likovna umetnost

Download Likovna umetnost

Post on 16-Apr-2015

313 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Istorija umetnosti

TRANSCRIPT

Uvod u povijest umjetnosti 2

1. PRETPOVIJESTrazdoblje od pojave ljudske kulture (homo sapiensa), pa do prvih pisanih izvora kod pojedinih naroda podjela se zasniva prema prirodnim materijalima koji su se upotrebljavali kameno doba paleolit mezolit neolit bronano doba eneolit eljezno doba Hallstadt La Pene

1.1. Paleolit (30.000 - 5.000 g. pr. Kr.)Arhitektura spilje Altamira i Lascaux Willendorfska Venera, od vapnenca (25.000 - 20.000 pr. Kr.) Bizon, pilja La Madeleine (15.000-10.000 pr. Kr.), jelenji rog Venera iz Lespouguea spiljsko slikarstvo taktilni doivljaj (otisak ruke) koristei prirodne materijale, urezujui, oslikavajui ili kleui, rade se prikazi na povrinama pilja, uglavnom, ivotinja i lova magijski karakter - za uspjeniji ulov, radile bi se slike onoga to se lovi, svladavao bi se duh te ivotinje na zidu, i nerijetko se slikalo preko postojeih slika likovni izraz je realizam koji tei ka apstrakciji stilovi slika na piljama su isti, to pokazuje stabilnost paleolitske kulture istovjetnost slike i predmeta iz oblikovanja proizlazi simbolika animizam - vjera u duhove, kult predaka 1 Skulptura

Slikarstvo

Uvod u povijest umjetnosti 2 Konji, pilja Chauver, Vallon-pont-d'Arc, Ardeche kanjon, Francuska (28.000 pr. Kr) Ranjeni bizon, pilja Altamira, panjolska (15.000-10.000 pr. Kr.) piljske slike, pilja Lascaux (15.000-10.000 pr. Kr.), Francuska

1.2. Neolit (5.000 - 3.000 g. pr. Kr.)Arhitektura agrarna revolucija, prva sela prve megalitske kamene graevine (mega - velik, lithos - kamen) menhiri - vertikalno postavljeni kameni blokovi, koriteni kao nadgrobni spomenici, ponekad reljefno oblikovani (lik pokojnika vei od ljudske visine) dolmeni - dva vertikalna megalita i jedan horizontalno preko njih, za kue mrtvih (skupne grobnice), prvi se put javlja odnos tereta i nosaa kromleh - predstavlja prostor za vjerske obrede, to je najbolje vidljivo u Stonehengeu u Engleskoj (2.200 - 1.300. g. pr. Kr.), iji najvei krug ima promjer od 50m sa rtvenikom u sredini (za vrijeme ljetnog solsticija sunce pada tono na njega), a za kromleh se pretpostavlja da je imao svrhu kalendara citadele - utvreni breuljci zemunice - na zemlji, uglavnom ukopane i poluukopane sojenice - na zemlji prve nastambe selo Vuedol, temelj kue selo Terozo

Dolmen, Carnac, Bretanja, Francuska (1500. pr. Kr.) Stonehenge, Salisbury Plain (Wiltshire), Engleska (2000. pr. Kr.) oblici se pojednostavljuju, stiliziraju i dolazi apstrakcije jer ovjek poinje misliti i naputa prirodni oblik iz kojega radi simbole geometrizacija Vuedolska golubica - ritualna statua bojana sivom bojom, ornamentirana s tri noice bilo je bitno napraviti stabilnu posudu u obliku ptice menhiri su sadravali reljefne ljudske prikaze u lonarstvu postoje stilovi bez ukrasa, i ornamentirani geometrijskim elementima Boica plodnosti, iz Svetita u Catal Huyuku (6000. pr. Kr.) 2

Skulptura

Uvod u povijest umjetnosti 2 Boica plodnosti, iz Cervanode, Rumunjska (5000. pr. Kr.) Idol s Amorgosa (Kikladi)

3

Uvod u povijest umjetnosti 2

2. STARI VIJEK2.1. Mezopotamija (od 3.000 - 331. g. pr. Kr.)Arhitektura razvila se u dolini Eufrata i Tigrisa, gdje su njeni nositelji bili Sumerani, Asirci i Babilonci grad je bio jedna zatvorena cjelina, zbog poplava podignuta na zemljane terase, utvrena i neplanski graena ije zidine prate konfiguraciju terena unutar grada je bila smjetena kraljevska palaa u sklopu koje je bio hram - zigurat ija se glavna odaja zove cela materijali koriteni u to vrijeme su bili opeka i erpi konstrukcijske elemente koje su poznavali bili su luk, svod i kupola, dok je stup bio slabo zastupljen jer su luk i svodovi nalijegali na zidove prostori su bili natkriveni lanim svodovima i nisu mogli prekriti vee prostore nema kulta pokojnika Bijeli hram na ziguratu, Uruk (Varka) (3500.-3000. pr. Kr.) o glavna odaja zove se cela Lavlja vrata, Bogazkoj, Turska (1400. pr. Kr.) materijali koriteni za skulpture su bili glina i bronca jednako je zastupljena puna i poluplastika osnovni motivi su bili vladari u trenutku slave ili lova ivotinjske likove prikazuju naturalistiki, a ljudske vrlo statine i stilizirane naturalistiki elementi kod prikazivanja ljudskih likova su bile velike izraajne oi Sargonova glava iz Ninive, mezopotamski vladar raen u bronci, nije raen u proporcijama, kovrava brada mu je stilizirana Stela Naram Sina, stojei blok od kamena s isklesanim komemorativnim crteom ili natpisom, najee se nalazio pred grobom nema ukoenosti, hijerarhijski prikazano, na vrhu je Naram Sin s kacigom od rogova a na dnu su vojnici Gudea iz Lagaa - transformirani valjak, sjedi sa arhitektonskim planom bez glave Gudeina glava - svjetlost se na njemu prelijeva, jaka profinjenost, no manje izraena individua Skulptura

4

Uvod u povijest umjetnosti 2 Lamasu - krilati bik s ovjejom bradatom glavom Hamurabijeva stela, Bog mu predaje zakonike dok se gledaju u oi Asurbanipal u lovu na lavove, raen u plitkom reljefu Stijeg iz Ura - nizanje scena iz ivota, na vrhu stele su vladari, umjetnici, pisari, pa sve prema narodu koji je najmanje vaan Smrtno ranjena lavica iz Ninive, izbodena strijalama, povlai obamrle noge inkrustacija - na jeftini materijal poput opeke se umee skuplji materija poput sedefastog kamena i sl. intarzija - kada se pomou razliitih vrsta drva meusobno umetnutog, razliitim bojama dobivaju slike Zastava Ura (2600. pr. Kr). Gudea, Laga (Telloh) (2120. pr. Kr.) Inana-Itar (2025.-1763. pr. Kr.), ensko krilato bie s pandama na nogama (simbollav) Hamurabijev zakonik (1760. pr. Kr.), stela sa zakonikom Asurbanipal II. ubija lavove, Nimrud (Calah) (850. pr. Kr.) Umirua lavica, Niniva (Kuyunjik) (650. pr. Kr.) Itarina vrata, Babilon (575. pr. Kr.) zidno slikarstvo

Slikarstvo

2.2. Egipatprastanovnicima Egipta se smatraju Kopti, dok su dananji stanovnici Arapi grad je bio otvoren, bez fortifikacije te neplanski graen grad ivih (od opeke), grad mrtvih (od kamena) grobnice o mastabe - humak etvrtastog oblika obloen opekom ili kamenom iznad pogrebne odaje duboko ispod zemlje. Kau - prostor za prinoenje rtve u mastabi. o stepenaste piramide (Zoserova piramida u Sakkari) o iljaste piramide (Keops, Kefren, Mikerin) hram 5 Arhitektura

Uvod u povijest umjetnosti 2 o posveen samo jednom bogu o uzduni (longitudinalni) - Amonov hram u Luxoru (s pilonima), Carnac o polupodzemni - Hatepsut (na terasama) o podzemni - Ramzes II. pred ulazom u hram se nalazi aleja sfingi, obelisk, piloni, otvoreno dvorite, hipostilna dvorana koja vodi u riznicu i svetite stupovi su imali kapitele u obliku papirusa, palme ili lotusa vezanog vrpcom Imhotep - prvi umjetnik ije je ime poznato povijesti. stupovi su uvijek ugraeni u zidove. Piramide su obloene klesanim pripremljenim kamenim ploama koje su s vremenom nestale. Stepenasta piramida kralja Zosera, Imhotep, Sakkara (2681.-2662. pr. Kr.) piramida Mikerina (2533.-2515. pr. Kr.), kod Gize piramida Kefrena (2570.-2544. pr. Kr.), kod Gize piramida Keopsa (2601.-2528. pr. Kr.), kod Gize, prema Orionu otvori i zvijezdi Izis Pogrebni hram kraljice Hatepsut, Deir el-Bahari (1478.1458. pr. Kr.) Dvorite i pilon Ramzesa II. (1279.-1212. pr. Kr.), kompleks hramova Amon-MutKhonsu, Luxor Kiparstvo materijali koriteni za kiparstvo su uglavnom bili granit, vapnenac, glina i drvo razmjeri skulptura seu od kolosalnih do malih kipia Velika sfinga - kraljeva glava se izdie iz lavljeg tijela puna plastika o monumentalna o obojena o statina o simetrina o frontalna o velike zaobljene plohe o detalji stilizirani reljef o plitki - slikarske karakteristika o likovi - egipatski kanon 6

Uvod u povijest umjetnosti 2 glava i noge - profil oko i ramena - en face Velika Sfinga, Giza (2570.-2544. pr. Kr.), isklesana u ivoj stijeni Pisar, iz Sakkare, u vapnencu (2400. pr. Kr.) o figura prekrienih nogu sa papirusom na nogama Kraljica Nefertiti (1348.-1335. pr. Kr.) bista tankog vrata, gubi se ukoenost time, no stoasta je glava i umetnute oi Pokrov Tutankhamonova kovega (1327. pr. Kr.) freskama se ispunjavaju se velike zidne plohe ime je vezana za arhitekturu motivi iz svakidanjeg ivota pozadina je uvijek bijela likovi uokvireni jakom crnom linijom zakon kadra i vodoravna kompozicija perspektiva je vertikalna zakon hijerarhije (od faraona koji je velik do roba koji je sitan) egipatski kanon

Slikarstvo

2.3. KretaArhitektura otok u Egejskom moru (2.500 - 1.000 g. pr. Kr) najstarija iskapanja provodi Heinrich Schliemann te sir Arthur Evans linearno pismo B (1400. pr. Kr.) odsustvo sakralne arhitekture (nema hramova) u arhitekturi glavni materijal je krenjak, kamen i drvo poznavali su konstrukciju svodova i kupola koje su primjenjivali u grobnoj arhitekturi - tumulusima - unutranjim prostorima koji su bili pokriveni iljatom kupolom koja se radila isputanjem slojeva kamenih klesanaca graevine na kat - katovi su bili od lakeg materijala stup - tijelo se suava prema bazi s kapitelom koji ima kvadratnu plou i jastuasti dio, bio je polikroman stupovi u palaama nisu opstali jer su bili drvene konstrukcije palae su smjetene na uzvisinama i zbog toga nije bilo jake fortifikacije 7

Uvod u povijest umjetnosti 2 pod utjecajem mezopotamijske palae, prostori se razvijaju oko vie unutranjih dvorita izgradnja je na raznim visinskim nivoima tri velike palae u Knososu, Festosu i Maliji sagraene su istodobno te su i unitene istodobno (1700. pr. Kr.) u potresu, no ona u Knososu je naknadno obnovljena. Palaa kralja Minosa, Knosos, Kreta (1500. pr. Kr.) boica sa zmijama - boica plodnosti vitko ensko tijelo, razgolienih grudi Zmijska boica (1650. pr. Kr.) Riton u obliku glave bika iz Knososa (1500.-1450. pr. Kr.) camares vaze - motiv hobotnica i vodenog svijeta, naturalizam freske - motivi morske flore i faune, utjecaj egipatskog slikarstva Vr s kljunom, Festos (1800. pr. Kr.), stil Kamares Vaza s hobotnicom, Palekastar, Kreta (1500. pr. Kr.), stil Kamares Skulptura

Slikarstvo

Recommended

View more >