Likovna umjetnost za 2. razred gimnazije

Nastavna jedinica: Rimski spomenici na tlu Hrvatske

Urbanizacija koju rimljani provode na tlu čitave Europe, ostavlja svoje tragove i na području

Hrvatske.teritorij se povezuje mrežom cesta, poljoprivredne parcele se dijele pravilno i izgrađuju se

gradovi s važnim javnim građevinama.

Grad zadar (Jader ) ima pravilan raspored s ulicama koje se sijeku pod pravim kutem, a isto tako i

Poreč (Parentium).

Najbolje očuvani antički spomenici se nalaze u Puli.

Pula je osnovana u 1. st . Na sjecištu carda i decumanusa nalaze se ostatci antičkog foruma. U svrhu

izgradnje foruma nasuta je obala kako bi se prostor proširio. Na sjevernom dijelu foruma nalazila su

se tri hrama. Središnji, posveden jupiteru, Junoni i minervi nije sačuvan. Od davju bočnih sačuvan je

samo Augustov hram. Jednostavnog je oblika s trijemom s četiri korintska stupa.

Još se nekoliko važnih spomenika iz ovog razdoblja nalazi u Puli.

Slavoluk Sergijevaca je podignut na visokim postoljima, bez ukrasa, a sa svake stranenalaze se po dva

velika polustupa sa kanelirama i korintskim polukapitelima. Zapadna strana je ukrašenija jer je jer je

istočna bila skrivena gradskim vratima.

Najznačajniji pulski spomenik je veliki amfiteatar, poznata Arena – jedan od najočuvanijih rimskih

amfiteatara. Sagrađen je za vrijeme Vespazijanove vladavine između 69. i 79. god. U njemu su se sve

do 5. st. održavale gladijatorske igre. Eliptična je tlocrta i izgrađen u potpunosti od kamena a mogao

je primit 20 000 ljudi.vanjski zid u prizemlju i na prvom katu je raščlanjen otvorima sa polukružnim

lukovima, a na drugom katu se nalaze četvrtasti otvori.

Od Salone, glavnog grada rimske provincije Dalmacije, ostale su samo ruševine. Bio je to antički grad

sa 40 000 stanovnika. U saloni postoje tragovi teatra, hrama, amfiteatra, termi i akvadukta te zidina

kojima je grad bio opasan.

Poznatiju skupinu spomenika Salone čine ostatci ranokršdanskih građevina.

Dioklecianova palača u Splitu predstavlja najvedi i najpoznatiji rimski spomenik na tlu Hrvatske. Sam

je Dioklecian boravio u njoj nakon povlačenja s prijestolja pa sve do smrti (305. – 316.)

Palača je pravokutna tlocrta. Građena je po principu rimskog vojnog logora a ujedno u sebi sadrži sve

elemente carske vile. Imala je obrambeni karakter, opasana debelim zidovima sa 16 kula. Na

kutevima su se nalazile kule kvadratična tlocrta, a na zidovima u bile pravilno raspoređene manje

oktogonalne i pravokutne kule.u palaču se ulazilo kroz trikopnena ulaza: sjeverna vrata – Zlatna

vrata, istočna vrata – Srebrna vrata i zapadna vrata – Željezna vrata. S mora se ulazilo kroz manja

južna vrata – Mjedena vrata. Vrata povezuju dvije glavne ulice cardo i decumanus koje se spajaju u

središtu palače. Od centra prema jugu prostire se peristil okružen stupovima s arkadama. Pokraj

njega se nalazi oktogonalna građevina Dioklecijanova mauzoleja izvana okružena trijemom.

Unutar palače pronađeni su ostatci triju hramova: pravokutnog Jupiterovog hrama, te dvaju kružnih

posvedenih Veneri i Kibeli. Iz peristila se stubište spušta u prizemni dio koji vodi do južnih vrata.

Vestibul je prostor carskih odaja. Nalazile su se na južnom dijelu na katu palače i nisu sačuvane, ali

podrumi sa svodovima imaju istu prostornu organizaciju. Čitav prvi kat je bio rastvoren nizom lođa.