistratu (Trg Sv. Trojstva 6).U ponedjeljak, 18. svibnja u 11 sati umultimedijalnoj dvorani Glavne straže je okrugli stol "110. obljetnica generalnog štrajka uOsijeku", prezentacija pilot-projekta "Povijest i baština" u suradnji s Odsjekom za povijestFilozofskog fakulteta. U 13 sati na istom mjestu promocija je brošure "Edukacija", a u 13.15prezentacija projekta "Život, živost, održivost" u suradnji s OŠ Franje Krežme. U 17 sati bitće otvorena izložbe Jánosa Aknaya, a u 20.30 bit će prezentacija nove web-stranice MuzejaSlavonije. (D.Kć.)

8

Besplatan ulaz za sve

Internetsko izvješće

http://www.glas-slavonije.hr/269480/5/Besplatan-ulaz-za-sve

www.glas-slavonije.hr

15.5.2015 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA

Međunarodni Dan obitelji – 15. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom1993. godine, a u svijetu je prvi puta taj dan obilježen 1994. godine. Novom Rezolucijom,2002. godine, Glavna je Skupština UN uputila poziv svim državama da u Svako dijete imapravo na prirodno odrastanje u sigurnom i poticajnom obiteljskom okruženju, bilo u vlastitoj,posvojiteljskoj ili udomiteljskoj obitelji. Centar za pružanje usluga u zajednici Svitanje razvijavisoku kvalitetu podrške i pomoći obiteljima kroz pružanje socijalnih usluga savjetovanja ipomaganja djeci, roditeljima i udomiteljima, kao i kroz uslugu poludnevnog boravka za djecui uslugu organiziranog stanovanja za mlade. Međunarodni Dan obitelji obilježit će se uSvitanju edukativnom radionicom za roditelje i djecu, korisnike usluga savjetovanja ipomaganja te korisnike usluge poludnevnog boravka. Edukativna radionica će biti održanau petak, 15. svibnja, s početkom u 13.oo sati. Tema radionice je „Obiteljska igra – igrageneracija". Za djecu i njihove roditelje stručni djelatnici Svitanja organizirat će zajedničkeaktivnosti kroz igru i interaktivno druženje. Također, povodom Međunarodnog dana obiteljiSvitanje organizira u nedjelju, 17. svibnja, izlet u Krapinu, gdje će djeca, korisnici uslugepoludnevnog boravka zajedno sa svojim roditeljima posjetiti muzej krapinskog pračovjeka.Centar za pružanje usluga u zajednici Svitanje, povodom Međunarodnog dana obiteljiupućuje srdačne čestitke svim obiteljima. .......................................................

9

Centar za pružanje usluga u zajednici Svitanje čestita Međunarodni dan obitelji

Internetsko izvješće

http://koprivnica.net/obavijesti/28216-centar-za-pruzanje-usluga-u-zajednici-svitanje-cestita-medunarodni-dan-obitelji

www.koprivnica.net