list crnogorski nacionalni parkovi

• TURISTIČKA SEZONA U NACIONALNIM PARKOVIMA CRNE GORE • DESET RAZLOGA ZAŠTO ULAGATI U ZAŠTIĆENA PODRUČJA • ZAVRŠENA ISTRAŽIVANJA POPULACIJE BALKANSKOG RISA, DIVOKOZE, MEDVJEDA, PELIKANA, SKADARSKOG HRASTA, SLIJEPIH MIŠEVA • REPORTAŽE IZ SELA MALA CRNA GORA I KATUNA DOLOVI LALEVIĆA • INTERVJU SA DIREKTOROM IUCN-A ZA JUGOISTOČNU EVROPU BORISOM ERGOM • RAZGOVOR SA ŠEFOM SLUŽBE ZAŠTITE U NP BIOGRADSKA GORA MILEM RNKOVIĆEM

LIST IZLAZI SVAKA TRI MJESECA / GODINA I /BROJ 1 / NOVEMBAR 2013. / PODGORICA, CRNA GORA

Poštovani čitaoci,

Pred Vama je prvi broj časopisa Crnogorski Nacionalni parkovi sa željom da iz broja u broj saznajete o vrijednostima, aktivnostima i projektima koji se odnose na skoro 10 odsto zaštićene teritorije Crne Gore. Cilj nam je da ovim putem predstavimo prirodne i kulturne vrijednosti Durmitora, Biogradske gore, Lovćena, Skadarskog jezera i Prokletija, ali i da čujemo Vaš glas – glas građana koji žive na teritoriji kojom gazduju Nacionalni parkovi Crne Gore. Istovremeno želimo da učvrstimo

ili ostvarimo komunikaciju sa svim građanima Crne Gore, kao i subjektima koji svojim djelovanjem doprinose napretku Nacionalnih parkova u bilo kom pogledu. Izazovi pred kojima se danas nalaze nacionalni parkovi svijeta, pa i naše zemlje, iz godine u godinu postaju izrazeniji i složeniji. Zaštićena područja su dodatno opterećena postizanjem efikasnosti i obezbjeđivanjem fondova neopohodnih za kvalitetno upravljanje, dok je, istovremeno, saradnja među nadležnim institucijama od ključnog značaja za valorizaciju potencijala zaštićenih područja, posebno nacionalnih parkova.

Povezivanje nauke sa jedne strane i mogućnosti i potrebe lokalnih uprava, organizacija i pojedinaca, sa druge strane, predstavlja dugoročno optimalno rješenje kada je u pitanju zaštita i očuvanje prirode. Upravo zato iskustva lokalnog stanovništva mogu da doprinesu efikasnijem upravljanju zaštićenim područjima. Smatrajući da Nacionalni parkovi Crne Gore stimulišu razvoj i da je dobro razmijeniti dosadašnja iskustva, praksu i probleme sa svojim ključnim subjektima uključenim u njihovu zaštitu, razvoj i unaprijeđenje pokrećemo Crnogorske Nacionalne parkove. Vjerujući da

NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE STIMULIŠU RAZVOJ

razmišljamo i djelujemo u istom pravcu – pravcu koji nas vodi do parkova koje smatramo svojim i prema kojima se odnosimo odgovorno, pozivamo Vas da budete naš saradnik, predložite nove ideje, mogućnosti i oblike saradnje. Sa željom da predstavimo uspješnje projekte, interesantne priče o dobrim domaćinima i njihovim životima, ljepote katuna, dolova, ribarskih naselja, dolina i planinskih vrhova, do prvog susreta u Parkovima, srdačno Vas pozdravljam!

Zoran MrdakDirektor Nacionalnih parkova Crne Gore

2 CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

C rna Gora će početkom decembra biti stjecište stručnjaka, saradnika, menadžera i devet ministara regiona iz oblasti zaštite životne sredine, jer će se u okviru Projekta „Parkovi

Dinarskog luka“ u Bečićima održati trodnevna međunarodna konferencija na ministarskom nivou u cilju učvršćivanja platforme zaštićenih područja i povezanosti svih parkova u regiji Dinarskog luka. Predviđeno je da prvi dan konferencije ministri iz regiona potpišu zvanični dokument kojim će se obavezati da u narednom periodu implementiraju određene ciljeve vezane za životnu sredinu i zaštićena područja u pojasu Dinarida.Tim dokumentom Crna Gora će preuzeti ulogu od Slovenije, koja je od 2008. godine na osnovu zaključaka sa konferencije iz Bona bila lider u regionu u procesu implementacije ciljeva vezanih za životnu sredinu. Ostatak konferencije biće posvećen saradnji između zaštićenih područja zemalja regije.

POVEZATI SVE LJEPOTE PARKOVA DINARSKOG LUKA

Međunarodna ministarska konferencija održaće se u decembru u Bečićima

Drugu ministarsku konferenciju organizuje Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Nacionalnih parkova Crne Gore. Poslednjeg dana konferencije učesnici će biti u prilici da posjete i uživaju u ljepotama NP Skadarsko jezero.Prva Međunarodna konferencija održana je u Banja Luci kao jedna od tri konferencije u sklopu projekta Parkovi Dinarskog luka. Projekat vodi Svjetski fond za zaštitu prirode WWF sa ciljem umrežavanja zaštićenih područja u dinarskoj regiji i podizanja kapaciteta zaposlenih koji upravljaju tim područjima.Projekat Parkovi Dinarskog luka traje tri godine i finansiraju ga Ministarstvo inostranih poslova Norveške i MAVA fondacija.

Predsjednik „Fondacije Petrović Njegoš“, Princ Nikola Petrović Njegoš i direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Zoran Mrdak potpisali su 28. oktobra 2013.

godine Ugovor o saradnji, a prvi u nizu zajedničkih projekata biće rekonstrukcija osmatračnice – tornja za posmatranje ptica. Priprema projekta pod nazivom „Informacioni centar za edukaciju i promociju Skadarskog jezera“ rađena je u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, koja je stalni partner Fondacije Petrović Njegoš i projekat je dijelom podržan od Fondacije Princa Alberta II. Direktor NPCG Zoran Mrdak, nakon potpisivanja ugovora, kazao je da je posebna čast za Nacionalne parkove Crne Gore to što je prvi program Fondacije na nacionalnom nivou upravo ovaj koji pomaže Skadarsko jezero.

NOVOSTI IZ PARKOVA

OSNOVAN FORUM ZA SARADNJU SA LOKALNIM STANOVNIŠTVOMJavno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore osnovalo je Forum za održivi turizam za područje Nacionalnog parka Biogradska gora sa ciljem da unaprijedi saradnju sa lokalnim stanovništvom, predstavnicima biznis sektora i civilnog društva. NPCG su u sklopu projekta „Parkovi Dinarskog luka“ krenuli u proces dobijanja Europarkovog Certifikata za održivi turizam (ECTC), za koji je kao jedino zaštićeno područje iz naše zemlje kandidovan NP Biogradska gora.U tom parku predstavnici NPCG već su organizovali dva sastanka, a sve u cilju unaprijeđenja ponude područja i povećanja zadovoljstva posjetilaca. Prisutnima su održane prezentacije o projektu koji sprovodi Svjetski fond za zaštitu životne sredine WWF, procesu sticanja Europarkovog Certifikata za održivi turizam, kao i ciljevi i glavni benefiti uključivanja parka u mrežu Čarter područja. JPNPCG planira osnivanje takvih foruma i u ostalim zaštićenim područjima, koji bi organizovali sastanke dva do tri puta godišnje.

POČELA SEZONA LOVA NA UKLJEVURibolovni zabran na izlovljavanje ukljeve u Nacionaln om p a r k u S k a d a r s k o j e z e r o p r e s t a o j e d a v a ž i 1. novembra 2013. i izlov te vrste moći će da se vrši do 15. marta 2014. godine. Van vremena lovostaja na ukljevu za lov na Skadarskom jezeru može se upotrebljavati karić sa najmanjim promjerom okaca od 8 milimetara. Privredni ribolov se može obavljati u vodama Skadarskog jezera izuzev u ribolovnim okama sa njihovim zaštitnim pojasom, mjestima Crni žar, Pančeva oka, Omerova gorica, Manastirski vrbiš i Grmožur, mjestu Tanki rt na 500 metara sa obje strane mosta, nizvodno rijekom Crnojevića do mjesta zvanih Gradina i Lisinj.

PARKOVI OBILJEŽILI DAN NAUKENacionalni parkovi Crne Gore uključili su se u akciju Ministarstva nauke i 11. novembra obilježili Svjetski dan nauke za mir i razvoj, koji je ove godine posvećen vodama najvažnijem resursu na planeti.Ministarstvo nauke Crne Gore u saradnji sa UNESCO Regionalnim biroom za nauku i kulturu u Evropi (Veni ce Office) i Nacionalnom komisijom za UNESCO, po prvi put ove godine obilježava UNESCO Svjetski dan nauke.

Sa štanda NPCG

Održani su stručni paneli na temu značaja voda u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore, a Nacionalni parkovi su učestvovali i u edukativnom dijelu u Tržnom centru Delta City koji je posvećen najmlađima.Mališani iz osnovnih škola “Dušan Obradović” sa Žabljaka i “Pavle Rovinski” iz Podgorice, kao i djeca iz doma “Mladost” u Bijeloj na pultu NPCG mogli su da pitaju i dobiju odgovore o Skadarskom, Biogradskom i Crnom jezeru, rijekama Tari i Morači, ali i našim kanjonima, vodopadima, biljnim i životinjskim vrstama.

USTANOVITI TRADICIONALNI DAN PELIKANA

„Veoma je značajno što je prvi Nacionalni park koji podržava vaša Fondacija Skadarsko jezero. Sam podatak da na prostoru parka ima 60 spomenika kulture od kojih je većina neraskidivo povezana sa istorijom Crne Gore, u stvari govori da je ovo bilo pravo mjesto da vaša Fondacija počne sa podrškom crnogorskom društvu“, rekao je on.Pored rekonstrukcije tornja za posmatranje pelikana u blizini specijalnog rezervata prirode Pančeva oka koje je jedino mjesto gdje gnijezde pelikani u Crnoj Gori, radiće se na izradi informativnih materijala, ali i na ustanovljenju Dana palikana koji će biti tradicionalan i koji će cjelokupnom crnogorskom društvu ukazati na značaj te životinjske vrste, kao i značaj zaštite prirode uopšte.Direktor Zoran Mrdak je naveo da će se kroz taj projekat osavremeniti infrastruktura potrebna za zaštitu te vrste.„Nadam se da će i u budućnosti vaša fondacija iznaći želje, interesa i finansijskih mogućnosti da budemo partneri jer crnogorski Nacionalni parkovi zahvataju 10 odsto, možda najljepše, teritorije naše države“, poručio je on. Princ Nikola Petrović Njegoš kazao je nakon potpisivanja ugovora da je to prvi put da se uključi u konkretne akcije u mjestu koje obožava i koje je jedno od najljepših pejzaža u Crnoj Gori. On je kazao i da građani moraju biti svjesni i čuvati životnu sredinu. Princ je najavio i mogućnost saradnje sa drugim fondacijama koje bi pomogle očuvanje životne sredine u Crnoj Gori.

JPNPCG i Fondacija Petrović Njegoš potpisali Ugovor o saradnji, a prvi u nizu projekata biće obnavljanje osmatračnice za posmatranje ptica

Sa sastanka u NP Biogradska gora

3CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

prvi put će se definisati stvarna gustina populacije krupnih sisara u okviru zaštićenih područja Crne Gore i njihove okoline“, objasnila je ona. Ris je toliko ugrožena vrsta da je postala simbol zaštite prirode na zapadnom Balkanu. Ova vrsta divlje mačke može dostići visinu i do 65 centimetara i težinu do 30 kilograma i lovi uglavnom srne, divokoze i zečeve. Gubitak zdravih staništa u velikoj mjeri utiče na smanjenje plijena, pa i količinu hrane za tu vrstu.Osim JP Nacionalni parkovi i Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore uključeni su švajcarska nevladina organizacija KORA, njemački EuroNatur, Makedonsko ekološko društvo, Društvo za zaštitu i očuvanje prirodne sredine u Albaniji kao i nevladine organizacije ERA i Finch sa Kosova. Pored toga u projektu učestvuju i druge nevladine organizacije i nadležne vladine agencije u zemljama u kojima ta životinja živi, kao i međunarodne institucije, poput Norveškog instituta za istraživanje prirode, Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN/Komisije za očuvanje vrsta (SSC) velikih mesojeda – inicijativa za Evropu, te IUCN /SSC – Specijalističke grupe za mačije vrste. Ovaj značajan Projekat ima finansijsku podršku švajcarske fondacije MAVA.

Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica CZIP počeli su sredinom jula sa istraživanjem stanja populacije ugrožene vrste Balkanskog risa,

kojeg prema dostupnim podacima ima svega 40 do 60 primjeraka u Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu. Kako je kazala stručna saradnica za zaštitu faune u NPCG Marina Đurović radi se o autohtonoj vrsti koja predstavlja najugroženiju subpopulaciju evroazijskog risa u Evropi. „2011. godine došlo se do zaključka da na prostoru naše zemlje, Albanije, Makedonije i Kosova ima svega 40 do 60 odraslih jedinki. Upravo su iz tog razloga JP Nacionalni parkovi i Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore pokrenuli Program za oporavak Balkanskog risa – podrška očuvanju kritično ugrožene podvrste evroazijskog risa i u julu počeli sa istraživanjem stanja te populacije u Nacionalnom parku Prokletije gdje smo anketirali 41 ispitanika“, kazala je ona.Đurović je navela da su završili anketiranje i u NP Durmitor gdje su uradili ankete sa 47 ljudi, a pokrili su i teren Pive, Prekornice i nikšićke opštine koji je bio i nazahtjevniji jer obuhvata veliku i razuđenu istraživačku površinu i to

Grahovo, Bijelu goru, Goliju, Njegoš, Vojnik.„ Do sada je tim ispitao oko 150 traženih profila i obišao 3500 kvadratnih kilometara. Sljedeće posjete, bile su fokusirane na NP Biogradska gora i naravno, njegovu okolinu, zatim rožajski sektor – planinu Hajlu, pa sektor Moračkih i Kučkih planina“, kazala je ona.Đurović je zajedno sa biologom iz Centra za zaštitu i proučvanje ptica Aleksandrom Perovićem anketirala lugare, nadzornike u nacionalnim parkovima, lovce, farmere, planinare, ljude sa katuna, veterinare, ljubitelje prirode, ali i sve one koji su usko vezani za potencijalna područja koja nastanjuje i koja je nastanjivao balkanski ris u Crnoj Gori.Pored podataka o prisutnosti ili odsutnosti balkanskog risa ovim istraživanjem NPCG će prvi put dobiti i podatke o stanju sisara koji su plijen risu, kao što su srna, divokoza, zec, kao i onih koji su mu konkurencija –medvjed, vuk, divlja mačka i drugi.„Nakon toga, u toku 2014. u regionima u kojima anketa bude pokazala potencijalno prisustvo risa, istraživanja će se nastaviti u smislu nabavke modernije opreme (kamere – zamke) za praćenje stanja ove životinje. Kroz projekat

Crna Gora se uključila u istraživanje stanja populacije ugrožene vrste sisara, istraživači obišli prostor nacionalnih parkova Prokletije, Durmitor, Biogradska gora i njihovu okolinu

Svega šezdeset primjeraka risa u regionu

REVITALIZOVATI SKADARSKI HRAST

Istraživanja pokazala prisustvo ugrožene biljne vrste od evropskog značaja u Nacionalnom parku Skadarsko jezero

Ostaci šumske zajednice sk a darskog hra

sta i jasena, koje se nalaze na listi potencijalnih habitata od evropskog značaja NA TURA 2000, očuvali su se duž seoskih puteva i kao graničnici oko imanja u blizini Gostiljske rijeke u NP Skadarsko jezero. Stručna saradnica za za–štitu flore u Nacionalnim parkovima Crne Gore Sla vica Đurišić i saradnici za šumarstvo Jelena Dragović i Slobodan Sti je pović tokom proljeća i ljeta prebrojavali su i ma rk irali uz pomoć GPSa svako pojedinačno stablo ili manje grupacije sa podmlacima i

strikom, prvi put navodi Černjavski 1949. godine, za područje Gostiljske rijeke, i to kao fragmentarne ostatke nekada ra s pro st ranje nih šu mskih za j e dnica. On hrast opi su je kao novu ter mofilnu podvrstu hrasta lužnjaka, dajući joj naziv „skadarski“. To su ujedno i jed in i podaci o skadarsk om hrastu na tom lokalitetu. Na vodi se još za dolinu rijeke Zete, na lokalitetu Špatula kod Ulcinja i uz rijeku Bojanu”, kazala je Đurišić.Brojnost podmladaka, naročito na imanjima koja su godinama zapuštena, potvrđuje da je cijelo po– Prebrojavali i markirali stabla

Preliminarna analiza sprovedenih anketa, objašnjava Ðurović, pokazala je da su ljudi svjesni nestajanja bal-kanskog risa u njihovom kraju i bili su spremni da sa-rađuju sa istraživačima i daju svoj puni doprinos.„Prevaziđeno je uvjerenje da je balkanski ris štetoči-na, mada i dalje postoje pojedinačni slučajevi, te da je sve manji postotak onih koji bi ga željeli istrijebiti, a sve veći onih koji bi ga zaštitili.Takođe, može se za-ključiti da je balkanski ris više nego sigurno najugro-ženiji krupni sisar u Crnoj Gori“, kazala je ona.

BALKANSKI RIS NAJUGROŽENIJI SISAR U CRNOJ GORI

dobili čak 161 GPS koordinatu. Istraživano područje sa obije strane Gostiljske rijeke isparcelisano je privatnim imanjima koja se danas, uglavnom kose ili su potpuno zapuštena.Skadarski hrast je, kako je objasnila Đurišić, rijetka i ugrožena endemska podvrsta, stavljena na listu nacionalno značajnih i zaštićenih biljnih vrsta, a u zajednici sa jasenom nalazi se na listi potencijalnih habitata od evropskog značaja NATURA 2000.„Plavne šume skadarskog hrasta u zajednici sa poljskim jasenom i grčkom lu

dručje primarno stanište šumske zajednice skadarskog hrasta i jasena i da postoje uslovi za njenu spontanu revitalizaciju na dijelovima staništa koji više nijesu pod antropogenim uticajem. Evidentirano je i prisustvo drugih vrsta i time potvrđeni sastav i struktura primarne zajednice: od drvenastih poljski jasen, poljski javor, brijest, obična i srebrna vrba, topola, crna jova, drača, svib, smokva, džanja, glog, od povijuša grčka lustrika, kupina, pavit, divlja loza, i od zeljastih vodena menta, štavelj, drijemovac.

LJUDI SVJESNI NESTAJANJA BALKANSKOG RISA

Anketiranje mještana


Da neko u 21. vijeku bude odsječen i bez komunikacije

sa svijetom gotovo je nepojmljivo za većinu građana Crne Gore, osim za onih 40tak koji žive u žabljačkom selu Mala Crna Gora i koji se sa prvim snijegom nađu u višemjesečnoj izolaciji. Mala Crna Gora udaljena je od Žabljaka 20 kilometa

MALA CRNA GORA LJETI JE NAJLJEPŠI, A ZIMI NAJSUROVIJI PREDIO

„Nijesam više zdravstveno dobro da bih mogao ovdje šest mjeseci živjeti odvojen od svijeta. Nogu sam slomio 1997. godine i nakon šest dana helikopter se spustio za mene ovdje i odveo me u bolnicu u Podgorici. Loši su uslovi ovdje, pogotovo zimi“, priča on. Dakić je kazao da mještane tog sela zima ne može dočekati nespremne jer već u septembru razmišljaju i nabavljaju namirnice „Odsječeni smo od svijeta i više od šest mjeseci. Tako da namirnice već sada počinjemo da spremamo za zimu i to u količinama koje nam mogu trajati do 15. maja. Naravno i za stoku pripremamo sve što nam treba“, objasnio je on. Dakić ističe da su teški uslovi i život u najudaljenijem selu na Žabljaku. „Meni ne treba mnogo.

Dve sta kila brašna može mi trajati godinu dana, a potrošim tokom zime oko deset metara drva. U jesen nam doznače drva ljudi iz Nacionalnog parka Du r mi tor, mi ih doćeramo do ku će, spremimo i spakujemo unutra, jer kad padne snijeg ne izlazi niko, osim ljudi koji imaju stoku“, kazao je on.Dakić ima desetak ovaca i kravu, a govori da mu nije naporno zimi jer mu je šta

a smjenjuju se planine i udoline, goleti i šume. Uskim seoskim putem prođe se Mali Štuoc, Dolovi, Vodice, Veliki Štuoc, s lijeve strane ostavite za sobom Nadgorje, Čaire, pa dođete do Male Crne Gore. Selo i katun su na širokoj brežuljkastoj zaravni, a oko zaravni ledena bespuća Durmitora, Štuoc i dva bezdana kanjoni Sušice i Tare.I dok je ljeti, kako kažu mje

la u blizini. Mnogo je teže, priča on, komšijama koji imaju više grla. „Moj brat drži oko 150 ovaca, a ove godine mu se ojagnjilo i obliznilo dosta njih, pa ima skoro 300. Njemu će zimus biti mnogo teško jer treba toliku stoku nahraniti“, kazao je on.U selu koje je već u septembru izgledalo pusto Dakićev prvi komšija živi na brežuljku iznad njegove kuće na udaljenosti oko 200 metara. On objašnjava da ove zime neće biti ni 30 domaćina, odnosno oko 40 mještana, u čitavoj Maloj Crnoj Gori i to uglavnom starije generacije. „Mladi neće na selo. Bilo gdje im je bolje nego ovdje. Seoska škola je zatvorena prije 15 godina, djece nema“, priča on. Srećom ono malo mještana što je ostalo u Maloj Crnoj Gori može da računa na pomoć u slučaju bolesti jer u selu živi jedan zdravstveni radnik. Dakić navodi da im pomaže ako treba neka terapija, konsultuje se sa doktorima sa Žabljaka, daje im injekcije, a što je najvaž

nije uvijek je dostupan. I u katunu Male Crne Gore mirno je. Samo još par mještana ispred koliba obavlja poslednje seoske poslove. U katunu smo zatekli porodicu Vlada Tomčića i njihovu komšinicu Radušu Tomčić. „Mnogo toga nam je potrebno pred zimu, jer se ovdje moramo unaprijed namiriti za 5,6 mjeseci, a ne za 15 dana. Ovdje je gadno zi mi, a u katunu slabo ko os taje. Dolje u selu i poneka kuća ima, ovdje samo ljeti. Ranije dok je bilo radne snage ovdje je ljudi bilo i do 15. oktobra“, kazala je ona.Ističe da Tomčić sada nema nikoga, dok su ranije predveče znali da se okupe jedni kod drugih, pričaju, pletu, heklaju... Vlado Tomčić priča da se iz katuna sele oko Male Gospojine 21. septembra, jer dok je kopna u Maloj Crnoj Gori je lijepo. „Nema sad ljepšeg mjesta ni dje u Crnoj Gori. Kad snijeg prekine Štuoc, onda se ovdje nikako ne može jer nameti budu visoki i do deset metara“, priča on.

MJEŠTANI SARAÐUJU SA NP DURMITOR

Mještanina Male Crne Gore Slobodana Dakića zatekli smo sa nadzornicima NP Durmitor, a kako je kazao gleda naznačena stabla koja će mu tre-bati za ogrijev. On je kazao da je teško izvući drva iz šume, a često i pozajmljuju mašine, konje i vo-love kako bi taj posao završili. Dakić je pohvalio i saradnju sa NP Durmitor, ističući da im uvijek iza-đu u susret šta god treba.

Mještani najudaljenijeg žabljačkog sela koji su tokom surove zime mjesecima odsječeni od ostatka svijeta već se pripremaju za najhladnije godišnje doba i izolaciju koja traje nekad i više od pola godine

U selu zimi ostaje samo četrdeset mještana: Dakić

štani, to najljepše mjesto u Crnoj Gori, zimi postaje pusto i surovo. Svake godine neko od mještana odustaje od namjere da zimu provede u Maloj Crnoj Gori, već se sele na Žabljak. Takvu odluku donio je i sedamdesetpetogodišnji Milutin Dakić koji će zbog zdravlja prve sniježne pahulje dočekati kod sina u gradu.

ra i jedno je od najudaljenijih i najnepristupačnijih sela na Durmitoru. Put do tog sela vodi preko prevoja Štuoc na 2.050 metara nadmorske visine, što ga čini najvisočijim putnim prevojem na Balkanu.Vožnja do udaljenog sela ostavlja bez daha i domaće i strane turiste, jer je priroda netaknuta i impresivna,

Katun pogodan i za stočarstvo i za turizam

PRIJE PEDESET GODINA IMALI 400 STANOVNIKA

Pouzdano se ne zna kada su prvi stanovnici nase-lili Malu Crnu Goru. Pretpostavlja se da je to bilo prije, otprilike, tri vijeka. Gotovo se sigurno zna koja je familija došla prva, ali ne postoje doku-menta da potvrde podatke iz tih priča. Ono što se može utvrditi i bez dokumenata jeste da su oni koji su nekad naselili Malu Crnu Goru morali biti u ne-koj velikoj nevolji. Lijepo, prostrano, ali hladno, bezvodno, od svijeta izolovano mjesto nije se bez nevolje biralo za selo. Gotovo četiristo ljudi živjelo je u Maloj Crnoj Gori prije pedesetak godina, a u selu je tada bilo šezdeset pari volova.


Nacionalni park Prokletije zbog svojih pejzaža, atraktivnosti prostora, ali i bogatstva ribljih vrsta mogao bi biti idealan prostor za organizovanje sportsko rekreativnog ribolova na

elitnom nivou. Čak šest lokaliteta, prema mišljenju stručnog saradnika za ihtiofaunu iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore Stevana Marića, mogu biti pogodni za obavljanje sportsko – rekreativnog ribolova.Pored Trokuske, Treskavičke, Hridske, Babinopoljske i Komoračke rijeke, najatraktivnije mjesto za ribolov na prostoru parka je Hridsko jezero. Marić je naveo da je područje NP Prokletije bogato pastrmkom blatnjačom, liplje

NE ZAOSTAJEMO ZA EVROPSKIM PLANINSKIM RIBOLOVNIM CENTRIMA

NP Prokletije idealan za sportsko – rekreativni ribolov, procjenjuje se da bi tokom sezone bilo više od 300 ribolovaca

nom, skobaljom, klijenom, štukom, mladicom i potočarom. „Nakon obilaska prostora i spoznaje o stanju vodenih objekata i ihtiofaune postoji prijedlog da se sljedeće godine uvrste određeni lokaliteti NP Prokletije u ponudu za sportsko

rekreativni ribolov.Potrebno je sa Ministarstvom poljoprivrede precizno definisati lokalitete, mjere zaštite, novčane nadoknade i načine obavljanja ribolova“, kazao je on. Prema mišljenju Marića sportski ribolov u parku trebao bi biti dozvoljen u slivu Komoračke rijeke jer pored očuvane populacije riba, već je osmišljeno i definisano po

ribljavanje tog vodotoka. On je naveo i da je sportski ribolov u prošlosti takođe bio prisutan na toj rijeci, kao i da je njima

upravljalo Sportsko ribolovno društvo „Plavsko jezero“. „Ribolov bi trebalo organizovati samo uz pratnju stručnog vodiča jer je neophodno poznavanje terena, znanje vodiča i jedini je pravi način za kontrolu te vrste turizma. Procjenjuje se iz iskustva ljudi iz Sportsko –ribolovnog društva Plavsko jezero da bi u startu bilo oko 300 sportskih ribolovaca tokom sezone, a prijedlog je da dozvola za ribolov bude 20 eura“, kazao je Marić. Na ovaj način i prostor Plava bio bi zaštićen od nelegalnog i neuređenog ribolova. Ujedno je to, smatra on, idealna prilika da se na zdravim osnovama otpočne ribolov na prostoru NP Prokletije, kao i novi vid ribolovnog turizma koji će imati perspektivu za dalji održivi rast. „Ako bi uporedili ovaj prostor sa bilo kojim evropskim centrom planinskog ribolovnog turizma on ne zaostaje, niti po ihtiološkom bogatstvu, niti po drugim prirodnim i ambijentalnim vrijednostima, što svakako treba iskoristiti“, dodao je Marić. On je kazao da postoje i prijedlozi za otvaranje ribarskog kampa kod Bajrovića katuna koji bi bio van granica NP između dva prirodna izvora u blizini Hridskog jezera i pritoka koje su u slivu Komoračke rijeke. Na taj način ribolovci bi izbjegli smještaj u gradu, boravili bi u blizini jezera i rijeka, a imali potpuni ugođaj boravka u netaknutoj prirodi.Razvoj ribolova u NP Prokletije pratilo bi i neophodno godišnje poribljavanje i za sliv Komoračke rijeke bilo bi potrebno 10.000 komada mlađi potočne pastrmke koje bi bile obezbijeđene kao naknada od strane vlasnika mini hidroelektrana čija će izgradnja, kako je planirano, uskoro početi.

PEĆKA BISTRICA POSEBNA VRIJEDNOST PROSTORA

Jedna od posebnih vrijednosti prostora Prokletija je i rijeka Pećka Bistrica koja pripada Jadranskom slivu i ulijeva se u Bijeli Drim, zatim u Crni Drim i rijeku Bojanu.

„Rijeka posjeduje Primorsku ihtiofaunu, posebno potočnu pastrmku koja je po svom genetskom sa-stavu identična pastrmci jadranskog sliva. To je jedinstveni slučaj u Crnoj Gori - da na nekom pro-storu postoji ihtiofana i crnomorskog i jadranskog sliva“, ispričao je Marić.

Prijedlog da se otvori kamp na Bajrovića katunu

DIVLJE DEPONIJE PRIJETNJA ZA RIBOLOV

Divlje deponije mogu biti velika prijetnja ribolov-nom turizmu, a da bi se spriječilo njihovo nastaja-nje moraju sarađivati sve nadležne institucije. Iako u blizini NP Prokletije ne postoje industrijska po-strojenja koja bi zagadila rijeke često smeće iz do-maćinstava upravo završi u njima. Deponije bi sa druge strane mogle predstavljati problem za razvoj turizma, ali i sportskog ribolova.


Makadamski put do katuna Dolovi Lalevića koji je ručno probijan prije 50 godina jedini je način da se stigne do kolibe porodice Damjanović,

u srcu Nacionalnog parka Biogradska gora. Skoro sat vremena bilo je potrebno da terenskim vozilom preko krševitog puta prošaranog rupama i kanalima koje je napravila voda stignemo do domaćina Vukomana Damjanovića i njegove kolibe koja se nalazi na 1.724 metra nadmorske visine.Gostoprimstvo, domaći sir, kajmak , hljeb i meso odmah su se našli ispred nenajavljenih gostiju, a tako je, priča on, kad god im neko navrati – bio domaći ili strani posjetilac. Svi koji prolaze kroz katun u njegovoj kolibi mogu probati domaće proizvode, odmoriti i nastaviti dalje svoju turu. Sredinom septembra porodica Damjanović još nije razmišljala o povratku u Mojkovac gdje čekaju prve snjegove. „Ovdje ne smijemo dočekati prve snjegove, već se odmah nakon najave meteorologa vraćamo u grad. Kad je pogodno vrijeme ostanemo do kad god možemo. Prošle godine smo bili do 26. oktobra“, kazao je Vukoman.

Na prostranim livadama oko njegove kolibe ima više nego dovoljno trave za njegovih 12 krava i dvije junice. Kako su naveli nema pogodnijeg mjesta ne samo za ispašu stoke, već i za turizam. Za porodicu Damjanović njihov predio je najljepši dio Bjelasice, a tome doprinosi i blizina Nacionalnog parka Biogradska gora. „Svi turisti koji ovamo dođu pričaju da su prošli veliki dio Evrope i svijeta i nijesu naišli na ovakve ljepote“, ističe Vukoman.Strani turisti uglavnom žele da probaju domaće proizvode koje ne mogu naći u prodavnicama – sir, kajmak, mlijeko, domaće priganice, hljeb, kačamak...Vukoman priča da se

strancima sve sviđa pogotovo jer je to prirodna hrana „bez hemije“. „Rado gledaju kako se sprema sir i kako žene kuvaju. Većina njih prvi put proba kačamak. Prije nekoliko godina turisti iz

Slovenije su uzeli recept za kačamak, ali naredne godine su došli i kazali da im jelo nije ispalo onakvo kakvo su jeli kod nas“, kazao je sa osmjehom Vukoman. Iako u njihovom katunu ima sve manje ljudi koji ljeti tu borave Damjanović ističe da će dolaziti dok god bude pokretan, pa barem i na 20 dana. On se prisjetio 80tih godina kada se doselio u katun i kada je ljeti na pašnjacima bilo i preko hiljadu ovaca. „Sad nema ništa. Nekada se odavde nosilo i po 500 tovara sijena, prvo na konjima, a kasnije traktorima. Sada se ni ne kosi, narod je nestao, a samim tim i stoka. Samo se ovi stari vraćaju i borave ovdje“, kazao je Vukoman.Damjanovići ističu da sa parkom uspješno sarađuju 30 godina.

Manifestacija u slavu koštanja održana je 16. novembra u Mjesnoj zajednici Ostros na obali Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Već dobro poznata

Koštanijada, sedmu godinu zaredom, okupila je brojne izlagače proizvoda karakterističnih za Krajinu, ali i stotine zainteresovanih posjetilaca i turista. Na štandovima su mještani nudili različite domaće proizvode. Tako su osim koštanja i proizvoda od koštanja mogli probati ili kupiti suve smokve, masline, narandže, med, duvan, ljekovito bilje. Posjetioci su imali priliku i da probaju suvu ukljevu i krapa, ali i svježe isprženu ribu. Predsjednik MZ Ostros Emro Duraković smatra da tradiciju organizovanja Koštanijade treba nastaviti, jer je to način da mještani prezentuju svoje proizvode. „Naše područje je najbogatije kestenom u čitavom regionu. Imamo oko 20.000 stabala divljih i pitomih koštanja. Ujedno kroz manifestaciju upoznajemo ljude i sa našom tradicijom i sa vrijednostima NP Skadarsko jezero“, kazao je on. Iz godine u godinu sve je veći broj posjetilaca, a viši savjetnik za saradnju sa mjesnim zajednicama u opštini Bar Naser Kraja podsjetio je da je inicijativa za organizovanje te manifestacije pokrenuta 2006. godine, kada je MZ Ostros prvi put pozvana da učestvuje na Koštanijadi u Stolivu u Boki Kotorskoj. Cilj manifestacije je valorizacija svih resursa krajinskog kraja, kako kulturnih, tako i istorijskih i poljoprivrednih. Kraja je objasnio da je svaki početak težak pa je tako bio i onaj kada su planirali manifestaciju. „Trebalo je ljudima približi tu ideju, naći izlagače koji će izložiti svoje proizvode. Već druge i treće godine bilo je lakše i nekako su spontano ljudi dolazili da izlažu“, kazao je on. Koštanijadu su organizovali Opština Bar, Turistička organizacija Bar, Opština Ulcinj. JP Komunalne djelatnosti Ulcinj i Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori.

KOŠTANIJADA PRIVUKLA STOTINE POSJETILACA

Tradicionalna manifestacija u Ostrosu organizovana sedmi put

STRANCI SE VRAĆAJU NA NJIHOV KAČAMAK

SIR DAMJANOVIĆA I NA PODGORIČKIM TRPEZAMAIzvrstan sir i kajmak Damjanovića našao je svoje kupce u Podgorici, a Vukoman kaže da dnevno ima i 30 kilograma sira mogao bi ga prodati. „Prodajem sir u Podgorici, mogu reći da imamo naše tržište tamo. Da nije toga ništa ne bi mogli zaraditi da nosimo sami na pijacu. Ljudi danas ku-puju po 200 - 300 grama, a ne kao nekad kacu sira“, priča on. Prodaja sira dobra je i dok borave na katunu ljeti, pa od toga može fino da se živi.

Porodica Damjanović u katunu Dolovi Lalevića u srcu Nacionalnog parka Biogradska gora nudi domaću hranu turistima tokom ljetnje sezone

Crna Gora je jedna od najmanje istraživanih zemalja kada su slijepi miševi u pitanju, publikovano je veoma malo podataka o njima, a

to ujedno otežava i akcije u cilju njihove zaštite. Nacionalni parkovi Crne Gore su zato 2011. godine pokrenuli program praćenja stanja pećinskih vrsta slijepih miševa na prostoru Skadarskog jezera.“Do sada je na Skadarskom jezeru identifikovano 14 vrsta, od kojih je dugorepi slijepi miš nova vrsta za Skadarsko jezero. Vrsta je identifikovana detektorom za slijepe miševe. Ostale vrste koje nastanjuju Skadarsko jezero su mali potkovičar, veliki potkovičar, južni potkovičar, sredozemni potkovičar, mišouhi večernjak, oštrouhi večernjak, resasti večernjak, riđi večernjak, dugoprsti večernjak, dugokrili prstenjak i najmanji slijepi miševi bijelorubi slijepi mišić, natuzijev slijepi mišić i patuljasti slijepi mišić”, kazala je stručna saradnica za zaštitu faune u NPCG Marina Đurović. Đurović je dodala da danas znaju da Skadarsko jezero za neke vrste predstavlja pogodno zimovalište, pa tu prezimljuju kolonije velikog i malog potkovičara, kao i dugokrilog prstenjaka, dok su neke vrste našle pogodna mjesta da odgajaju podmladak.Pored metode posmatranja istraživači koriste posebne

Stručnjaci iz Nacionalnih parkova Crne Gore istraživali na Skadarskom jezeru

U PEĆINAMA 14 VRSTA SLIJEPIH MIŠEVA

mreže na ulazima u pećine ili iznad površine vode, ali i detektore koji na osnovu zvučnih talasa visoke frekvencije koje slijepi miševi ispuštaju definišu njihovu taksonomsku pripadnost. Slijepi miševi (red Chiroptera) su globalno ugrožene životinje koje uživaju međunarodnu zaštitu UNEP Konvencije o migratornim vrstama (CMS) i Sporazuma o zaštiti evropskih populacija slijepih miševa (EUROBATS). Upoznaju ljude sa tradicijom

Ðurović prikuplja podatke


Stručni saradnici za faunu Nacionalnih parkova nastavili sa monitoringom sisara u zaštićenim područjima

Teritoriju Na cionalnog parka Durmitor od 2010. godine

koristi najmanje šest jedinki mrkog medvjeda, a u septembru 2013. nadzornici tog parka primjetili su ženku sa tri mladunčeta. Stručna saradnica za faunu Marina Đurović navodi da su unutar parka defi n i sana staništa od pri o ri tetnog značaja za tu vr stu, jer predstavljaju prostor za odgajanje mladunaca, a ujedno su i u funkciji prirodnih koridora kojima se ostvaruje komunikacija sa životinjama mrkog medvjeda na staništima koja su van granica parka. Ona je navela da je tokom 2013. zabilježena aktivnost najmanje 10 jedinki u tom parku – jedna ženka sa tri mečeta, jedna sa dva i pet mužjaka.

PRIMJEĆENI MRKI MEDVJEDI U NACIONALNOM PARKU DURMITOR

MJEŠTANI SMATRAJU DA JELENA NEMA NA PROKLETIJAMA

Ðurović je radila i inicijalna istraživanja prisustnosti sisara u NP Prokletije kroz ankete lokalnog stanovništva koje su pokazale da većina smatra da su med-vjed, lisica i vuk uobičajene životinje tih prostora. Oni smatraju da je divlja mačka prisutna u manjem broju, dok je ris prisutan, ali veoma rijedak. “Većina ispitanika se slaže da jelen nije prisutan u ovim krajevima. Srna je pri-sutna, ali smatraju da je rijetka, dok je divokoza uobičajena životinja za ovaj prostor, kao i divlja svinja, zec i veliki tetrijeb”, kazala je Ðurović. Anketa je pokazala i da drastično opada brojnost populacije divokoze, a po-pulacija medvjeda je stabilna i u porastu.

Najmanje deset jedinki na Durmitoru: Tragovi medvjeda

Zabilježeno preko 400 jedinki divokoze

Prisustvo Mjehurače, jedine biljke mesojeda u flori Skadarskog jezera, pronađeno je na 16 lokacija i to uglavnom unutar zajed

nica bijelog i žutog lokvanja. Mjehurača je jedna od četiri karnivorne vrste (biljke mesojedi) u flori Crne Gore. Istraživanje stručne saradnice za floru Slavice Đurišić pokazalo je da se Mjehurača uglavnom nalazi unutar zajednica bijelog i žutog lokvanja, rjeđe u zajednici kasoranje, i to na manjim dubinama, gdje je vrlo izražen proces vrenja (anaerobnog raspada). Prvi put ova vrsta na Skadarskom jezeru otkrivena je u priobalnoj zoni Vranjine i Virpazara 1969. godine, a kasnije i u zalivu Mrčiluka 2008. i na Crnom žaru 2011.„Organizovani su izlasci na teren, tokom jula, avgusta i septembra, na staništima

likom vjerovatnoćom da ih ima više od tog broja”, kazala je Đurović.NPCG je 2008. godine krenulo sa praćenjem stanja divokoze u tom parku. Do sada su identifikovana prirodna mjesta koncentracije divokoze, ustanovljeno je da predatori i kompetencija sa drugim papkarima ne predstavlja ograničavajući faktor u dinamici populacije, a identifikovane su i potencijalne maršutne mreže u jasno određenim arealima planinskog masiva.NPCG ulažu napore u pribavljanju sredstava za sofisticiranije metode praćenja stanja populacije divokoze koje bi dale jasniju sliku o migracijama u NP Durmitor.

“Jav no predu zeće za NPCG od 2010. godine na osnovu razrađene metodologije za praćenje stanja mrkog medvijeda započinje dugoročni process praćenja stabilnosti i brojnosti populacije medvjeda na prostoru NP Durmitor”, objasnila je ona. Cilj toga je ustanovljavanje ukupnog broja jedinki mrkog medvjeda koji koriste prostor parka, bilo da ga trajno naseljavaju ili u njega ulaze periodično.Metode koje se koriste prilikom sprovođenja tih aktivnosti su, kako kaže Đuro vić, dokazivanje pr i sutnosti po definisanim maršutnim mrežama, dobijanje terenskih podataka od strane službe fizičke zaštite nacionalnog parka.Pored toga Đurović je radila i monitoring brojnosti, distribucije i vitalnosti populacije divokoze na

Durmitoru gdje je dokazana prisutnost balkanske divokoze – jedne od sedam podvrsta alpske divokoze. “Na osnovu učestalosti pojavljivanja na istim lokali

tetima (na osnovu popunjenih anketnih listića nadzornika u NP Du rmi tor), uzete su maksimalne vrijednosti prebrojanih divokoza na širim lokalitetima

sa malom mogućnošću preklapanja jedinki. Sabiranjem ukupnih brojeva maksimalnih vrijednosti svakog istraživanog lokaliteta, došlo se do maksimalnog broja od 408 jedinki. To govori da je minimum zabilježenih jedinki od sredine maja do sredine septembra bio 408, sa ve

Stanište jedine biljke mesožderke u flori Nacionalnog parka Skadarsko jezero pronađeno je na 16 lokacija

Ðurišić istraživala u julu, avgustu i septembru

MJEHURAČA NIJE UGROŽENAlokvanja i kasoranje, na više lokaliteta duž sjeverne i južne obale jezera. Primjenjivane su, kombinovano, metoda transekta i metoda kvadranta (prebrojavanjem jedinki).Dobijeni rezultati i zapažanja na terenu impliciraju zaključak da je Mjehurača rasprostranjena i neugrožena na Skadarskom jezeru“, kazala je ona.Đurišić je objasnila da su biljke mesojedi rijetke u biljnom svijetu, a žive na staništima siromašnim nitratima, kao što su tresetišta, močvare i vlažna karbonatna staništa.Te biljke se hrane tako što takozvanim „zamkama“ – listovima hvataju aktivno ili pasivno svoj plijen, a potom ga razgrađuju. Tako i Mjehurača ima na hiljade sitnih mješkova veličine dva, tri milimetra koji služe za hvatanje insekata, vodenih buba i larvi komaraca.

Ploveće kolonije Mjehurača, odnosno njena staništa, uvrštena su u Emerald mrežu habitata od velike ekološke važnosti, u skladu sa Bernskom konvencijom

o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Kao i ostale karnivorne vrste Crne Gore, zaštićena je nacionalnim zakonodavstvom.


osnovama. Osim redovnih zadataka koji se tiču zaštite svih dobara Nacionalnog parka Biogradska gora, Služba zaštite radi bukvalno sve na pripremi turističke sezone. Zima ovdje ostavi velike posljedice, treba sve to očistiti. Nadzornici čiste put od Kraljeva kola do jezera, parking prostor, stazu oko jezera, ali i pripremaju sve objekte koji su u funkciji po sjetilaca. U poslove nadzornika spada i hemijska zaštita mobilijara u parku kako bi bio dugotrajniji, održavanje staza, a najveću pažnju posvećuju ambijentalnoj higijeni i čistoći parka.

Koja je uloga nadzornika kada su u pitanju turisti i posjetioci parka? Oko 90 odsto informacija koje traže posjetioci daju nadzor

nici službe zaštite, ja kao šef i ljudi koji su zaposleni na prodaji suvenira. Turisti nekad traže baš dosta informacija, pa se desi da nadzornici ne znaju adekvatno da odgovore, ali se trude da odmah provjere i o tome obavijeste posjetioce. Naš je cilj da ljudi koji ovdje dođu odu zadovoljni. O Službi zaštite na Biogradskoj gori najbolje govore upravo turisti. Brojne su pohvale za održavanje higijene, ponašanje nadzornika, ljubaznost... Za svo vrijeme koje radim u parku nijesam doživio neku ozbiljniju kritiku, a i one koje dobijemo primamo dobronamjerno i trudimo se da greške uklonimo istog dana kada nam je na njih i ukazano.

Postoje li teškoće i koje u obavljanju ovih poslova?Nadzornicima u ovom parku nije lak posao, pogotovo zimi kada su uslovi teški i surovi. Sve poslove moraju završavati do maja kada se tradicionalno otvara za posjetioce taj nacionalni park. Tako za njih prvi poslovi počinju sa otapanjem snijega, odnosno, od sredine marta. Ako ih vrijeme posluži na poslovima za pripremu otvaranja parka rade i po mjesec i po dana. NP Biogradska gora je na neki način i tranzitno mjesto, ljudi

često svraćaju, ali ne na duži period. U julu i avgustu, kada je špic sezone, u tom parku boravi i po nekoliko hiljada turista. Sa druge strane čim dođe oktobar, uslovi postaju surovi, a u parku ostaje samo Služba zaštite sa poslovima koje je dužna da obavlja.

Prostor NP Biogradska gora bogat je životinjskim vrstama, koja je uloga nadzornika u njihovoj zaštiti i očuvanju?I u toku i van sezone Služba zaštite aktivno prati kretanje

divljači koja gravitira u NP Biogradska gora, rade na njihovoj prehrani, nose so u pripremljena solila... Mogu reći da je zavidan broj divljači u parku i da je iz godine u godinu po našim evidencijama prirast u povećanju. Kada je bio onaj veliki snijeg prije dvije godine imali smo i štete jer je stradalo nekoliko grla srneće i jelenske divljači, kao i nekoliko divljih svinja.

Šef Službe zaštite u Nacionalnom parku Biogradska gora Mile Rnković poslije 16 godina rada, u tom zaštićenom prostoru se osjeća kao kod svoje kuće, a to želi da nauči i prenese na svoje zaposlene. Kako je

kazao u intervjuu za naše novine poslije njegove porodice i kuće, posao u parku mu je najpreči. Rnković na poslovima Šefa službe zaštite radi od 2008. godine.

Koliko Služba zaštite NP Biogradska gora ima zaposlenih i koja su to njihova zaduženja? U Službi je trenutno devet nadzornika i većina njih je kvalifikovana za taj posao. Završili su kurs zaštite lica i imovine i položili državne ispite.Smatram da je Služba zaštite najvažniji činilac u parkovima i da ona treba da funkcioniše na najkvalitetnijim i najboljim

NADZORNICIMA TREBA DATI VEĆA OVLAŠĆENJA

Nedovoljna ovlašćenja koja su nadzornicima data zakonom kada je u pitanju primjena sredstava pri-nude u slučajevima kada lica ne postupaju po nji-hovim naređenjima, jedan je od problema koji opterećuju rad Službe zaštite.

Pored toga nadzornike opterećuju i problemi sa nedovoljnom opremljenošću, nepostojanjem za-konske regulative u cilju propisivanja beneficiranog radnog staža s obzirom na obim poslova i uslove tog radnog mjesta.

Vizija za budućnost službi zaštite je u skladu sa iskustvima zapadnoevropskih zemalja, organizo-vanje u okviru organa državne uprave, posebne organizacione jedinice policije koja bi se bavila poslovima zaštite područja nacionalnih parkova – Policija za prirodu.

VUKOVI UGROŽAVAJU DRUGU DIVLJAČ

Poslednjih godina došlo je do namnožavanja vu-kova, što ugrožava drugu divljač. Imate li neke aktivnosti tim povodom i koje?

Prostor parka je takav da je vukovima pristupač-no, mirno im je, niko ih ne uznemirava, što bi rekli ostrvili su se na tu jelensku divljač. Zbog toga mi svi zajedno u zimskim mjesecima obu-jemo krplje i po snijegu po 10 i više kilometara pratimo tragove i na neki način ih gonimo iz gra-nica parka da nam ne ugrožavaju drugu divljač više od onoga štoje prirodna selekcija.

NADZORNICIMA NACIONALNI PARKOVI TREBA DA SU KAO DRUGA KUĆA

Šef službe zaštite u NP Biogradska gora Mile Rnković govori o surovim zimama, teškim uslovima u kojima rade i poručuje

NAJVIŠE PRIJAVA ZA NEZAKONITI RIBOLOV

Službe zaštite Nacionalnih parkova Crne Gore imale pune ruke posla

Najveći broj nezakonitih aktivnosti, koje su rezultirale prijavama protiv počinioca tokom 2013. godine, zabilježeno je u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, a

najviše je bilo onih za nezakoniti ribolov. Služba za pravne i opšte poslove je protiv lica zatečenih u vršenju nezakonitih aktivnosti podnijela odgovarajuće prijave, dok su predmeti koji su iz nadležnosti inspekcijskih organa, proslijeđeni njima na dalje postupanje.Prema podacima Službe za pravne i opšte poslove u tom parku do kraja septembra bilo je 74 nelegalne aktivnosti kada je u pitanju nezakoniti ribolov, nelegali prevoz turista, odnosno prevoz bez sklopljenog ugovora sa JPNPCG 60, za nelegalnu gradnju 10 i jedna za nelegalnu eksploataciju ljekovitog bilja. U NP Lovćen zabilježen je po jedan slučaj nezakonite sječe šume i nelegalne gradnje, tri slučaja nelegalnog obavljanja djelatnosti prodaje na štandovima i 4 devastacije prostora. Nelegalna gradnja bila je najčešća nelegalna aktivnost u NP Durmitor gdje je zabilježeno 16 slučajeva, za nelegalno branje pečuraka osam, i po jedna za sječu šume i splavarenje u vrijeme kada to nije dozvoljeno.Na Biogradskoj gori zabilježene su dvije nezakonite sječe šume i sedam nelegalnih gradnji. Nadzornici su bili uključeni i u dodjelu drva za ogrijev mještanima koji žive u granicama Nacionalnih parkova Crne Gore.Programom upravljanja signalizaciju ogrijevnog drveta

Nadzornici NP Durmitor

Štiti park šesnaest godina: Rnković

Nadzornik vraća zaplijenjenu ribu u Skadarsko jezero

za ruralno stanovništvo urađena je ranije, a sanitarnu doznaku prima inspektor šumarstva koji odobrava sječu. Mještani mogu preuzeti samo stabla koja su im dodijeljena.U NP Durmitor doznačeno je 1. 380 kubika. U NP Lovćen doznačeno je 11,3 kubna metra bukove šume, kao i 6,7 kubika borove šume, dok je na Prokletijama predloženo uklanjanje oko 2.800 kubika.


ovog parka. Osim toga, radnici Službe zaštite i Službe za promociju, marketing i edukaciju su svojim profesionalnim odnosom i prema prirodi parka i prema posjetiocima, uticali da se turistički proizvod NP Durmitor visoko pozicionira u svijesti turista i doprinese dobrim preporukama i ponovnim posjetama”, kazao je on. U ukupnim prihodima, u toku turističke sezone, ostvareni su značajni prihodi i od parkinga, ribolovnih dozvola, izdavanja čamaca na Crnom jezeru, noćenja u motelu „Radovan luka“ .Posjeta u NP Biogradska gora je bila na istom nivou kao i prošle godine, odnosno, nešto više od 22.000 je posjetilo ovaj NP.Sa druge strane, zbog ometanja nadzornika od strane grupe mještana da obavljaju svoje redovne aktivnosti na ulaznokontrolnim punktovima, u NP Lovćen nije vršena naplata ulaznica. S tim u vezi će Nacionalni parkovi Crne Gore preduzeti sve neophodne zakonske radnje i mjere protiv onih lica koja su na bilo koji način opstruirala ili ometala rad zaposlenih, oštetila infrastrukturu ili ugrozila redovno funkcionisanje Službi u ovom Nacionalnom parku.

Nacionalne parkove Crne Gore, odnosno tri parka u kojima se vrši naplata ulaznica, do novembra 2013. godine je posjetilo oko 200.000 posjetilaca, što je

oko 32 hiljade više nego lani. Najveće učešće u ukupnim prihodima preduzeća imaju prodate ulaznice i prihodi od raftinga. Prema podacima Službe za finansijsko – računovodstvene poslove prihodi od prodatih ulaznica su 39,60 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. „Uzimajući u obzir još uvijek aktuelnu svjetsku ekonomsku krizu koja se odražava na sve segmente ljudskog života, može se reći da je ovo očekivano povećanje. Isto tako, povećanje broja posjeti laca u odnosu na prošlu godinu je posledica poboljšanja kvaliteta usluge koje Javno preduzeće za Nacionalne Parkove Crne Gore nudi potencijalnim korisnicima, odnosno turistima“, kazao je šef Službe za fi

nansijsko – računovodstvene poslove Jasmin Spahić. Turistička sezona 2013. godine u JPNPCG, je karakteristična i po uvođenju trodnevnih ulaznica koje su naišle na veliku zainteresovanost turista.„Prihodi od raftinga, kao jedna od vodećih stavki prihodne strane JPNPCG, takođe bilježi rast u odnosu na 2012. godinu i broj turista je bio oko 12.000. Iako procenti ne ukazuju na značajnu razliku u odnosu na prošlu godinu, može se reći da je turistička sezona i što se raftinga tiče bila uspješna. Vremenske prilike u prvoj polovini rafting sezone nijesu bile povoljne“, dodao je Spahić.Značajne rezultate nakon sezone zabilježio je NP Skadarsko jezero gdje je bilo skoro 25 odsto više posjetilaca. Razlog za to, smatra Spahić, su povoljne vremenske prilike i poboljšana turistička ponuda parka, ali uticaj imaju i prihodi od ribolovnih dozvola. Najveću posjećenost, kao i godinama unazad, bilježi NP Durmitor koji je posjetilo više od 100.000 turista. To je, ako uporedimo sa prošlom godinom, značajno više jer je prema podacima iz 2012. godine na Durmitoru bilo 82.105 posjetioca. “Najveća koncentracija turista je bila na Crnom jezeru i na rijeci Tari, kao najatraktivnijim djelovima

ZAŠTIĆENE PROSTORE POSJETILO OKO 200 HILJADA TURISTA

Rezultati završene ljetnje turističke sezone pokazali bolju posjećenost parkovima nego prethodne godine

Pješačenje na Biogradskoj gori

Preporučen crmnički “vranac”, organski med i lokalni proizvodi Virpazara

Parkovi interesantni i biciklistima

PREPORUKA TURISTIMA DA POSJETE VIRPAZAR PAZARNIM DANOM

Nacionalna geografija preporučila je NP Skadarsko kao jedno od 18 mjesta koje bi trebalo posjetiti u periodu od jula do septembra. U tekstu se navodi da je Skadarsko jezero „najbolje čuvana destinacija“, a mogu se naći i preporuke posjetiocima kako doći, gdje odsjesti, šta jesti i piti.

„Okružen srednjovjekovnim selima i vinogradima, crnogorski dio je nacionalni park koji je dom za skoro 280 vrsta ptica (uključujći dalmatinskog pelikana), gdje su mnogi ostrvski manastiri i tvrđave, hladni vodopadi i divlje rijeke”, piše na sajtu.Jedna od preporuka je i da turisti posjete petkom pazarni dan u Virpazaru i kupe crmnički “vranac”, organski med, lokalne proizvode, sir, divlje smokve.Pošto se rijetko govori engleski jezik van restorana u Virpazaru i Rijeci Crnojevića, Nacionalna geografija preporučuje posjetiocima da nauče nekoliko riječi crnogorskog unaprijed.„Mještani su izuzetno prijateljski nastrojeni, pogotovo prema turistima koji pokušaju da stupe u kontakt sa par domaćih fraza, koji će vjerovatno biti nagrađeni s osmjehom, a možda i pozivom na moćnu čašicu rakije. Takođe, oblačiti se pristoj

no, posebno kada posjećujete manastire ili sela duž albanske obale jezera“, piše na sajtu.Urednici Nacionalne geografije, svake nedjelje izaberu najbolju svjetsku destinaciju koju bi trebalo posjetiti u tom dijelu sezone.

Skadarsko jezero na listi Nacionalne geografije kaonajbolje čuvana tajna destinacija


„Procjenjujemo da ih je bilo preko dvije hiljade. Reakcije su uglavnom bile pozitivne i iznenađujući broj ljudi se odlučivao na „let“. Imali smo i djece. Najmlađi korisnik sajle imao je 3 godine i vozio se u tandemu sa svojim ocem, kao i starijih ljudi, preko 60 godina, a mislim da je rekorder imao blizu 80”, dodao je on.Projekat je sa tehničke strane perfektno razrađen, tvrdi Stijepović, ali pošto se radi o novitetu zbog nedostatka vremena planirano je da se ostalo sredi do početka naredne sezone. „Zamjerke su postojale i to uglavnom na uređenje prilaza startnoj poziciji i prostora oko dolazne stanice. To je svakako nešto na šta ćemo obratiti pažnju ubuduće i plan je da se kroz iskustvo sistem unapređuje kroz vrijeme koje dolazi. U izradi je veb prezentacija na kojoj će svako moći da se informiše o svemu što ga zanima vezano za sajlu i pogleda snimke drugih korisnika prije nego se odluči da i sam proba“, naveo je on.Stijepović je dodao da je sigurnost na visokom nivou i to je za njih bilo prioritet. Plan je da se postavi još jedna sajla, koja će biti sigurnosna, a

moguće je da će preurediti postojeći sistem tako da postoje dvije sajle za korisnike paralelno, na razmaku od jedan i po do dva metra što bi omogućilo vožnju u paru. “Sve promjene koje se budu dešavale biće razrađene kroz dopunu projekta, sa svim potrebnim statičkim pr

oračunima i svakako ćete biti zvanično u toku”, kaz ao je on.Cijena ove vrste turističke ponude za individualne vožnje preko sajle bila je 10 eura, a u dogovoru sa age ncijama pravlje ni su i aranžma ni sa gr upama i cijena je bila 8 eu ra, po oso bi.

Stijepović procjenjuje da je bilo preko 2000 preleta preko rijeke.

Sigurnost na visokom nivou

Neki bi da prelaze staze i po više puta

Avanturistički parkovi interesantni i djeci

Zip linija nalazi se pored jedne od turističkih atrakcija-mosta na Ðurđevića Tari

Ponuda sjevera Crne Gore, ali i NP Durmitor od ljetnje sezone bogatija je za novu vrstu avanturističkog turizma – let preko rijeke Tare. Svi oni koji su tokom ljeta htjeli da pređu, od

nosno, prelete, sa jedne na drugu obalu kanjona rijeke Tare mogli su to uraditi, uz nevjerovatnu dozu uzbuđenja, preko takozvane zip linije. Iako takav prelaz za mnoge izgleda zastrašujuće, onih koji su bili željni avanture bilo je i više nego što je vlasnik zip linije Boris Stijepović očekivao.Sajla uz pomoć koje su turisti prelijetali nalazi se pored jedne od turističkih atrakcija – mosta na Đurđevića Tari. Stijepović je kazao da je sajla dugačka 350 metara i da vožnja traje 40tak sekundi. Kako je kazao ideja za pokretanje ove vrste avanturističkog turizma potekla je i iz želje da promoviše Durmitor. „Baveći se ekstremnim sportovima uvjek sam želio da dio tog uzbuđenja približim ljudima i promovišem Durmitor kao izuzetnu destinaciju za sve vrste avanturističkog turizma. Projektom sajle preko kanjona Tare želimo da pružimo novu perspektivu na most i jednu dozu adrenalina svima onima koji žele da osjete čar letenja, uz minimum truda”, objasnio je on.Iako let preko Tare izgleda zastrašujuće za mnoge, interesovanje za ovaj vid turizma bio je i iznad Stijepovićevih najoptimističnijih očekivanja. On, ipak, nema tačan podatak o broju preleta jer je, kako je rekao, bilo dosta promotivnih.

po jedna biti prilagođena svakom od tih uzrasta, a cijene će ostati nepromijenjene. Oni su zadovolji i reakcijama turista koji se odluče za ovu vrstu avanture. „Reakcije su bile izuzetno pozitivne, s obzirom da smo prvi park ovakvog tipa na Balkanu, i jedini u Crnoj Gori, ljudima je to interesantno jer se do sada nisu susretali sa ovakvim vidom zabave u prirodi. Postoje oni koji su veliki entuzijasti i žele da pređu sve staze i po više puta, kao i neki kojima su naše dvije najviše staze predstavljale malo veći izazov, ali su i oni uspjeli da pronađu stazu koja odgovara njihovim fizičkim sposobnostima, tako da su svi bili zadovoljni, s obzirom na sve mogućnosti koje nudimo“, kazala je Lukić.Za otvaranje Avanturističkih parkova baš u zaštićenim područjima, kako objašnjavaju, odlučili su se jer nacionalni i avanturistički parkovi imaju sličan cilj, a to je da približe prirodu i prikažu je što više atraktivnom za sve,

TAKMIČENJE NA CRNOJ STAZI

Avanturistički park Lovćen je i ove godine organi-zovao takmičenje na najvišoj i najtežoj stazi pod nazivom Survivor Race Montenegro. Ekipe od po dva člana takmiče se u brzini prelaska staze i svih njenih prepreka, pri tome se mjeri njihovo vrijeme od početka do završetka staze.

„Ove godine Survivor race smo organizovali u sa-radnji sa teretanom Soko Gym i kuglanom Planet Bowling, koji su zajedno sa nama pripremili brojne i vrijedne nagrade za ekipe koje su osvojile prva 3 mjesta, a imali smo poklone i za sve ostale uče-snike“, kazala je Lukić.

Avanturistički parkovi koji se nalaze na Lovćenu i Durmitoru privukli su tokom ljetnje sezone 2.800 posjetilaca uzrasta od 5 do 40 godina. Kako je kazala Jelena Lukić iz Avanturističkih

parkova interesovanje je bilo veliko, pa su imali i jako dobru sezonu. „Puno domaćih i stranih turista nas je posjetilo i bili su veoma zadovoljni našim uslugama. Možemo reći da smo imali jednak odziv od skoro svih uzrasta, kako najmlađe djece, tako i mladih i odraslih osoba, najčešće je to uzrast od 5, pa čak do 40 godina starosti“, dodala je ona. Cijena ulaznica za osobe preko 14 godina je 18 eura, za djecu od 9 do 13 iznosi 12 eura, a od 5 do 8 godina je 8 eura. Iz Avanturističkih parkova ističu i da za narednu sezonu planiraju izgradnju još tri nove staze od kojih će

LET PREKO TARE ZA 40 SEKUNDI

Nova ponuda u Nacionalnom parku Durmitor, zip linija dugačka 350 metara privlači i mlade i stare

Avanturistički parkovi u NP Lovćen i Durmitor zabilježili dobru sezonu

Planiraju tri nove staze za avanturiste

za djecu, tinejdžere, odrasle, za srednjoškolce i studente, kompanije sa velikim kolektivom i naravno turiste.„Lovćen smo odabrali zbog predivne prirode i šume, kao i zbog istorijskog i kulturnog nasljeđa na Ivanovim koritima. Za Durmitor smo se odlučili prvenstveno zbog Crnog jezera, jer je to jedno od najposjećenijih mjesta na sjeveru Crne Gore i početna tačka najzanimljivije izletničke trase u državi“, kazala je Lukić.Avanturistički park na Lovćenu sačinjen je od šest vazduših staza sa različitim izazovima i namijenjena je svim uzrastima. Žuta staza koja je na visini od 1,5 metara namijenjena je najmlađim, a Crna staza na visini od 15 metara onim nahrabrijim posjetiocima. U Avanturističkom parku u NP Durmitor zainteresovani mogu uživati u spustu na 9 sajli koje se prostiru kroz šumu i na visini od 16 metara. Za posjetioce je ipak najinteresantnija sajla dugačka 350 metara koja vodi preko Crnog jezera. Avanturistički park na Durmitoru u julu i avgustu radi svakog dana od 10 do 19 časova, dok tokom juna i septembra radi vikendom od 10 do 18 sati. Svi oni koji žele koristiti stazu u šumi trebaju izdvojiti osam eura, a ista je cijena i za spust velikom sajlom. Ukoliko žele da se oprobaju na oboje, što u prosjeku traje sat i 30 minuta posjetioci moraju izdvojiti 12 eura.


Šćepan polju sa 16 registrovanih stećaka“, objasnila je ona.Odluka o ovim nominacijama rezultat je regionalne saradnje, a Ministarstva kulture Crne Gore, Hrvatske i Srbije i Ministarstvo civilnih poslova BiH, potpisala su u Sarajevu 02. novembra 2009. godine Pismo namjere o uspostavljanju saradnje na pripremi i realizaciji zajedničkog projekta „Nominacija stećaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika za upis na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO“.„Tokom 2012. godine Uprava za zaštititu kulturnih dobara je sprovela postupak izrade elaborata za utvrđivanje kulturne vrijednosti navedenih nekropola sa stećcima i donijela rješenja o utvrđivanju statusa nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja, objavljeno u „Službenom listu Crne Gore“ 18. januara 2013.”, kazala je Adžić.Najvrijednije i najoriginalnije umjetničke odlike stećaka nominovanih nekropola su njihovi reljefi. Adžić je istakla da su po svojim likovnim osobinama zastupljene bordure, arkade, astralni motivi, stilizovani krstovi, biljni motivi, simboli oružja, predstave sa ljudskim i životinjskim scenama, obrađeni u plitkom ili dubljem reljefu. „Na nekropoli iznad Ribljeg jezera više je stećaka ukrašeno simbolima i figuralnim ornamentom, dok su u Barama Žugića jednostavnijeg reljefa, na kojima se plastičnost slabije razaznaje“, kazala je ona.Svi zainteresovani posjetioci i turisti više informacija o kulturnoj baštini NP Durmitor i njegove zaštićene okolini u kojim se nalaze te nekropole mogu dobiti u Centru za posjetioce u Upavnoj zgradi parka. U cilju obogaćivanja turističkih sadržaja Opština Žabljak i Nacionalni park Durmitor će preko svojih službi kroz raznovrsne programe promovisati nekropole i uključiti u svoju turističku ponudu, markirati najznačajnije pješačke staze, štampati adekvatne flajere, postaviti info table.Svrstavanje nominovanih stećaka na UNESCO listu zaštićene kulturne baštine bilo bi od velikog značaja za durmitorski kraj i NP Durmitor. Najveći crnogorski nacionalni park već se nalazi na toj listi jer je basen rijeke Tare zaštićen u okviru programa „Čovjek i biosfera“ od 1977, a od 1980. godine NP Durmitor je i na UNESCOvoj Listi svjetske prirodne i kulturne baštine.

MJEŠTANI MOGU POMOĆI TURISTIČKOJ VALORIZACIJI STEĆAKA

I lokalno stanovništvo značajno može doprinijeti turističkoj valorizaciji nominovanih nekropola, kao vodiči i inerpretatori priča i legendi o nastanku stećaka i lokaliteta na kojima se nalaze, i kroz po-nudu smještajnih kapaciteta, tradicionalne narod-ne kuhinje, proizvoda domaće radinosti i suvenira.

Adžić je kazala i da Opština Žabljak, lokalne turi-stičke organizacije, lokalni turistički poslenici, pla-ninari, vodiči, takođe mogu biti važne karike za prezentaciju i promociju ovih značajnih lokaliteta

PLANIRATI PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE STAZE DO NEKROPOLAAdžić smatra da je zbog unaprijeđenja turističke valorizacije durmitorskih stećaka potrebno plani-rati, projektovati i izvesti neophodnu infrastrukturu, kao što su pješačke i biciklističke staze, parking, sanitarni objekti.

“Uz saobraćajnice je neophodno postaviti adekvat-nu signalizaciju stilizovanim grafičkim izgledom ne-kropola i udaljenost do mjesta. Povoljna lokacija obje nekropole u blizini asfaltnog puta sela Novakovići, dozvoljava lako povezivanje pješačkih staza iz više pravaca od Žabljaka”, objasnila je ona.

Prema njenim riječima značajno bi bilo da se u tu-rističku ponudu uključi i dionica

antičkog i srednjevjekovnog karavanskog puta koji je od Nikšića vodio preko Durmitora pored nekro-pola, pa ispod Pirlitora silazio u kanjon Tare i na-stavljao prema Pljevljima.

Stećci pored Ribljeg jezera

Stećci u Barama Zugića

Od tri nekropole stećaka koje je Crna Gora predložila da se uvrste na UNESCO listu svjetske kulturne baštine dvije se nalaze u zaštićenoj okolini NP Durmitor.

Nominovana su Grčka groblja kod Ribljeg jezera i Bara Žugića u selu Novakovići u opštini Žabljak i Grčko groblje u zaseoku Zagrađe na Šćepan Polju u Opštini Plužine. Stručna saradnica za kulturnoistorijsko nasljeđe u NPCG Rada Adžić kazala je da su te nekropole upisane na Tentativnu listu Crne Gore 21. aprila 2011.godine, to jest, popisnu listu relevantnu za upis na listu svjetske baštine. „Nominovane nekropole u Novakovićima se nalaze u zaštićenoj zoni NP Durmitor Grčko groblje pored Ribljeg jezera sa ukupno 49 registrovanih stećaka i Bare Žugića sa ukupno 300 stećaka, dok je nekropola u Zagrađu na

Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore je razmotrila i prihvatila Inicijativu Nacionalnih parkova Crne Gore za uspostavljanje zaštite materijalnog nepokretnog dobra Mosta na Đurđevića Tari koji pripada opštinama Pljevlja i Žabljak i nalazi se u Nacionalnom parku Durmitor. Naime, smatrajući da ovaj Most predstavlja jedinstven primjerak stvaralaštva svoga vremena i posjeduje izuzetne arhitektonske, istorijske, kulturne i ambijentalne vrijednosti, na osnovu kojih zaslužuje da bude zaštićen kao nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja, Nacionalni parkovi Crne Gore su uputili ovu Inicijativu na razmatranje.U obrazloženju Uprave za zaštitu kulturnih dobara se navodi da za dobro Most na Đurđevića Tari nije rađena valorizacija kulturnoistoijskih vrijednosti, te da predmetno dobro ima osnovnu dokumentaciju o potencijalnim kulturnoistoijskim vrijednostima, a takođe se nalazi na jednom od popisa arhitektonskih djela XX vijeka koje treba valorizovati. Inače, most je izgrađen novembra 1940. godine u mjestu Đurđevića Tara, na raskršću puteva ka Pljevljima, Žabljaku i Mojkovcu. Na osnovu dosadašnjih saznanja osnovano se pretpostavlja da ovo dobro posjeduje izuzetne arhitektonske, tehničke, istorijske i ambijentalne vrijednosti. U vrijeme kada je izgrađen, most je bio najveći armiranobetonski, lučni most u Evropi i jedan od najvećih u svijetu.Prošlo je više od sedamdeset godina od kada je u surovoj ljepoti prirode iznikla čudesna građevina, most nad provalijom koji je projektovao jedan od najvećih građevinskih stručnjaka Kraljevine Jugoslavije Mijat S. Trojanović.

Veliki betonsko lučni most građen je od septembra 1938. do novembra 1940. godine.Negdje je zapisano „da čovjek koji se usudio da u ono vrijeme, sa ondašnjom tehnikom, u zabačenom kutku, zabačene i siromašne Crne Gore, konstruiše i gradi ovakvu građevinu, ili je bio božji ljubimac ili je sklopio faustovski pakt sa đavolom“. Ovo se simbolično može reći, ne samo za projektanta, nego i za kompletnu ekipu ljudi, koji su sa najednostavnijim sredstvima i vanrednim entuzijazmom, u izuzetno teškim okolnostima, učestvovali u gradnji mosta.

„Treba vidjeti, bar jednom u životu prekrasni most na Đurđevića Tari, onaj luk nad kamenim ambi-som, ono čudo ispušteno iz ruku graditelja, beton-ska pista koja lebdi sto pedeset metara nad rije-kom, čvrsto vezujući obale kanjona, elegantna, vit-ka, preko tri sleđena vodoskoka. Nezaboravan most“.

D. Kostić

Crna Gora predložila tri nekropole stećaka za upis na UNESCO listu svjetske kulturne baštine

DURMITOR BOGAT STEĆCIMA

Prihvaćena Inicijativa Nacionalnih parkova Crne Gore

ZAŠTITITI MOST NA ÐURÐEVIĆA TARI


Međunarodna unija za zaštitu prirode IUCN uskoro će donijeti odluku o članstvu Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore u tu prestižnu orga

nizaciju. Tim povodom direktor programske kancelarije IUCNa za jugoistočnu Evropu Boris Erg kazao je u intervjuu da se nada pozitivnoj odluci Savjeta kada je u pitanju ulazak NPCG u svjetsku mrežu organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode. On je istakao da je Crna Gora izuzetno bogata prirodnim nasljeđem, kao i da je potrebno mudro upravljanje kako bi se očuvala priroda, a zajednica od toga imala dobiti.

Urađen je nominacioni postupak kojim JPNPCG apliciraju za članstvo u IUCNu, kada se može očekivati odluka tim povodom? Odluku o prijemu novih članova u IUCN donosi Savjet IUCNa koji se po pravilu sastaje dva puta godišnje. Sljedeće, 82. zasedanje Savjeta je zakazano za 2427. novembar ove godine. Nadamo se pozitivnoj odluci Savjeta i prijemu JPNPCG u članstvo u IUCNu.

Šta znači članstvo u Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode i koje obaveze preuzimaju NPCG?Članstvo u IUCN-a znači ulazak u najveću svjetsku mrežu organizacija i stručnjaka u zaštiti prirode. U praksi to znači mogućnost da se utiče ne kreiranje globalnih i regionalnih politika, zajednički rad na projektima, saradnja sa najeminentnijim organizacijama u zaštiti prirode i dr. Tu su i stalna razmjena informacija među članovima IUCNa, stručna podrška, mogućnost apliciranja za projekte, brojni programi obuke i sl. Članstvom u IUCNa NPCG preuzimaju obavezu

MORAMO OČUVATI ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Direktor IUCN-a za jugoistočnu Evropu Boris Erg nada se da će NPCG uskoro biti dio najveće svjetske mreže organizacija za zaštitu prirode

Od kada su prije četiri godine Prokletije proglašene nacionalnim parkom bilježe mnogo veću posjećenost, a direktor Enes Drešković najavio je niz novina za koje se nada da će

posjetioce dočekati početkom naredne sezone. Planirano je otvaranje Centra za posjetioce na raskrsnici između Alipašinih izvora i najznačajnijih planinarskih tura ka Prokletijama, kao i saradnja sa lokalnim preduzetncima koji će moći da u centru izlažu i prodaju svoje suvenire i druge autohtone proizvode. „U NP smo veoma ponosni na projekat „Vrhovi Balkana“ koji obuhvata 192 kilometra dugu stazu preko Prokletija kroz tri zemlje – Crnu Goru, Kosovo i Albaniju. Ovog ljeta su i istraživači iz Poljske u saradnji sa NP, u eko – kampu Babino polje istražili pećine i jame, a u najavi je i organizovanje kampa studenata prostornog planiranja u susret izradi Prostornog plana posebne namjene za Prokletije“, kazao je Drešković.Na putu su i da prevaziđu problem samostalnih dolazaka turista pojedinačno ili u manjim grupama koji izbjegavaju korišćenje lokalnih vodiča i ostalih usluga. Tako će od naredne godine biti postavljena četiri ulazna kontrolno – naplatna punkta, sa obavezom plaćanja ulaska

u park, kao i usluga transporta i vodiča. Sa Planinarskim

savezom Crne Gore biće definisane planinarske

ture i u cilju bezbjednosti posjetilaca angažovati planinarske vodiče. Ljubitelji prirode smatraju da su Prokletije bez prem

ca u Crnoj Gori jer se na njima nalaze tri

najviša planinska vrha Zla kolata, Dobra kola

ta i Rosn i v rh . Posebnu atrak

ciju preds t a v l j a kanjon i v o d o p a d Grlje.

Direktor najmlađeg parka Enes Drešković najavio investicije i planove za to zaštićeno područje, Centar za posjetioce uskoro gotov

DEFINISAĆEMO PLANINARSKE TURE NA PROKLETIJAMA

USPJEŠNA BORBA PROTIV LOVOKRADICADrešković je istakao i da je borba protiv nelegal-nog korišćenja šuma i lova dala rezultate, dok je sječa spriječena i do 90 odsto. On je dodao i da su primijetili prisustvo medvjeda u planini.

U planu za iduću godinu je i zabrana branja lin-cure i borovnica raznim pomagalima koja ošteću-ju biljku.

„Ne samo naši građani, već i mještani albanskih katuna nemilice su brali lincuru i borovnice, koje se moraju zaštititi, jer su Prokletije poznate i po ovim biljkama“, podsjetio je Drešković.

Očuvanje kulturne baštine i tradicije:

Mauzolej na Lovćenu

da će aktivno raditi na sprovođenju zajedničkog IUCNovog programa, koji se donosi svake četiri godine, i na taj način doprinijeti ostvarenju zajedničkih ciljeva u zaštiti prirode. Odličan primjer saradnje je bila organizacija godišnjeg skupa Svjetske komisije za zaštićena područja (WCPA), najznačajnije mreže stručnjaka za zaštićena područja u svijetu, u aprilu ove godine u Podgorici.

Koja je misija IUCNa i koliko trenutno ima članova, globalno i u regionu? Vizija IUCNa je “pravedan svijet koji vrednuje i štiti prirodu” a Misija je da “utiče, ohrabruje i pomaže društvima u svijetu da očuvaju integritet i raznovrsnost prirode i da osiguraju da je svaka upotreba prirodnih resursa pravična i ekološki održiva.” IUCN trenutno broji preko 1200 članova u svijetu a ponosni smo da je broj članova u regionu premašio cifru 20, uključujući većinu ministarstava, zavoda za zaštitu prirode i eminentnih nevladinih organizacija. Broj članova u regionu konstantno raste, te očekujemo da nam se u budućnosti pridruže sve relevantne institucije u oblasti zaštite prirode, stručne kuće i nevladine organizacije. Svakako da će članstvo JPNPCG u IUCNu biti značajan podstrek i doprinos radu Unije u regionu.

Sa kakvim izazovima se suočava zaštita prirode u regionu danas?Zaštita prirode u regionu prolazi kroz veom delikatan period. S jedne strane svjedoci smo brojnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, od kojih pojedini zadiru u zaštićena područja, dok je sa druge strane evidentan nedostatak finansijkih i ljudskih resursa za normalno obavljanje poslova. IUCN, u saradnji sa svojim članovima i partnerima, kontinuirano ukazuje na negativne posledice širenja infrastrukture u prirodno vrijednim područjima, a kao dio svoje misije vidi i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za brojne projekte i podizanje stručnih kapaciteta. Ono što bi bili prvi koraci u poboljšanju stanja su ojačavanje institucija i zaštićenih područja u stručnom i finansijskom smislu kao i doslednija primjena zakonske regulativeu ovoj oblasti. Važan segment predstavlja i nevladin sektor i IUCN tu vidi dosta prostora za razvoj.

Šta biste preporučili NPCG kada je u pitanju zaštita prirode u zaštićenim područjima?Zaštita prirode i zaštićena područja pružaju brojne mogućnosti društvu. Crna Gora je izuzetno bogata prirodnim nasljeđem i ono što je potrebno je mudro upravljanje kako bi se priroda očuvala a zajednica od toga imala dobrobiti. Osim održivog turizma u zaštićenim područjima, koji je u porastu i već sada ostvaruje dobiti, naročito u dijelu podsticanja lokalnog razvoja, zaštićena područja su značajan izvor čistih resursa, zdrave hrane, dobar su osnov za očuvanje kulturne baštine i tradicije, a i važan su segment obrazovnog sistema. Ipak, da bi zaštićena područja mogla osvarivati svoje funkcije ona moraju biti očuvana, a mi se moramo postarati da se njima upravlja na odgovarajući način. Samo ojačavanjem stručnih kapaciteta, povezivanjem sa organizacijama sličnog profila, obezbjeđivanjem većih finansijskih sredstava, aktivnim radom na terenu i dobrom saradnjom sa lokalnim zajednicama možemo očekivati da zaštićena područja u Crnoj Gori, a tu u prvom redu mislim na nacionalne parkove, pruže odgovarajući doprinos održivom razvoju društva.


RIJEŠITI PROBLEM VODOSTAJA U NP SKADARSKO JEZERO

Sa jedne od prethodnih sjednica poslata je i zajednička urgencija Upravnog odbora, Javnog preduzeća i Naučnog savjeta Nacionalnih parkova Crne Gore o ponovnom sagledavanju i riješavanju problema u vezi sa visinom vodostaja u NP Skadarsko jezero. Uslijed plavljenja priobalnih područja Skadarskog je-zera i sutuacije koja se već nekoliko godina ponavlja i poprima zabrinjavajuće efekte kako za mjesno stanovništvo, tako i za biodiverzitet Nacionalnog parka, neophodno je, prema resornom ministarstvu, uputiti najozbiljniju urgenciju u kojoj bi se ukazalo na predmetnu problematiku. Urgencijom bi se insistiralo da se ovo pitanje sa albanskom stranom riješava na najvećem državnom nivou i mnogo efikasnije. „Sadašnja hidrološka situacija zadržavanja izuzetno visokog vodostaja jezera u dužem vremenskom periodu, upravo ukazuje da same intervencije na koritu rijeke Bojane neće riješiti problem. Očito je da u riješavanju ovog problema mora posredovati međunarodna zajednica i da ga treba tretirati kao najvaž-niji prekogranični projekat u regionu“, poručeno je sa sjednice.

Upravni odbor Javnog preduzeća za Nacionalne parkove na XV sjednici koja je održana 1. oktobra s posebnom pažnjom je razmotrio problem u vezi sa onemogućavanjem naplate ulaznica u NP Lovćen od strane grupe mještana. Na Sjednici je procijenjeno da je taj park zbog onemoguća

vanja naplate ulaznica izgubio prihod od oko 100.000 eura, a poručeno je da će tačan iznos utvrditi nadležna komisija. „Nakon utvrđivanja istog, NPCG će preduzeti sve neophodne zakonske radnje i mjere protiv onih lica koja su na bilo koji način opstruirala ili ometala rad zaposlenih, devastirala infrastrukturu ili na bilo koji način ugrozila redovno funkcionisanje Službi u ovom NP“, navodi se u saopštenju UO čiji je predsjednik Rade Gregović. I na ranijim sjednicama bilo je riječi o problemu sa naplatom ulaznica u taj park. JPNPCG je pribavilo sva zakonska i sudska riješenja kojim se nedvosmisleno ukazuje da NPCG, ni po kojem osnovu, nisu prekršili svoja zakonska ovlašćenja, te da imaju prava da vrše naplatu ulaznica na svojim ulaznim punktovima. JP je, isto tako,

Sa jedne od sjednica Upravnog odbora JPNPCG

Upravni odbor JPNPCG tokom 2013. godine razmatrao niz ozbiljnih pitanja i problema vezanih za zaštićena područja

NP LOVĆEN ZBOG NENAPLAĆIVANJA ULAZNICA U MINUSU 100 000 EURA

dobilo i Odluku Ustavnog suda kojom se ne prihvata inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o plaćanju naknada za korišćenje dobara NP. Sa sjednica UO je poručeno da se prostor NP Lovćen mora štititi, kontrolisati, a naplata ulaznica i evidencija posjetilaca predstavlja jedan od ključnih elemenata za to.Na ranijim sjednicama UO JPNPCG podržao je Ugovor o zajedničkoj gradnji Centra za posjetioce u NP Prokletije, sklopljenog na osnovu Sporazuma između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva za evropske i međunarodne odnose Republike Austrije o razvojnoj saradnji iz 2007. godine. S tim u vezi, Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije i JPNPCG izgradila je objekat Centra za posjetioce u NP Prokletije u Gusinju prema urađenom Glavnom projektu, a kao dio donacije kroz projekat „Održivi regionalni razvoj regiona Bjelasice, Komova i Prokletija“. Donator je obezbijedio 60.000 eura, dok će ostatak sredstava, do ukupnog iznosa, obezbjediti JP, što podrazumijeva završetak radova i stavljanje objekta u funkciju.

govo opremanje i stavljanje u funkciju. Iz sredstava Regionalne razvojne agencije finansirana su dva kontrolno – ulazno – izlazna punkta na karakterističnim mjestima tog Nacionalnog parka.

Tokom 2013. kroz kapitalna ulaganja, koja je odobrio Upravni odbor JPNPCG, završene brojne investicije

Više od pola miliona eura, uz saglasnost Upravnog odbora JPNPCG, opredijeljeno je za zaštićena područja kroz kapitalna ulaganja tokom 2013. godine. S obzirom da ne postoji adekvatan parking prostor sa kojeg polaze spla

vari na Tari, kao ni prustupne staze i objekat za pripremu turista, planirano je da se na splavištu „Drugi logor“ izgradi parking prostor, stepenište, navoz za splavove i privremeni objekat za pripremu turista za splavarenje.U tom parku je planirana i adaptacija toaleta i fasade u planinarskom domu „Sušica“, dok je planinarskom domu „Škrka“ potrebno adaptirati enterijer. Pored toga tokom 2013. asfaltiran je dio makadamskog puta od Sela Mala Crna Gora do planinarskog doma „Sušica“ u dužini od pet kilometara, potrebno je raditi na priključenju Centra za posjetioca „Crno jezero“ na vodovodnu i elektroenergetsku mrežu, a planirana je i nabavka namještaja, opreme i eksponata. U NP Lovćen su izgrađena dva sanitarna čvora kontejnerskog tipa u zoni Ivanovih korita, dok je u NP Biogradska gora završena adaptacija postojećeg objekta Centra za posjetioce. U NP Skadarsko jezero završena je trafostanica na Vranjini. i radi se parking prostor sa trećom trakom.Izgradnja Centra za posjetioce u NP Prokletije predviđena je zajedničkim projektom sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije.Sredstva donatora iskorišćena su za građevinsko – zanatske radove na objektu, dok su sredstva JP opredijeljena za nje

POLA MILIONA EURA ZA PARKOVE

PLANIRANA FABRIKA SUVENIRA NA DURMITORU

U toku je priprema projektne dokumentacije za projekte za 2014. godinu koji će se djelimično ili u potpunosti finansirati sredstvima Direkcije za jav-ne radove. Planirane su investicije za restoran „Biogradsko jezero“ i objekat „Kraljevo Kolo“ – NP Biogradska gora, Fabriku suvenira u NP Durmitor, kao i mobil home na Durmitoru i Rijeci Crnojevića.

Potrebna adaptacija: Planinarski dom Škrka

Završen Centar za posjetioce na Prokletijama


Nacionalni parkovi Crne Gore trenutno realizuju niz različitih projekata usmjerenih i na različite ciljne grupe od onih koji se odnose na edukaciju najmlađih do onih koji se tiču unaprijeđivanja prekograničnog upravljanja vodama.

Projekat koji NPCG sprovodi u saradnji sa Njemačkom organizacijom za razvojnu saradnju GIZ „Konzervacija i održivo korišćenje biodiverziteta Prespanskog, Ohridskog i Skadarskog jezera“ odnosi se na niz istraživanja i monitoring flore i faune u okviru Programa upravljanja NP Skadarsko jezero. Četiri glavne teme projekta su monitoring faune i flore u skladu sa Direktivom Evropske unije o staništima (NATURA 2000), upravljanje ribom i ribarstvom, uključujući ustanovljavanje kvota, zaštita i obnavljanje močvara, karakterizaciju jezera

Nacionalni parkovi Crne Gore uskoro će dobiti novi internet portal, dostupan i vidljiv preko pametnih telefona i tablet računara.

Uz moderni i interaktivni sajt građani će lakše moći da dođu u posjed informacija o dešavanjima u crnogorskim zaštićenim područjima, a biće otvoreni i nalozi na društvenim mrežama. U okviru projekta koji Nacionalni parkovi Crne Gore rade sa UNDPem predviđena je digitalizacija parkova koja podrazumijeva i generisanje QR kodova, izradu interaktivne mape Crne Gore sa Nacionalnim parkovima.Osim toga biće otvoren nalog i stranica na Fa cebooku, Twiteru, Pi nterestu

i Foursquaru, kao i na internet stranicama za razmjenu fotografija i video datoteka (Flickr i Youtubea). Planirana je i izrada aplikacija za tablet računare i pametne telefone u Windows, IOS i Android platformi.

Jedna od tema projekta je i monitoring flore i faune

Poznate sportistkinje rukometašica Bojana Popović i košarkašica Ana Baletić uključile su se u kampanju promovisanja crnogorskih zaštićenih područja, kao i zaštićenih

područja regije u okviru projekta „Parkovi Dinarskog luka“.

Rukometašica Bojana Popović

Košarkašica Ana Baletić

Nacionalni parkovi Crne Gore u projektima o edukaciji, ali i prekograničnom upravljanju vodama

SARADNJA SA ZEMLJAMA IZ REGIONA

i definisanje ekoloških ciljeva u skladu sa Okvirnom direktivom Evropske unije o vodama. Predviđeno je da projekat prekograničnog upravljanja vodama traje od januara 2012. do juna 2014. godine i to u saradnji sa Ministarstvom životne sredine, šumarstva i vodoprivrede Albanije, Ministarstvom životne sredine i prostornog planiranja Makedonije, Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore. Cilj je poboljšanje sprovođenja zakona, propisa i planova upravljanja za očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta Prespanskog, Ohridskog i Skadarskog jezera. U toku je i realizacija projekta „Obradujmo prirodu“ u saradnji sa NLB Montenegrobankom i Ministarstvom prosvjete, koji su kao partner u na Projektu, pružili tehničku i finansijsku pomoć. Cilj ovog programa je da se podigne ekološka svijest kod najmlađih o vrijednosti i značaju biodiverziteta Nacionalnih parkova Crne Gore, kao i razvijanje odgovarajućeg stava prema prirodi kroz aktivno učešće u njenoj zaštiti i unaprijeđenju.Osim toga u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu Komove i Prokletije, kandidovan je Predlog projekta za CBC Albanija Crna Gora. Taj predlog sadrži i aktivnosti vezane za promociju NP Prokletije, izradu prirodnog i kulturnog vodiča NP, brendiranje i postavljanje info tabli, promociu aktivnog odmora, itd. Nacionalni parkovi su učestvovali u prekograničnim projektima, pa je NPCG na poziv Hrvatske aplicirao za IPA Adriatic Crossborder Cooperation Programme 2007–2013 (Tourism Management and Environmental Education for a Sustainable Adriatic Area). U samom predlogu aktivnosti između ostalog predloženo je učešće na međunarodnim sajmovima, štampanje publikacija monografija NPCG, kataloga, prirodnih i kulturnih vodiča, formiranje infopunktova za NP Lovćen i NP Skadarsko jezero i drugo.Saradnja sa susjedima nastavljena je i preko IPA Crossborder Cooperation Programme 2007–2013 poziv za Hrvatsku i Crnu Goru. Trenutno se priprema projektna dokumentacija za kandidovanje Projekta koji sadrži aktivnosti vezane za brendiranje NP Lovćen kao destinacije brdskoplaninskog biciklizma. NPCG skoro su uspostavili saradnju sa Fondacijom Petrović Njegoš potpisivanjem ugovora o realizaciji projekta “Informacioni Centar za edukaciju i promociju na Skadarskom jezeru”. Pored toga NPCG su uključeni u Program za zaštitu i oporavak balkanskog risa koju finansira švajcarska MAVA Fondacija.

BOJANA POPOVIĆ I ANA BALETIĆ AMBASADORKE PARKOVA DINARSKOG LUKA

Poznate sportistkinje se uključile u važan regionalni projekat povezivanja zaštićenih područja

Krajem ljeta je završeno snimanje promotivnih spotova na Crnom jezeru u NP Durmitor i na Karuču u NP Skadarsko jezero. U spotovima one poručuju da su ljepote nacionalnih parkova nevjerovatne, ali mnogima i nepoznate. Projekat Parkovi Dinarskog luka počeo je 2012. godine sa ciljem da se stvori savez parkova prirode i nacionalnih parkova na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. Planirano je da projekat Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) traje tri godine, a finansiraju ga Ministarstvo vanjskih poslova Norveške i MAVA Fondacija.

DIGITALIZACIJA PARKOVA

NPCG uskoro na interaktivnoj mapi Crne Gore


čene u narednih 25 godina, a zaštićena područja ostvariće ukupni povraćaj od skoro 29 eura po 1 euru uloženih javnih sredstava.

ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA SE NE UPRAVLJA TAKO DA SE OSTVARI NJIHOV PUNI EKONOMSKI POTENCIJALJavni prihod ostvaren od zaštićenih područja trenutno je ispod 1 miliona eura godišnje. Povraćaj troškova je nizak – iznosi samo oko 15 odsto od planiranih potrebnih finansijskih sredstava. U mnogim slučajevima potražnja potrošača za održivim proizvodima i uslugama zaštićenih područja nije zadovoljena, a većina dobara i usluga zaštićenih područja pružaju se korisnicima po niskoj cijeni ili besplatno. Povećana javna ulaganja i djelovanje u oblasti politike mogu pomoći u ostvarivanju ovih ekonomskih mogućnosti.

POSTOJI JOŠ NEISKORIŠĆENIH MOGUĆNOSTI ZA POVEĆANJE VISINE OSTVARENIH PRIHODA OD ZAŠTIĆENIH PODRUČJATuristi i posjetioci koji dolaze radi rekreacije, na primjer, voljni su da plate gotovo 19 miliona eura godišnje više nego što se trenutno naplaćuje za ulaznice, a tu je i potencijalno tržište za nadležne organe u zaštićenim područjima da obezbijede pješačke ture i obilazak sa vodičem u vrijednosti do 3 miliona eura godišnje u javnim prihodima. Potrebna su povećana javna ulaganja i djelovanje u oblasti politike za ostvarivanje tih potencijalnih prihoda.

PROJEKTI NPCG SA UNDP-OM

• Strategija za prikupljanje sredstava za Nacionalne parkove (IPA 2014-2020–dio Strategije biodi-verziteta)

• Finansijski plan za zaštićena područja• Strategija razvoja avanturističkog turizma• Biznis planovi za NP Durmitor, NP Biogradska

gora i NP Prokletije• Investicioni vodiči za prostore parkova• Marketing strategija za regionalnu promociju• Plan upravljanja prirodnim resursima rijeke Tare

U okviru Projekta „Katalizacija finansijske održivosti zaštićenih područja u Crnoj Gori“ koji su sproveli UNDP, GEF i

Vlada Crne Gore 2010. godine nacionalni parkovi Skadarsko jezero, Biogradska gora, Durmitor, ali i Komovi i Tivatska solana bili su predmet procijena direktnih i indirektnih vrijednosti u skladu sa njihovim ekonomskim značajem.Projekat je rezultirao i studijom u kojoj se navodi deset razloga za javne investicije u zaštićenim područjima, koji ukazuju da je vrijednost tih područja procijenjena na nešto manje od 68 miliona eura.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA GENERIŠU ZNAČAJNE VRIJEDNOSTIVrijednost turističkih i rekreativnih aktivnosti, drugih koristi od zemljišta i prirodnih bogatstava u zaštićenim područjima, usluga vodosnabdijevanja, zaštite riječnih slivova i zaštite od poplava procijenjena je na nešto manje od 68 miliona u 2010. godini.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA IGRAJU ZNAČAJNU ULOGU U NACIONALNOJ EKONOMIJI I RAZVOJUU 2010. godini, kvantitativna vrijednost zaštićenih područja iznosila je oko 2,2 odsto BDPa, odnosno ostvarena je ekonomska korist od 106 eura po stanovniku u Crnoj Gori.

VRIJEDNOSTI KOJE GENERIŠU ZAŠTIĆENA PODRUČJA IMAJU ZNAČAJAN MULTIPLIKACIONI EFEKAT NA ČITAVU EKONOMIJU Tokom 2010. godine, nešto manje od polovine vrijednosti zaštićenih područja ostvareno je u javnom sektoru (vrijednost veća od 32 miliona eura), više od trećine ostvarilo je prihod i uštedu troškova za privredna društva i industriju (25 miliona eura), a oko 15 odsto ostvarilo je prihode za državnu upravu (11 miliona evra). Dobra i usluge zaštićenih područja podržale su ostvarivanje rezultata u mnogim različitim sektorima privrede, uključujući turizam, energetiku, vodoprivredu, poljoprivredu, infrastrukturu i smanjenje rizika od katastrofa.

VRIJEDNOSTI KOJE GENERIŠU ZAŠTIĆENA PODRUČJA IMAJU ZNAČAJAN MULIPLIKACIONI EFEKAT NA ČITAVU EKONOMIJU.Na primjer, zaštićena područja obezbjeđuju izvor postojeće i planirane proizvodnje hidroelektrične energije vrijedne gotovo 80 miliona evra godišnje u javnim prihodima. Zaštićena područja generišu ukupan prihod, investicije i potrošnju za sektor turizma u iznosu od 172 eura (ili 5,7 odsto BDPa), uključujući i bruto potrošnju posjetilaca koja prelazi 220 miliona eura i kapitalna ulaganja preko 60 miliona eura, kao i oko 7.700 ekvivalentnih

radnih mjesta sa punim radnim vremenom.

NEDOVOLJNO ULAGANJE U ZAŠTIĆENA PODRUČJAUkupni iznos od 2 miliona eura godišnje ili 1.800 eura po kvadratnom kilometru, koliko se trenutno ulaže u finansiranje zaštićenih područja, je nedovoljan da se efikasno upravlja mrežom zaštićenih područja. To je manje nego u mnogim drugim zemljama Centralne i Istočne Evrope, i manje od polovine trenutnih finansijskih sredstava za efikasno upravljanje zaštićenim područjima u Crnoj Gori.

NASTAVLJAJUĆI DA SE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA DODJELJUJE NIZAK NIVO PRIORITETA U POGLEDU POLITIKE I INVESTIRANJA, PROIZVEŠĆE EKONOMSKE GUBITKENastavljajući da se vodi „normalno poslovanje“ može koštati privredu i stanovništvo Crne Gore više od 30 miliona eura u narednih 25 godina.

ADEKVATNO ULAGANJE U ZAŠTIĆENA PODRUČJA PROIZVEŠĆE DODATNU VRIJEDNOST ZA EKONOMIJU Odluka da se „ulaže u prirodni kapital” može stvoriti stabilnu i rastuću dodatnu vrijednost za crnogorsku ekonomiju i stanovništvo u poređenju sa nastavkom „normalnog poslovanja”, ostvarujući dodatne koristi vrijedne više od 1,5 milijardi eura u narednih 25 godina.

POSTOJI VISOKI EKONOMSKI POVRAĆAJ OD JAVNIH INVESTICIJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMAIako odluka o „ulaganju u prirodni kapital” podrazumijeva znatno veći obim javnih ulaganja od nastavka „uobičajenog poslovanja”, ove troškove daleko nadmašuju ostvarene ekonomske koristi. Neto koristi će biti više nego udvostru

PARKOVI VAŽNI ZA NACIONALNU EKONOMIJU I RAZVOJ DRUŠTVA

UNDP, GEF i Vlada Crne Gore kroz studiju ukazali na deset razloga zbog kojih treba ulagati u zaštićena područja


Djecja stranav


Osmišljen prvi Edukativni program za učenike šestih razreda u okviru projekta Obradujmo prirodu

OBILAZAK STAZE LIPOVIK I RADNI LISTOVI ZA 500 OSNOVACA

Nacionalni parkovi Crne Gore kreirali su prvi Edukativni program koji je urađen u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i NLB Montenegrobankom u okviru projekta „Obradujmo prirodu“. Tim programom obuhvaćeno je 500 učenika šestog razreda osnovnih

škola iz Podgorice, Cetinja, Berana, Bara, Bijelog Polja, Tivta i Budve koji su na interaktivan način učili o biodiverzitetu Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Realizacija projekta počela je 21. septembra kada su edukativnu stazu Lipovik na Rijeci Crnojevića posjetili učenici Osnovne škole „Radomir Mitrović“ iz Berana. Nakon posjete stazi Lipovik učenici su uz pomoć nastavnika i edukatora u NP Skadarsko jezero ispunjavali edukativne listove. Direktor NPCG Zoran Mrdak kazao je da će posjetom Skadarskom jezeru djeca sticati znanje o vrijednostima svoje domovine i njenim najljepšim predjelima.„Program edukacije koji vam danas predstavljamo usklađen je sa planovima i programima obrazovnog sistema, šestim razredima, i nadam se da će u budućnosti predstavljati dodatno pomoćno sredstvo i unaprijediti časove u prirodi“, kazao je on. Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Vučurović kazala je da je veoma značajno to što je kreiran edukativni materijal u skladu sa postojećim nastavnim programom prirode i biologije sa ekologijom. Ona je dodala i da će kroz veb stranicu koja nudi obilje edukativnog materijala i aktivnosti u formi video zapisa djeca moći da ga koriste i za nastavu u učionici. Izvršni direktor NLB Montenegrobanke Dino Redžepagić rekao je da mu je izuzetna čast i zadovoljstvo što treću godinu zaredom učestvuju u projektu Obradujmo prirodu i što se svake godine on podiže na viši nivo. Kreiranje Edukativnog programa drugi je dio projekta Obradujmo prirodu, a u prvoj fazi postavljeni su neophodni sadržaji i interaktivni mobilijar na edukativnoj stazi Lipovik. Učenici Osnovne škole „Radomir Mitrović“ u posjeti stazi Lipovik

Draga djeco,

u okviru projekta „Obradujmo prirodu“ koji je rezultat saradnje između Nacionalnih parkova Crne Gore i NLB Montenegro banke osnovan je veb sajt www.obradujmoprirodu.me. Na

ovom sajtu možete naučiti više o crnogorskim zaštićenim prostorima, biljnim i životinjskim vrstama, a svoje znanje možete provjeriti i uz pomoć edukativnih listova.

Pozivamo vas da pošaljete fotografije sa vaših izleta u Nacionalnim parkovima Crne Gore, kao i da nas obavijestite o aktivnostima koje ste radili u našim zaštićenim prostorima jer su vaša iskustva dragocijena za vaše vršnjake. Takođe, na sajtu možete saznati više o tome šta je dozvoljeno, a šta nije u zaštićenim prostorima.

O aktivnostima Nacionalnih parkova uskoro ćete moći da se informišete i na novoj Fejsbuk stranici Obradujmo prirodu, koja je posvećena upravo vama.

Životna sredina je najdragocjenije što imamo i zato je moramo zaštiti za buduće generacije, pa vas zato Nacionalni parkovi Crne Gore pozivaju da budete naš rendžer i volonter

i da nam pomognete da zaštitimo naša blaga.

BUDI RENDŽER U NAŠIM PARKOVIMADjeco, samim tim što ste došli u park sa namjerom da uživate u prirodi i da je čuvate vi ste već rendžer. Dok šetate, odma-rate ili se igrate u parku, otpatke koje ste donijeli ponesite sa sobom. Ne uznemiravajte životinje, posebno ukoliko vidite pti-ce koje leže na jajima. To je već dovoljno da budete kvalifiko-vani kao mladi čuvari parka.

Ukoliko stariji, koji su sa vama bacaju smeće u neke uvale, pe-ćine, žbunje, rupe u zemlji, upozorite ih i kažite da su parkovi potencijalne kuće nekih životinja i da nije lijepo bacati smeće u nečiji dom.

Ako vidite nekog ko baca smeće, sječe šumu, pali vatru, ubija životinje u parku, tada se ne miješajte, već nas pozovite ili nam pošaljite e-mail o tome gdje se to dogodilo i kako.


Kancelarija Međunarodne unije za zaštitu prirode za Jugoistočnu Evropu IUCN SEE inicirala je implementaciju trogodišnjeg projekta “Podrška dugoročnom održivom upravljanju prekograničnog Skadarskog jezera”, u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode u Albaniji INCA i Green

Homeom iz Crne Gore. Kako je kazala Jovana Janjušević iz Green Homa unapređenjem praksa i kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjima, namjera je da se tim projektom podstakne efikasno upravljanje biodiverzitetom Skadarskog jezera koje je prirodna granica između Albanije i Crne Gore.“Kao najveće na Balkanu, Skadarsko jezero je svjedok brojnih političkih sporazuma o unapređenju sistema upravljanja i međunarodnih težnji za njegovo očuvanje. Sa svojim partnerima, IUCN će na osnovu postojećeg iskustva uspostaviti platformu za prekograničnu razmjenu zaštićenih područja i drugih zainteresovanih strana da zajedno rade i obezbjede održivu budućnost zajedničkog jezera”, kazala je ona. Cilj projekta je, kako je objasnila Janjušević, da umanji nelegalne aktivnost i ojača sprovođenje zakona povećanjem učešća organizacija civilnog društva u praćenju i upravljanju zaštićenim oblastima, povećanjem transparentnosti i podizanjem svijesti među ključnim činiocima i resursnim menadžerima o značaju očuvanja biodiverziteta.Projekat finansira Critical Ecosystem Partnership Fond. Fond partnerstva za kritične ekosisteme je zajednička inicijativa Francuske agencije za razvoj (l’ Agence Francaise de Developpement), Conservation International, Evropske unije, Globalnog fonda za životnu sredinu, Vlade Japana,MacArthur Fondacije i Svjetske banke. Osnovni cilj je osigurati da se civilno društvo angažuje u zaštiti biodiverziteta.

Planinarski savez Crne Gore i Gorska služba spašavanja Crne Gore izvršila je tokom 2013. godine ugradnju sigurnosne opreme na opasnim i teškim dionicama planinarskih staza na Durmitoru. U elaboratu o izvršenim radovima koji je pripremila Gorska služba spašavanja navodi se da su osigu

rali dio planinarskih staza i to Savino ždrijelo Prelezak sa Savinog kuka na Šljeme, Greben od Velike previje do Malog medvjeda, kao i pristup Ledenoj pećini. Kako se navodi u elaboratu projektnom idejom obezbjeđenja Savinog ždrijela – Prelaz sa Savinog kuka na Šljeme bilo je predviđeno postavljanje sigurnosne sajle u dužini od oko 40 metara. Prilikom izvođenja radova procjena je bila da bi tu dužinu trebalo znatno povećati iz bezbjednosnih razloga što je i urađeno, pa je na tom području postavljeno 100 metara sigurnosne sajle.

Na Grebenu od Velike previje do Malog medvjeda bilo je predviđeno postavljanje oko 120 metara sigurnosne sajle, ali kao i kod slučaja sa Savinim ždrijelom procjene su bile takve da je sigurnosne sajle trebalo povećati. U cilju sigurnosti na tom lokalitetu postavljeno je ukupno 310 metara.

Prema mišljenju Gorske službe spašavanja i kod pristupa Ledenoj pećini trebalo je korigovati dužinu sajle, pa je umjesto ugovorom predviđenih osam, postavljeno 25 metara.

Tokom ugradnje opreme korišćene su čelične sajle, čelični klinovi, čelični grebenski anker – klin, žabice i spojnice za sajle, hipoksidno ljepilo i sva oprema je postavljena po standardima Međunarodne federacije za planinarenje i alpinizam UIAA (Union Internationale des Associations d‘Alpinisme) koji se odnose na postavljanje osiguranja za Via Ferate što podrazumijeva atestiranu postavljenu opremu (sajle, ankerklinovi i ljepilo), načine postavljanja anker klinova, kao i načine nihovih povezivanja. Svaka postavljena dionica počinje i završava sidrištem na 2 ankerklina na propisani način.

Zato što:

Zato što:

Zato što:

smo specijalizovana firma za prodaju I servis bicikli, djelova, prateće opreme, fitness sprava I acesorija, ski / snowboard opreme...

je iza nas 12 godina kontinuiranog rada I iskustva u ovoj branši posla,gdje se konstantno unapređujemo kroz nove tehnologije I inovacije.

zastupamo najpoznatije I najkvalitetnije brendove kao što su: SCOTT, CANNONDALE, POLAR, ALPINA, ELECTRA,SHIMANO,KETTLER, BODY SCULPTURE, HOUSEFIT,ELAN, VOLKL, DALBELLO, UVEX, NW, DRAKE.. čije Vam proizvode nudimo po najpovoljnijim uslovima I cijenama.

ćete od naših zaposlenih UVIJEK dobiti stručnu pomoć i objašnjenja, iskrene preporuke i savjete u odabiru najoptimalnijeg proizvoda za koji ste zainteresovani. Dugogodišnje poslovno iskustvo koje smo izgradili svakodnevnim sretanjem sa novim ljudima, inovacijama, poslovnim izazovima i problemima koje smo uvijek uspješno rješavali treba da Vam bude dodatan motiv da izaberete - Tempo - mjesto gdje nikad nećete biti neupućeni, u nedoumici I nezadovoljni.

kod nas uvijek imate čvrstu podršku I oslonac, tako da ćete uz našu pomoć biti uvijek na pravom putu I sigurni da radite pravu stvar za Vas.

Zato što:

Zato što:

Dobrodošli u

Zašto

moj

još jači , još veći ,

još bolji

T.C. DeltaCity

posjetite naš sajt:

www.tempo.co.me

Oprema je postavljena po standardima UIAA

Održivo sjutra za Skadarsko jezero

OLAKŠAN PRISTUP LEDENOJ PEĆINI

Gorska služba spašavanja i Planinarski savez Crne Gore obezbijedili opasne i teške dionice planinarskih staza u NP Durmitor

EFIKASNO UPRAVLJATI BIODIVERZITETOM SKADARSKOG JEZERA

IUCN SEE krenuo u projekat sa NVO Zavod za zaštitu prirode Albanije-INCA i NVO Green Home


Centar za posjetioce• Ulaznica(uključujućiposjetuCentru

za posjetioce košta 3,00 eura• Zadjecudo7godinaulazjebespla

tan• Ulaznicazaorganizovanegrupe

učenika i studenata (uključujući posjetu Centru za posjetioce, 1,50 eura

• UlaznicazaCentarzaposjetioce-1,00 eura

• Ulaznicaza3dana-6,00eura• Ulaznicaza7dana-12,00eura• Ulaznicaza15dana-20,00eura

Centar za posjetioce Nacionalnog parka Durmitor nalazi se u Upravnoj zgradi NP, gdje se mogu dobiti sve potrebne informacije u vezi sa turističkom ponudom Parka, prirodnim i kulturnim vrijednostima, a takođe se može pogledati i kupiti film o NPCG. Tu se nalazi i Prirodnjačka zbirka, prodavnica suvenira domaće radinosti, kao i sala za prikazivanje filmova za oko 30 posjetilaca.

Ostala ponuda:• IznajmljivanječamcanaCrnomje

zeru 8,00 eura za sat vremena• Upotreba sopstvenog čamcana

Crnom jezeru 5,00 eura za sat vremena

• Izmajmljivanjebicikla-2,00euraza sat vremena

• Iznajmljivanjebicikla-7,00eurazasat

• Džipsafari-20,00eurazadan• Dozvolazabranjeisakupljanješum

skih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) 50,00 eura za godinu dana

• Dozvolazabranjeisakupljanješumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) 5,00 eura za dan

Kampovanje: Veliki šator 5,00 eura za dan Mali šator 3,00 eura za dan Kamp prikolica 3,00 eura za dan• Korišćenjeuređenihkampprostora

10,00 eura za dan• Loženjevatrenaposebnouređenim

mjestima (u cijenu uključena potrebna količina drveta) 5,00 eura za dan

Sportski ribolov:• Dnevnasportskaribolovnadozvola

(Crno jezero) 20,00 eura• Dnevnasportskaribolovnadozvola

(Rijeka Tara) 20,00 eura• Dnevnasportskaribolovnadozvola

(Vražje jezero) 20,00 eura

Splavarenje Tarom:• Splav Od II logora do Radovan Luke (po

splavu) 250,00 eura Od II logor do ušća Sušice (po spla

vu) 300,00 eura• Čamac–od10do40eura• Kajak–od20do84eura

tel: +382 52 36 02 28email: [email protected]

Centar za posjetioce•Ulaznica(uključujućiposjetuCentru

za posjetioce) košta 2 eura•Djecado7godinaneplaćajuulaz•Ulaznicazaorganizovanegrupeuče

nika košta 1,50 euraPosjetiocima su u Centru na raspolaganju sve informacije vezane za NP. U Centru se nalazi soba vuka karaktersitična životinjska vrsta ovog podneblja i prirodnjačka soba sa herbarskom postavkom.U okviru Centra radi i vodička služba koja je na raspolaganju organizovanim grupama gostiju, kao i izletnicima. Turistima su dostupne vodičke karte sa ucrtanim pješačkim i izletničkim stazamai raznovrsnim propagandnim materijalom.

Ostale usluge:

•Iznajmljivanjebicikla-2,00euraposatu

•Iznajmljivanjebicikla-7,00eurazadan

•Smještaj(bungalov)-40,00eurazadan•Džipsafari-20,00eurazadan•Dozvolazabranjeisakupljanješum

skih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) 50,00 eura za godinu dana

•Dozvolazabranjeisakupljanješumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) 5,00 eura za dan

Kampovanje

Veliki šator 5,00 eura za dan Mali šator 3,00 eura za dan Kamp prikolica 10,00 eura za dan

•Korišćenjeuređenihkampprostora-10,00 eura za dan

•Loženjevatrenaposebnouređenimmjestima (u cijenu uključena potrebna količina drveta) 5,00 eura za dan

Pješačenje i planinarenje:

Izletnici i planinari u području Parka mogu da uživaju i iskoriste dobro markirane i obilježene staze.

Izdvajamo tri staze:

Kružna staza Palac Treštenik Šancevi – Koložun Vjetreni Mlin Dolovi – Palac dužina staze: 12,7 kilometaraStaza Ivanova korita Jezero – Bukovica Dužina staze: 12 kilometaraIvanova korita – Majstori Dužina staze: 4,5 kilometara

email: [email protected]

Centar za posjetioce:• Ulaznica(uključujućiposjetuCentru

za posjetioce) košta 3 eura• Zadjecudo7godinaulazjebespla

tan• Ulaznicazaorganizovanegrupeuče

nika i studenata (uključujući posjetu Centru za posjetioce, edukativnih staza) košta 1,50 eura

NP Biogradska gora raspolaže Centrom za posjetioce, koji se nalazi na samoj obali Biogradskog jezera. Centar je opremljen interaktivnom prezentacijom i eksponatima koji predstavljaju prirodne i kulturne vrijednosti Parka.

Ostala ponuda:• IznajmljivanječamcanaBiogradskom

jezeru 8,00 eura za 1 sat• Smještaj(bungalov)-20,00eurazadan•Džipsafari-20,00eurazadan• Dozvolazabranjeisakupljanješum

skih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) 50,00 eura za godinu

• Dozvolazabranjeisakupljanješumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) 5,00 eura za dan

• Dnevnasportskaribolovnadozvola(Biogradsko jezero) 20,00 eura

Kampovanje Veliki šator 5,00 eura za dan Mali šator 3,00 eura za dan Kamp prikolica (Kraljevo kolo) 10,00

eura za dan• Korišćenjeuređenihkampprostora

10,00 eura za dan• Loženjevatrenaposebnouređenim

mjestima (u cijenu uključena potrebna količina drveta) 5,00 eura za dan

Krplje:Tokom zimskih mjeseci moguće je organizovati hodanje na krpljama oko Biogradskog jezera

Planinarenje:U NP Biogradska gora postoji šest staza markiranih standardnom signalizacijom. Po kategorizaciji stepena zahtjevnosti to su uglavnom srednje teške staze prosječne dužine 12 kilometara. Svaka staza vodi do najviših kota i jezera (Crna glava, Zekova glava, Troglava, Pešića jezero, Šiško jezero i Ursulovačko jezero). Može se iznajmiti i vodička služba.Jedan dio najpoznatije označene planinske transferzale CT1, određene 1987 godine, ukupne dužine 120kilometara, prelazi preko ovih prostranstava takođe. Moguće je preći put u njegovoj totalnoj dužini od 6 dana ili njegov dio koji obuhvata Planinu Bjelasicu i NP Biogradska gora za tri dana.Edukativna staza: Cijelim obodom Biogradskog jezera pruža se edukativna staza dužine 3.3 kilometra, opremljena interaktivnim mobilijarom sa šest sa 6 interaktivnih punktova koji pružaju informacije o flori i fauni ovog područja.

tel: +382 20 86 56 25email: [email protected]

Centri za posjetioceVranjina i VirpazarUlaznicu u NP Skadarsko jezero možete kupiti u svim centrima i cijena je 4 eura. Sa ovom ulaznicom možete obići ostale Centre na Skadarskom jezeru.

Ako želite obići samo jedan Centar cijene ulaznica su: •zaodrasle2eura•zaorganizovaneškolsketure1euro•zadjecuispod7godinaseneplaćaRadno vrijeme: •08–18časovasvakidanuperioduod

01. juna do 15. oktobra (za vrijeme turističke sezone)

•08–16časovasvakimradnimdanimau periodu od 16. oktobra do 30.

Edukativna staza Lipovik:Cijena ulaznice na edukativnu stazu za grupne posjete iznosi 0.50 eura, po osobi.

Pješačke i biciklističke staze:Mapu sa ucrtanim stazama možete kupiti u svim Centrima NP Skadarsko jezero. Cijena mape je 4 eura. Staze su markirane i označene, pa ih posjetioci mogu sami koristiti. Nacionalni park preporučije angažovanje obučenog interpretatora. Tel: +382 (0)20 879 103

Sportski ribolov:Cijene dozvola:•Godišnjasportskaribolovnadozvola:

100 eura•Dnevnasportskaribolovnadozvola:5

euraRibolovni zabran važi za period 15. marta do 30. maja Pored slučajeva utvrđenih zakonom, zabranjeno je vršenje ribolova:•Uribolovnimpodručjima(Karuč,

Raduš, Vaškaut, Bjace, Sijerča i Bobovište)

•UmjestimaCrnižar,Pančevaoka,Omerova gorica, Manastirski vrbiš i Grmožur

Kajaking: U organizaciji NP Skadarsko jezero, možete iznajmiti kajake na Vranjini i Virpazaru.Ulaz za kajak u NP Skadarsko jezero: 2 eura

Započeti sat: 3 euraPosmatranje ptica:Posmatranje ptica vrši se u organizaciji NP Skadarsko jezero. Cijena posmatranja ptica uključuje prevoz (čun, brod), usluge interpretatora/vodiča i korišćenje optičkih sredstava.•Rezervacijaturenajmanjedvadana

unaprijedKampovanje:•Velikišator-5,00euranadan•Mališator-3,00euranadan•Kampprikolica-3,00euranadan•Korišćenjeuređenihkampprostora-

10,00 eura na dan tel: +382 (0)20 879 103 tax: +382 (0)20 879 100

email: [email protected], [email protected]

Najmlađi Nacionalni park je proglašen zaštićenim prostorom 2009. godine

U toku su završni radovi na Centru za posjetioce koji se nalazi u Gusinju, na desnoj obali rijeke Dolje, na raskrsnici gdje se račvaju putevi za Alipašine izvore i prema vodopadu Grlje.

Prokletije su bogate vodom, vrelima i izvorima pitke vode, a turisti mogu obići Hridsko, Visitorsko, Ropojansko, Tatarijsko, Bjelajsko, jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu, Koljindarsko.

Rezervati u tom parku su Hridsko jezero i Volušnica.

Planinarenje:

Najatraktivniji vrhovi za uspon su vrhovi Karanfil i Očnjak iznad doline Grbaje, kao i Rosni VrhMaja Rosit i KolacKolata koji se penju iz sela Vusanje, sa početka doline Ropojane.

Biciklizam:

Biciklisti mogu obići Alipašine izvore, atraktivnu dolinu Ropojanu, vodopad i kanjon Grlje, oko Skakavice, ali i mnoge druge turističke lokalitete.

Osim toga završetkom projekta Vrhunska biciklistička staza 3, jedne od 5 nacionalnih staza koja pokriva 6 opština sjevernog regiona Crne Gore, stvorena je osnovna tri stotine kilometara duga biciklistička ruta koja je na sjeverozapadnom uglu omeđena Mojkovcem i planinom Bjelasicom, na jugozapadu Komovima, na jugu dolinom Plava, Plavskim jezerom, Kršem Bogićevice, Hridskim jezerom i albanskom granicom, na istoku i sjeveroistoku planinom Hajlom, granicom sa Kosovom i mjestašcem Rožaje, a na sjeveru Beranama.

tel: +382 67 344052email: [email protected]

NP Durmitor NP Lovćen NP Biogradska gora

NP Skadarsko jezero

NP Prokletije

KORISNE INFORMACIJE

NP Skadarsko jezeroGodinje je selo u Crmnici koje predstavlja jedinstvenu ruralnu cjelinu, a predanja ga vezuju za 10. vijek i kneza Jovana Vladimira koji je volio da boravi u ovom kraju jer mu je godilo, i tako je naselje i dobilo ime. Istorijski izvori pominju ga polovinom 13. vijeka kao svojinu manastira Vranjine. Obrazuju ga tri zaseoka, Lekovići, Perazići i Nikači. Od nekadašnje četiri crkve, očuvana je jedino crkva Sv. Nikole iz 18. vijeka, dok su vidljivi ostaci crkve Sv. Jovana Bogoslova, za koju se vjeruje da je iz 7. vijeka. U selu su i ostaci devet mlinova i četiri kamena gumna.

NP LovćenKuk je jedan je od vidikovaca sa kojih se pruža predi van pogled na Budvansku rivijeru i Bo kokotorski zaliv. Svi ljubitelji pješačenja i pješačkih tura

i planinari biće oduševljeni ovim vidikovcem, a do njega vode dobro obilježene staze.

NP DurmitorŠarenim pasovima turisti koji žele da posjete Durmitor posvećuju posebnu pažnju. Impresivan prizor koji podsjeća na isjeckane pruteve nalazi se na 2.248

metara nadmorske visine. Za Šarene pasove se kaže i da su durmitorsko čudo, jer su slojevi krečnjaka, tektonskim pokretima zaokrenuti skoro u vertikalni položaj i prošarani redovima trave. Sa ovog mjesta pruža se nezaboravan pogled na Bobotov kuk, Bezimeni Vrh, Djevojku i Prutaš

NP Biogradska goraBiogradsko jezero je ledničkog porijekla i pripada grupi akumulacionih jezera. Biogradsko jezero, kao i čitav nacionalni park uljuljkani su između pla

ninskih vrhova Bjelasice i jedinstveni su i za životinjski svijet. Jezero je bogato potočnom i jezerskom pastrmkom, a u parku se nalazi još pet jezera koji su zbog ljepote i čiste prozirne vode nazvane ledničke oči.

NP ProkletijeHridsko jezero nalazi se u osami Prokletija, a prema vjerovanju nekada davno su ga vile učinile ljekovitim. Čak i danas zbog tog vjerovanja djevojke i

žene iz plavskog kraja posjećuju ga i ostavljaju komade nakita uz molitve vilama za sreću. Jezero je od grada Plava udaljeno oko 18 kilometara i na nadmorskoj je visini od 1.970 metara.

i

IMPRESUM:CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI Direktor: Zoran MrdakGlavne i odgovorne urednice: Marijana Džaković i Milica Novaković Fotografije: Arhiva NPCG, PSCG, NVO Green home, Avanturistički park, Boris Stijepović ,,Makedonsko ekološko društvo”Štampa: Studio Mouse total graphic centerAdresa: Trg Vojvode Bećir bega Osmanagića 16, 81 000 Podgoricatel: + 382 (0)20 601 015 fax: + 382 (0)20 601 016 www.nparkovi.meemail:[email protected]

5 MJESTA KOJA MORATE POSJETITI

Osmatranje kolonije pelikana u poslednje tri godine pokazalo je da se stabilnost i vitalnost te vrste povećava, a brojnost gnijezdeće populacije pribiližila se rekordima koji je prvi put izmjeren krajem 19. vijeka. Specijalistica ornitolog iz Nacionalnih parkova Crne Gore Nela Vešović

– Dubak kazala je da se ove godine trinaesti put zaredom radio redovni monitoring populacije koja gnijezdi na lokalitetu Pančeva oka. Prvi put su gnijezda na tom mjestu evidentirana 2000. godine. „Redovnim obilascima specijalnog rezervata Pančeva oka u okviru planiranih aktivnosti Programom upravljanja NP Skadarsko jezero za 2013. godinu evidentirano je gniježđenje i na prirodnim ostrvima, kao i na vještačkoj platformi. Utvrđeno je ukupno 9 poodraslih mladunaca i to se usvaja kao prinos populaciji u ovoj godini“, objasnila je ona. Tokom dvije kontrolne posjete tokom jula na uobičajenom mjestu okupljanja pelikana boravilo je do 65 jedinki.Vešović – Dubak je kazala da je i dalje prisutan problem mjesta za gniježđenje, jer je prirodnih ostrvaca sve manje i jako su podložna vremenskim uticajima. „Pelikani gnijezde na prirodnim ostrvima okruženih slobodnom vodom, kojih je usled procesa eutrofikacije jezera sve manje“, objasnila je ona. Prihvatanje splava za gniježđenje od strane pelikana u 2013. godini, iako na kraju neuspješno, kako je rekla Vešović Dubak pokazalo je da je taj metod zaštite u osnovi dobar i treba ga nastavititi.Trend umjerenog porasta broja pelikana zabilježen je i u Evropi, a ta vrsta je po evropskom statusu ugroženosti kategorisana kao rijetka. Pelikani su prvi put na Skadarskom jezeru zapaženi u 19. vijeku. Brojnost i stabilnost populacije pelikana na Skadarskom jezeru se mijenjao tokom vremena. Najveću brojnost, populacija pelikana je imala tokom sedamdesetih godina 19. vijeka. Raznim pritiscima se održavala kasnije na rubu opstanka, sa godišnjim nalazima u kojima pelikani nijesu gnijezdili.Skadarsko jezero je stanište 281 vrsta ptica, što predstavlja oko 50 odsto ukupnog broja evropskih vrsta i jedno je od najbogatijih močvarnih područja u Evropi.

Povoljni rezultati istraživanja i osmatranja populacije ugrožene ptičije vrste u poslednje tri godine

REKORDAN BROJ PELIKANA U NPSKADARSKO JEZERO

Nacionalni park Durmitor

Ul. Jovana Cvijića

Žabljak

Tel: +382 52 360 228

Tel/ fax: +382 52 361 346

[email protected]

NP Biogradska gora

Ul. Buda Tomovića b.b.

Kolašin

Tel: +382 20 865 625

[email protected]

NP Lovćen

Ivanova korita

[email protected]

NP Skadarsko jezero

Vranjina b.b.

Tel: +382 20 879 100

[email protected]

NP Prokletije

Tel: +382 67 344052

[email protected]

O snov n a f u n kc i j a Službe zaštite u nacionalnim parkovima je da zaštiti prirodna dobra i održi unutrašnji red. Pozivamo vas da prijavite sve nepravilnosti i nezakonite radnje koje primijetite u crnogorskim nacionalnim parkovima na brojeve telefona Službi zaštite.

Nacionalni park Durmitor:067 344 237

Nacionalni park Biogradska gora: 067 344 232

Nacionalni park Lovćen: 067 344 496

Nacionalni park Skadarsko jezero: dežurni smjene 067 344 356 šef Službe zaštite: 067 342 899

Nacionalni park Prokletije: 067 344 052

PRIJAVI:

list crnogorski nacionalni parkovi

Documents