List župe sv. Luke - Podbablje

God. XXXI. Božić, 2016. Br. 1 (46)

30

raspored boGosluŽJa u boŽIĆnoM vreMenu

25. prosinca 2016. (nedjelja) Božić, Rođenje Gospodinovo Polnoćke u crkvama: sv. Luka 22.00 i sv. Ante u 24 sata Dnevne sv. mise: sv. Luka 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati Kraljica Hrvata i sv. Marko u 11,00 sati

26. prosinca 2016. (ponedjeljak) Sveti Stjepan, prvomučenik Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati

27. prosinca 2016. (utorak) Sveti Ivan, apostol Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati

28. prosinca 2016. (srijeda) Nevina dječica – mladenci Sveta misa u crkvi sv. Ante u 9,30 sati

1. siječnja 2017. (nedjelja) Nova Godina Dnevne sv. mise: sv. Luka 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati Kraljica Hrvata u 11,00 sati

6. siječnja 2017. (petak) Bogojavljenje – Sveta tri kralja – blagoslov vode Svete mise: sv. Luka u 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati

8. siječnja 2017. (nedjelja) Krštenje Gospodinovo – završetak božićnog vremena Svete mise: sv. Luka u 8,30 i sv. Ante u 9,30 sati Sveti Marko u 11,00 sati

1

GODINA XXXI. BOŽIĆ, 2016. BROJ 1(46)

Uvodnik

Dragi vjernici župe sv. Luke u Podbablju. Dok se polako u duhu došašća zajedno

spremamo kao župna zajednica proslaviti jednu od najljepših svetkovina u Katolič-koj crkvi, Božić, rođenje Gospodina naše-ga Isusa Krista, pred nama stoji milosno vrijeme pripreme i bdijenja. U Božanskom časoslovu u vremenu došašća upućujemo Gospodinu vapaj: Nek svi narodi tvoju slavu ugledaju.

Ugledati slavu Gospodnju u ovom vre-menu za sve nas vjernike nije samo molitva nego i poziv. Svojom neizmjernom ljubav-lju, svemogući Bog je odlučio postati je-dan od nas, i došavši na ovaj svijet, otkupio nas je od ropstva grijeha i sve nas učinio slobodnima. Došašće je milosno vrijeme koje u sebi nosi duh promjene, duh slobode, duh praštanja i uzajamnog pomaganja. Dok iščekujemo moramo bdjeti, dok bdijemo trebamo moliti Gospodina da nam očisti srce od svake taštine, od svake nečistoće, da nas On osposobi da možemo čista pogleda ugledati slavu Jahvinu.

„O narode moj što prebivaš na Sionu, ne boj se! U onaj dan s leđa će ti breme pasti i jaram s vrata će ti nestati!“ Uzdati se u Boga živoga, znači prepustiti Gospo-dinu svu svoju brigu i On će nas krijepiti, On će nas voditi. Uzdati se u milost Božju,

prepustiti se djelovanju Duha Svetoga u vre-menu došašća znači klicati u duhu: „srca gore, evo zore“.

Otvorimo se u duhu, dragi vjernici, milosnom vremenu došašća, otvorimo svoje srce Isusu Kristu koji dolazi da svje-tlost njegove nazočnosti rasprši naše tmi-ne i učini nas dostojnima njegovih darova. Gospodin će nas zasigurno pohoditi rosom svoje dobrote, svoje ljubavi, Gospodin će prebivati s nama, jer On je naš Bog a mi smo narod njegov. Otvorimo se i potrebi svojih bližnjih, učinimo da svjetlost pohoda Bož-jega zasine u svako ljudsko srce, posebno u srce siromašnih, nevoljnih, deprimiranih, a koji su nam nadohvat ruke, u našoj blizini, u našem susjedstvu, u našoj župi.

Neka nas ovo vrijeme došašća učini spremnima da svaki vjernik, svaka duša, ugleda slavu Gospodnju u otajstvu Božića, ugleda dobrotu našega Boga koji se ponizio i koji nas je oslobodio, i da budemo spremni na drugi njegov dolazak u slavi.

Svim župljanima, svim ljudima dobre volje, želim miran i blagoslovljen Božić i bo-žićne blagdane i sretnu novu 2017. godinu.

vaš župnik fra Nedjeljko Čarapić

List župe sv. Luke - Podbablje

2

30. obljetnica lista „Most“

Imotski dekanat može se pohvaliti jed-nim vrijednim rekordom, a on je da od

21 župe koliko broji najistočniji dekanat Splitsko-makarske nadbiskupije čak deset župa (Imotski, Vinjani, Proložac, Podba-blje, Zmijavci, Runovići, Studenci, Slivno, Lovreć i Ričice) izdaje svoj župni list praćen bogatim godišnjim presjekom pastoralnog rada u navedenim župama.

Bogatstvo pisane riječi koja ostaje za-svagda primijetio je prije točno trideset godina o Božiću 1986.godine ondašnji žu-pnik Podbablja fra Ante Milan Anić koji je u ono teško vrijeme kada su se političke nomenklature bivše Jugoslavije iz petnih žila trudile zaustaviti propadanje svoje umjetne tvorevine, osnovao list „Most“ ne samo kao sinonim za stari most na Ka-menmostu pokraj crkvice sv. Luke koji je rimsko doba nego kao i trajnu simboliku mosta koji povezuje raseljene Podbabljane i one koji tu stanuju.

Kako smo već pisali, kao šesti župni list na području Imotske krajine za Božić te 1986. godine prvi put naš „Most“ našao se u rukama čitatelja i bio je doista most koji je povezivao i bio bitna spojnica između ljudi i njihove svakidašnjice, ali i most koji je povezivao iseljenu i domovinsku Hrvatsku.

Trideset godina nakon izlaska prvog broja pa do Božića 2016. izašlo je ukupno 46 brojeva s preko 3000 stranica.

Kako i rekosmo prvi urednik lista bio je fra Ante Milan Anić koji je glavni ured-nik lista bio do 1990. godine. U to vrijeme izdao je ukupno 11 brojeva s ukupno 572 stranice (uz još 44 stranice korica). Važno

je pripomenuti da je naslovnicu prvog lista izradio fra Ante Branko Periša, a ostale je izradio Željko Hell.

Personalne promjene u Provinciji go-dine 1991. rezultirale su promjenom žu-pničke službe. Umjesto fra Ante za novog župnika došao je fra Dinko Bošnjak koji je objeručke prihvatio uređivanje lista te održavanje njegove tradicije i u narednih devet godina. Nakon toga u vremenskom razdoblju od 1991. pa do 2000. godine fra Dinko je izdao ukupno 18 brojeva s ukupno 1354 stranice (72 stranice korica). Grafički urednik od 1991. pa do 1998. godine bio je fra Nedjeljko Jukić, a nakon toga to postaje Bruno Mlinar koji je kasnije dva puta redi-zajnirao logotip lista.

U ljeto 2000. godine župnik Podbablja postade fra Vinko Gudelj koji je prilikom pokretanja našega župnog glasila bio žu-pni vikar u Podbablju. Ubrzo se prihvatio i uloge glavnog urednika tako da je ukupno izdao 10 brojeva koji su sadržavali 744 stra-nice (40 stranica korica), a od 2001. godine grafički urednik lista je Silvio Družeić.

Godine 2011. nakon 11 godina župni-kovanja fra Vinka na mjesto novog župnika došao je fra Nikica Ajdučić koji je izdao jedan broj i to okrugli 40. po redu.

Slijedeća četiri broja izdao je župnik fra Nedjeljko Čarapić i to počevši od 2012. go-dine pa do 2015. godine dok će izdati i ove godine o Božiću izaći najnovije izdanje lista.

Uredništvo

Za našu dušu

3

Za našu dušu

Postaja Betlehem

„Oj pastiri, čudo novo, niste nigda vidjeli ovo…!“

Hrvatski vjernički puk ima najljepše božićne pjesme na svijetu. Nijedan

narod ne posjeduje tu ljepotu biranih riječi koje nam kroz notne zapise očituju otajstvo Božića.

„Oj pastiri…“ oj hrvatski narode koji posjeduješ tu bogatu baštinu božićnih napjeva, vrijeme je da vidiš, da staneš, da promatraš čudo Utjelovljenja, čudo rođenja Sina Božjega. Doista, u ovom vremenu u kojem se čini da ga nikad dosta, u vremenu koje je postalo prebrzo, potrebno je zausta-viti se na postaji Betlehema, postaja koja nije obuhvaćena vremenom već ljubavlju Božjom.

„U jaslicam prostim rodio se Bog koji s neba siđe radi puka svog…!“

„I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratištu“ (Lk 2,7). Rođenje Isuso-vo kao i njegovo razapinjanje obilježeni su kao događaji koji su se zbili „izvan grada“, ili kako reče Benedikt XVI.:“On ne pripada u okružje onoga što je u svijetu značajno i moćno, pa ipak On je Onaj o kome sve u konačnici ovisi.“

Kršćanin treba izaći iz kruga ovo-svjetskog mjerenja i mjerila kako bi na-šao Svjetlo istine. „U jaslicama..“, ne u blagdanskim gužvama, „u jaslicama“, ne u velebnim zgradama, „u jaslicama“ a ne u trgovačkim centrima, u jaslicama prostim

rodio se Bog. Može li se vidjeti čudo koje su pastiri vidjeli a da se ne napusti okruženje gužve i strke i uđe u mjesto svete i tihe noći? Pastiri su ostavili svoja stada, ostavili su svoju „noćnu stražu kod svojih stada“ (Lk 2, 8). Ostaviti su svoju svakodnevni-cu, svoj posao i uskliknuli su: „Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo“ (Lk 2, 15).

Dragi vjernici, otajstvo Božića nosi poruku nade za cijelo čovječanstvo. Svima nam je potreban žuran zaokret prema Be-tlehemu, prema Bogu koji s neba siđe radi puka svog. Božić je svetkovina koja nas za-ustavlja na postaji u Betlehemu.

Svima Vama, vašim obiteljima, svima bolesnima i napuštenima, želim da ove godine doista srcem vidimo Betlehemsko čudo, da prihvatimo tajnu Utjelovljenja Sina Božjega, i da poput pastira hitimo i pronađemo u svom životu „Mariju, Jo-sipa i novorođenče gdje leži u jaslama“ (Lk 2,15).

Neka nam ovaj Božić bude blagoslov-ljen i neka nam radost božićnog otajstva, kojeg su osjetili pastiri, bude u srcu da se radujemo dolasku Isusa Krista, koji „s neba siđe dolje radi grješnika, i rodi se u štali radi čovjeka!“.

fra Nedjeljko Čarapić, župnik

4

Za našu dušu

Svjetlost na prosvjetljenje naroda

Božić nam otkriva dvije tajne, dvije istine: govori nam o tajni Boga i o sudbini čo-

vjeka. Božić je most između Boga i čovjeka, most između želje za vječnošću i ostvarenjem te vječnosti. Božić je noć puna svjetla. Jer na našu zemlju, koja je malena u cijelom svemiru, silazi Onaj tko je sve stvorio, silazi sam Bog da nas pohodi, da nas obraduje i da nas spasi.

Rođenjem Isusa Krista započela je ob-nova cijelog čovječanstva. Od prvog Božića započinje novo čovječanstvo. Od toga dana ljudi znaju da nad njima počiva pogled pun ljubavi. Vjernici diljem svijeta svjesni su, da

bez obzira na sve ljudske grijehe, zla koja vidimo svaki dan, zla koja osjetimo i na sebi, maleno dijete u ovoj noći svojim svjetlom nadjačava sva zla svijeta.

Ljudi grešnici su mu se toliko smilili da je poslao svoga Sina kako bi mu oni postali djeca. Božić naviješta beskrajno milosrđe i zbog toga je ono radost. Radosna vijest je velika radost za sve narode, jer Gospodin je tu. Slava Božja otkriva svoje svjetlo siroma-sima. Bog je i u tvojoj svagdašnjici prisutan, Bog pokazuje svoje lice ozareno ljubavlju, toplinom, nježnošću…

Dijete je Bog. On je rođen na zemlji ali ne potječe od zemlje. On je «transcedentan» što znači da on egzistira na razini višoj nego što je ljudska razina, on egzistira na razini Boga, on je Bog. U osobi Isusa Krista, rođenog u Betlehemu, Bog sam dolazi među ljude.

Taj dolazak je ispunjenje obećanja, od-govor na očekivanje. Zbog toga je Novoro-đenče prozvano Mesijom. Narod Izraela, osobito siromasi, s nestrpljenjem su očeki-vali Božjeg poslanika koji će donijeti slobo-du i sreću. Ono što Izrael nije očekivao jest to da je Božji dar nadišao nadu.

Dijete u jaslicama je Mesija, Spasitelj. Oslobođenje i sreća koju on donosi nisu či-sto ljudskog reda. Izrael je očekivao Mesiju za ovaj svijet. Onaj koji dolazi je Spasitelj. On dolazi kako bi čovjek izišao iz svojih ljudskih okvira, da ga oslobodi zla i smrti, da ga uzme u Božje prijateljstvo i da ga učini dionikom u samom životu Boga.

Uvijek je tako kad Bog odgovara čovje-ku. Čovjek moli i želi prema svojoj mjeri, mjeri ograničena stvorenja. Bog odgovara

5

Za našu dušu

prema svojoj mjeri Boga. On je bezgranična dobrota i da bi odgovorio on počinje otva-ranjem u čovjeku velikog prostora prema Beskrajnome. Čovjek se uvijek premalo nada. Bog je u darivanju uvijek preobilan.

Božićna noć je sveta noć, jer u toj noći Nebo silazi zemlji. Cijeli svemir zna veličinu malenog djeteta u Betlehemu. Zato anđeli pjevaju slava Bogu na visini a na zemlji mir ljudima dobre volje! Znaju oni dobro što Bog sprema za nas ljude, znaju oni dobro kolika je to ljubav na djelu. Dijete dolazi da nas obraduje darom, darom vječnosti, poziva nas da uđemo u zajedništvo s Njim, s vječnim Bogom. To je velebna radost koju anđeli nisu mogli prešutjeti već zapjevati anđeoskim gla-sovima: slava Ti Bože na visini što si ljudima na zemlji donio spasenje i mir. Slava Ti Bože na visini što si beskrajnu ljubav izlio na sva-koga čovjeka, na cijeli svijet.

S Kristom Gospodinom zasjalo je Bož-je svjetlo punim sjajem u tami ovoga svijeta i ljudske povijesti. Postoje nažalost oni koji to svjetlo žele ugušiti i dopustiti da nas tama obuzme. Nemojmo zatvarati oči pred Bož-jim svjetlom i dopustiti da nas drugi vode u tamu. Nemojmo sebi dozvoliti da posrćemo u tami svoje ravnodušnosti. Nemojmo se odvajati od božanskog života i prepustiti se društvu koje je zaslijepljeno grijehom

i površnošću. Zar nemamo dovoljno raz-boritosti da odbijemo lažne nauke, lažne učitelje koji nam prodaju svoja svjetla, svoje lampe i lampice s kojima ne vidimo ništa osim tame?

Dopustimo stoga da Dijete Isus zasvijetli u našim srcima, da rasprši tmine našeg srca. Ne osvrći se na tamu koja je oko tebe, nego se uvijek kreći k izvoru svjetla, prema Bogu koji je svjetlo svijeta. Odbaci ljudske prizemne stavove koji su ti kamen spoticaja i odvlače-nja od Boga i primi od srca (u vjeri) svjetlo Božje ljubavi koja ti se nudi u jaslicama. S vje-rom u srcu pristupimo Djetetu u jaslicama, poklonimo mu se cijelim bićem da nas On obasja svojim svetim sjajem da i mi možemo drugima obasjavati Božjim svjetlom prostore života, svjetleći im na putu života vječnoga.

Pastiri koje je obasjala Gospodnja svi-jetlost čuli su veliki koncert koji pjeva slavu Bogu. Bog se očituje poniznima, iskrenima i jednostavnim ljudima poput pastira. Pristu-pajući ponizno jaslicama, čestitajući Isusu Kristu njegov rođendan, zahvalimo mu za djelo ljubavi što je započeo u Betlehemu, u skrovitosti. A dar kojega mu možemo udijeliti za rođendan neka bude naše srce otvoreno za njegovo svjetlo, svjetlo koje prosvjetljuje sve ljude, svakog čovjeka.

fra Neno

6

Za našu dušu

Proglas nadbiskupa Barišića za Godinu očinstva

Proglas svim vjernicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u pripravi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu 2018.,

pod geslom: „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“

Braći svećenicima, Redovnicima i redovnicama,

Očevima i majkama, Svim kršćanskim vjernicima.

Draga braćo i sestre!1. Obitelj, kolijevka i nositeljica života,

prva je prenositeljica vjere i odgojite-ljica u kršćanskom življenju.Ova temeljna stanica društva i Crkve

u posljednje vrijeme susreće se s mnogo-brojnim poteškoćama i raznim iskušenjima. Naše obitelji, roditelji – očevi i majke – i djeca, često su danas izloženi ekonomskoj nesigurnosti, udarima određenih idejnih strujanja i društvenih trendova koji žele ra-stočiti naravno shvaćanje braka i obitelji. K tome, mnogi su muškarci i žene nedovolj-no pripremljeni i ne snalaze se u bračnim i roditeljskim ulogama. Pod tim i drugim izazovima nerijetko pucaju bračne veze i slabe obiteljske i društvene vrijednosti.2. Svjesna tih ugroza i opasnosti kao i

svoje spasenjske zadaće, Crkva ustraj-no naviješta kršćanski nauk o braku – zajednici muškarca i žene – koji po Božjoj promisli ima svoju trajnu vri-jednost i nezamjenjivo poslanje. Zato

novom zauzetošću želimo promicati vrijednost svakog ljudskog života i ohrabriti naše obitelji u bračnom za-jedništvu, otvorenosti prema rađanju i odgoju djece, u međusobnoj ljubavi i vjernosti.

3. Papa Franjo je na dvije posljednje bi-skupske sinode zajedno s pastirima Crkve iz cijeloga svijeta raspravljao o stanju i poslanju obitelji u današnjem svijetu. U dokumentu „Radost ljubavi“ dao je poticaje svima nama da pojača-mo predbračne pouke i pripreme, a u obiteljskom pastoralu svjetlom vjere, snagom molitve i sakramenata Crkve, krijepimo i milosrdno pratimo hod i rast naših očeva i majki u njihovu ro-diteljskom poslanju.

4. Poštovani vjernici, na tom putu radosti ljubavi, radosno vam objavljujem da će naša Splitsko-makarska nadbisku-pija biti domaćin Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati u Solinu 2018., pod geslom “Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“.

7

Za našu dušu

Godina pred nama, od Prve nedjelje Došašća 2016. do svetkovine Krista Kralja 2017., bit će posvećena očinstvu kao jed-nom licu roditeljskog poslanja. Sljedeću godinu posvetit ćemo majčinstvu.

Poznato je kako danas u vremenu brzih promjena, moralnog relativizma i različitih kriza, ni očeve nije mimoišla kriza identite-ta. Muškarci i očevi teško se snalaze, a uloga oca u obitelji kao da se smanjuje ili poti-skuje. Očevi ponekad djeluju izgubljeno, neki se povlače pod teretom odgovornosti, upadaju u razne ovisnosti ili teško prihva-ćaju svoju obiteljsku dužnost.5. Zato u ovoj godini želimo osobito raz-

mišljati o očinstvu kako bismo dublje shvatili zadaću i poslanje naših očeva u kršćanskim obiteljima, a onda i u druš-tvu. U međusobnoj ljubavi, poštovanju i opraštanju sa svojim suprugama, oče-vi pružaju osnovni obiteljski temelj za zdravo odrastanje svoje djece. Svojom skrbi, brigom i mudrošću daju obite-lji i djeci sigurnost i zaštitu, smjer u duhovnom rastu te snagu i identitet u kršćanskom odgoju.Sam Bog – izvor svakog života, pun

ljubavi i milosrđa prema čovjeku kojeg je stvorio na svoju sliku – objavio nam se kao Otac nebeski. U Isusu Kristu – Licu Očeva milosrđa – poslao nam je Spasitelja da ob-novi grijehom narušenu svoju sliku u nama, cijelo naše ljudsko biće, naš um i srce, naše odnose, naše obitelji i naše poslanje. Ne-beski otac izvor je i snaga svakog očinstva.6. Draga braćo i sestre, dok s ovim Ad-

ventom započinjemo novu crkvenu godinu, ulazimo i u godinu posvećenu očinstvu. Stoga, uključimo se u liturgij-ska slavlja i pastoralna događanja kako bismo posvijestili i osnažili očinsku ulogu kršćanskih muževa u obitelji.

U tom duhu sve vas zajedno: sveće-nike, redovnike i redovnice, a osobi-to kršćanske vjernike, napose očeve, pozivam da se osobnom i obiteljskom molitvom, zajedničkim liturgijskim slavljima, odgojem i osobnim rastom u vjeri, uključite u župni i nadbiskupij-ski pastoralni hod „Godine očinstva“, te pripravu Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu 2018.Neka sve naše obitelji, domove i

domovinu, prati pomoć i zagovor sv. Josipa – čuvara Svete obitelji – koga je Bog Otac odabrao da u pravednosti i ljubavi skrbi za Betlehemsko dijete Isusa Krista i njegovu majku Bogorodicu Mariju. A na sve vas zajedno zazivam Božji blagoslov.

U Splitu, na Prvu nedjelju Došašća, 27. studenoga 2016. godine.

Vaš brat i nadbiskup, Marin Barišić,

splitsko-makarski nadbiskup i metropolit

8

Za našu dušu

Zašto i naš sin ne bi bio svećenik?

Svake se godine jedne nedjelje obilježava kao “Svjetski molitveni dan za duhovna

zvanja”. To je poziv na molitvu za one koje Bog poziva na redovnički život, posebno na svećeništvo. Taj je dan i prigoda da raz-mislimo o svojoj roditeljskoj ulozi: Kako možemo pomoći svojoj djeci da čuju Božji poziv i da na njega odgovore?

Obitelj je kolijevka zvanja. Uvijek je Bog onaj koji zove. Bog zove uvijek direk-tno “kao prosjak koji kuca na vrata”. Da bi naša djeca mogla čuti Božji poziv, njima se treba skrenuti pozornost na pitanje: Kakav naum ima Božja ljubav za mene? Ako ih odgajamo u skladu sa svojim osobnim naumom, ako im stalno govo-rimo: “Htjeli bismo da budeš liječnik, da preuzmeš naše imanje, da se oženiš itd.”, sprječavamo ih da čuju što Bog od njih traži. Božji naum je naum ljubavi.

Gledajući svaki dan svoje roditelje kako se vole i poštuju, živeći svakod-nevno u skladu Božje ljubavi, djeca uče ne samo razumom, već cijelim svojim bićem da ljubav nije samo prolazna nego slobodna i zahtjevna odluka koja traje i obuhvaća cijeloga čovjeka:ljubi se srcem, razumom i tijelom. Bog nas pozi-va da mu odgovorimo u slobodi. Ne postaje se svećenik ili redovnica iz obveze, nego iz osobnog odgovora na Božji poziv, odgo-vor donesen u potpunoj slobodi. Bog hoće

sinove, a ne robove. Bez slobode nema prave ljubavi, a sloboda se odgaja. Ljubav se ne smije shvatiti kao sposobnost da se čini bilo što: ona znači sebedarje. Sve se to ostvaruje u zajedništvu osoba, u samom srcu obitelji.

Dobar svećenik postaje samo onaj koji je dobro izgrađen u svojoj obitelji. Sigurno je da Bogu ništa nije nemoguće i da se mi-lost nekad iskazuje na čudesne načine, čak nekada i neuravnoteženim osobama, poput divnog cvijeta koji raste na osušenoj zem-

lji. Na primjer: Bog sije sjeme, a mi moramo pripremiti zemlju. Ako je zemlja dobro pripre-

mljena, sjeme ima mogućnost da donese trostruki plod. Tako se

postaje dobar svećenik ili dobra redov-nica. Oni ne posvećuju svoj život Bogu u svojevoljnom celibatu iz straha ili zbog odricanja. Naprotiv, što bolje shvaćamo ljepotu odricanja u Božjem naumu, to više shvaćamo veličinu posvećenog ce-libata. Na tom području uloga obitelji je ključna ako želimo doista da naše dijete postane svećenik.

Sveti Otac papa Ivan Pavao II pri-godom 50-obljetnice svoga svećeničkog re-đenja piše: “Zahvalni smo Bogu i ljudima, posebno onima koji su zaslužni i koji su nam pomogli da dođemo do svećeništva i onima koje je Božja providnost stavila na put našega zvanja. Svima zahvaljuje-mo, posebno roditeljima koji su za nas bili

9

Za našu dušu

mnogostruki Božji dar.” Zato molimo Boga da nekoga od naših sinova pozove u sveće-ništvo. Na nama je da mu damo mogućnost da taj poziv čuje i da na njega odgovori. Suočeni smo s manjkom svećenika i u našoj župi u kojoj se susrećemo s poteškoćama mi i naš župnik. Moramo biti ustrajni i moliti da se naši sinovi odazovu Božjem pozivu. Da bi naša djeca mogla doista slobodno od-govoriti na Božji poziv, važno je da ih ne pritišćemo teretom svojih ambicija u kojem god smjeru one išle.

Gospodin je onaj koji zove, a čovjek odgovara. Kako u obitelji govorimo o sve-ćenicima? Djeca pa i ona najmanja slušaju i pamte što razgovaramo oko obiteljskog sto-la. U našim obiteljima dosta se puta govori o župniku ili o kojem drugom svećeniku, ali ne uvijek na pozitivan način, nego u obliku više ili manje kritike. Trebali bi uraditi ovo, trebali bi učiniti ono… Kako će naši sinovi poželjeti postati svećenici ako je u njihovoj obitelji svećenik uvijek predmet ogovara-nja? Kako da imaju volju postati svećenici ako neprestano kukamo nad problemima Crkve i nad teškim životom svećenika, za-boravljajući da je svećeničko zvanje (kao i svako drugo zvanje) poziv na sreću? Povje-rite sve to Gospodinu u molitvi. Molitva i Bog će nas naučiti svojim tihim načinom kakve svećenike želi za svoju Crkvu: svete svećenike sigurno. Njegove misli nisu naše misli. Nije riječ o tome koliko će nam sve-ćenika dati, nego koje nam svećenike želi dati kada i kako bude htio. Zato smo mu potrebni mi. Budimo sigurni da će nam u izobilju dati potrebnu snagu za odgajanje svećenika sutrašnjice. Neka se vrši sveta volja Njegova.

Molitva za duhovna zvanja svetoga Ivana Pavla II

Gospodine Isuse, dobri pastiru, koji si darovao svoj život da bi svi imali puninu života, daj da vjerničke zajednice i pojedinci svjedoče tu istinu i drugima je navještaju. Gospodine Isuse, daj puninu svoga života posvećenim osobama. Neka budu radosne u svome darivanju, neumorne u služenju, velikodušne u žrtvi, neka njihov primjer otvara druga srca da poslušaju i slijede tvoj poziv. Gospodine Isuse, daj puninu svoga života mladićima i djevojkama, koje pozivaš u svoju službu. Prosvijetli ih kod izbora, podrži ih u vjernosti, učini ih hrabrima i spremnima da se po tvom primjeru nese-bično daruju drugima. Amen.

Tonka Bašić

10

Za našu dušu

Svetica naših dana

Sveta Majka Terezija, pravim imenom Agnes Gonxha Bojaxhiu, rođena je 26.

kolovoza 1910. godine u Skoplju u alban-skoj katoličkoj obitelji. Proživjela je lijepo djetinjstvo uz starijeg brata i sestru. Rodi-telji su bili vrlo pobožni ljudi. Otac je često pomagao drugima bez isticanja ili oholosti. Umro je kad je Terezija imala osam godina. Majka je uvijek molila i radila s krunicom u ruci te imala otvoreno srce za sve ljude. Za Tereziju je još od malih nogu Crkva vrijedila više od svega. Njezino duhovno zvanje raslo je i napredovalo polako, u tišini i molitvi, u razmatranju i savjetovanju. S osamnaest godina konačno je odlučila potpuno po-svetiti život Bogu kao redovnica. Otišla je u Irsku kod časnih sestara lorentinki koje su imale svoje misije u Indiji. Pripremaju-ći se za daleku Indiju, napisala je pjesmu

Oproštaj, a do kraja života više nije vidjela ni majku ni sestru. Svoje prve redovničke zavjete položila je u svibnju 1931. godine i uzela redovničko ime Terezija, po sv. Tere-ziji iz Lisieuxa (Maloj Tereziji), zaštitnici misionara. Prema riječima Majke Terezije, misija je briga za “gladne, gole, beskućnike, osakaćene, slijepe, gubavce, sve one ljude koji se osjećaju neželjenima, nevoljenima, zanemarenima od društva i koji su postali teret društvu”. Majka Terezija je bila duboko potresena užasnim prizorima bijede, gladi i bolesti u dijelovima Kalkute. Čistila je djecu koja su stalno bila prljava. Prvi put u životu bila su oprana. Učila ih je da budu čisti, da se lijepo ponašaju. Učila ih je vjeri, čitanju i pisanju. Djeca su bila sretna. Danas se na tome mjestu nalazi škola s više od 5000 djece, a u početku ih je bilo petero. Majka Terezija je govorila da nikada nikoga nisu odbili, da je uvijek spreman još jedan krevet i jedno otvoreno srce za odbačenu i siro-mašnu djecu. Djevojke koje je Majka Tere-zija godinama odgajala prve su se približile i pomagale joj želeći biti kao ona. Tako je polako nastala nova redovnička zajednica Misionarke ljubavi. Dugi niz godina Maj-ka Terezija je bila prepoznata u današnjem svijetu kao humanitarka, pomoćnica siro-mašnih, nemoćnih i bolesnih. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. Posjetila je više od stotinu država. Putovala je u po-moć gladnima u Etiopiji, žrtvama zračenja u Černobilu te žrtvama potresa u Armeniji. Gdje god bi vidjela nevolju i patnju, htjela je pomoći. Nikada se nije zaustavljala. Jednom

11

Za našu dušu

je rekla da nema vremena ostarjeti. Snagu je pronalazila u molitvi i kontemplaciji Isusu Kristu, njegovom Svetom Licu i Presvetom Srcu. Govorila je: “Ja živim s Isusom 24 sata na dan, dan i noć. Što god radim, to je za Isusa. Njemu sam posvetila potpuno svoj život, svoj rad, sve moje… Moja je najveća nagrada ljubiti Isusa. On je izvor moga ži-vota, moga zvanja, moga posvećenja. On je moja ljubav, sve moje… Moja najveća želja bila bi ova: da se ljubav Božja proširi na sve ljude svijeta, posebno na one koji pate.” Za-divljujuće je poštovanje i pobožnost Majke Terezije prema Gospi. Možda se najbolje može opisati njezinim riječima: “Naše je djelo ovo: sve za Isusa, ali mislim da se dra-gi Isus neće ljutiti ako ljubimo i Blaženu Djevicu Mariju, njegovu i našu Majku… Djevica Marija bila je ponizna, iako je bila izabrana za velika djela i zbog toga ju je Bog i izabrao da bude službenica Gospodnja.” Evo i jedne njezine molitve Mariji: “Draga Gospo, daj nam tako čisto srce kao tvoje, tako lijepo, puno ljubavi, poniznosti, da i mi primamo Isusa i da ga darujemo drugima. Ti si uzrok naše radosti, naše sigurnosti. Ti si naša obrana, naša Majka. O Marijo, mi smo uvijek s tobom…” Majka Terezija je jako cijenila i poštivala sv. Franju Asiš-kog koji je pomagao ljude svoga vremena oboljele od gube te promicao siromaštvo, poslušnost, čistoću i ljubav prema Kristu. Znala je napamet neke njegove molitve, a jednu od njih je izgovorila prilikom dobi-vanja Nobelove nagrade za mir 1979. go-dine. Njezine redovnice svaki dan mole tu molitvu sv. Franje. Primajući ovu nagradu, odbila je sudjelovati na svečanom banketu i zamolila da se nagrada od 192000 dolara preda siromasima u Indiji. Tada su je ljudi upitali što mogu učiniti za promicanje mira u svijetu, a ona je odgovorila: “Idite kući i

volite svoju obitelj”. Tom prilikom je jako istaknula svoj glas protiv pobačaja. Majka Terezija je imala zdravstvene tegobe. Doži-vjela je srčani udar u Rimu 1983. godine za vrijeme posjeta papi Ivanu Pavlu II. te još jedan 1989. godine , kada joj je ugrađena srčana premosnica. Imala je i upalu pluća, bolovala od malarije te jednom pri padu slomila ključnu kost. Preminula je 5. ruj-na 1997. godine u Kalkuti gdje se nalazi i njezin grob. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Majku Tereziju blaženom 19. listopada 2003. godine, a 4. rujna 2016. godine papa Franjo proglasio ju je svetom u Vatikanu na nedjeljnoj svetoj misi u nazočnosti mnoštva vjernika, dan uoči njezina spomendana.

Nije važnoČovjek je nerazuman, nelogičan, sebičan. Nije važno. Voli ga!Ako činiš dobro, pripisat će to tvojim sebičnim ciljevima. Nije važno. Čini dobro!Ako ostvariš ciljeve svoje, naći ćeš lažne prijatelje i iskrene neprijatelje. Nije važno. Ostvaruj ciljeve svoje!Dobro koje činiš sutra će biti zaboravljeno. Nije važno. Čini dobro!Poštenje i iskrenost učinit će te ranjivim. Nije važno. Budi iskren i pošten!Ono što si godinama stvarao, u času bi moglo razrušeno biti. Nije važno. Stvaraj!Ako pomažeš ljudima, možeš loše proći. Nije važno. Pomaži im!Daješ svijetu najbolje od sebe, a on će ti uzvratiti udarcima. Nije važno. Daj najbolje od sebe!

Majka Terezija

Marija Perić

12

Za našu dušu

Borba između života i vremena

Vrijeme. Nikad ga dosta. Uvijek nam nedostaje, a uvijek je tu prisutno. Uo-

stalom, u vremenu živimo, mičemo se, razni se događaji odvijaju u vremenu. Vrijeme obilježava trajanje zbivanja između dvaju događaja. Sami život mjerimo vremenom. Bez obzira koliko živjeli, bez obzira koliko vremena „potrošili“ u životu, vrijeme je dragocjeno.

Dragocjeno je jer nam omogućuje da u njemu možemo ostvariti nešto vrijedno, nešto što će imati odjeka u vječnosti, dakle ne samo u vremenu. Vrijeme je dar Božji, dar u kojem usmjeravamo naš život, u ko-jem ostvarujemo sebe kao ljude. Ono nije nešto „za ubiti“ već za kvalitetno osmisliti i živjeti svoj život.

Apostol Pavao u jednoj svojoj poslani-ci iznosi razmišljanje o značenju vremena za kršćane. Podsjeća da je život kratak, da «obličje ovog svijeta prolazi». Naglašava da kršćanski život ne smije imati oslonac u vremenu, ne zato da kršćanin ne treba oslonac u životu, već ne smije tražiti oslonac u bilo kojoj stvarnosti koja je u vremenu, jer samo vrijeme je prolazna stvarnost, i sve što je u vremenu zarobljeno „osuđeno“ je na prolaznost, na uništivost.

Rekli bismo, u vremenu živimo a ži-vot nam ne smije imati oslonac u vremenu. Čovjek je očito nešto veće pa i od samog vremena.

Početak Isusove javnog djelovanja, njegovog propovijedanja, evanđelist Mar-ko sažima Kristovom rečenicom:»Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte Evanđelju». (Mk 1, 14.)

Ispunilo se vrijeme. Što je ispunjenje vremena? Zar je vrijeme prazno pa se treba ispuniti? I tko to puni vrijeme? I kako se vrijeme ispunjava?

Kristovim dolaskom na ovaj svijet i njegovom Radosnom vijesti o kraljevstvu Božjem koje je propovijedao i koja se i danas propovijeda sve do konca svijeta, vrijeme dobiva sasvim drugu dimenziju. U vrijeme ulazi Onaj koji je van vremenski, u prolaznost ulazi Onaj koji je neprolazan, u ljudsko srce ulazi Božja poruka. Ispuni-lo se vrijeme, u konačnici bi moglo glasiti, ispunilo se vrijeme ono unutarnje, životno vrijeme za svakog čovjeka. Ispunilo se, jer se ostvarila odluka očitovanja Boga čovjeku, i samim time sve čežnje ljudskog srca, sve molbe pravednika kroz povijest (vrijeme), sva naša duboka traženja za istinom, za spa-senjem, za istinskim životom ostvarilo se po Isusu Kristu, ispunilo se.

Što je onda vrijeme u kojem živimo? Potencija. Mogućnost. Mogućnost ostva-renja našega života, preobrazba koja sa sobom nosi puninu, ispunjenost. U sadaš-njem vremenu nama je omogućeno imati ispunjen život, nama je omogućeno „do-taknuti“ vječnost. Zato je itekako važan

13

Za našu dušu

ovaj sadašnji trenutak. Ovaj trenutak, ovo sada, ispunjeno je Božjom prisutnošću. S Kristovim pozivom na vrijeme, „vrijeme se ispunilo“, Isus traži, brine se da ljudi ne žive više površno nego da budu pažljivi na vrijeme.

Stoga, vrijeme koje živimo je itekako važno. Ukoliko je smisao ljudskog života osmisliti život u vremenu, tada ga moramo gledati u perspektivi vječnosti, jer Vječni je došao u vrijeme i dao mu smisao pa samim time i smisao ljudskim životima. Na čovjeku je zato odluka za ispunjenje vremena, na meni i tebi je da „svoje“ vrijeme ispunimo odlukom koju traži Isus Krist, obraćenjem i vjerovanjem.

Obraćenjem, odvraćanjem svoga ži-vota ne samo od zla, ne samo od grijeha, nego i od same napasti da vrijeme učinimo jedinom zbiljom našeg života, vremenske životne prilike trebale bi nas usmjeravati ne prema vremenu nego prema vječnosti, to je ispunjenje vremena.

Vjerovanjem, pouzdavanjem u Božju providnost, u Božju svemoć koja je ušla u vrijeme da bi naše živote učinila smisleniji-ma, odgovornijima i da bi nas same učinila vječnim baštinicima kraljevstva Božjega, to je ispunjenje života.

U ovo naše vrijeme, prolazno, nezau-stavljivo, nestalno vrijeme „ubacio“ se Krist. Bog je došao da bude naša povijest, sadaš-njost, budućnost i vječnost.

Imamo toliko planova za svoj život. Nastojmo ih staviti u svjetlo Krista. Proš-lost ostavimo iza sebe, sa svim svojim manjkavostima, pogreškama i slabostima, prepustimo povijest naših događaja u Bož-je milosrđe i krenimo ispočetka, krenimo zajedno s Kristom kroz život. U molitvi Gospodnjoj molimo za dolazak Kraljev-stva Božjega. Ono će doseći svoju puninu

njegovim drugim slavnim dolaskom, a na nama je da ga strpljivo čekamo dok dođe. I dok živimo u tom iščekivanju punine kra-ljevstva, odgovorni smo za oblikovanje svi-jeta, ali to oblikovanje neka bude u skladu s vrijednostima Božje vladavine, vladavine pravde, mira, strpljivosti, poniznosti i me-đusobne ljubavi.

Tog mišljenja bio je već i Pavao, koji u svojoj jednostavnosti potiče kršćane «Dok imamo vremena, činimo dobro» (Gal 6,10).

Vrijeme ne zna da su nam životi vječ-ni, i ono misli da nas „ima“, da nas drži u svojim rukama, kao što sve prolazno drži u okovima, ali mi smo odavno umaknuli gospodstvu vremena, jer vjerujemo bez-vremenskom vladaru, vječnomu, jedinomu Bogu.

Stoga, vrijeme nije kratko, već je život kratak zbog loše upotrebe vremena. Vrije-me je dar, darovano nam je da ga živimo u punini. Bog nam je dao vrijeme da od njega učinimo vječnost.

fra Neno

14

Za našu dušu

Pokaj se i oslobodi se grijeha!svakoj osobi koja te je povrijedila ako želiš da Isus oprosti tebi, jer grijeh nepraštanja je ozbiljna zapreka spasenju.

Predajmo svoj život Isusu i reci mu: „Isuse, želim svoj život staviti u Tvoje ruke. Znam da ćeš ga Ti najbolje sačuvati za svo-je kraljevstvo. Zato Te sada molim! Dođi sada u moj život, dođi kao moj Spasitelj i Gospodar! Oslobodi me od mojih grijeha. Predajem Ti svoju dušu i tijelo. Ispuni me snagom svoga života. Danas Te izabirem za svoga Spasitelja. Isuse, Ti si moj, a ja sam Tvoj. Tako neka bude u sve vijeke vjekova“. Amen.

Predati se Kristu ponajprije znači do-pustiti mu da On uđe u tvoj život. Isus po-staje vođa tvoga života. Božja prisutnost je u tebi i Božja Milost silazi na tvoju dušu. Osjeća se na Tebi kad iziđeš jer zračiš njego-vim svjetlom, nosiš njegovu ljubav, postaješ baštinik neba. Vjeruj u to i vjerom uzmi svoju baštinu i Božja će ti pomoć doći. I na kraju primi Isusov život i Tijelo u sve-toj Pričesti i postao si vrlo bogat čovjek, duhovno bogat. Sada je važno da se svaki dan hraniš molitvom, čitanjem Božje riječi i bar nedjeljom svetom Misom i Pričešću. Neka Vas Bog blagoslovi novim životom u Isusu Kristu.

Od srca Vam želim blagoslovljen hod s Isusom da sretno dočekamo Nedjelju Uskr-snuća Kristova! Amen.

Pročitano na Molitvenoj zajednici 17. ožujka 2016. godine

Tonka Bašić

Moleći i razmišljajući o Muci Gospo-dina našega Isusa Krista dolazim do

zaključka da je ovaj današnji svijet postao smrtno bolestan zbog grijeha. Zbog grijeha je čovjek izgubio zajedništvo sa svojim Bo-gom, sa svojim Stvoriteljem, a život odvojen od Boga vodi u propast, vodi u smrt vječnu u pakao. Gubimo vječni život, postajemo duhovno mrtvi. Čovjek danas gubi milost Božju koja nam je toliko potrebna.

Naš Stvoritelj toliko nas ljubi da nam je ponudio Savez po kojemu nam daje sve što nam je potrebno za život i sreću, a mi proda-jemo svoju dušu sotoni. Tako je po grijehu ušao nered u svijet. Zato je danas u svijetu toliko zla: obitelji se raspadaju, ljudi se odaju drogi, alkoholu, bludnosti, preljubu, krimi-nalu, ratovima i mržnji. Unatoč tolikoj sili zla i prisutnosti zla u svijetu, vjernik zna da mu spasenje dolazi po Isusu Kristu, po milosti koju nam On nudi. Milost Božja za koju se moramo izboriti, koja se poput zra-ka izlijeva iz Srca Isusa Krista Sina Božjega!

Svima je nama potrebno osloboditi se grijeha velikih i malih, pogotovo u nado-lazećem Velikom tjednu kada se sjećamo Muke Isusove koju je podnosio za nas i svojom nevinom Krvlju oprao naše grije-he! Predajmo svoj život Isusu! Pozovimo ga da uđe u naš život i bez straha i bez sumnji predajmo ga u njegove ruke! Razmišljajmo kako ćemo primiti našega Isusa!

Vjeruj da je Isus Krist Sin Božji. On je za nas umro na križu i uskrsnuo. Pokajmo se za svoje grijehe i odrecimo ih se.

Ne možemo živjeti u grijehu i očeki-vati da Isus Krist uđe u tvoj život. Oprosti

15

Za našu dušu

Katolici u politici

Pojam politika najčešće se izvodi od ri-ječi polis - antički grad - država, poli-

tička zajednica. Temelji se na vlasti i moći. U današnjem smislu politika je aktivnost, tj. proces donošenja odluka u svim sfera-ma ljudskoga života (u državi, političkim strankama, vjerskim zajednicama, gra-đanskom društvu, interesnim skupinama, gospodarskim subjektima). Prisutna je u svakom društvenom odnosu u kojem se izražavaju interesi pojedinca, društvenih skupina, klasa, staleža, slojeva. Politika je vještina obavljanja društvenih i državnih poslova usmjerena na postignuće najvećih rezultata radi općeg dobra. To je metoda rada države, različitih političkih stranaka, institucija pa i pojedinaca.

Koja je uloga svakog pojedinca u obavljanju i odabiru vlasti, a posebno čovjeka katolika? Katolička Crkva je odu-vijek pozivala vjernike da aktivno sudjelu-ju u političkom životu, a posebno nakon Drugog vatikanskog koncila. Suvremeno socijalno učenje Katoličke crkve traži od kršćana aktivno sudjelovanje u politici. U sve većem zagovaranju sekularnog društva i kulturalnog relativizma važno je naglasiti kako se u Hrvatskoj oko 92% stanovništva izjašnjava kao pripadnici vjerskih zajed-nica, a od toga čak 86,2% kao pripadnici Katoličke crkve. I upravo zato nas ova tema zanima jer je sasvim logično da toliki broj građana koji su vjernici ima i određenu odgovornost što se tiče političkih procesa i donošenja odluka koji se tiču svih nas. Prateći život katolika i njihovo političko

sudjelovanje kroz povijest može se gotovo reći da je ono u prvim počecima povijesti bilo neznatno. Zato postoji više razloga. Glavni razlog je što i sam Isus Krist nika-da i ničim nije pokazivao veći interes za politiku i političko djelovanje. Dokaz tome su Isusove riječi: Dajte caru carevo, a Bož-je Bogu (Mt 22, 21). Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta (Iv 18, 36). Njegovi prvi sljedbenici, prvi kršćani, bili su apolitični.

Uvođenjem građanske demokracije, tj. vladavine u kojoj vlast s pojedinaca pre-lazi na narod, dolazi do većeg političkog sudjelovanja katolika laika u političkom životu društva. Samo sudjelovanje u po-litičkom životu nije bit kršćanske vjere i kršćanskog života, ali sa sobom nosi od-govornost i „pravo kršćanina da se politički angažira kao kršćanin, što je prvotno poli-tičko pitanje, i kao dužnost kršćanina da se politički angažira, što je ujedno i teološko pitanje.“

Katolički socijalni nauk uči da svaki katolik pri političkom djelovanju mora imati na umu vrijednosne i motivacijske norme, a to su: dostojanstvo ljudske oso-be, opće dobro, stručnost i odgovornost. O važnosti ljudskog dostojanstva Drugi vatikanski sabor u Pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes ističe: „Počelo, naime, su-bjekt i svrha svih društvenih ustanova jest i mora biti ljudska osoba, jer ona po samoj svojoj naravi u svemu ima potrebu druš-tvenog života.“ Ako dostojanstvo svakog čovjeka stavimo na prvo mjesto, o čemu nas poučava i sam Krist, za glavna polazišta

16

Za našu dušu

u politici nam trebaju biti prava i vrijed-nosti temeljene na obitelji, radnom pravu, medicinskoj etici i ostalim ekonomskima pitanjima u službi dobrobiti i pravde za svakog pojedinca.

Nije dovoljno zalagati se za opća dobra, već svaki kršćanin treba biti primjer oso-be koja svojim djelima promiče i zalaže se za opće dobro, dobro iznad pojedinačnog interesa ili interesa određene grupe. Crkva nas uči kako politika i politička vlast nije vladanje, nego služenje. Svrha političkog angažmana bilo kojeg pojedinca, nije u tome da pošto-poto dođe na vlast, da za-sjedne na vlast i onda vlada, nego je smisao politike u tome da se dođe na odgovorno mjesto kako bi se s tih pozicija, odgovorno rješavali konkretni problemi pred kojima se nalazi država i društvo.

Nije rijetkost da deklarirani i istinski vjernik kad su u pitanju političke prosudbe i odabir pojedinih političara kao i strana-ka bude u potpunom nesuglasju kojem nas uči Evanđelje. Upravo zato je i potrebno istaknuti kriterije prema kojima bi katolik političar trebao djelovati. Kako i na koji na-čin bi trebali katolici sudjelovati u politici, a sve za opće dobro naroda i države, posebno je naglašeno u Doktrinalnoj noti o nekim pitanjima vezanim za sudjelovanje katolika u političkom životu.

Sve više smo svjedoci napuštanja na-ravnog moralnog zakona gdje nas se želi uvjeriti da upravo demokracija počinje s etičkim pluralizmom. Svaka demokratska i suvremena država u središte treba stavi-ti dostojanstvo osobe jer je jedino takvo shvaćanje uvjet prave demokracije. Najbolji primjer kako se „čovjek ne smije odijeliti od Boga, niti politika od morala“ je sv. Toma More. Crkveni nauk najveću važnost daje

obitelji kao životnoj zajednici jer je upra-vo ona i najviše ugrožena. Katolik u poli-tici ima ulogu stvaranja društva u kojem će naravni zakoni nadići sve individualne interesne sfere gledane iz kuta pojedinaca i manjih skupina, a čiji čini pokazuju od-sutnost načela pravednosti i ljubavi kojem nas uči evanđelje Isusa Krista. Svaki vjernik, a ne samo vjernik političar, pozvan je na služenje ljudskoj osobi, kulturi, gospodar-stvu i politici.

Važniji kriteriji kojih bi se trebali pri-državati katolici političari su: ostvarenje od-nosa zajedništva među osobama, služenje u svrhu općeg dobra, načelo supsidijarnosti, promicanje mira i međusobnog dijaloga i načela koja su u osnovi socijalnog i moral-nog učenja crkve. Katolik političar s obzi-rom na svoju ulogu u politici i mogućnost djelovanja, što ovisi o političkoj funkciji, svojim političkim djelovanjem ima moralnu obvezu usprotiviti se, spriječiti, onemogući-ti donošenje odluka i zakona koji su nena-ravni i u suprotnosti s Božjim naukom. Sve više smo svjedoci donošenja takvih zakona u „modernoj“ Europi. Najbolji primjeri su ozakonjivanje pobačaja, umjetne oplodnje, kloniranja ljudi, istospolnih brakova, omo-gućavanje posvajanja djece istospolnim za-jednicama, legalizacija lakih droga i druge nenaravne odluke.

Katolik političar ima ulogu zauzimati se za siromašne, ukazivati na nepravdu i izrabljivanje ljudi bez obzira u kojem po-dručju se to izrabljivanje događa. Njegova uloga je upozoravati na nepošteno ponaša-nje, primanje mita, itd. Potrebno se strogo čuvati ogovaranja protivnika kako bi ga se politički i moralno uništilo. Katolik politi-čar treba djelovati i svjetovnom i duhovnom životu kao jedinka. Jedno drugo prožima, a

17

Za našu dušu

nerijetko smo svjedoci kako naši političari, deklarirani katolici, žive u rastavljenim i izvanbračnim zajednicama, podržavaju ili barem opravdavaju donošenje nenaravnih zakona. Kako bi vjernik laik politički dje-lovao u suglasju s Božjim zakonima, osim pridržavajući se načela u gore navedenim dokumentima, potrebno je da svaki vjernik koji se želi baviti politikom zna izabrati, kao i kritički prosuditi koje političke stranke, njihovi programi i ideje promiču istinske kršćanske vrijednosti.

S pojavom industrijalizacije i urbani-zacije nastaje sve više političkih stranka. Razlikuju se s obzirom na programske ciljeve koje zastupaju, društvenom sloju koji predstavljaju, načinu organizacije svog djelovanja kao i oblicima i sredstvi-ma kojima se koriste u provođenju svojih ideja i ciljeva.

Nije nevažno znati odabrati političku stranku. Iskreni katolik će stranku birati prema načelima i učenjima nauka Katolič-ke crkve. Takve stranke u svojim progra-mima uključuju istinsku slobodu, obitelj, humanost i dostojanstvo svake osobe. Iz nauka Evanđelja i Katoličke Crkve proi-zišla je demokršćanska opcija. Demokr-šćanske stranke nastale su na temeljima kršćanskog promišljanja o položaju čovje-ka u suvremenom svijetu. U svojim progra-mima zagovaraju biblijski pogled na život ljudi u bračnim zajednicama, dostojanstvo svakog čovjeka, ostvarivanje prava za dje-cu i obitelji, zagovaraju moralne i naravne zakone, itd.

Hrvatska politička scena ima veliki broj političkih stranaka, ali nažalost malo njih u svojim programima zagovara demokr-šćanske vrijednosti. Slobodno se može reći da hrvatska politička scena nema političke

stranke koja je zaživjela istinsku demokr-šćansku politiku. Tome su puno pridonijeli i sami vjernici laici, prilikom ne odabira ta-kvih stranaka na izborima, a i same stranke često su se proglašavale deklarativno de-mokršćanskim a u praksi nisu prakticirale kršćanski nauk.

Neupitno je da se većina ljudi, bilo pro-fesionalno ili laički, bavi pitanjima politi-ke. Kad se govori o političarima katolicima mnogi ih kritiziraju jer su mišljenja da „Biti kršćanin znači ne baviti se politikom.“ Na svjetskoj političkoj sceni postoji sve veći broj stranaka i političara čije ideologije i programi nisu u skladu s moralnim i soci-jalnim naukom Crkve. Povijest nas uči da su najveći protivnici crkvenog utjecaja na politiku i političare liberalno-socijalističke stranke koje žele oslabiti utjecaj Crkve na društvo, a sve u ime slobode i slobodne volje čovjeka.

Ako pratimo političke stranke u Hrvat-skoj vidimo koliko su obilježene svjetskim trendovima. Odsutnost istinskih demo-kršćanskih stranaka i političara u javnom životu pokazuje nam da je potrebno obra-zovati katolike političare jer važnost politič-kog sudjelovanja i odgovornosti za današnji svijet leži u činjenici: „Politika je sve više u rukama moćnog kapitala i uopće moćnika različite vrste. To drugim riječima znači da su suvremena demokratska društva u velikoj opasnosti od manipuliranja i različitih oblika ovisnosti.“

Iz svega gore navedenog vidimo koliko je važno da svaki katolik, a osobito onaj koji se profesionalno bavi politikom, pravilno i odgovorno djeluje kad su u pitanju izbor političara i stranaka na našoj političkoj sceni.

Slavko Blažić, student

18

IZ ŽIvota Župe

Župa - zajednica vjere i nade

Crkva je zajednica vjernika okupljenih na molitvu, slavlje svetih sakramena-

ta, a ustanovljena je od Krista koji je glava Crkve.

Temeljni elementi zdrave zajednice i duhovnog života su : Proučavanje nau-ka Gospodina Isusa Krista objavljenog u Evanđeljima, etička odgovornost koja se postavlja pred sve vjernike, zajedništvo koje vjernici trebaju njegovati jedni sa drugima i Gospodinom; Euharistija kao izraz zahval-nosti za sve ono što imamo u Gospodinu te kontinuirano zajedništvo s njim kroz taj

sakrament; te molitva kao izraz duhovnog jedinstva i susreta s Bogom.

Župa Podbablje jedna je od aktivnijih župnih zajednica na području Splitsko-makarske nadbiskupije, a njezina aktivnost posebice se očituje u slavljima, njezinim ak-tivnostima i zajednicama, a sve to skupa želja nam je temeljito obraditi u našim tekstovima.

Bog je živ i djelatan, a njegova moć vid-ljiva je u zajednici ljudi koji vjeruju. Izazovi koji dolaze u svakodnevnoj utrci za ostvari-vanjem životnih težnji su teški, a breme je lakše nositi kada ga se dijeli sa drugim i na tom principu djeluje naša župna zajednica.

Obnovljene crkve u župi

Početkom Božićnog vremena započela je akcija prikupljanja novčanih sredstava za

temeljitu obnovu najveće podbapske crkve Sv. Ante u Drumu gdje su se napravili zahvati na poboljšanju rasvjete te na bojanju crkve.

Nakon što su u 2012.godinu u ovoj crkvi promijenjeni ambon i oltar te obojane klupe u središnjoj lađi crkve, a nove napravljene u pokrajnim lađama župnik fra Nedjeljko Čarapić ovoga Božića pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za obnovu crkve.

U prvoj fazi obnove napravljena je ugradnja potpuno nove rasvjete, najprije

u prezbiteriju, a potom i u ostalom dijelu crkve te je temeljito obojana crkva. Tom prigodom napravljeno je i novo sjedište za zbor na koru te je uloženo u poboljšanje trenutnog razglasa.

Ove godine posebno je bilo aktivno i u crkvi Sv. Mihovila u Podbablju Gornjem gdje je uoči blagdana sv. Mihovila napravlje-no dosta radova pa je obojana crkva, promi-jenjeni zatvori te je postavljen novi ambon.

Obnovljen je i kor u župnoj crkvi Sv. Luke na Kamenmostu.

19

IZ ŽIvota Župe

Veliki tjedan

Nedjeljom Muke Gospodnje ili Cvjet-nicom kojom se kršćanski vjernici

spominju Kristovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem i njegove muke koja je usli-jedila nakon toga započeo je Veliki tjedan odnosno vremensko razdoblje koje traje od današnje nedjelje do Uskrsa. Svečano mi-sno slavlje u nedjelju 20.ožujka predvodio je župnik Podbablja fra Nedjeljko Čarapić.

Po starom običaju vjernici su se naj-prije sabrani okupili u crkvi Sv. Luke na Kamenmostu gdje je održan blagoslov ma-slinovih grančica, a potom se predvođeni velikim procesionalnim križom uputili u

velikom ophodu oko crkvenog dvorišta te državnom cestom do vanjskog oltara gdje je služena sveta misa koju je predvodio župnik fra Nedjeljko Čarapić.

Za vrijeme mise pjevao je Mješoviti pjevački zbor župe Podbablje pod ravna-njem Snježane Perkušić, a uz orguljašku pratnju Marele Vrljić. Prema starom običaju otpjevana je i Muka po Luki koju je lijepo prema tradiciji pjevao župnik fra Nedjelj-ko Čarapić. Riječi Pilata i Kaife otpjevao je Ante Dodig Batić, Gospine Snježana Per-kušić, Petrove Milan Šušnjar Mićun, a riječi razbojnika Zdenko Perkušić.

20

IZ ŽIvota Župe

Stoljetna tradicija održavanja procesija u župi Podbablje održana je i ove godine gdje je u tri procesije koje su krenule iz tri podbapska mjesta nazočilo nekoliko tisuća vjernika pristiglih iz svih mjesta župe kao i Podbabljana koji su za ovu zgodu pristi-glih iz svih mjesta Hrvatske i inozemstva.Prva procesija pošla je iz crkve Sv. Mihovila koja se nalazi u zaseoku Gudelji u Podba-blju Gornjem i od tamo predvođena kri-žem krenula prema crkvi Sv. Marka gdje se procesiji pridružio drugi križ iz Podbablja Gornjeg pa je procesija kroz Ćapine, Bulja-ne i Hršćevane preko Radeža krenula pre-ma Kamenmostu i ondje državnom cestom došla do župne crkve Sv. Luke. Križonoše u Podbablju Gornjem ove godine bili su Josip Lončar i Stipe Patrlj.Druga procesija krenula je iz crkve Sv. Ante u Drumu odakle

je predvođena ovogodišnjim križonošom Antom Perkušićem- Gongićem krenula kroz Toliće preko Krnjevica do crkve Sv. Luke.Treća procesija na čelu koje je išao križonoša Ivan Vuković Rigetin krenula je iz crkve Kraljice Hrvata u Grubinama te je magistralom kroz Ajdukovu Dragu došla do župne crkve na Kamenmostu.Nakon dola-ska sve tri procesije te dolaska velikog križa iz crkve Sv. Luke kojega je nosio Petar Perić započeli su obredi koje je predvodio župnik Podbablja fra Nedjeljko Čarapić.Obredi koji su održani na prostoru ispred mrtvačnice kod župne crkve Sv. Luke završeni su priče-šću i tradicionalnim ljubljenjem križa.Po-sebnost u procesijama čini i pučko pjevanje Gospinog plača od Divkovića koje se u ovim krajevima naziva «kantanje». I ove godi-ne kantači su naizmjenice pjevali dionice

21

IZ ŽIvota Župe

Divkovićeva Gospinog plača prigodnim kantanjem te koristeći pučke napjeve ovo-ga kraja pridonijeli ugođaju cijelih obreda. Kantanje započinje u crkvi prije polaska procesija, a nastavlja se tijekom procesija

da bi se finaliziralo zajedničkim nastupom kantača iz svih procesija pred župnom cr-kvom Sv. Luke.Za vrijeme obreda pjevao je Mješoviti zbor župe Podbablje pod rav-nanjem Marele Vrljić i Snježane Perkušić.

22

IZ ŽIvota Župe

HRT-ov prijenos sv. mise iz Podbablja

Hrvatska radiotelevizija odnosno ekipa iz splitskog studija na čelu sa novinar-

kom Tatjanom Lisičin u utorak je boravila u Podbablju gdje je snimala prigodnu re-portažu koja će biti emitirana uoči izravnog televizijskog prijenosa mise iz Podbablja dana 24. travnja.

Prve scene splitska ekipa HRT-a sni-mala je na Kamenmostu gdje je snimala cr-kvu sv. Luke, inače najstariju imotsku crkvu u kojoj se nalazi i kip našega zaštitnika sv. Luke. Nakon uvodnih kadrova prirodnih ljepota i povijesnih znamenitosti Podba-blja snimanje je nastavljeno u Drumu gdje su svoju točku imali i članovi KUD-a Pod-bablje, a potom je ekipa obišla Hršćevane, Podbablje Gornje i Grubine te svih pet cr-kava na području župe Podbablje.

O župi su govorili: Fra Nedjeljko Ča-rapić, župnik i Josip Šerić, predsjednik Općinskog vijeća općine Podbablje (inače dvojac koji je najzaslužniji za dolazak HRT-ove ekipe u Podbablje), zatim Marela Vrljić

(voditeljica zbora), Ljubica Vujević (vodi-teljica Molitvene zajednice Srca Isusova i Marijina). O školstvu u Podbablju govori-la je učiteljica i aktivna župljanka Mirjana Matković, a o Franjevačkom svjetovnom redu mjesni ministar Zdenko Perkušić, a o Frami Neda Vuković.

Posebne minute imali su i članovi KUD-a Podbablje, a o njemu je govorio tajnik druš-tva i voditelj folklorne sekcije Boris Kukulj te Zdravko Vuksan i Neda Patrlj. Deset minuta duga reportaža prikazana je uoči izravnog prijenosa sv. mise iz Podbablja.

23

IZ ŽIvota Župe

Svečano proslavljen sv. Marko

Svetog Marka evanđelista svečano su u ponedjeljak 25.travnja proslavili

mještani Gornjeg Podbablja gdje se ovaj svetac štuje kao zaštitnik mjesne crkve te suzaštitnik cijele župe Podbablje.Ovogo-dišnje svečano euharistijsko slavlje pred-vodio je fra Zoran Kutleša iz imotskog samostana, a koncelebrirali su fra Zoran

Jonjić, župnik Studenaca i domaći župnik fra Nedjeljko Čarapić.U svojoj homiliji pred prepunom crkvom vjernika ovogo-dišnji propovjednik istaknuo je važnost i veličinu današnjeg sveca kazavši kako je njegovo mjesto značajno zbog toga što je bio evanđelist koji je napisao najsta-rije Evanđelje te je kao takav više nego

(25. travnja 2016.)

24

IZ ŽIvota Župe

25

IZ ŽIvota Župe

ostali evanđelisti isticao upravo Kristovo čovještvo.

Pozvao je sve vjernike da se ugledaju u svečev primjer i da žive svetost jer se svecem ne rađa nego postaje svojim životnim djelo-vanjem! Nakon svete mise, za vrijeme koje je pjevao Mješoviti pjevački zbor župe Pod-bablje kojim je ravnala njihova voditeljica Marela Vrljić, svima se zahvalio župnik fra Nedjeljko Čarapić istaknuvši radost zbog toga što je ovaj dan ove godine privukao neobičnu mnoštvo vjernika.

Zbog kiše i ružnog vremena na kraju je održan blagoslov polja u samoj crkvi.

26

IZ ŽIvota Župe

Proslava sv. Ante u Drumu

Svečanim misnim slavljem u crkvi Sv. Ante u Drumu u ponedjeljak 13. lipnja svečano

je proslavljen blagdan sv. Ante Padovanskog, sveca svega svijeta kojem se tradicionalno svake godine utječe mnoštvo vjernika.

Svečanost ovogodišnje proslave sv. Ante , franjevca i gorljivog vjerovjesnika, započela

je u jutarnjim satima na svečev blagdan kada je u središnjoj crkvi Sv. Ante svetu misu predvo-dio župnik Podbablja fra Nedjeljko Čarapić. Prije svete mise za vrijeme koje je pjevao Mješoviti zbor župe Podbablje održana je tradicionalna procesija oko crkvenog dvorišta

(13. lipnja 2016.)

27

IZ ŽIvota Župe

28

IZ ŽIvota Župe

vrijeme mise pred prepunom crkvom pje-vao je dječji zbor župe Podbablje kojim je animirala njihova voditeljica Marela Vrljić. Nakon završetka misnog slavlja i blagoslova djece uslijedila je predstava "Ja sam Uskr-snuo", uz režiju Tatjane Meter. Završni čin večeri pripao je kulturno-umjetničkom programu u izvedbi KUD-ova iz: Hrvaca, Gorice (iz susjedne Hercegovine), Gata, Runovića i domaćina iz Podbablja.

Večernjim svečanim misnim slavljem, blagoslovom mnogobrojne djece, a potom i prigodnim kulturnim i umjetničkim pro-gramom kojeg je obilježila predstava fra Ante Marića "Ja sam Uskrsnuo", u izvedbi mladih župljana župe Sv. Mihovila iz Pro-lošca, a potom i dječjom smotrom folklora dostojno je obilježen ovogodišnji blagdan Sv. Ante u Drumu.

Svečano misno slavlje predvodio je domaći župnik fra Nedjeljko Čarapić, a za

29

IZ ŽIvota Župe

Proslava sv. Petra u Drumu

Svetog Petra suzaštitnika župe Podbablje i zaštitnika Druma svečano smo proslavili

i ove godine u Fratrovoj ogradi. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je župnik fra Nedjeljko Čarapić, a koncelebrirao mu je bivši župnik, a sada župnik u Prološcu fra Vinko Gudelj.

Nakon svete mise u poslijepodnevnim satima održan je tradicionalni pučki dernek

(29. lipnja 2016.)

od finala malonogometnog turnira općine Podbablje koji su drugu godinu zaredom osvojili nogometaši iz Grubina, potom Se-oskom olimpijadom i na kraju predstavom u režiji glumaca iz Ivanbegovine.

Sve je začinjeno glazbenim progra-mom u izvedbi grupe Mak te veličanstve-nim vatrometom.

30

IZ ŽIvota Župe

31

IZ ŽIvota Župe

Proslavljena Kraljica Hrvata u Grubinama

(22. kolovoza 2016.)

Župljani župe Podbablje u ponedje-ljak 22.kolovoza svečano su proslavili

blagdan svoje suzaštitnice Kraljice Hrvata koju već dvadeset i jednu godinu časte i kao naslovnicu crkve u Grubinama, najvećem naselju župe i općine Podbablje.

Ovogodišnje središnje euharistijsko slavlje pred prepunom crkvom vjerni-ka predvodio je svećenik rodom iz župe Podbablje fra Zoran Jonjić sada župnik u susjednoj župi Studenci, a s njim su susla-vili domaći župnik fra Nedjeljko Čarapić,

32

IZ ŽIvota Župe

33

IZ ŽIvota Župe

bivši župnici fra Vinko Gudelj, sada župnik u Prološcu i fra Dinko Bošnjak, župnik u Lovreću te fra Denis Šimunović, župnik u Vinjanima, fra Marko Babić, profesor na KBF u Splitu i don Petar Čondić, župnik susjedne župe Poljica.

U svojoj homiliji ovogodišnji propo-vjednik podsjetio je na čvrstu stoljetnu vezu između hrvatskog naroda i Bogorodice, ali i na sva iskušenja koja nam donosi proces svakodnevne globalizacije te je istaknuo kako se moramo vezati za duhovno, a ne materijalni i u svemu kao uzor gledati Bo-gorodicu koju je naš hrvatski narod okrunio za svoju Kraljicu

Uvod u misu bila je procesija u crkve-nom dvorištu u kojem su djevojke nosili sliku Kraljice Hrvata. Na kraju mise na ko-joj je pjevao Mješoviti pjevački zbor župe Podbablje uz orguljašku pratnju voditeljice Marele Vrljić, a pod ravnanjem Snježane Perkušić, župnik fra Nedjeljko Čarapić za-hvalio je propovjedniku i svim vjernicima koji su nesebično pomogli kako bi se taj dan dostojno proslavio. Na poseban način zahvalio se Ivanki i Mariju Jonjić koji redo-vito pripremaju crkvu i okoliš oko crkve.

Posebna zahvala išla je i djelatnicima općine Podbablje koji rade na javnim rado-vima na čelu s njihovim voditeljem Antom Vukovićem- Rigetom.

34

IZ ŽIvota Župe

Proslava sv. Mihovila u Podbablju Gornjem

(29. rujna 2016.)

Mještani Podbablja Gornjeg svečano su u četvrtak proslavili blagdan sv.

Mihovila svoga nebeskog zaštitnika i na-slovnika svoje crkve koja se nalazi u za-seoku Gudelji uz samu granicu sa župom Runovići. Svečano misno slavlje predvodio je Nedjeljko Čarapić, mjesni župnik pred oko 200 vjernika koji su ispunili prostor crkve i crkvenog dvorišta.

U svojoj homiliji propovjednik je re-kao: „Sveti Mihovil, arkanđeo Mihael, pred-vodnik je nebeske anđeoske vojske i zaštit-nik policije, čuvar i branitelj zajedništva. U Ivanovoj Apokalipsi opisuje se njegova borba sa zmajem, kojeg pobjeđuje, prika-zujući ga kao ratnika s velikim raširenim krilima kako gazi i ubija zmaja ili Sotonu. Boreći se sa Sotonom Sv. Mihovil bdije nad ljudskim rodom želeći ga osloboditi Sotone i grijeha."

Svoju homiliju završio je riječima: „Draga braćo i sestre, danas na svečev blagdan posebno zaželimo da nam Sveti Mihovil učvrsti temeljne i trajne vrijed-nosti u izgradnji kulture života u našoj domovini i našoj drevnoj župi Podbablje". Uoči misnog slavlja održana je tradicional-na procesija kroz crkveno dvorište u kojoj su muškarci iz Podbablja Gornjeg nosili kip svoga zaštitnika.

Crkva svetoga Mihovila u Podbablju Gornjem/Gudelji, jedna je od pet crkvi koje se nalaze na prostranom teritoriju župe Podbablje te druga u samom Podbablju Gornjem. Izgrađena je 1941. godine na su-hozidu kapelice koju je davno prije sagradio pop glagoljaš don Ante Radić Gudelj. Crkva je temeljito proširena 1991. godine, a ovom zgodom zauzetošću župnika fra Nedjeljka Čarapića i mještana temeljito je uređen in-terijer crkve te je postavljen novi ambon.

35

IZ ŽIvota Župe

Proslava sv. Luke, zaštitnika župe Podbablje

(18. listopada 2016.)

„Današnji dan mi slavimo, sv. Luku častimo,

o Luka sveti zaštitniče naš gore s visina ti čuvaj nas“

Uz sudjelovanje mnogobrojnog vjernič-kog puka i ove godine svečano smo

obilježili blagdan sv. Luke, zaštitnika naše župe Podbablje te Dan općine Podbablje.

Od ranih jutarnjih sati brojni vjernički puk pristigao iz svih župa Imotske krajine te iz susjedne Hercegovine počeo je dolaziti u svetište na Kamenmostu da bi nakon toga bile služene svete mise u podbapskoj župnoj

36

IZ ŽIvota Župe

37

IZ ŽIvota Župe

crkvi posvećenom tom svecu koja je najsta-rija imotska okopoljska crkve i Spomenik kulture Republike Hrvatske nulte kategorije. Središnje euharistijsko slavlje na kojem je nazočilo veliko mnoštvo vjernika pred-vodio je fra Zoran Kutleša, župni vikar u Imotskom uz koncelebraciju fra Kristiana Stipanovića, župnika, gvardijana i dekana u Imotskom, don Petra Čondića, župnika u susjednoj župi Imotska Poljica koja pripada općini Podbablje te mjesnog župnika fra Nedjeljka Čarapića i još trojicu svećenika.

U svome obraćanju vjernicima u sklad-noj homiliji propovjednik je istaknuo važnost sv. Luke i njegove crkve na Kamenmostu koja je odavnina bila jedina župna crkva svih Imo-ćana smještenih uz južnu stranu Imotskog polja. Dotakao se i suvremenih problema koji danas sve više ukorjenjuju u sve pore druš-tva, a da ljudi upravo pod bremenom njih se okreću materijalizmu i prolaznim stvarima.

Na kraju misnog slavlja, tijekom ko-jega je pjevao Mješoviti pjevački zbor župe Podbablje uz orguljašku pratnju Marele Vrljić svima se zahvalio župnik fra Nedjelj-ko, istaknuvši radost što se mnoštvo vjer-nika okupilo i ove godine na ovaj blagdan. Uoči misnog slavlja održana je i tradicionalna procesija oko crkvenog dvorišta u kojem su pod-babski očevi nosili zavjetni kip svoga patrona. Slavlje sveca završeno je večernjom svetom misnom i blagoslovom djece, a misno slavlje i blagoslov djece održao je fra Zoran Jonjić. Prije svečane svete mise održana je sve-čana sjednica Općinskog vijeća opći-ne Podbablje na kojoj su osim općinskih čelnika nazočili župan Zlatko Ževrnja te saborska zastupnica Dragica Roščić. Vjernici župe Podbablje za ovaj dan su se pripremali duhovnom pripremom misama trodnevicama.

PRIPREMIO: Josip Šerić

38

IZ ŽIvota Župe

Franjevačka mladež u župi Podbablje

Frama je kratica za zajednicu, tj. bratstvo mladih koje se naziva Fra-

njevačka mladež. To su mladi okuplje-ni oko Isusa Krista i Božje riječi te djeluju, potaknuti snagom Duha Svetoga, po uzoru na svetog Franju Asiškog. Odatle i naziv “franjevačka”, ali i zato što Frama djeluje u sklopu velike franjevačke obitelji. Pojam “mladež” obuhvaća mlade ljude u razdoblju od 15. do 30. godine života koji su odlučili dublje zaviriti u svoj život, tražiti smisao svojega postojanja i usmjeriti svoj način ži-vota prema pravim vrijednostima, prepu-štajući kormilo Bogu uz pomoć franjevačke obitelji. Vrlo često framaši, po odlasku iz Frame, nastavljaju produbljivati svoj put kroz život u Franjevačkom svjetovnom redu (OFS). Frama se najčešće okuplja u

franjevačkim samostanima, no nije nužno uvijek tako.

Sami počeci osnivanja ovakvog brat-stva sežu 30-ak godina unatrag kada je u Italiji osnovana GIFRA (La Gioventù Fran-cescana). Kako se Bog uvijek pobrine za ši-renje onoga što je dobro, tako je i ta mala zajednica sve više rasla i širila se po svijetu, pa tako doprla i do Lijepe naše. Framaši su se počeli okupljati na Kaptolu u Zagrebu. Uz pomoć bogoslova, osnaženi i ohrabreni Božjom milošću, širili su radost, bratstvo i zajedništvo u sve ostale krajeve Hrvatske gdje su postojali franjevci. Dana 14. pro-sinca 1992. službeno je osnovana Frama u Hrvatskoj.

U početku je Frama djelovala u osam provincija, kako su i danas raspoređeni

39

IZ ŽIvota Župe

franjevci u samostanima, a uključivala je i dvije provincije u Bosni i Hercegovini:1. Hrvatska franjevačka provincija Sv. Ći-

rila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu,2. Hrvatska franjevačka provincija Pre-

svetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu,

3. Hrvatska franjevačka provincija Sv. Je-ronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru,

4. Hrvatska franjevačka provincija fra-njevaca kapucina,

5. Hrvatska franjevačka provincija franje-vaca trećoredaca glagoljaša,

6. Hrvatska franjevačka provincija fra-njevaca konventualaca,

7. Franjevačka provincija Sv. Križa – Bo-sna Srebrena sa sjedištem u Sarajevu,

8. Hercegovačka franjevačka provin-cija Uznesenja BDM sa sjedištem u Mostaru.

Zbog velike prostorne udaljenosti, teritorijalne pripadnosti i lakše komuni-kacije i potrebe zajedničkog djelovanja,

2005. provedeno je restrukturiranje Fra-me te se ona danas dijeli na pet područnih bratstava:1. Osječko područno bratstvo Frame,2. Zagrebačko područno bratstvo Frame,3. Primorsko–istarsko područno bratstvo

Frame,4. Zadarsko–šibensko područno bratstvo

Frame i5. Splitsko–dubrovačko područno brat-

stvo Frame.

Ta područja obuhvaćaju sveukupno 70-ak aktivnih mjesnih bratstava i oko 1500 do 2000 framaša. Svako mjesno bratstvo nosi sa sobom svoju posebnost i karizmu, no ono što je svima zajedničko jest poziv Duha Svetoga da se živi kršćanskim životom u bratstvu, nasljedujući sv. Franju prema njegovom posebnom poslanju – “Idi i popravi moju Crkvu!”

Frama nije samo skup mladih već obi-telj; braća i sestre koji djeluju u zajedništvu s Bogom Ocem. Okupljaju se najmanje jed-nom tjedno na susretima razrađujući neku

40

IZ ŽIvota Župe

temu za koju se bratstvo odlučilo. Teme se nastoje povezati sa životom svetog Franje i, produbljene kroz Evanđelje, životom mla-dih današnjice i današnjim svijetom. Teme uglavnom pripremaju framaši animatori po dogovoru i nastoje tijekom susreta animirati čitavo bratstvo na aktivno sudjelovanje, pro-dubljivanje i razradu teme. Svi su susreti uvi-jek obogaćeni duhovnim pjesmama i moli-tvom. Osim tjednih susreta, na Frami postoje i razne druge aktivnosti kroz koje se mladi mogu ostvariti prema svojim karizmama: od karitativnih djelovanja (posjete raznim do-movima, skupljanje pomoći potrebitima…), do dramskih, glazbenih, molitvenih…

Ono što Framu čini posebnom jesu obećanja koja framaši obnavljaju svake godine kao vanjski znak pred Bogom i Cr-kvom. Ta su obećanja njihov odgovor na poziv Duha Svetoga da žele kroz idućih go-dinu dana živjeti Evanđelje i služiti svom bratstvu po primjeru svetog Franje.

Da bi pojedini framaš otkrio svoj poziv i odlučio želi li dati obećanja, treba prove-sti određeno vrijeme u Frami. Po samom dolasku svaki se framaš upoznaje s djelo-vanjem bratstva kroz tjedne susrete, akcije i

druženja (razdoblje inicijacije) te se smatra simpatizerom Frame. Ako prepozna svoj poziv i izrazi želju za pripadnošću bratstvu, biva primljen u Framu. Tada kao primlje-nik prelazi u dublje upoznavanje sa životom bratstva i životom svetog Franje kroz razdo-blje formacije kada se priprema za davanje obećanja kada postaje obećanik. Tada kao punopravni član Frame može biti odabran za pojedinu službu u vijeću bratstva.

Kao i svaka ozbiljnija skupina, i Fra-ma ima svoju organizacijsku strukturu koja usmjerava Framu u njenom daljnjem razvi-tku i produbljivanju. Najviša tijela Frame su Nacionalna skupština i Nacionalno vijeće. Svako područno bratstvo ima svoje po-dručno vijeće koje koordinira rad mjesnih vijeća svake Frame. Vijeće se sastoji od pet punopravnih članova i duhovnog asistenta (svećenika-fratra), koje su njihova braća i sestre odabrali. Službe vijeća u bratstvu čine predsjednik, potpredsjednik, voditelj for-macije, tajnik i blagajnik. Oni svake godine, ovisno o razini, organiziraju nacionalne i područne susrete, duhovne kapitule, ško-le animatora, Hod Franjevačke mladeži te redovito održavaju skupštine

Život u Frami

Jako je lijepo kada pišeš ovako nešto pa na samom početku ne moraš objašnjavati

što riječ ''Frama '' uopće znači. Vidimo, tu nas je Bog dvojako blagoslovio jer; s jedne strane imamo župljane vjernike, pripadnike franjevačke župe, pa znaju o kome čitaju, a s druge strane imamo framaše koji iz gene-racije u generaciju ne dopuštaju da njihovi župljani za njih ne znaju.

Naši su nas framaši ove godine obilje-žili s puno strana. Tako, krenimo iz Druma, gdje su započeli svoj framaški život svojim primanjima i obnavljanjima obećanja, gdje su se svakog tjedna marljivo sastajali i obra-đivali razne teme, pjevali framaške pjesme, pravili ukrase, smišljali i glumili predstave, molili, družili se, jeli, pili... Svašta su radi-li, puno dobroga su napravili, ali nekada

41

IZ ŽIvota Župe

i onoga što će im poslužiti kao lekcija da sljedeći put tako ne naprave, ili da naprave bolje. Nećemo stati u Drumu, svoju vjeru trebamo svjedočiti i širiti pa ćemo na fra-mašku kartu ucrtati i Imotski, mjesto na kojem su dali svoja prva obećanja, mjesto na kojem su svečano obećali živjeti evanđelje godinu dana po uzoru na svog sv. Franju. Na kartu možemo nadopisati i neka fizički malo udaljenija mjesta, poput Makarske - gdje su sudjelovali na Jesenskoj skupštini, Splita - gdje su bili na Školi animatora i Proljetnoj skupštini, Visovca – mjesta gdje se odvio Duhovni kapitul na kojem su se ui-stinu duhovno obogatili, Čakovca – gdje su bili na Nacionalnom susretu Frame, Samo-bora, Trsata... Skoro cijelom Lijepom našom smo svjedočili, ali nismo se zaustavili samo u njoj, upišimo stoga na kartu i Italiju, ze-mlju gdje je sam sveti Franjo boravio; Asiz, Cannara, Carceri, Rim, Greccio, La Verna... Konačno, ucrtali smo u kartu sva mjesta koja smo obilježili u 2016.

Budući smo krenuli iz Druma, bio bi red da se u njega i vratimo. Naime, našu smo župu izabrali za mjesto posljednjeg ovogodišnjeg susreta Splitsko-dubrovač-kog područnog bratstva Frame, stoga smo u Drumu organizirali Školu animatora i Jesensku skupštinu na kojoj su sudjelovali predstavnici mjesnih bratstava iz Splitsko-dubrovačkog područja. Vidimo, bila je to jedna plodna godina za nas, ali ne samo za nas, nego, vjerujemo, i za sva ta mjesta, za ljude tih mjesta.

Da bi svoje planove za 2017. ostvari-li, osim fizičkih elemenata, rada i molitve, potrebno je i onih drugih. Da bismo uspjeli potrebno nam je puno volje, ljubavi, strplji-vosti, mudrosti i odgovornosti. Zaista, puno je potrebno, a sve nam to mogu posvjedočiti framaši koji su pristali služiti na dobro svojem

bratstvu kroz sljedećih godinu dana; Jakov To-lić (predsjednik), Ivan Vrljić (potpredsjednik), Petra Jonjić (voditeljica formacije), Josipa Mi-šević (tajnica) i Ivan Erceg (blagajnik). Nada-mo se da ćemo ove godine u svojim naumima uspjeti i da ćemo uistinu biti pravo bratstvo, u punom smislu te riječi, ne samo unutar naših susreta petkom u 20h, ne samo unutar Crkve, nego i unutar svijeta. Nadamo se da ćemo biti primjer, da ćemo biti ''framaši'', da ćemo biti iznad svih ovih svjetovnih razlika, podjela, nepravde i okrutnosti koje se događaju u da-našnjem svijetu...

Pretpostavljam da vam je drago čitati o framašima, o našim primanjima, obeća-njima, druženjima, izletima, susretima... Da, lijepo je u današnjem svijetu vidjeti da postoje mladi koji prepoznaju ono pravo, mladi koji žele dobro. Imate razloga da vam bude drago, jer, lijepo je pripadati Frami, uistinu je. Vjerojatno je lijepo pripasti joj makar i na ovih 5 minuta vremena izdvo-jenih za čitanje o njoj. Frama...? Puno je dobrih stvari koje Frama ima ili čini, i zato, ako vi već nemate priliku i ne možete biti dio franjevačke mladeži, budite oni koji će ju podupirati, budite oni koji će imati svoju malu vlastitu Framu. Kako sad to? Kako je moguće imati vlastitu Framu? Otkrit ću vam nešto! Svi vi, dragi čitatelji, imate prili-ku iz dana u dan imati svoju vlastitu Framu. Da, svi vi imate mogućnost imati Framu, imati Srce, odnosno činiti dobro. Postoji netko tko je na sve nas mislio i svima nam to omogućio, netko tko priprema svaki su-sret, svaku temu, svaki izlet, netko tko sve organizira i za sve se brine. Taj netko je Bog, a vi mu dopustite da vam pokaže!

Ne zaboravite; mjesto susreta Srce (prostorija u središtu), svakim danom 0-24, potpuno besplatno.

Matea Lončar

42

IZ ŽIvota Župe

U Podbablju održana "Škola animatora" za framaše

Izborna skupština Frame Podbablje

Članovi mjesnog bratstva Franjevač-ke mladeži iz župe Podbablje dana

15.listopada uz nazočnost Martina Vrlića, područnog voditelja formacije i Ive Šuste, područne potpredsjednice jučer su izabrali svoje novo vodstvo koje će ih predstavljati iduću godinu dana.

Nakon molitve i nagovora područnog duhovnog asistenta fra Josipa Repeše pri-stupilo se izborima u kojima su framaši mjesnog bratstva Frame, s pravom glasa, izabrali slijedeće članove vijeća:

Jakov Tolić, predsjednik Ivan Vrljić, potpredsjednik Josipa Mišević, tajnica Ivan Erceg, blagajnik Petra Jonjić, voditeljica formacije

Nakon prihvaćanja službi obred izbora završio je molitvom blagoslova. Na kraju izbora, novi je predsjednik Jakov Tolić koji obnaša i dužnost blagajnika područnog vi-jeća Splitsko-dubrovačkog područja Frame najavio brojne aktivnosti Mjesnog bratstva te učlanjivanje novih članova.

Župa Podbablje i istoimeno bratstvo Franjevačke mladeži bili su domaćini

ovogodišnjoj Školi animatora koja je orga-nizirana za mlade framaše Splitsko-dubro-vačkog područnog bratstva.

Trodnevni program „Škole animatora“ koja je okupila tridesetak mladih iz cijelog Splitsko-dubrovačkog područja započela je u petak 25. studenoga okupljanjem sudioni-ka u župnoj dvorani u Drumu. Nakon prija-ve sudionika svi okupljeni sudjelovali su na pokorničkom bogoslužju, a zatim euhari-stijskom slavlju koje je predvodio područni

duhovni asistent fra Josip Repeša. Poslije mise bilo je Klanjanje pred Presvetim Oltar-skim Sakramentom , a potom predstavljanje nazočnih bratstava. Cijeli program završio je molitvom i radom po skupinama.

Izrazito dinamična bila je subota 26.studenoga kada su framaši krenuli s programom već u 7 sati. Nakon molitve slijedilo je prvo predavanje o komunika-cijama, zatim rad po grupama i plenum, a nakon toga slijedilo je drugo predavanje o problemima u bratstvima i postavljanju prema njima. Nakon objeda i kratke stanke

43

IZ ŽIvota Župe

u poslijepodnevnim satima održan je rad-ni dio „Škole animatora“. Prvo predavanje održalo se na temu „Kako voditi i animirati susret Frame?“, a nakon toga „Služba vodi-telja formacije“. Program je završio radom po grupama, a potom svetom misom i kru-nicom te završnom molitvom.

Trećeg dana 27.studenoga na 1.nedje-lju Došašća mladi su sudjelovali na sveča-nom misnom slavlju u središnjoj crkvi Sv. Ante koje je predvodio župnik Podbablja fra Nedjeljko Čarapić uz koncelebraciju fra Josipa Repeše. Tijek mise animirali su

framaši, a na kraju se svima zahvalila po-dručna predsjednica Matea Lončar koja je izrazila radost što kao područna predsjed-nica može pozdraviti župljane svoje rodne župe te im zahvaliti na gostoprimstvu. Na poseban način je zahvalila župniku fra Ne-djeljku Čarapiću koji se nesebično stavio na raspolaganje mladima i omogućio da ovakav susret bude organiziran u njegovoj župi, a potom je riječ zahvale uputio i fra Josip Repeša.

Susret je završen zajedničkom Skupšti-nom u poslijepodnevnim satima.

44

IZ ŽIvota Župe

Karitativne akcije Frame Podbablje

Članovi karitativne sekcije Franjevačke mladeži iz župe Podbablje kroz mjesec

studeni započeli su sa izradom svojih ruko-tvorina koje će tijekom došašća prodavati, a prikupljena sredstva koristiti za najpotreb-nije župljane.

Vrijedni članovi Franjevačke mladeži već nekoliko godina u vremenu došašća

koje je ove godine počelo 27.studenoga prodaju svoje rukotvorine i na taj način u suradnji sa župnom zajednicom i žu-pnikom fra Nedjeljkom Čarapićem po-mažu najpotrebnijim župljanima župe Podbablje

PRIREDIO: Jakov Tolić

45

IZ ŽIvota Župe

Franjevački svjetovni red u župi Podbablje

Franjevački svjetovni red (lat. Ordo Franciscanus Saecularis; OFS) usta-

novljen je po nadahnuću i djelovanju sv. Franje. Propovijedanje sv. Franje, njegov živi primjer kao i primjer njegovih prvih učenika, privuklo je veliku pažnju ljudi tako da su se mnogi oženjeni željeli pridružiti prvom i drugom redu.

To svjedoče dva pisma vjernicima kao i sadržaj 23 poglavlja nepotvrđenog pra-vila koji sačinjavaju temelj za postojanje franjevačkog svjetovnog reda. Franjo je propovijedao pokornički život, a pobožne osobe koje su bile vezane obiteljskim od-govornostima, molile su Franju da ih pouči savršenijem načinu života. On je pokazao kako moraju živjeti evanđeoski način ži-vota kod kuće, na poslu, šireći Evanđelje poučavanjem riječju i primjerom među svojim susjedima nasljedujući siromašnog i patničkog Krista. Franjo im daje pravilo nadahnuto franjevačkim duhom. Kardinal Hugolin, a kasnije papa Grgur IX., Franjin prijatelj, pomogao mu je napisati pravilo.

Od “Pokorničke braće i sestara” nastaju i tri franjevačka reda: prvi muški (Manja Braća, kapucini, konventualci), drugi ženski (klarise) i treći za ljude u svijetu (iz kojeg je nastao “Treći samostanski red”). Danas se “Treći red sv. Franje” prema novom Pravilu naziva “Franjevački svjetovni red” (OFS). OFS je otvoren svim vjernicima, a pripadaju mu muževi i žene, kao i klerici: đakoni, svje-tovni svećenici i biskupi. Među članovima

OFS-a bilo je znamenitih i svetih ljudi kao sto su mnogi državnici i znanstvenici, bi-skupi i pojedini Pape.

Sam naziv Franjevački svjetovni red je kroz dugu povijest više puta mijenjan. Češće su bili nazivi: Pokornička braća i se-stre, Braća pokornici, Treći red, a danas se naziva Franjevački svjetovni red.

Prvo Pravilo OFS-a jest “Memoriale” iz 1221. To Pravilo preradio je za OFS 1228. veliki prijatelj sv. Franje, papa Grgur IX. Drugo je Pravilo, koje je ostalo na snazi sko-ro 600 godina, izradio 1289. papa franjevac, Nikola IV. Treće Pravilo napisao je 1883. godine papa Leon XIII., kao član OFS-a. Posljednje, i danas važeće Pravilo, potvrdio je 24. lipnja 1978. papa Pavao VI.

Danas u svijetu ima oko 450.000 člano-va i kandidata koji žive franjevačko posla-nje. U Hrvatskoj svoje franjevačko poslanje živi oko 4000 zavjetovanih članova OFS-a. Vodstvo Reda čini Međunarodno vijeće koje ima svoje sjedište u Rimu. Ministar Međunarodnog vijeća predstavlja OFS pred Crkvom i društvom. Svaki narod ima svoje Nacionalno vijeće s ministrom na čelu. Pre-ma novim Konstitucijama, organizacijska podjela OFS-a je: mjesna, područna, naci-onalna i međunarodna. Braća i sestre svoje zajedništvo najkonkretnije proživljavaju u malim bratstvima vezanim uz samostane i župe. Svako mjesno franjevačko bratstvo, područno te nacionalno ima ministra i Vije-će te duhovne asistente, najčešće franjevce.

46

IZ ŽIvota Župe

Jesi li pozvan u Franjevački svjetovni red?

Članovi FSR-a• nastoje živjeti Evanđelje u duhu sv. Fra-

nje Asiškoga.• dolaze iz svih odručja života – radnici,

profesionalci, liječnici, domaćice, redo-viti građani, menadžeri, umirovljenici...

• sastaju se jednom mjesečno da se napu-ne duhovno i proučavajući Božji način po primjeru sv. Franje.

• poboljšavaju svoju molitvu kroz učenje, sakramantalni i liturgijski život, pobož-nostima ...

• odlaze ljudima u potrebi.• uključeni su u aktivnosti župe (volon-

teri su ondje gdje je potrebno).• promiču obiteljski život.

Kako ću doznati o franjevačkom načinu života?

• Potraži mjesno bratstvo preko svoga župnika ili člana FSR-a

• Izrazi želju za učenjem o FSR-u.• Svako mjesno bratstvo izrazit će ti

dobrodošlicu.• Primit ćeš informaciju o FSR-u.• Voditelj formacije (ili čan bratstva) po-

učavat će te barem jednom mjesečno.• Zapamti, ti nemaš nikakve obveze ući

u FSR, nego samo učiti o FSR-u.• Ako nekon tog upoznavanja želiš na-

staviti studij, bit ćeš primljen u FSR.• Informacije i izobrazba o Redu nastavit

će se na većem stupnju.• Sudjeluješ na susretima gdje je govor

franjevačkim temama.

• Nakon određenog vremena, ako se želiš trajno obvezati na život u FSR-u, na-pisat ćeš molbu za obećanja (zavjete).

.Koje su obveze člana FSR-a?

Dnevno• Sudjeluješ u molitvi Crkve moljenjem

časoslova, prilagođen članovima FSR-a.• Nastojiš sudjelovati na svetoj misi što

je moguće češće.• Moliš jutarnje i večernje molitve.• Molitve prije i poslije jela.• Ispitivanje savjesti.• Moliš za one u potrebi: bolesne, koji

pate ili umiru..• Postaješ primjer drugima svojim nači-

nom života.• Nosiš franjevački simbol – Tau (križ).

Mjesečno• Sudjeluješ na mjesečnim sastancima• Sudjeluješ u molitvama i misi• Sudjeluješ u raspravama ako želiš.• Doprinosiš bratstvu za život bratstva,

za misije, za caritas, ...• Pokušati biti na klanjanju pred Presve-

tim Oltarskim Sakramentom.• Ispovjediti se, ako je potrebno.

Stupnjevitost u FSR-u• Vrijeme uvođenje - najmanje šest

mjeseci• Vrijeme početne formacije (novicijat)

- najmanje godinu dana• Zavjetovanje ili obećanje evanđeoskog

života: privremeno zavjetovanje koje

47

IZ ŽIvota Župe

se obnavlja na godinu dana (najviše tri godine)

• Trajna formacija – cijeli život

FSR u svijetu• prisutan u oko 100 država• broj članova oko 450.000

Duhovna obnova za članove OFS-a

U imotskom samostanskom okruž-ju svake se godine uoči sv. Franje od 1. do 3. listopada održi duhovna obnova za Franjevački svjetovni red (OFS) Imot-ske krajine. U 17 sati bude molitva Ve-černje, a zatim razmatranje, nakon čega

se članovi OFS-a uključe u devetnicu. Ove je godine duhovnu obnovu vodio fra Lazar Perica, župni vikar Imotskog. U svo-jim razmatranjima članovima OFS-a govo-rio je o obitelji i svim problemima s kojima se naše obitelji danas susreću te kako na probleme vjernički odgovoriti.

Novo područno vijeće Splitsko-dubrovačkog OFS-a

Na 6. Područnom izbornom kapitulu održanom 17. rujna 2016. u Franjevačko-me samostanu Gospe od zdravlja u Splitu izabrano je za mandatno razdoblje od 2016. do 2019. novo Područno vijeće splitsko-dubrovačkoga područnog bratstva OFS-a Sv. Leopolda Bogdana Mandića.

48

IZ ŽIvota Župe

4. s. Jasna Šabić, MB Zmijavci Sv. Leopold Bogdan Mandić, Područna blagajnica

5. s. Angela Koštro, MB Imotski Sv. Fra-njo, Područna povjerenica za formaciju

6. br. Mate Vukorepa, MB Split-Sukoišan Sveta Obitelj, Područni povjerenik za Framu

7. s. Zdenka Filipović Grčić, MB Sinj Gospa Sinjska, Područna vijećnica

8. s. Marija Jurjević, MB Lumbarda Sv. Pijo iz Pietrelcine, Područna vijećnica

9. s. Mara Ljubić, MB Split-Dobri Gospa od zdravlja, Područna vijećnica

10. s. Iva Stančić, MB Dubrovnik-Lapad Sv. Jeronim, Područna vijećnica

11. Fra Stipe Nimac, OFM, Područni du-hovni asistent

Kapitulu je predsjedao zamjenik na-cionalnoga ministra OFS-a br. Silvester Bašić uz nazočnost fra Ivana Markano-vića, OFMCap, nacionalnoga duhovnog asistenta

Izabrani članovi novoga Područnoga vijeća su iz devet (9) Mjesnih bratstava OFS-a.

Članovi novoga Područnoga vije-ća za mandatno razdoblje od 2016. do 2019. godine su:

1. s. Mila Šuto, MB Zmijavci Sv. Leopold Bogdan Mandić, Područna ministra

2. s. Suzana Fiorenini, MB Cavtat Gospa Snježna, Zamjenica područne ministre

3. s. Ivana Lešina, MB Runović Svih sve-tih Franjevačkoga svjetovnog reda, Područna tajnica

49

IZ ŽIvota Župe

12. Fra Ivica Martinović, TOR, Područni duhovni asistent

13. Fra Drago Vrhovec, OFMCap, Područ-ni duhovni asistent

14. Fra Kruno Kemić, OFMConv, Područ-ni duhovni asistent

15. Matea Lončar, Područna predsjednica Frame, Predstavnica Frame

Na istom 6. izbornom Područnom ka-pitulu OFS-a izabrano je i dvoje povjerenika za mandatno razdoblje od 2016. do 2019.:1. br. Dragutin Koštro, Povjerenik za na-

zočnost i djelovanje u svijetu, Imotski, MB Sv. Franjo

2. s. Marijana Jurišić, Povjerenica za informacije, Omiš, MB Gospa Karmelska

Također su izabrani delegati za Nacio-nalno vijeće OFS-a za mandatno razdoblje od 2016. do 2019.:

1. s. Ankica Klarić, Makarska, MB Blaže-na Djevica Marija Bezgrješna

2. br. Dragutin Koštro, Imotski, MB Sv. Franjo

3. s. Mira Maslov, Split-Trstenik, MB Blagovijest

4. s. Mirjana Vitić, Sinj, MB Gospa SinjskaIz naše župe sudjelovali su Zdenko

Perkušić, mjesni ministar i Milan Šušnjar, mjesni doministar

50

IZ ŽIvota Župe

Proslavljena sv. Klara, zaštitnica OFS-a Podbablje

Blagdan sv. Klare koju mjesno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda iz župe

Podbablje slavi kao svoju zaštitnicu svečano je obilježen u četvrtak, 11. kolovoza 2016., u Drumu u središnjoj crkvi župe Podbablje posvećenoj sv. Anti.

Uoči svečanog misnog slavlja kojem su osim domaćina iz župe Podbablje nazo-čili predstavnici susjednih bratstava Fra-njevačkog svjetovnog reda iz župa Imot-ski, Proložac, Runovići, Vinjani, Zmijavci održana je pobožnost Gospine krunice koju je predmolila donedavna ministra OFS-a župe Podbablje i tajnica OFS-a

Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva Ljubica Vujević.

Ovogodišnje svečano misno slavlje predvodio je župnik u Podbablju i duhovni asistent OFS-a istoimene župe fra Nedjeljko Čarapić, a koncelebrirali su župnik Stude-naca fra Zoran Jonjić, imotski župni vikar i duhovni asistent OFS-a Imotski fra Zoran Kutleša, fra Frano Laco župnik u Zmijavci-ma i duhovni asistent OFS-a iz iste župe te fra Mladen Prolić, župnik i duhovni asistent OFS-a u Runovićima. Tijekom mise pjevao je Mješoviti pjevački zbor pod ravnanjem Marele Vrljić i Snježane Perkušić.

51

IZ ŽIvota Župe

Nakon misnog slavlja domaćini na čelu sa mjesnim ministrom Zdenkom Perkušićem za sve sudionike priredili

su zajedničko druženje uz prigodni domjenak

Josip Šerić

52

IZ ŽIvota Župe

Dječji zbor nastupio na smotri zborova u Imotskom

U samostanu sv. Franje u Imotskom u su-botu, 29. listopada, održana je smotra

dječjih zborova imotskoga samostanskog okružja u sklopu proslave 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka, a tom prigodom nastupio je i naš dječji zbor koji je za ovu zgodu svečano uvježbala nji-hova voditeljica Marela Vrljić.

U smotri je sudjelovalo oko 340 dje-ce iz dječjih zborova Imotskog, Lovreća, Podbablja, Poljica, Prološca, Runovića, Studenaca, Vinjana i Zmijavaca, u pratnji svojih voditelja i župnika. Susret je počeo

u crkvi sv. Franje pripremom za svetu is-povijed, što je održao fra Denis Šimunović, župnik Vinjana. Nakon toga djeca su imala prigodu za ispovijed, a za vrijeme ispovije-danja molila se krunica, koju je animirala s. Jasna Kasalo.

Potom je euharistijsko slavlje pred-vodio gvardijan fra Kristian Stipanović uz koncelebraciju fra Nedjeljka Čarapića, župnika Podbablja, i fra Zorana Jonjića, žu-pnika Studenaca. Nakon mise svaki je zbor nastupio zasebno te otpjevao jednu pjesmu u čast Blažene Djevice Marije.

53

IZ ŽIvota Župe

Poziv na život

Župa Podbablje jedna je od rijetkih župa u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, po-

sebice u njezinom zagorskom dijelu, koja se mogla pohvaliti pozitivnim prirodnim priraštajem odnosno većim brojem rođe-nih nego umrlih. Nažalost, posljednjih go-dina više se ne možemo pohvaliti takvom činjenicom, a stanje je puno gore, štoviše, alarmantno.

Ljubaznošću našega župnika fra Ne-diljka Čarapića odlučili smo "zaviriti" u ma-tične knjige naše župe i u svom skromnom istraživanju zadržati se na posljednjih 15 godina, dakle, na razdoblju od 2001.go-dine do danas. Najviše djece u proteklom razdoblju rođeno je 2001. godine njih 60, a najmanje prošle 2015. godine kada je ro-đeno samo 26 djece što je najmanje u bo-gatoj prošlosti župe Podbablje od vođenja službenih matica starih gotovo 300 godina.

S druge strane gledajući popis umrlih Matica umrlih župe Podbablje kaže nam da je najviše Podbabljana umrlo 2013. go-dine odnosno njih 55 dok je najmanji broj umrlih u proteklom petnaestogodišnjem razdoblju zabilježeno 2005. kada su umrle 33 osobe.

Gledajući po godinama 2001. godine rođeno je 60 djece, a umrla je 41 osoba, iduće 2001. godine rođeno je 49, a umrlo 36, 2003. godine rođeno je 47, a umrlo 51, 2004. godine 50 rođeno, a 34 umrle osobe, zatim 2005. rođeno je 52 djece, a umrla su 33 župljana, 2006. rođeno 37, umrlo 43, 2007. rođeno 57, a umrlo 47, 2008. rođeno

36, umrlo 42, 2009. rođeno 45, a umro 41, 2010. rođeno 40, a umrlo 36, 2011. rođeno 47, a umrlo 43, 2012. rođeno 45, a umrlo 40, 2013. rođeno 29, a umrlo 55, 2014. rođeno 41, a umrlo 49, 2015. rođeno samo 26, a umrlo 47 dok je ove godine rođeno 29, a umrlo 47 vjernika ove župe.

Rezimirajući dolazimo do podatka da je u proteklih 15 godina na području naše župe Podbablje rođeno 690 djece, a umr-lo 726 župljana dok je u protekle 4 godine rođeno 170, a umrlo 236 osoba što je znak za lagani alarm.

Gledajući po mjestima u župi najviše djece rođeno je u Grubinama, a najmanje u Hršćevanima dok je Drum jedino mjesto u župi i općini Podbablje koje ima više sta-novnika nego li prije 15 godina, a s druge strane u istom razdoblju Podbablje Gornje izgubilo je najviše stanovnika.

Josip Šerić

54

Kršteni u 2016.

1. ZNAOR NENO, Mislav i Slava, 03.01.2016.

2. MILAS ANTE, Ivan i Ana, 03.01.2016.

3. ĆAPIN MIA, Hrvoje i Jelena, 31.01.2016.

4. MARGETA TOMISLAV, Zvonimiri i Ivana, 07.02.2016.

5. KRIŠTIĆ DANIJELA, Dane i Sanja, 03.04.2016.

6. ĆAPIN TAMARA, Ante i Ana, 03.04.2016.

7. BLAŽIĆ JOSIP, Marin i Magdalena, 23.04.2016.

8. PATRLJ IVONA, Ivan i Josipa, 15.05.2016.

9. KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ ANTE, Ante i Milena, 15.05.2016.

10. KARIN MISLAV, Ante i Jelena, 22.05.2016.

11. VUKSAN NORA, Ante i Ivana, 29.05.2016.

12. ŽUŽUL LUKA, Stipe i Katarina, 12.06.2016.

13. KARIN FILIP, Ante i Iva, 19.06.2016.

14. KARIN ANTE, Ivica i Ljubica, 19.06.2016.

15. MILAS IVANO, Darko i Ivana, 24.07.2016.

16. ŽUŽUL JOSIPA, Ivan i Ivana, 31.07.2016.

17. GUDELJ HRVATIN, Hrvatin i Danijela, 07.08.2016.

18. KARIN REA ANA, Marin i Ivona, 07.08.2016.

19. GABELICA TAMARA, Stipe i Marina, 13.08.2016.

20. JONJIĆ VANA PAOLA, Petar i Ina, 20.08.2016.

ŽupnI pastoral

55

ŽupnI pastoral

21. JONJIĆ TOMA, Branimir i Ana, 17.09.2016.

22. GABELICA MARIJAN, Ivan i Ružica, 18.09.2016.

23. ŠUĆUR IVA, Ivan i Nela, 25.09.2016.

24. VUKOVIĆ IVANO, Jakov i Marijana, 25.09.2016.

25. GUDELJ ANTEA, Ante i Ana, 02.10.2016.

26. KRIŠTIĆ LUKA, Branimir i Josipa, 08.10.2016.

27. MATKOVIĆ ANTE, Mate i Matea, 23.10.2016.

28. JONJIĆ LUKA, Josip i Jelena, 23.10.2016.

29. ŽUŽUL MARIJA, Ante i Anita, 06.11.2016.

30. JONJIĆ TONI Luka i Anđela 17.12.2016.

31. ŠUĆUR ANTEA Ante i Ljubica 27.12.2016.

Prvopričesnici u župi sv. Luke

1. Ajduk Ivan

2. Buljan Antonela

3. Ćapin Ivan

4. Ćapin Vinko

5. Gabelica Frane

6. Gudelj Leon

7. Ivanko Ivana

8. Ivanko Lorena

9. Jerković Gabriela

10. Jonjić Marijana

11. Karin Roko

12. Kasalo Ivica

Podbablje 2016.

56

ŽupnI pastoral

13. Kasalo Lana

14. Lončar Ivan

15. Lončar Marija

16. Maršić Antea

17. Matković Magdalena

18. Mišević Ana

19. Perić Ante

20. Perić Domagoj

21. Perić Duje

22. Perkušić Adrian

23. Prce Renata

24. Šućur Ante

25. Šućur Tamara

26. Šušnjar Igor

27. Tolić Petra

28. Vrankić Lana

29. Vrljić Karlo

30. Vuković Iva

31. Vuković Kristijan

32. Vuković Mia

33. Znaor Iva

34. Zovko Matea

35. Žužul Eva Marija

57

ŽupnI pastoral

Krizmanici 2016.

1. Ajduk Josip

2. Ajduk Matea

3. Blažić Ana

4. Buljan Marija Magdalena

5. Buljubašić Matea

6. Ćapin Ante

7. Ćapin Danijela

8. Ćapin Jelena

9. Ćapin Josip

10. Ćapin Sandra

11. Erceg Ivan

12. Gabelica Toni

13. Jerković Martina

14. Jonjić Ante

15. Jonjić Kristijan

16. Jonjić Marija

17. Jonjić Mario

18. Jonjić Nina

58

ŽupnI pastoral

19. Karin Antonija

20. Karin Ivan

21. Kasalo Ante

22. Kujundžić Anamarija

23. Kujundžić Josip

24. Maršić Marko

25. Matković Antonela

26. Matković Matea

27. Milas Ivana

28. Mišević Ante

29. Mišević Josipa

30. Patrlj Nina

31. Perić Pavao

32. Perkušić Darko

33. Perkušić Ines

34. Perkušić Ivan

35. Šućur Zlata Katarina

36. Šušnjar Darko

37. Šušnjar Diana

38. Šušnjar Karmen

39. Tolić Mirjana

40. Vrljić Ivan

41. Vujević Iva

42. Vuković Josipa

43. Vuković Marin

44. Vuković Mate

45. Vuković Silvija

46. Znaor Katarina

47. Znaor Marin

48. Znaor Mirko

49. Zovko Anita

50. Žužul Ana

51. Žužul Lucija

59

ŽupnI pastoral

Vjenčani u 2016.

1. Glavaš Ivan i Klasić Sandra, 02. 04. 2016.

2. Jukić Ante i Karin Darinka, 07.05.2016.

3. Perković-Šantar Ivan i Krištić Milena, 15.05.2016.

4. Dropuljić Ivan i Milas Maja, 23.07.2016.

5. Gabelica Mario i Trajković Ivana, 12.08.2016.

6. Vuković Vinko i Oxsana Beck Elina, 19.08.2016.

7. Kujundžić Nikola i Marijana Znaor, 26.08.2016.

8. Karin Nikola i Vukoša Marija, 27.08.2016.

9. Tolić Rajmond i Vrljić Anita, 02.09.2016.

10. Buljan Ante i Karin Melita, 10.09.2016.

11. Tolić Vlade i Milas Antonija, 08.10.2016.

12. Tomić Željko i Matković Branka, 15.10.2016.

13. Gavran Bruno i Perkušić Marina, 16.10.2016.

14. Lelas Bruno i Šućur Sanja, 30.10.2016.

15. Ivanišević Ivan i Ćapin Josipa, 11.11.2016.

16. Puljiz Ante i Znaor Ivana, 3.12.2016.

60

ŽupnI pastoral

Umrli u 2016.

1. MARA JONJIĆ 1928. – 2016.

2. IVA GABELICA 1930. – 2106.

3. BRANKO PATRLJ 1951. – 2016.

4. MARA ŠUĆUR 1928. – 2016.

5. VLADE GABELICA 1941. – 2016.

6. MILA AJDUK 1932. – 2016.

7. ANTE BILIĆ 1932. – 2016.

8. IVAN AJDUK 1942. - 2016.

9. ANA MATKOVIĆ 1926. – 2016.

10. NEDILJKO ĆAPIN 1953. – 2016.

11. ANA KARIN 1925. – 2016.

12. ZORKA VRLJIĆ 1956. – 2016.

13. LUKA PERKUŠIĆ 1949. – 2016.

14. ŽARKO JONJIĆ 1939. – 2016.

15. NADA VUKSAN 1947. – 2016.

16. DOMINKO GABELICA 1931. – 2016.

17. BRANKA BULJUBAŠIĆ 1947. – 2016.

18. IVA LONČAR 1928. – 2016.

19. MARIJA ĆAPIN 1940. – 2016.

20. MIRKO KRIŠTIĆ 1932. – 2016.

21. DRAGICA MARIJA GLAVAŠ 1926. – 2016.

22. KSENIJA PERIĆ 1941. – 2016.

23. DRAGICA ŽUŽUL 1944. – 2016.

24. MARA JONJIĆ 1944. – 2016.

25. NEDA MILA BULJAN 1934. – 2016.

26. RUŽA ZOVKO 1921. – 2016.

27. JELA VUKASOVIĆ 1939. – 2016.

61

ŽupnI pastoral

28. PETAR JONJIĆ 1944. – 2016.

29. MATE GUDELJ 1953. – 2016.

30. IVA ĆAPIN 1929. – 2016.

31. ANA MILAS 1934. – 2016.

32. MARA KARIN 1929. – 2016.

33. IKO VUKOVIĆ 1956. – 2016.

34. DRAGICA VUKOVIĆ 1932. – 2016.

35. MARKO ĆAPIN 1931. – 2016.

36. BRANKO MILAS 1954. – 2016.

37. IVAN ŽUŽUL 1938. – 2016.

38. ANĐELKO GRANČIĆ 1934. – 2016.

39. IVAN PERKUŠIĆ LJAČA 1941. – 2016.

40. JOSIP ŽUŽUL ŠALDOV 1929. – 2016.

41. IVAN PERIĆ 1938. – 2016.

42. MATE MILAS 1951. – 2016.

43. IVAN BULJAN 1956. – 2016.

44. JELENA KUJUNDŽIĆ 1947. – 2016.

45. IVAN ZOVKO 1938. – 2016.

46. TEREZIJA VUKOVIĆ 1939. – 2016.

47. ANĐELKO VUKOVIĆ 1945. – 2016.

Mirko Milas * 1943- † 2016

Zorka Vrljić *1956 - † 2016.

Marija Milas Sansić * 1940 - † 2016.

Nediljko Glavaš * 1952 - † 2016.

62

Kulturna baštIna

Gradine u Imotskoj krajini

Kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu Ljubomir Gudelj

objavio je knjigu "Gradine u Imotskoj kra-jini", kao katalog izložbe u MHAS-u, koja prvi put sustavno predstavlja slabo istraže-ne prapovijesne gradine koje se suhoziđem

izdižu na krškim brdašcima i svojim su strateškim položajima više služile u pro-matračke i obrambene svrhe negoli za obi-tavanje stanovnika. Brojni nalazi ulomaka keramičkog posuđa, oruđa i nakita uokolo njih svjedoči da se tu živjelo još od eneolita

Gradina iznad Nebriževca

63

Kulturna baštIna

i brončanog doba u prapovijesti. Dolaskom Rimljana i tijekom antike gradine se napu-štaju ili dograđuju, a neke od njih tijekom srednjovjekovlja se revitaliziraju i danas su stopljene u naselja, gotovo neprepoznatljive u izvornim oblicima, kakva je primjerice tvrđava Topana nad gradom Imotski. Na nekim gradinama nalazimo grobnice i steć-ke, a uz njih gotovo redovito su ulančane brojne prapovijesne gomile s grobovima.

Na 600 kvadratnih kilometara Imotske krajine zabilježeno je gotovo dvije tisuće arheoloških i drugih spomenika povijesne arhitekture, a u svom je vrijednom radu ar-heolog Ljubo Gudelj obradio 95 gradina, od kojih je tek manji broj registriran i zaštićen kao spomenik kulturno-povijesnog krajo-lika (15). 32 gradine, ili trećina uvrštenih

prvi put se spominju u ovoj knjizi koja obra-đuje 29 katastarskih općina, među kojima je najviše njih nalazi na području Lovreća, Studenaca i Ciste (po 7) i Podbablja (6). Pri-ložena je i karta svih 95 obrađenih gradina. Zemljopisno je najniža gradina Dikovača u Zmijavcima – smještena 291 metar nad morem, tek malo iznad razine Imotskog polje, a najviša je Piljevača nad Poljicima, koja se nalazi na 868 metara nadmorske visine, većina ostalih se nalazi na visini iz-među 500 do 700 metara.

Zanimljiva su i imena pojedinih gra-dina, osim općeg imena gradina i najbližeg plemena koje živi uz nju, narod im je davao sasvim poetska i ćudljiva imena: Visočica, Nezgrija grad, Vitrenik, Blagoslov, Gradi-nica, Šiljak, Gruno, Velika i Mala posestri-ma / Kokošja stopa, Mali zidak, Nevaljac, Vrhgradina, Trbotor / Gavan gomila, Oltar (kod Kusića), Pušina kula, Umac, Orlove stine, Ivanova kula, Kosmetovica, Lipa gra-dina, Vela glava, Gradac, Lukovac, Zagra-dinje, Zetovanj, Liskovac, Radež, Dikovača, Kuk, ili je riječ o turcizmima Mašet, Topana, latinizmima Jova, Pit...

Posebno je obrađena gradina iznad zaseoka Ajduci u Nebriževcu, na obližnoj visoravni Krnjevica registrirano je osam prapovijesnih gomila, te Ćapinova gradi-na sjeverno od Gabelica, dok jea u okolici se nalazi još 11 gomila. Gudeljeva izložba i knjiga pozivom su na promjenu našeg od-nosa prema tom vrijednom ali zanemariva-nom dijelu kulturno-povijesne baštine koju smo bezobzirno razarali i mljeli, a kojima prijete nova oskrvnjivanja izgradnjom na-javljivanih vjetroparkova, odašiljača, spo-menika, gospodarskih, infrastrukturnih i drugih privatnih objekata.

Mladen Vuković

Ćapinova glavica

64

Kulturna baštIna

U spomen: Miroslav Gudelj-Velaga Migi

U organizaciji braniteljskih udruga, pod sloganom Zajedno u ratu zajedno u

miru!, 1. 10. 2016. u Poljicima je prigod-nim programom obilježena 25. godišnjica smrti hrvatskog branitelja Miroslava Gude-lja – Velage zvanog Migi. Sa studija prava u Zagrebu krenuo je s Prvom gardijskom brigadom "Tigrova" na istočne bojišnice i poginuo na samom početku Domovinskog rata braneći Vukovar. Nakon mise u župnoj crkvi Sv. Ana, na kući u kojoj znakovito više nitko ne živi, jer su mu i sva braća umr-la, otkrivena je spomen ploča na kojoj su i stihovi koji su pronađeni u njegovoj odo-ri, nakon što mu je tijelo ekshumirano u Šarengradu 1998. i preneseno na poljičko groblje. Pjesmu je ovog ljeta uglazbio Tžino Žužul, i može se pogledati na internetskoj stranici Youtube. Rođen je baš na kućnom ognjištu, dan nakon rođendana zemljaka Tina Ujevića, stidljivo je pisao stihove, pa je ideja da se na njegov rođendan od sljedećeg ljeta pred njegovom rodnom kućom uprili-čuje recital domoljubne poezije. Prikupljaju se Migijevi stihovi kako bi se ukoričili u posebnu knjigu.

Pismo braći u Poljica

I dok ruka pušku steže suza suzom oko guši, nema praga što me veže, snovi teški, sve se ruši.

Obiša’ sam mnoga vrata, nemam kuda ali moram proći, u Poljica moga brata ovo pismo mora doći.

Ne tuguj mi moj Ivane, moj Josipe još nas ima. Ne tuguj mi moj Mladene, ja ostavljam zavjet svima.

I dok padam, ja se dižem, u pomoć vas moram zvati uvijek prvi drugog stiže gdje će zadnji život dati.

Ne tuguj mi moj Ivane Hrvatska je naša nada, Idi dalje, liječi rane evo Hrvat za dom pada!

Miroslav Gudelj-Velaga "Migi"

65

Kulturna baštIna

Migijev magični mig s nebesaMiroslavu Gudelju-Velagi Migiju

(*Poljica, 6. 7. 1970. - † Šarengrad, 4. 10. 1991.)

Sin kamengrada pao u Šarengradu, na tragičnu vijest uvijek vedri ćakan ti Ilija kazao:

Ostavio mejaš na istoku Hrvatske! I uskoro koraknuo ti u zagrljaj na nebesa,

pa za njim ti mater, pa tri tvoja brata braća Josip, Mladen i Ivan,

baba Pekuša sve to proživjela do sto druge godine. Kobna smrt pozobala vam cijelu lozu,

utrnula obiteljsku žeravu... Ali neće drača rasti kroz vašu kuću! Evo spomen ploče na njoj u prisoju

poziva da joj hodočastimo stihom domoljubnim šestog ilinštaka svakog ljeta

ti ćeš nam namigivati iz pramčioka raja gdje u grupi Čelinka sviraš na krilima anđela.

Poput meteora, kročio si samo dvadeset i jednu godinu dolinom suza

a već četvrt stoljeća u vječnosti svijetliš domaji neugasla zvijezdo sa visina

Za 25. obljetnicu smrti, 4. listopada 2016.Mladen Vuković

66

Kulturna baštIna

Jubilej Ante Žužula

Iako imaju niti tisuću stanovnika, Grubine se mogu pohvaliti da su u njima ponikla dva živuća člana Društva hrvatskih književnika – Ante Žužul i Mladen Vuković. Ante Žužul (pok. Luke „Lukić - Marinović“) ove je godine napunio 70. obljetnicu života. Rođen je 8. lipnja 1946. u Grubinama. Bavio se knjižarstvom,

zastupljen je u više antologija i čitanki. Objavio je knjige pjesama Zvjezdana smrt (1978.), Otvorite škure (1982.), Licem zemlje (1986.) i hrvatsko-njemački izbor imot-skih lirskih narodnih pjesama Knjigu piše Ivan ban (2007.). Uz čestitke, objavljujemo

nekoliko njegovih novih pjesama.

Moji moleMoji mole – moji vole Izmoliti svoje bole

Moji vole – moji ljube Pa i kada sve izgube

Moji grade – moji sade Puni cvijeta – puni nade

Moji znadu zaplakati Moji znadu zapjevati

I sanjati za sve druge Puni rana – puni tuge

Moji mole – moji vole Zamoliti svoje bole

Zidanje od čudesa

Znao sam sedmu sliku Vidao neviđeno Pjevao u kriku I slavio postiđeno

Onda je mjesec pao Ravno na moje ruke Zaboravio što sam znao I radio sve bez muke

Vlažnost je bila sveta Rahle su padale sjene Stabla su bila meta A ruke prepunjene

Tada sam znao za tajnu I livadu sa nebesa Čuvao zasadu trajnu I zidao od čudesa

67

Kulturna baštIna

LjekarušaPjesmo prognana Ruko izlomljena

Liječim oko zatvoreno Uho začepljeno Liječim te dušo otuđena

Ante Žužul

Liječim te bolesna zoro Danu sakati Okrutna misli Liječim te Glazbo oštećena Noći otrovana Liječim te

Tinovo hodočašće po Podbablju

U povodu 125. obljetnice smrti velikana hrvatskog pjesništva Augustina Tina Ujevića (1891. - 1955.), Kulturno-umjetnička udruga Ujević osmislila je poučnu

stazu Tinovo hodočašće po Zagori, gdje se u 15 točaka navode imotski toponimi i mjesta kuda je pjesnik šetao, navraćao i družio se s prijateljima, o čemu je ostavio traga i u svojim književnim zapisima. Zamišljeno je, kada se prikupe sponzorski

novci, ta mjesta i obilježiti prigodnim tablama. Autorica projekta Vesna Ujević uvr-stila je i tri točke iz Podbablja, kroz koje je Tin prolazio vraćajući se iz Imotskoga u Krivodol. Ove se godine navršilo i 90 godina da je Ujević objavio svoj slavni zapis

„Uspavanka iz Krivodola“, u kojemu se spominje i negdašnji dernek na Mladence u Drumu. Zbog toga prenosimo dio teksta pjesnikovih hodočašća kroz našu župu.

T 12 - Kamenmost

U ropstvu jezerskih vila što je sreća i nada ja brojim: sam hodam i na nogama stojim, a tu je moj plamen i divovska krila: na nebu golemi znamen, mlin, tri vrela, pet gostiona,

sedam križeva, jedan veliki kamen i rastrkano mnoštvo zvona. Mnoštvo stijenja, tuce stabala vitih i jedan prebijeli most što vječnu rječicu utaman kiti. Na njemu putnik, zadubljen gost.

(Hodočašće po Zagori)

68

Kulturna baštIna

Stara razglednica pokazuje izgled mosta u Tinovo vrijeme. Iako pjesmu Ho-dočašće po Zagori završava hvalospjevom mostu, most nipošto nije posljednja stanica na putu. Na povratku iz Imotskog prema Krivodolu ovdje je još jedno raskršće na kojem treba donijeti odluku. Krenuti put Vujevića ili put Šomanove gostionice?

Kamenmost je administrativno sredi-šte općine te najstarije naselje u Podbablju. Još u rimsko doba tu se nalazio most na putu iz Ad Novae (Runovića) prema Prološcu (Epilentio) te Duvnu (Delminium), a prvi put pod imenom Camen Most spominje se 1400. godine. Nalazi se na magistralnoj cesti Split-Imotski 4km od Imotskoga. S mosta se odvaja put za Zmijavce i Runoviće, te za Hršćevane. Pokraj ceste je i groblje i stara župna crkva Sv. Luka izgrađena još u 15. st., obnovljena 1705. i dograđena 1772. godine. Jezikoslovac Mate Šimundić je tvrdio da bi pravilno ime trebalo biti Kamen Most, a ne Kamenmost.

Most je građen još u 2. stoljeću, a gradili su ga ondašnji stručnjaci rimskog cara Marka Aurelija. Stariji je i od Diokle-cijanove palače. O tome postoji i zapis u Franjevačkom muzeju u Imotskom. Most je građen po uzoru na most preko rijeke Tiber, s pet okna i lukova, s posebnim propusnim kanalima za natapanje južnog dijela Imotskog polja. Na žalost, prilikom rekonstrukcije dijela državne prometnice D-60, originalni kameni temelji mosta su porušeni ili zatrpani.

T 13 - Vujevići – DrumTin u Podbablju posjećuje zaseok

Vujevići, dolazio je dvojici braće, Mati i Luki Vujević, povratnicima iz Liegea. Njih dvojica su poput mnogih Imoćana radili

u belgijskim rudnicima i čeličanama. Kao osobe posebno vrijedne povjerenja doži-vio ih je poslodavac za kojeg su radili. Nije imao potomaka pa je svoju imovinu ostavio braći Vujević. Nevješti upravljanju i tržiš-nim nadmetanjima, u Velikoj gospodarskoj krizi sve su izgubili i vratili se kući. U to je vrijeme Tin prevodio Baudelairea. Vujevi-ći su bili nastanjeni u belgijskoj pokrajini čijim se jezičnim specifičnostima Baude-lair koristio. Od Vujevića je Tin dobivao podatke o lokalnim izrazima i informacije koristio u prevodilačkom radu. Ovo svje-dočanstvo Ivice Vujevića, Matinog unuka, potvrđuje veliku Tinovu vrlinu – ozbiljan i temeljit pristup poslu, bio on pjesnički ili prevoditeljski.

Matina žena Ruža znala bi prilikom spominjanja Tina komentirati: “Dobro bi bilo kad je dolazio prije nego zazvoni Zdra-vo Marija, unda bi navakat otiša tamo u Jerkovića (Gornje Podbablje), ali kad dođi kasnije, mi već legnemo, a on zaklapa o škure… oni moj se skoči ko zec, pa s njin do zore uz komin. Sutra po vazdan ne bi moga sobon.“

Godina ili godine opisanih susreta nisu poznate. Ako se Velika gospodarska kriza događala između 1929. i 33. godine (krizom je uvjetovan povratak braće Vujević), onda je moguće vrijeme druženja do rujna 1930. ili od 1937. do 40., po Tinovu povratku iz Sarajeva.

I o tome kako je Tin znao za Vujeviće, može se samo nagađati. Je li za njih saznao preko krivodolskih i lokvičkih korpara (pu-tujući trgovci vjerno prikazani u „Prosja-cima i sinovima“ Ivana Raosa i istoimenoj seriji Tonća Vrdoljaka) jer su oni uglavnom trgovali na području Belgije i Francuske, posredstvom prijatelja Jerkovića ili je riječ o poznanstvu iz gostionice?

69

Kulturna baštIna

T 14 - Crkva svetog Ante – dernek na Mladence

Sajam (u Imotskoj krajini – dernek) u Podbablju, spomenut u Uspavanci iz Krivo-dola, ima svoju priču.

“Tin je nekoliko puta navraćao kod nas u gostionu. Došlo je i vrijeme derneka u Podbablju. Mater je napunila torbu hra-nom, dok smo se ja i sestra uređivale. Kada smo došli na dernek, crkvi svetog Ante u Drumu, sjeli smo malo dalje od ceste koja je bila puna ljudi. Mater je iz torbe izvadila pečenicu, uštipke i druge stvari i sve poslo-žila na vezenu kuhinjsku krpu. Tada je kroz gužvu došao moj ćaća, s njime i Tin. Svi smo sjeli i jeli. Njih dvojica su razgovarali, a kada sam pokušala nešto upitati, zamuca-la sam pa su me pogledali. Kao dijete sam mucala. Tin mi je tada stavio prst na usne i rekao:“Sada govori!“ Uspjela sam kazati što sam htjela. Kad god sam ponovo htjela nešto reći, pogledala bih ga, a on bi mi potvrdno klimnuo glavom. Nakon jela smo šetali der-nekom sve dok se Tin nije odvojio od nas i popeo na brijeg iznad derneka. Dugo je sjedio i gledao dernek. Pred mrak je ustao, pogledao na nas, mahnuo nam nestavši u gužvi. I dan danas se sjećam kako sam uz njegovu pomoć pobijedila mucanje.“

(Zapisao Augustin Ago Kujundžić pre-ma kazivanju svoje majke Nede Kujudžić rođ. Žužul)

Riječ je o nekoć velikom derneku u Podbablju, na kojem se okupljala cijela Imotska krajina. Održavao se na Mladence (Nevina dječica) 28. prosinca, pa tako tekst iz Uspavanke „Jer evo si vidio vile i vilenja-ke, ali vještica i zloduha nad kolijevkom nisi vidio. I snatrio si Gospe s očima iz tvojeg sela i stasom iz kola na sajmu u Podbablju.“ , možemo povezati s konkretnim datumom

i doživljajem. Prostor, na kojem se okupljao vjernički puk 28. prosinca, pored crkve ne-koć posvećene sv. Anti, a u novije vrijeme patron crkve je sv. Petar.

T 15 - Šomanova gostionica - Grubine

Augustin Ago Kujundžić zapisao je sje-ćanje svoje majke Nede na njen prvi susret s Tinom. Evo kako je to Neda Kujundžić rođena Žužul ispričala: „U gostioni moga ćaće na Kažiputu, dok su ljudi pili i galameći razgovarali, ušao je neznanac u kaputu, sa šeširom na glavi. Svi su na tren ušutjeli s čuđenjem gledajući došljaka. Bio je druga-čiji od sviju. Bio je visok. Pružio je ruku i pogladio me po kosi prije nego je otišao za šank pozdraviti se s mojim ćaćom koji je točio vino u litrenjak. Na moje iznenađenje,

70

Kulturna baštIna

njih su se dvojica porođali i zagrlili. Nisam skidala pogled s njega. Govorio je odmje-reno i jasno. Otac, vidjevši kako uporno gledam u njih, strogo me uputio na gornji kat kuće. Pri odlasku sam ponovo provirila kroz odškrinuta vrata. Čula sam kako ljudi govore, To je Tin Ujević! Otac nam je su-tradan pričao o njemu i njegovoj babi koja je iz naše kuće. O tome kako je učen čovik i kako je obišao puno svita.“

U prizemlju kuće na slici nalazila se „Šomanova gostiona“. U tu gostionicu Tin je često navraćao. Ona je uglavnom bivala ona peta u nizu…

„U ropstvu jezerskih vila što je sreća i nada ja brojim: sam hodam i na nogama stojim, a tu je moj plamen i divovska krila: na nebu golemi znamen, mlin, tri vrela, pet gostiona, sedam križeva, jedan veliki kamen i rastrkano mnoštvo zvona.“

Vesna Ujević

Tin u Gornjim Ujevićima, rad Ljube Žužula

71

Kulturna baštIna

Obilje imotskog štiva

I ove godine su imotski pisci plodno za-makali pero u nakladničku tintu te nam

podarili tridesetak naslova u svim beletri-stičkim i publicističkim vrstama. Ovaj mali inventurni pregled otvaramo franjevačkim štivom. U prigodi prve obljetnice smrti sve-ćenika fra Bruna Peze, koji je bio kapelan i u našoj župi, fra Petar Lubina je priredio knjigu „Fratar sa srcem – fra Bruno Pezo – lik, djelo, sjećanja“ u kojoj, uz njegov ži-votopis, svoja sjećanja na susrete s njima zapisuje petnaestak svećenika i prijatelja. Sestra Marija od Presvetog Srca – klarisa Anka Petričević, koja je dobila književnu plaketu „Dobrojutro more“ u Podstrani, objavila je 112. svezak u biblioteci Sympo-sion - Sveti Ivan Zlatousti i Sveti Augustin - kršćanski velikani otačkoga razdoblja. Don Mladen Parlov sabrao je svoje znanstvene i stručne tekstove u knjizi Svećenik: Od Krista Crkvi darovan.

Ima i dobrog poetskog štiva, Ivan Bi-tanga Šujan oglasio se desetom zbirkom zavičajnog stiha, često umočenog u iro-niju (U okračalom vrimenu), zagrebački Studenčanin Ivan Babić objavio je novu zbirku (Pogledi), a Frano Livajić progovorio je domoljubnom i socijalnom lirikom (Kli-zav pločnik). Stipan Medvidović objavljuje desetu grafičko-pjesničku knjigu o Hudoj jami i drugim partizanskim poratnim zloči-nima (Krvave godine u XIV postaja) koju je ilustrirao Ivica Marin. Jozo Joko Milinović nudi treću zbirku u tradicijskom slogu Stope u kamenu. Prve knjige stihova objavili su umirovljeni aržanski profesor Stjepan Žaja (Otimam se snu), zatim Luka Markota (Sve što imam) te Iva Ždero Petričević (Stubište te zbirku aforizama IZP – Kratke misli).

Dobranjanin Ivan Vuletić ispisao je au-tobiografiju i emigrantski život u Kanadi u knjizi Život je iša kako je iša. Dvije knjige

72

Kulturna baštIna

suvremenih gradskih priča objavila je Ivan-čica Tomić-Petričević (Pogled tuđim očima i Dva aršina). Umirovljeni zagrebački no-vinar profesor Milan Puljiz objavio desetu knjigu - kratki roman (Vilac i Zvizdan), ak-tualan i znakovit, uronjen u zavičaj. Nakon radionica Udruge Ujević s učenicima u Kri-vodolu, nastala je kolor slikovnicu Nevolje u Tinogradu iz pera dvadesetak učenika, koju je priredila Vesna Ujević. Od proznih naslova ipak ističemo dvije knjige imotskog humora - posthumnu Bendine manitošćine

prerano preminulog građevinskog inženje-ra Tina Ujevića, sa jezičnim odlikama do sredine prošlog stoljeća, te knjigu zapisa i stihova Moga san i više Josipa Brace Zena, koji je objavio i CD s tri humoreske u svojoj ulozi babe Mare.

Od znanstvenih i publicističkih knjiga spomenimo da je Miro Radalj objavio svo-ju doktorsku disertaciju (Knjiga i naklad-ništvo u odnosima s javnošću), a general-bojnik Slaven Zdilar studiju Geomorfološka obilježja zavale Imotskog polja i podgorja Biokova. Udruga za očuvanje zavičajne baštine Slivno objavila je zbornik radova Zavičajna jezikoslovna baština s deset rado-va o našoj ikavici. Mijo Milas javio se s još jednom knjigom o slavnom hajduku Haj-dučka legenda Andrija Šimić, u povodu 110. obljetnice smrti tog posljednjeg hrvatskog hajduka. Ivan Vujević objavio je knjigu Mila Gojsalić Simbol Poljica o slavnoj junakinji u borbi protiv Turaka u oslobođenju Poljičke republike.

Mladen Vuković

73

------------------------------------------ dodataK -----------------------------------------

Telefonski imenik

Važniji telefonski brojevi u Imotskoj krajini:

Autobusni kolodvor 841-442, 841-268Benzinska crpka Grubine 858-154Carinska uprava Imotski 671-080Centar za obavješćivanje 112Dom zdravlja 671-100, 841-744Elektrodalmacija 842-066Hotel Venecija 671-700Hotel Zdilar 671-040Informacije HT 11988Ljekarna 842-994, 841-127Općina Podbablje 848-804Osnovna škola Grubine 670-057Osnovna škola Krivodol 852-251Osnovna škola Zmijavci 670-130Pogrebno Matković 841-166, 091-500-5565Policija 192, 841-124Topana Imotski (Odvoz smeća) 841-553Vatrogasci 193, 842-271Veterinarska ambulanta 842-385Vodovod Imotske krajine 843-550

Župni uredi imotskog dekanataAržano 724-411Biorine 726-020Cista Provo 722-064Dobranje 726-333Grabovac 720-123Imotski 841-178Krstatice 855-633Lokvičići 853-600Lovreć 723-255Medov Dolac 723-811Podbablje 848-475Poljica 852-250

Proložac 846-025Ričice 854-045Runovići 849-000Slivno 855-100Studenci 725-506Svib 725-174Vinjani 841-791Zagvozd 847-029Zmijavci 840-148

DRUM I HRŠĆEVANI

Naziv pretplatnika: Tel.:

BIOŠIĆ MARKO P. JOSIPA 848-662BIOŠIĆ MILJENKO 848-661BIOŠIĆ SLAVKO MATIN 848-660BIOŠIĆ ŽELJKO P. MATE 848-483BLAŽIĆ ANTE 848-679BLAŽIĆ ANTE ČVRKA 848-675BLAŽIĆ IVAN P. ANTE 848-673BLAŽIĆ IVAN P. IVANA CRNI 848-645BLAŽIĆ IVAN P. JOSIPA 848-670BLAŽIĆ IVAN P. MARKA 848-643BLAŽIĆ LJUBO P. IVANA 848-650BLAŽIĆ MARIJAN P. IVANA 848-646BLAŽIĆ MATE P. MATE 848-647BLAŽIĆ NEDILJKO P. JOSIPA 848-649BLAŽIĆ NEDO P. MATE 848-644BLAŽIĆ PETAR P. ANTE 848-642BLAŽIĆ SLAVKO P. STIPANA 848-648BUŠIĆ BOSILJKA 848-489

DIVIĆ DANE 848-663DODIG ANA UD. ANĐELKA 848-541DODIG ANA UD. DINKA 848-420DODIG ANTE P. ANTE TALE 848-310DODIG ANTE P. MATE BATIĆ 848-479DODIG ANTE P. MIRKA 848-387DODIG ANTE P. NEDILJKA 848-312

74

dodataK

DODIG ANTE P. PETRA CAR 848-307DODIG BRANKO ANUŠIN 848-309DODIG DINKA 848-476DODIG DINKO 848-305DODIG IVAN P. ANTE 848-502DODIG IVAN P. MIRKA 848-463DODIG JOSIP P. JOSIPA 848-418DODIG KARMA 848-545DODIG LJUBO P. NEDILJKA 848-419DODIG MILAN P. LUKE 848-377DODIG MILJENKO KOPČIĆEV 848-308DODIG NEVA 848-332DODIG RUŽA UD. MIRKA 848-521DODIG PETAR CAROV 848-368DODIG ŽIVKO 848-383

ERCEG ANTE P. MARKA NARANČIĆ 848-472ERCEG ANTE P. MATE VERIĆ 848-471ERCEG IVAN P. ANTE ČAVE 848-748ERCEG IVAN P. MATE ŽIŽIĆ 848-600ERCEG IVAN P. MIRKA IKELJA 848-346ERCEG MARIJA UD. JERKA 848-345ERCEG MILA 848-500ERCEG VINKO P. PETRA 848-344

GLAVAŠ BRANKO LASUŠIĆ 848-340GLAVAŠ DRAGICA P. IĆE 848-342GLAVAŠ MIRJANA 848-667GLAVAŠ NEDILJKO LASUŠIĆ 848-339GLAVAŠ NEDILJKO P. ANTE 848-343GLAVAŠ NENAD 848-518GLAVAŠ PETAR-MARTIN 848-436GUDELJ KATA 848-665GUDELJ LJUBO GABRIĆ 848-628GUDELJ MARIJAN GABRIĆ 848-490

KASALO ANTE P. IVANA 848-651KASALO IVAN P. IVANA 848-658KASALO IVAN P. JOSIPA 848-656KASALO IVAN P. PETRA 848-652KASALO LUKA MATIN 848-654KASALO MARINA R. BANDIĆ 848-577KASALO MATE P. PETRA 848-438KASALO MIJO P. JOSIPA 848-657KASALO NEDILJKO MATIN 848-653KASALO NEDILJKO P. IVANA 848-659KASALO RUŽA UD. MATE 848-655KRIŠTIĆ ANTE P. ANTE ČIBO 848-638KRIŠTIĆ BRANKO MARIJANOV 848-640

KRIŠTIĆ DANICA UD. MATE 848-488KRIŠTIĆ DINKO P. JOSIPA 848-636KRIŠTIĆ LUKA P. ANTE 848-481KRIŠTIĆ LJUBO P. MATE 848-639KRIŠTIĆ MATE 848-567KRIŠTIĆ MIRKO P. DANE 848-637KRIŠTIĆ NEDILJKO P. A. ČUBIĆ 848-641KRIŠTIĆ SLAVKO P. STIPE 848-564KRIŠTIĆ ZDENKO VICKOV 848-444KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ ANTE P. ANTE 848-416KUJUNDŽIĆ MIŠEVIĆ PETAR 848-430

MARGETA ANĐELKO VEKO 848-413MARGETA ANTE P. JOSIPA 848-414MARGETA TOMISLAV 848-441MARŠIĆ STIPE 848-386MATKOVIĆ SLAVA UD. NEDILJKA 848-634MATKOVIĆ SVETO 848-426MATKOVIĆ ANA UD. ANTE 848-671MATKOVIĆ ANTE P. MATE GRUIĆ 848-672MATKOVIĆ DANKA UD. IVANA 848-633MATKOVIĆ DRAGO P. MIJE 848-629MATKOVIĆ IVAN P. MATE 848-632MATKOVIĆ MARTIN P. ANTE 848-635MATKOVIĆ PATAR JELIĆ 848-676MATKOVIĆ TONE NEDIN 848-585MIKULIĆ ANTE ČIKA 848-372MIKULIĆ PERE PAVELIĆ 848-373MILAS ANA UD. MARKA 848-491MILAS ANTE BUBIĆ 848-544MILAS ANTE P. TADIJE 848-354MILAS ANTE SANSIĆ 848-353MILAS ANTE 848-322MILAS BRANIMIR 848-331MILAS DOMINIK JOSIPOV 848-476MILAS IVAN MUTIĆ 848-348MILAS IVAN P. ANTE 848-355MILAS IVAN ŽIVONJIĆ 848-350MILAS MAŠA P. IVANA 848-349MILAS MILAN P. ANTE PURKO 848-351MILAS MILAN ŠULJIĆ 848-434MILAS PETAR P. STIPANA 848-356MIŠEVIĆ ANTE P. IVANA MEH. 848-304MIŠEVIĆ ANTE P. IVANA 848-423MIŠEVIĆ ANTE- ŠEPIĆ 848-397MIŠEVIĆ DOMAGOJ 848-303MIŠEVIĆ IKO 848-403MIŠEVIĆ IKO ANTIN 848-301

75

dodataK

MIŠEVIĆ IVAN 848-590MIŠEVIĆ LJUBAN 848-301MIŠEVIĆ MARKO P. BRANKA 848-333MIŠEVIĆ MIRKO P. IVANA 848-440MIŠEVIĆ MLADEN 848-422MIŠEVIĆ NEDILJKO 848-678MIŠEVIĆ VINKA- LJILJA 848-302

PARLOV IVAN BORISLAVA 848-669PERKUŠIĆ ANČICA 848-420PERKUŠIĆ ANTE GONGIĆ 848-361PERKUŠIĆ ANTE MATIN MIČIĆ 848-316PERKUŠIĆ ANTE P. IVANA BARIŠA 848-327PERKUŠIĆ ANTE P. JURE LEKUŠIĆ 848-421PERKUŠIĆ ANTE PEZIĆ 848-391PERKUŠIĆ ANTE TONE 848-325PERKUŠIĆ DAMIR 848-424PERKUŠIĆ IVAN JABUKA 848-378PERKUŠIĆ IVAN NEDILJKOV 848-323PERKUŠIĆ IVAN RIGIĆ 848-477PERKUŠIĆ IVICA KALUDŽIĆ 848-501PERKUŠIĆ JADRANKA GONGIĆA 848-330PERKUŠIĆ JOSIPA P. MARIJANA 848-324PERKUŠIĆ JOSIP JOKAN 848-547PERKUŠIĆ LJUBOMIR ANTIN 848-338PERKUŠIĆ MARKO P. NIKOLE 848-478PERKUŠIĆ MATE 848-557PERKUŠIĆ MIRKO MLAĐI 848-347PERKUŠIĆ MIRKO P. ANTE 848-320PERKUŠIĆ MIRKO MARUŠELIĆ 848-462PERKUŠIĆ MIRO NEDILJKOV 848-393PERKUŠIĆ MLADEN P. JAKOVA 848-328PERKUŠIĆ NEDILJKO ANTIN 848-376PERKUŠIĆ NEDILJKO IVANOV 848-379PERKUŠIĆ NIKŠA P. MARKA 848-321PERKUŠIĆ PETAR SOLIĆ 848-315PERKUŠIĆ RANKO P. BRANKA 848-329PERKUŠIĆ RANKO 848-499PERKUŠIĆ RUŽA UD. ANTE 848-503PERKUŠIĆ TOMISLAV 848-319PERKUŠIĆ TONĆI P. ANTE 848-326PERKUŠIĆ VERONIKA 848-318PERKUŠIĆ VLADE MAČKOV 848-317POPIĆ ANTE 848-415POPIĆ TIHOMIR 848-417

ŠUŠNJAR ANTE P. MARKA PELA 848-680ŠUŠNJAR AUGUSTIN 848-464ŠUŠNJAR DARKO RIZIK 848-407

ŠUŠNJAR IVAN MARKOV 848-410ŠUŠNJAR JADRANKO 848-306ŠUŠNJAR LUKA AUGUSTINOV 848-412ŠUŠNJAR LUKA P. LUKE LUINA 848-543ŠUŠNJAR LUKA P. LUKE 848-406ŠUŠNJAR MARKO P. MARKA 848-409ŠUŠNJAR MILA 848-517ŠUŠNJAR MILAN MIĆUN 848-486ŠUŠNJAR SLAVEN 848-408ŠUŠNJAR TINO 848-505

TOLIĆ ANTE GAĆIN 848-398TOLIĆ ANTE TRZIĆ 848-508TOLIĆ ANTE ZANIN 848-335TOLIĆ BRANKO 848-454TOLIĆ ANA UD. DRAGE 848-334TOLIĆ VLADE - PETAR 848-374TOLIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-474TOLIĆ MIRO TRZIĆ 848-556TOLIĆ MIROSLAV MILANOV 848-395TOLIĆ MIROSLAV MIRKOV 848-389TOLIĆ RADOSLAV TOMISLAVOV 848-390TOLIĆ RATKO MILJENKOV 848-392TOLIĆ TOMISLAV 848-522TOLIĆ VELJKO 848-337TOLIĆ ZDRAVKO DANIN 848-473TOLIĆ ZLATIBOR P. MATE 848-336

VRLJIĆ ANTE IVANOV ŠEPIĆ 848-366VRLJIĆ DANE DANIN 848-442VRLJIĆ STIPE POK. ŠEPE 848-504VRLJIĆ IVAN /ŽAN/ 848-542VRLJIĆ IVANKA 848-580VRLJIĆ IVO P. IVANA 848-582VRLJIĆ JADRAN STIPIN 848-369VRLJIĆ MARIJO 848-382VRLJIĆ MILA UD. IVANA 848-446VRLJIĆ MILAN P. MARIJANA 848-380VRLJIĆ MILAN PETROV 848-365VRLJIĆ NIKOLA 848-539VRLJIĆ NADA 848-583VRLJIĆ PREDRAG 848-370VRLJIĆ RADOSLAV 848-425VRLJIĆ TOMISLAV MIĆA 848-371VRLJIĆ VLADE P. PETRA 848-367VUJEVIĆ ANA UD. JURE 848-384VUJEVIĆ ANTE DUDANOVIĆ 848-450VUJEVIĆ DRAGAN TUJIĆ 848-361VUJEVIĆ DRAGO PETROV 848-381

76

dodataK

VUJEVIĆ IVAN JUKIN 848-364VUJEVIĆ IVAN P. JURE ŽULJEVIĆ 848-470VUJEVIĆ JURE BRKIĆ 848-362VUJEVIĆ JURE P. LUKE JUGO 848-509VUJEVIĆ MATE P. MATE ČUĆAN 848-375VUJEVIĆ MILA UD. MILANA 848-363VUJEVIĆ MILAN P. JURE 848-359VUJEVIĆ MILAN USIĆ 848-358VUJEVIĆ MIODRAG MIJO 848-357VUJEVIĆ PERICA 848-327VUJEVIĆ PREDRAG 848-360VUJEVIĆ TONE ŽUJIN 848-566VUKSAN ANTE 848-399VUKSAN DANIJEL 848-404VUKSAN IVAN P. LUKE 848-519VUKSAN IVAN P. SLAVKA 848-385VUKSAN KARLO 848-401VUKSAN MARKO ANTIN 848-394VUKSAN IVICA 848-308VUKSAN TONE 848-452VUKSAN ZDRAVKO MATIN 848-506VUKSAN ZORAN p. MATE 848-622

ZNAOR ANA UD. MARIJANA 848-609ZNAOR ANA UD. MATE 848-601ZNAOR ANTE IVANOV ANTUŠICA 848-617ZNAOR ANTE MIRKIN 848-618ZNAOR ANTE P. ANTE TONĆI 848-622ZNAOR ANTE P. IVANA IKIČIĆ 848-414ZNAOR ANTE P. MATE BADŽO 848-612ZNAOR ANTE P. MATE SKOKO 848-620ZNAOR ANTE TOLUŠIĆ 848-679ZNAOR BORISLAV 848-448ZNAOR BORO MIRKIN 848-619ZNAOR BRANKO P. MARIJANA 848-614ZNAOR DALIBOR 848-489ZNAOR IVAN DANIN ITAN 848-623ZNAOR IVAN P. ANTE CRNI 848-611ZNAOR IVAN P. MARIJANA JAUŠIN 848-613ZNAOR IVO P. IVANA 848-674ZNAOR MARIJAN - BANANA 848-313ZNAOR MARIJAN P. MARIJANA 848-664ZNAOR MIJO P. IVANA 848-602ZNAOR MILAN MATIN 848-668ZNAOR MIRKO BRICO 848-565ZNAOR MIRKO P. ANTE MIDO 848-615ZNAOR MIRKO P. IVANA ĐANOVIĆ 848-607ZNAOR MIRKO P. MARIJANA 848-603

ZNAOR NEDILJKO ĐILE 848-677ZNAOR NEDILJKO P. ANTE VICE 848-604ZNAOR NEDILJKO P. MARIJANA 848-608ZNAOR NEDILJKO 848-314ZNAOR NEDO VRANCUZ 848-352ZNAOR NIKOLA P. MARKA 848-487ZNAOR PETAR P. JURE 848-621ZNAOR PETAR RAIČEV 848-626ZNAOR STIPE 848-624ZNAOR VINKO P. ANTE 848-616ZNAOR ŽELJKO NEDILJKOV 848-605ZNAOR ŽELJKO PIĆIN 848-627ZOVKO MILA 848-405

ŽUPNI URED 848-475

GRUBINE

BUBALO PEPICA 858-114BULJAN IVAN MILANOV 858-075BULJAN MILAN 858-060BULJAN NEDILJKO MILANOV 858-076

JONJIĆ ANA P. MARKA 858-147JONJIĆ ANA Ž. VELJKA 858-049JONJIĆ ANTE DELIJIN 858-068JONJIĆ ANTE ILIJIN 858-055JONJIĆ ANTE P. JOSIPA 858-212JONJIĆ ANTE P. MATE 858-032JONJIĆ BOJŠA 858-058JONJIĆ BRANKO MIRKOV 858-009JONJIĆ DARKO 858-121JONJIĆ DANIJEL ANTIN 858-047JONJIĆ DINKO MARKOV 858-035JONJIĆ DINKO SRKOV 858-031JONJIĆ DRAGAN MIMIĆ 858-162JONJIĆ FILIP NEDILJKOV 858-023JONJIĆ IVAN MARKOV 858-300JONJIĆ IVAN P. ANTE 858-067JONJIĆ IVAN P. BRANKA 858-071JONJIĆ IVAN P. STIPE LJOLJIĆ 858-029JONJIĆ IVAN ZELIĆ 858-028JONJIĆ IVO BOSIĆ 858-026JONJIĆ JAVOR 858-151JONJIĆ JOSIP LJILJIN 858-008JONJIĆ JOŠKO P. BRANKA 858-022

77

dodataK

JONJIĆ LOZANA 858-108JONJIĆ LUKA LUDŽIĆ 858-160JONJIĆ LUKA PANTIN 858-003JONJIĆ LJILJE P. JOSIPA 858-007JONJIĆ LJUBA 858-063JONJIĆ MARIJO MARKANOV 858-004JONJIĆ MARINKO BILIĆ 858-051JONJIĆ MARINKO BILIN 858-165JONJIĆ MARKO BABIN 858-027JONJIĆ MARKO MARSEL 858-148JONJIĆ MARKO TUDIN 858-052JONJIĆ MARIO 858-011JONJIĆ MILA UD. JOSIPA 858-006JONJIĆ MILAN - MIKI 858-268JONJIĆ MIRKO CVAJTEROV 858-062JONJIĆ MIRKO SRKOV 858-021JONJIĆ MIRKO ŠUCIĆ 858-025JONJIĆ MIRKO 858-017JONJIĆ MIRO 858-143JONJIĆ NADA 848-053JONJIĆ NATALI ud. ANTE (PAČE) 677-323JONJIĆ NEDJELJKO JUKO 858-064JONJIĆ NEDJELJKO P. MATE 858-024JONJIĆ NENO 858-013JONJIĆ PETAR DUJIN 858-056JONJIĆ PETAR LAGANOV 858-036JONJIĆ ROSA 858-054JONJIĆ ROSA žena Dane 858-158JONJIĆ STIPE ĆIPA 858-119JONJIĆ STIPE LUCIN 858-020JONJIĆ TITO 858-266JONJIĆ VELIBOR IVANOV 858-115JONJIĆ VELJKO P. MILANA 858-033JONJIĆ VJEKO ZELIĆ 858-200JONJIĆ VINKO SIMIĆ 858-030JONJIĆ VJEKO P. LUKE 858-157JONJIĆ ZDRAVKO VICKOVIĆ 858-122JONJIĆ ŽARKO 858-213JONJIĆ ŽELJKO MATIN 858-164

KARIN ANDRIJANA 858-033KARIN ANTE DANIN 858-226KARIN ANTE DEDAGIN 858-048KARIN ANTE JEGEROV 858-050KARIN ANTE P. MARINKA 858-073KARIN ANTE MLADENOV LOLIN 858-083KARIN ANTE TONI 858-010KARIN ANTE 858-123

KARIN BORIS 858-124KARIN DANE P. IVANA 858-189KARIN DARKO 858-138KARIN FILIP 858-333KARIN IKO LOLIN 858-109KARIN IVAN ANTIN HEROJEV 858-181KARIN IVAN ANTIN 858-192KARIN IVICA ANTIN 858-071KARIN JAKOV JAKO 858-321KARIN JAKOV PAŠKIĆ 858-185KARIN JOSIP IVANOV KRTIČIN 858-188KARIN JOSIP LUKIN 858-178KARIN LUKA LUKICA 858-045KARIN LJUBO P. IVANA 858-116KARIN IKO P. MARIJANA 858-209KARIN MARINKO P. NEDILJKA 858-074KARIN MILANKA MIKA 858-097KARIN MILJENKO FILIPOV 858-425KARIN MIRKO PAŠKIĆ 858-186KARIN MIRKO 858-046KARIN MLADEN LOLIN 858-077KARIN MLADENKO 858-333KARIN NADAN NIKOLIN BARIŠIN 858-072KARIN NEDILJKO BAĆIREV 858-018KARIN NEDILJKO BIBO 858-227KARIN NEDILJKO ČIKIĆEV 858-125KARIN PETAR MILANOV 858-177KARIN PETAR P. PETRA 858-193KARIN TOMISLAV BAĆIREV 858-058KARIN TOMISLAV P. PETRA 858-180KARIN VELJKO ĐUKA 858-019KARIN VICE JOSIPOV 858-187KARIN ZRINKO P. STJEPANA 858-183KARIN ŽELJKO FILIPOV 858-334KUJUNDŽIĆ ANTE P. BARIŠE 858-176KUJUNDŽIĆ ANTE TURKIN 858-326KUJUNDŽIĆ AUGUSTIN ŠUNTIĆ 858-233KUJUNDŽIĆ DRAGAN ŠUNTIĆ 858-308KUJUNDŽIĆ IVO GROF 858-324KUJUNDŽIĆ MARINKO 858-316KUJUNDŽIĆ LUKA 858-319KUJUNDŽIĆ MARIJAN TURKIN 858-318KUJUNDŽIĆ MARIJO TURKIN 858-329KUJUNDŽIĆ MARKO 858-178KUJUNDŽIĆ MATE BAGIN 858-330KUJUNDŽIĆ MATKO 858-312KUJUNDŽIĆ MILAN ČIKIN 858-126KUJUNDŽIĆ MIRO PATIN 858-325

78

dodataK

KUJUNDŽIĆ NEDILJKO BAGIN 858-328KUJUNDŽIĆ NEDILJKO POLO 858-264KUJUNDŽIĆ PREDRAG 858-038KUJUNDŽIĆ STANKO 858-314KUJUNDŽIĆ VELE BAGIN 858-327KUJUNDŽIĆ VJENCESLAV 858-315KUJUNDŽIĆ ŽELJKO BREKUŠIN 858-145KUJUNDŽIĆ ŽIVKO 858-313

LIVAJIĆ LUKA 858-317LONČAR ANTE P. ANTE 858-364

MATKOVIĆ ANTE BOŽIN 858-360MATKOVIĆ ANTE JAKOVLJEV 858-077MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-359MATKOVIĆ ANTE P. ANTE 858-365MATKOVIĆ ANTE P. BARIŠE 858-368MATKOVIĆ ANTE P. PETRA 858-310MATKOVIĆ BRANIMIR P. PETRA 858-311MATKOVIĆ DANE JOGUNOV 858-380MATKOVIĆ IVAN P. JOSIPA 858-372MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-371MATKOVIĆ IVAN P. JOZE 858-140MATKOVIĆ IVICA 858-096MATKOVIĆ JAKOV 858-216MATKOVIĆ JURE P. ANTE 858-362MATKOVIĆ MARIJAN ANTIN 858-379MATKOVIĆ MARKO BOŽIN 858-367MATKOVIĆ MILAN DANIN 858-366MATKOVIĆ STIPE MATANOV 858-378MATKOVIĆ TOMISLAV P. MATE 858-369MATKOVIĆ TONĆI IVANOV 858-363

PERKUŠIĆ ANA 858-240

SMOLJKO IVAN MATIN 858-069SMOLJKO LUKA MATIN 858-065SMOLJKO MATE MATIĆ 858-066

ŠKOLA GRUBINE 670-057

VUKOVIĆ ANTE DŽOLE 858-127VUKOVIĆ ANTE P. LUKE 495-046VUKOVIĆ ANTE GAGA 858-034VUKOVIĆ ANTE GRGIN 858-172VUKOVIĆ ANTE TONCULOV 858-047VUKOVIĆ BARIŠA VINKOV 858-170VUKOVIĆ DAMIR MILANOV 858-110VUKOVIĆ DANE PEĆUŠIN 858-015VUKOVIĆ DRAGICA UD. PERIŠE 858-016

VUKOVIĆ IVAN INJA 858-128VUKOVIĆ IVAN P. LUKE 858-169VUKOVIĆ IVAN PIVANOV 858-191VUKOVIĆ IVICA TONCULOV 858-129VUKOVIĆ JOSIP BARUNOV 858-133VUKOVIĆ JOSIP IVANOV JOPULA 858-040VUKOVIĆ JOSIP P. MARTINA 858-043VUKOVIĆ JOSIP PROF. 858-409VUKOVIĆ JURE P. JOKE 858-044VUKOVIĆ JURE P. LUKE 858-171VUKOVIĆ LUKA DRAGO 858-061VUKOVIĆ LUKA IVANOV 858-220VUKOVIĆ LUKA P. MARIJANA 858-174VUKOVIĆ MARINKO PETROV 858-175VUKOVIĆ MARIN SVETIN 858-307VUKOVIĆ MATE ANTIĆEV 858-059VUKOVIĆ MATE PEĆUŠIN 858-014VUKOVIĆ MILE MILANOV 858-112VUKOVIĆ MIRKO BARUNOV 858-113VUKOVIĆ MLADEN VINKOV 858-049VUKOVIĆ NEDA UD. LJUBE 858-134VUKOVIĆ NEDILJKO NENO 858-090VUKOVIĆ PETAR MARINKOV 858-039VUKOVIĆ RADOMIR LUKIN 858-144VUKOVIĆ SLAVKO P. LUKE 858-173VUKOVIĆ TEREZA 858-132VUKOVIĆ ZDRAVKO P. JOKE 858-168VUKOVIĆ ŽELJKO IVANČEV 858-167

ŽUŽUL ANA UD. VINKA PAŠIĆ 858-218ŽUŽUL ANTE ANĆO 858-179ŽUŽUL ANTE JOSIPOV 858-331ŽUŽUL ANTE LUKIĆ 858-432ŽUŽUL ANTE P. IVKE 858-120ŽUŽUL ANTE TURIJA 858-088ŽUŽUL ANTE 858-085ŽUŽUL ANTUSA 858-081ŽUŽUL BARIŠA 858-103ŽUŽUL ĆIPA BRAJIN 858-097ŽUŽUL DOMAGOJ KILOV 858-811ŽUŽUL IKO RABIĆ 858-104ŽUŽUL IVAN LUKIN 858-107ŽUŽUL IVAN MIRKOV 858-079ŽUŽUL IVAN NIKOLIN 858-089ŽUŽUL IVAN P. ANTIĆA 858-117ŽUŽUL IVOTA MURATOV 858-087ŽUŽUL JOKO GROBAR 858-271ŽUŽUL JOSIP ŠALDOV 858-324

79

dodataK

ŽUŽUL JOZO ŠALDOVIĆ 858-118ŽUŽUL LJUBO 858-082ŽUŽUL MARIJAN BRAJO 858-002ŽUŽUL MARIJAN JELIN 858-042ŽUŽUL MARIJAN MANJO 858-091ŽUŽUL MARIJAN MARKIČIN 858-005ŽUŽUL MARIJAN UCA 858-001ŽUŽUL MARINKO 858-156ŽUŽUL MARKO 858-094ŽUŽUL MARKO PAŠIN 858-101ŽUŽUL NADAN 858-092ŽUŽUL SLAVKO KULJIN 858-305ŽUŽUL STIPE P. DANE 858-141ŽUŽUL STIPE MILI 858-084ŽUŽUL STIPICA CAREV 858-086ŽUŽUL STJEPAN P. MARIJANA 858-233ŽUŽUL TVRTKO 858-093ŽUŽUL VICE LETIN 858-080ŽUŽUL VINKO SELJO 858-041ŽUŽUL VJEKOSLAV PETROV 858-057ŽUŽUL ZDRAVKO 858-098ŽUŽUL ZVONIMIR NIKOLIN 858-255ŽUŽUL ZVONIMIR PAŠIN 858-102ŽUŽUL ŽELJKO “LOĆO” 858-105ŽUŽUL ŽIVKO 858-197

KAMENMOST

AJDUK ANA UD. MATE 848-083AJDUK ANTE PAJDO 848-209AJDUK DALIBOR P. JOSIPA 848-020AJDUK IKO P. JOSIPA 848-034AJDUK IKO P. JOSIPA 848-087AJDUK IVAN P. IVANA 848-033AJDUK IVAN P. MATE 848-023AJDUK JOSIP P. JOSIPA 848-107AJDUK LUKA LUKIN 848-084AJDUK MARA UD. JOSIPA 848-021AJDUK MARKO IVANOV 848-032AJDUK MARKO P. JAKOVA 848-035AJDUK NEDILJKO BARIŠA 848-108AJDUK NEDILJKO P. JAKOVA 848-037AJDUK ŽELJKO 848-211

BAŠIĆ TONKA 848-002BRADARIĆ NIKO 848-163

BULJUBAŠIĆ ANTE P. ANTE 848-010BULJUBAŠIĆ ZLATA 848-015BULJUBAŠIĆ ZORAN 848-045

ĆAPIN ANTE DANIN 848-136ĆAPIN MIRKO P. DANE 848-138

GABELICA MILIVOJ 848-014GABELICA VITO 848-025GRBAVAC ANTE P. MARIJANA 848-024GUĆ MATE 840-579

HP POŠTA KAMEN MOST 848-179 848-080

JALOVČIĆ ĐURO 848-086

KNEZOVIĆ LUKA LUJO 848-017KNEŽEVIĆ DANILA RAJO 848-085KNEŽEVIĆ PETAR 848-169KORDIĆ ŽELIMIR 848-077KUJUNDŽIĆ ANĐELKO LUKIN 848-026KUJUNDŽIĆ ANTE P. NIKOLE 848-007KUJUNDŽIĆ JELICA pok. Milana 848-089KUJUNDŽIĆ MARIJA UD. LUJE 848-088KUJUNDŽIĆ NIKOLA P. ANTE 848-090KUJUNDŽIĆ VELJKO P. MATE 848-019KUJUNDŽIĆ VINKO P. NIKOLE 848-064

LONČAR BOŽE MILANOV 848-029LONČAR ĐURO 848-079LONČAR ILIJA 848-028LONČAR JOVICA 848-082LONČAR LUKA 848-072LONČAR MARKO 848-096LONČAR MATE P. IVANA 848-097LONČAR VERA 848-060

ODOVIĆ DRAGINJA 848-135ODOVIĆ ILIJA LAZAROV 848-065ODOVIĆ ILIJA NIKOLIN 848-030ODOVIĆ ILIJA 848-031ODOVIĆ MLADEN 848-076ODOVIĆ VASO 848-081ODOVIĆ ŽELJKO 848-073OPĆINA PODBABLJE 848-064OPUVA NAĐA P. ĐURE 848-131

PATRLJ DRAGICA UD. LJUBE 848-094PATRLJ MATE VINKOV 848-022PATRLJ PETAR P. JURE 848-095

80

dodataK

PATRLJ STIPE DANIN 848-161PATRLJ VJEKOSLAV IVANOV 848-124PEKANOVIĆ SPO ZMIJAVCI 848-132PERIĆ ANTE i PETRANA 848-156PERIĆ ANTE JURIN 848-005PERIĆ ANTE LUKIN 848-006PERIĆ ANTE MARKOV 848-122PERIĆ ANTE P. CVITANA 848-128PERIĆ ANTE STIPANOV 848-009PERIĆ ANTE TONI 848-016PERIĆ DANE P. MARKA 848-150PERIĆ IKO LUKIN 848-177PERIĆ IKO P. IVANA 848-091PERIĆ IVAN ANDRIJIN 848-146PERIĆ IVAN ANTIN 848-162PERIĆ IVAN P. MARKA 848-147PERIĆ JERKO PAVLOV 848-144PERIĆ JURE P. IVANA 848-126PERIĆ LUKA MATE 848-154PERIĆ MAJA 848-212PERIĆ MARIJA MEŠINICA 848-171PERIĆ MARIJA PERINA 848-185PERIĆ MARIJAN 848-186PERIĆ MATE P. IVANA 848-127PERIĆ MATE P. LUKE 848-158PERIĆ MATE P. MARKA 848-167PERIĆ MATE STIPANOV 848-008PERIĆ MATE ŠARIĆUŠIN 848-129PERIĆ MIJO P. MIJE MATE 848-093PERIĆ MIJO MIKI 848-184PERIĆ MIJO ZELE 848-092PERIĆ MIRKO P. JOSIPA 848-157PERIĆ MIRKO P. MATE 848-123PERIĆ MIRO 848-054PERIĆ MIRO P. GALE 848-159PERIĆ NEVEN LUKIN 848-155PERIĆ PETAR P. CVITANA 848-145PERIĆ PETAR ZELIN 848-187PERIĆ SLAVA UD. ANTE 848-137PERIĆ ŽELJKO PAVLOV 848-160PERKUŠIĆ ANTE 848-066PERKUŠIĆ MARKO MIRKOV 848-036PERKUŠIĆ MATE 848-178PICUKARIĆ KATICA 848-221PICUKARIĆ ZVONKO P. IVANA 848-120PIJANOVIĆ BORISLAV 848-174PIJANOVIĆ DUŠAN 848-172PIJANOVIĆ MIRKO 848-175

PIJANOVIĆ MOMO 848-130PIJANOVIĆ NIKOLA JOVIN 848-173PIJANOVIĆ PREDRAG 848-133

RADOVČIĆ SVETOZAR 848-070RADOVIĆ ILIJA P. MILANA 848-164RADOVIĆ ILIJA 848-061RADOVIĆ NEDILJKO ĐINO 848-134RAJIČ ANTE 848-001RAKO TONĆI P. MARIJANA 848-153

ŠINDIK ANA 848-063ŠUĆUR DANIJELA 853-223ŠUĆUR IVAN P. MIJE 848-027ŠUĆUR IVO LUKIN 848-152ŠUĆUR MARA P. JAKOVA 848-151ŠUĆUR MATE 848-141ŠUĆUR MLADEN P. IVANA 848-003ŠUŠNJAR RUDOLF 848-121ŠUĆUR VIKTOR 848-062ŠUĆUR ŽELJKO P. MATE 848-140

TONKOVIĆ FRANO 848-018TONKOVIĆ MIRO 840-003

VRANKIĆ JADRANKO 846-861

ZOVKO IVAN (IKO) P. ANTE 848-098ZOVKO NEDILJKO P. IVANA 848-148ZOVKO VINKO P. MATE 848-099

PODBABLJE GORNJE

BULJAN ANTE PAVLOVIĆ 853-238BULJAN DRAGA P. MIRKA 853-167BULJAN IVA VUGIĆA 853-121BULJAN IVAN ĐIVIĆ 853-119BULJAN IVAN VUGIĆ 853-109BULJAN LJUBO JOSIPOV 853-190BULJAN LJUBO MIŠO 853-195BULJAN MARIJAN TIČIĆ 853-262BULJAN MATE BILI 853-208BULJAN MILAN P. MARKA 853-169BULJAN MIRKO BRKO 853-130BULJAN NEDA UD. IKANA 853-334BULJAN NIKOLA IVANOV 853-125BULJAN TIHOMIR 853-126

81

dodataK

ĆAPIN ANA P. NEDJELJKA 853-117ĆAPIN ANTE BAĆA 853-112ĆAPIN ANTE BARIŠIĆ 853-120ĆAPIN ANTE BISKUPOVIĆ 853-207ĆAPIN ANTE P. STIPANA 853-114ĆAPIN ANTE ŠOLE 853-123ĆAPIN IVA 853-313ĆAPIN IVICA IKANOV 853-113ĆAPIN IVICA, KORDA 853-254ĆAPIN JADRANKO P. ANTE 853-131ĆAPIN JAKIŠIĆ MIRKO 853-148ĆAPIN JOSIP MARIJANOV 853-105ĆAPIN MARKICA P. ZELE 853-124ĆAPIN MARKO TRUTINUSIN 853-127ĆAPIN MATE BISKUPOVIĆ 841-700ĆAPIN MIRKO MRKI 853-115ĆAPIN MLADEN 853-202ĆAPIN NADA UD. MIRKA 853-122ĆAPIN NEDILJKO ZORIĆ 853-138ĆAPIN NEDJELJKO TONKUŠIĆ 853-192ĆAPIN NIKOLA TONKUŠIĆ 853-193ĆAPIN ROKO 853-129ĆAPIN VINKO KORDA 853-132ĆAPIN VINKO P. MATE 853-128ĆAPIN ŽELJKO ŽEGERA 853-264

GABELICA ANTE FILIPOV 853-158GABELICA ANTE LUKIN 853-154GABELICA ANTE TONCUL 853-135GABELICA ANTE TONCUL 853-275GABELICA BORO JOKIČIN 853-137GABELICA BORO LIVAJUŠIĆ 853-136GABELICA BRANKA UD. IVANA 853-155GABELICA IVAN ADAM 853-168GABELICA IVAN ĐIVIĆ 853-330GABELICA IVAN SUŠIĆ 853-184GABELICA JOSIP PUCIĆ 853-152GABELICA LJUBO ŠIŠKIĆ 853-182GABELICA LJUBO ŠUSTEROV 853-150GABELICA MARIJA UD. MIRA 853-163GABELICA MARIJAN KLINČIĆ 853-156GABELICA MARKO LUCIĆ 853-151GABELICA MATE CRNKOVIĆ 853-134GABELICA MIJO PAŠKIĆ 853-153GABELICA MIJO 853-282GABELICA MILAN P. MATE 853-237GABELICA MILAN ŠUSTEROVIĆ 853-280GABELICA MLADEN PERVAN 853-271

GABELICA NEDILJKO 853-266GABELICA NEDO JANJIĆ 853-157GABELICA VINKO P. STIPANA 853-189GABELICA VLADE PEŠIĆ 853-172GUDELJ ANTE TETIĆ 853-110GUDELJ DANE 853-211GUDELJ DRAGAN 853-196GUDELJ IVAN ČOVIĆ 853-215GUDELJ IVAN ĐURIĆ 853-229GUDELJ IVAN P. MIJE 853-279GUDELJ JAKOV 853-194GUDELJ JELKA 853-312GUDELJ JOSIP ĐURIĆ 853-160GUDELJ MARIJAN RAŠKIĆ 853-212GUDELJ MATE RAŠKIĆ 853-161GUDELJ MILAN ČOVIĆ 853-108GUDELJ NEDJELJKO JUSIĆ 853-218GUDELJ NEDJELJKO RAŠKIĆ 853-201

JERKOVIĆ ANTE KRZIĆ 853-222JERKOVIĆ ANTE 853-177JERKOVIĆ PETAR PERICA 853-221

KASALO ANTE 853-231KASALO LJUBO 853-199KASALO LJUBOSLAV 853-216KASALO MIRKO 853-263

LONČAR ANTE P. MIRKA 853-101LONČAR ANTE PADINČIĆ 853-171LONČAR BOSILJKA 853-277LONČAR BRANKO KUJUNDŽIĆ 853-173LONČAR BRANKO P. MIRKA 853-102LONČAR DRAGAN KUSONJIĆ 853-181LONČAR DRAGO ISAKUŠIĆ 853-183LONČAR IKO BULJUBAŠIĆ 853-107LONČAR IKO SRGONJIĆ 853-104LONČAR IVAN BANOVIĆ 853-118LONČAR IVAN SAKUŠIĆ 853-268LONČAR JOSIP 853-303LONČAR JOZO 853-214LONČAR LUKA KRIVIĆ 853-159LONČAR LJILJA UD. ANTE 853-165LONČAR MARIJAN DUŠANOV 853-209LONČAR MARKICA BULJUBAŠIĆ 853-106LONČAR MATE UČITELJ 853-235LONČAR MILAN GALIN 853-203LONČAR MIRKO JURIĆ 853-170LONČAR MIRKO KRIVIĆ PROF 853-253

82

dodataK

LONČAR MLADEN P. MARIJANA 853-103LONČAR NEDILJKO LASUŠIN 853-250LONČAR NEDILJKO ZEKO 853-174LONČAR NIKOLA MARIČEV 853-131LONČAR RUŽA UD. ŠIMUNOVIĆA 853-333LONČAR SLAVKO ŠKAMPIĆ 853-236LONČAR VINKO RAKUŠIĆ 853-198

PATRLJ ANTE ŽUKIĆ 853-147PATRLJ GORDANA 853-146PATRLJ SVETO 853-149

RAJIĆ ZDRAVKO 853-273

ŠUĆUR ANTE ĐED 853-233ŠUĆUR ANTE KELIĆ 853-228ŠUĆUR ANTE TUSA 853-234ŠUĆUR BLAGOJE 853-145ŠUĆUR DRAŽENKO 853-232ŠUĆUR IVAN DRININ 853-144ŠUĆUR IVAN IVIČIN 853-141

ŠUĆUR IVAN MURLO 853-142ŠUĆUR IVAN ŠIRIN 853-187ŠUĆUR IVO BANJO 853-139ŠUĆUR MARA ĆIPINA 853-191ŠUĆUR MARIJA PERKUŠUŠA 853-230ŠUĆUR MATE, IVIĆEV 853-256ŠUĆUR NEDILJKO P. PETRA 853-278ŠUĆUR SLOBODAN 853-226ŠUĆUR STIPE CIVARIN 853-140ŠUĆUR STIPE ĐONIN 853-138ŠUĆUR VJEKO GUMIĆ 853-227ŠUĆUR ZDRAVKO BENBELJA 853-143ŠUĆUR ZDRAVKO 853-252

TRUTIN ANTE P. MIRKA KEŽIĆ 853-178TRUTIN IVA 853-305TRUTIN MARIJAN BILOŠUŠIĆ 853-197TRUTIN MATE KEŽIĆ 853-217

83

Sadržaj

Uvodnik ................................................................................................................................................. 1

ZA NAšu Dušu30. obljetnica lista „Most“ .................................................................................................................... 2Postaja Betlehem ................................................................................................................................... 3Svjetlost na prosvjetljenje naroda ....................................................................................................... 4Proglas nadbiskupa Barišića za Godinu očinstva ............................................................................. 6Zašto i naš sin ne bi bio svećenik? ...................................................................................................... 8Svetica naših dana ............................................................................................................................... 10Borba između života i vremena ........................................................................................................ 12Pokaj se i oslobodi se grijeha! ........................................................................................................... 14Katolici u politici ................................................................................................................................. 15

IZ ŽIvOtA ŽupeŽupa - zajednica vjere i nade ............................................................................................................. 18Obnovljene crkve u župi .................................................................................................................... 18Veliki tjedan ......................................................................................................................................... 19HRT-ov prijenos sv. mise iz Podbablja ............................................................................................ 22Svečano proslavljen sv. Marko .......................................................................................................... 23Proslava sv. Ante u Drumu ................................................................................................................ 26Proslava sv. Petra u Drumu ............................................................................................................... 29Proslavljena Kraljica Hrvata u Grubinama ..................................................................................... 31Proslava sv. Mihovila u Podbablju Gornjem ................................................................................... 34Proslava sv. Luke, zaštitnika župe Podbablje ................................................................................... 35Franjevačka mladež u župi Podbablje .............................................................................................. 38Život u Frami ....................................................................................................................................... 40Izborna skupština Frame Podbablje ................................................................................................. 42U Podbablju održana "Škola animatora" za framaše ...................................................................... 42Karitativne akcije Frame Podbablje .................................................................................................. 44Franjevački svjetovni red u župi Podbablje ..................................................................................... 45Proslavljena sv. Klara, zaštitnica OFS-a Podbablje ......................................................................... 50Dječji zbor nastupio na smotri zborova u Imotskom .................................................................... 52Poziv na život ...................................................................................................................................... 53

84

MOST – List župe sv. Luke Podbablje

Izdavač: Župni ured Podbablje, 21262 Kamenmost, tel: 021/848-475

Glavni i odgovorni urednik: fra Nedjeljko Čarapić, župnik

Uredničko vijeće: fra Nedjeljko Čarapić

Josip Šerić Slavko Blažić

Mladen Vuković

Fotografije: Krešimir Lončar

Tehnički urednik: Silvio Družeić

Kunski račun: Župa sv. Luke, Podbablje,

PBZ IBAN: HR1823400091100055565

ŽupNI pAstORAlKršteni u 2016. .................................................................................................................................... 54Prvopričesnici u župi sv. Luke ........................................................................................................... 55Krizmanici 2016. ................................................................................................................................. 57Vjenčani u 2016. ................................................................................................................................. 59Umrli u 2016. ....................................................................................................................................... 60

KultuRNA BAštINAGradine u Imotskoj krajini ................................................................................................................ 62U spomen: Miroslav Gudelj-Velaga Migi ........................................................................................ 64Jubilej Ante Žužula ............................................................................................................................. 66Tinovo hodočašće po Podbablju ....................................................................................................... 67Obilje imotskog štiva .......................................................................................................................... 71

DODAtAKTelefonski imenik ............................................................................................................................... 73Sadržaj .................................................................................................................................................. 83

BLAGOSLOV OBITELJI U ŽUPI SV. LUKE U PODBABLJU 2016./17.

DAN DATUM SAT MJESTO PREZIMENA Broj OBITELJI

NED 4. 12. / (2. Ned. došašća)  / /

PON 5. 12. 9:30 Podbablje G. od kraja prema crkvi sv. Marka ŠUĆURI/PATRLJI 30

UTO 6. 12. 9:30 Podbablje G. od crkve sv. Mk prema crkvi sv. Mh GABELICE, TRUTINI, GUDELJI 50

SRI 7. 12. 9:30 Podbablje G. od crkve sv. Marka/u Pedića ĆAPINI, BULJANI I LONČARI 50

ČET 8. 12. 13:00 Podbablje G. od Dugih njiva prema Lucići LONČARI I GUDELJI 26

PET 9. 12. 9:30 Hršćevani od Kasalova potoka i od kapele KASALO, ZNAOR, MATKOVIĆ, ZNAOR, KRIŠTIĆ 45

SUB 10.12. 9:30 Hršćevani od Podastrane do križputa/ od škole prema Perića br.

ERCEG, VUJEVIĆ, MILAS, KASALO, ZNAOR, BIOŠIĆ 50

NED 11.12. 13:00 Hršćevani od kapelice KRIŠTIĆI, BLAŽIĆI 24

PON 12.12. 9:30 Kamenmost od Ajduka do KamenmostaAJDUK, PERKUŠIĆ, KUJUNDŽIĆ, ZOVKO, PERIĆ, PATRLJ, ĆAPIN, ŠUĆUR,PICUKARIĆ

55

UTO 13. 12. 9:30 Kamenmost Zmijavci

od Zmijavaca do Kamenmosta Zovke,  Podrogača / Milasi …

ĆAPIN, PATRLJ, BULJUBAŠIĆ, PERIĆ, TONKOVIĆ, ZOVKO, MILAS, ĆAPIN, GUDELJ

45

SRI 14. 12. 9:30 Perića brig Perića brig PERIĆ… 35

ČET 15. 12. 9:30 Grubine od Mračaja do Papkove škole MATKOVIĆI, KUJUNDŽIĆI 43

PET 16.12. 9:30 Grubine nastavak/ od Žužula do Papkove škole KARINI, VUKOVIĆI, ŽUŽULI 40

PON 19. 12. 9:30 Grubine prema Poljicima od kažiputa do Papkove škole

VUKOVIĆI, ŽUŽULI KUJUNDŽIĆI, VUKOVIĆI 50

UTO 20. 12. 9:30 Grubine od benz. stanice prema Papk. školi JONJIĆI 55

SRI 21.12. 9:30 Grubine od gl. ceste put Druma i ul. A. Stepinca (prema kapeli). JONJIĆI,  KARINI 40

ČET 22.12. 9:30 Grubine uokolo kapele Gospe od Zdravlja VUKOVIĆI, KARINI 33

PET 23.12. 9:30 Drum od križputa do crkve sv. Ante od crkve do kraja sela uz cestu

VUJEVIĆI, GLAVAŠI, TOLIĆI DODIG, PERKUŠIĆI 60

PON 26.12. 10:30 Drum nastavak VRLJIĆI, PERKUŠIĆI, DODIG 40

UTO 27.12. 10:30 Drum nastavak VUKSANI, MIŠEVIĆI, ŠUŠNJARI, POPIĆI 55

SRI 28.12. 10:30   BLAGOSLOV ONIH KOJI NISU BILI U KUĆAMA   

Karta je preuzeta iz monografije: “Malena mjesta srca moga - Župe Imotske krajine”, autor monografije: mr. sc. fra Josip Grbavac, 2013.