likovna kultura i likovna umjetnost -...

Likovna kultura i Likovna umjetnost!"#$%&'()

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"

*%'$

+,+

-./0

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' 2#&$'3 /%0'&%3dr. sc. Josipa Alvi4, vi5a asistentica, Sveu6ili5te u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnostimr. sc. Maja Fer6ek, prof., I. gimnazija, Zagrebizv. prof. mr. art. Miroslav Huzjak, U6iteljski fakultet, Odsjek za u6iteljske studije, Katedra umjetni6kog podru6ja, ZagrebGordana Ko57ec Bousfield, prof., Osnovna 5kola poliklinike SUVAG, ZagrebIda Loher, prof., Osnovna 5kola 8estine, Zagrebdoc. dr. sc. Dunja Pivac, Umjetni6ka akademija, Odsjek za likovnu kulturu i likovnu umjetnost, SplitLana Skender, dipl. pov. um., Umjetni6ka akademija, Odsjek za likovnu umjetnost, Osijekdoc. mr. art. Sonja Vuk, Akademija likovnih umjetnosti, ZagrebElen Zubek, prof., Gimnazija Velika Gorica, Velika Gorica (voditeljica)!"#$'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 2,-'$'9, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*:.+;ur<ica Kaurloto Martini7, Agencija za odgoj i obrazovanje!"#$ ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,Tomislav Re5kovac),=$'!.# .%%*-'$#)%*'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$,Martina Pu4, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#Boris Joki7 (voditelj)Branislava Baranovi7Suzana HitrecTomislav Re5kovacZrinka Risti7 Dedi7Branka VukRu4ica Vuk",.)+*#Meri Farac Jemri7

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"&$'%-!" '(&,()" $ &$'%-!" (*20,!%+,

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

Sadr!aj A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 4444

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 5555

C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 5555

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, 7777

E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRU"JIMA, ME#UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA, 88886666

F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 88886666

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U"ENJA U NASTAVNOME PREDMETU LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 99990000 DODATAK – IZDVOJENO MI$LJENJE, 99993333

!NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

!4444

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Predmeti Likovna kultura i Likovna umjetnost pripadaju umjetni!komu i dru"tveno-humanisti!komu podru!-ju odgoja i obrazovanja. Svrha je predmeta uvesti u!enike u svijet likovnih umjetnosti kako bi njihovim sadr#a-jima oplemenili i obogatili sliku o sebi i o svijetu u kojemu #ive te razvili stvarala"tvo (kreativnost) kao na!in mi"ljenja i djelovanja. Uloga koju likovna kultura i umjetnost imaju u svakodnevnome #ivotu u!enika i u obli-kovanju njegova identiteta polazi"te je organizacije te pristupa u!enja i pou!avanja predmeta. Upoznavanjem likovnoga/vizualnoga jezika, razvijanjem likovne/vizualne pismenosti, prakti!nim upoznavanjem alata i medi-ja, sveobuhvatnim uvidom u likovno stvarala"tvo te razumijevanjem umjetni!kih strategija i koncepata u!enici stje!u kompetencije koje $e im pomo$i u razumijevanju slo#ene vizualne okoline i osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u njezinu oblikovanju, kriti!kome prosu%ivanju i vrednovanju. Predmetima u!enici stje!u znanja o vizualnoj kulturi, razli!itim podru!jima likovnih i vizualnih umjetnosti (crte#, slikarstvo, skulptura, grafika, dizajn, arhitektura i urbanizam, fotografija, film, strip, primijenjene umjetnosti, suvremene umjetni!ke prakse) te o raznovrsnim na!inima vizualne komunikacije. Sintezno povezivanje sadr#aja nizom tematski povezanih cjelina, osmi"ljavanje projekata, interdisciplinarni pristup i me%upredmetno povezivanje u!enicima omogu$u-je upoznavanje likovne/vizualne kulture i umjetnosti u njihovoj cjelovitosti i slo#enoj ulozi koju imaju u razli-!itim aspektima #ivota. U!enje i pou!avanje predmeta anga#ira u!enika i "iri njegove interese te mu daje teme-lje za neprekidno nadogra%ivanje prethodnih ideja, znanja i iskustava. Povezivanjem s umjetni!kim zajednica-ma i raznovrsnim kulturno-znanstvenim ustanovama, kao alternativnim prostorima u!enja, u!enicima se li-kovno stvarala"tvo, umjetni!ka doga%anja i kulturna ba"tina predstavljaju kao dio osobnoga identiteta i "irega dru"tvenoga konteksta.

Djela likovne umjetnosti i vizualna okolina pokreta! su aktivnosti u!enja i pou!avanja predmeta Likovna kul-tura i Likovna umjetnost. Ona su polazi"te za emocionalni, asocijativni i intelektualni do#ivljaj, za upoznavanje likovnoga jezika, oblikovanje kriti!koga mi"ljenja, postavljanje pitanja o temama koje su bliske u!enicima te su poticaj za izra#avanje i komunikaciju.

Va#an je aspekt u!enja i pou!avanja predmeta Likovna kultura prakti!an rad kojim u!enici istra#uju, oblikuju i izra#avaju se te daju idejna i konkretna rje"enja problema koje prepoznaju u svojoj okolini. U!enje i pou!avanje uklju!uje metode i tehnike kojima se razvija stvarala"tvo (kreativnost), u!i produkcija, razvoj i ostvarenje ideja. U!enici razvijaju ma"tu, uvje#bavaju dono"enje vi"estrukih rje"enja te ih se poti!e da u njima objedinjuju es-tetski, eti!ki i tehnolo"ki aspekt. Njeguju se individualne osobitosti u!enika i potreba za izra#avanjem, slu#e se tradicionalnim likovnim materijalima i postupcima te suvremenim vizualnim medijima i konceptima.

U sklopu predmeta Likovna umjetnost u!enici istra#iva!ki pristupaju likovnomu stvarala"tvu razli!itih dru"-tava i kultura u "irokome vremenskom trajanju od pretpovijesti do suvremenoga doba. U!enici istra#uju kako se dru"tveno-povijesna situacija odra#ava na likovnu umjetnost, no jednako tako i utjecaj likovnoga stvarala"-tva na dru"tvene mijene u pro"losti i sada"njosti. Nastavljaju$i se na sustavno i metodi!ko odgajanje percepci-je, poti!e se svjesno i aktivno do#ivljavanje, kriti!ko promi"ljanje i analiziranje likovnih djela i razli!itih vizual-nih pojava kako bi se razumio njihov utjecaj na suvremeni #ivot te stekle kompetencije za izra#avanje argu-mentiranih stavova o vizualnome stvarala"tvu i okolini.

Sadr#ajem i pristupom pou!avanju predmeta poti!e se razvoj kreativnih potencijala u!enika i doprinosi sveo-buhvatnijemu razumijevanju drugih odgojno-obrazovnih podru!ja kurikuluma. Njegovanjem kulture dijaloga, tolerancijom i prihva$anjem razli!itosti osna#uje se cjelovit razvoj u!enika. U!enici mogu ste!ene kompetenci-je primijeniti u razli!itim podru!jima djelovanja te se kreativno i smisleno nositi sa slo#enim zahtjevima suv-remenoga #ivota.


!5555

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

U!enik $e:

1. usvojiti i razumjeti likovni jezik i razviti likovnu pismenost odgajanjem vizualnoga opa#aja te njihovom primjenom kroz stvarala!ki (kreativni) i analiti!ki proces.

2. izra#avati stvarala!ko (kreativno) mi"ljenje produkcijom ideja i rje"avanjem problema; razvijati psihomoto-ri!ke i kognitivne vje"tine upoznavanjem i upotrebom razli!itih materijala, postupaka i medija.

3. razvijati kriti!ko mi"ljenje, stavove i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propituju$eg odnosa prema okolini i likovnomu stvarala"tvu

4. razumjeti kontekst likovnoga djela i ulogu likovnoga stvarala"tva u dru"tvu istra#ivanjem umjetni!koga izra-za i uspostavljanjem odnosa s dru"tvenim, povijesnim, kulturnim i tehnolo"kim !imbenicima

5. sudjelovati u umjetni!kim doga%anjima i aktivnostima kulturno-znanstvenih ustanova; razvijati odgovoran odnos prema suvremenoj kulturnoj okolini i umjetni!koj ba"tini.

C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Uvod u domene Pou!avanje putem likovne umjetnosti i o likovnoj umjetnosti uvelike doprinosi cjelovitomu razvoju u!enika i mlade osobe njegovanjem i poticanjem triju osnovnih podru!ja ljudske osobnosti i aktivnosti – psihomotori!-koga (djelatnoga), afektivnoga (osje$ajnoga) i kognitivnoga (spoznajnoga). Ta se integracija temeljnih odgojno-obrazovnih kategorija zrcali i u podjeli domena (klju!nih koncepata) koje !ine gradivnu strukturu predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost. Razvijanje senzornih, izra#ajnih, prakti!nih, intelektualnih i psihofizi!kih (percepcija, vizualno mi"ljenje i pam$enje) sposobnosti i vje"tina sadr#ajno je obuhva$eno domenom SSSStvaraltvaraltvaraltvarala-a-a-a-"tvo i produktivnost,"tvo i produktivnost,"tvo i produktivnost,"tvo i produktivnost, posve$enoj razli!itim aspektima i mogu$nostima likovnoga izra#avanja u!enika te istra-#ivanju stvarala!koga procesa i razli!itih likovnih problema. Domena uklju!uje istra#ivanje, razvijanje i izra#a-vanje ideja uporabom razli!itih likovnih i vizualnih materijala i medija, koriste$i problemski pristup radi poti-canja kreativnoga mi"ljenja, inovativnosti i poduzetnosti kod u!enika. Razvijanje analiti!koga i kriti!koga mi"-ljenja kao nu#nog preduvjeta za odgajanje budu$ega kompetentnog promatra!a, koji je sposoban izraziti argu-mentirane stavove o likovnome stvarala"tvu i vizualnome okru#ju u sadr#ajnome je sredi"tu domene DDDDo#ivljaj o#ivljaj o#ivljaj o#ivljaj i kriti!ki stavi kriti!ki stavi kriti!ki stavi kriti!ki stav. U!enike se poti!e na aktivno promatranje i raspravljanje o likovnim djelima/stvarala"tvu i sro-dnim temama te na otvorenost prema razli!itim idejama, stavovima i umjetni!kim pristupima. Razumijevanje likovne umjetnosti i stvarala"tva kao integralnoga i va#noga dijela #ivota svih ljudskih zajednica i kultura kroz povijest, temelj je domene UUUUmjetnost u kontekstumjetnost u kontekstumjetnost u kontekstumjetnost u kontekstu. Upoznaju$i se s likovnim djelima nastalima u "irokome vremenskom rasponu, u!enici interpretiraju njihova zna!enja unutar odgovaraju$ega konteksta povezuju$i ih s vlastitim stvarala!kim i/ili #ivotnim iskustvom. Unato! podjeli na tri domene, kojima je glavna svrha nagla"a-vanje klju!nih sadr#ajnih i odgojno-obrazovnih sastavnica predmeta, u odgojno-obrazovnome procesu domene se moraju preplitati i dopunjavati ovisno o potrebama sadr#aja pojedinoga ishoda.

AAAA)))) STVARALA$TVO I PRODUSTVARALA$TVO I PRODUSTVARALA$TVO I PRODUSTVARALA$TVO I PRODUKTIVNOSTKTIVNOSTKTIVNOSTKTIVNOST

Stvarala!ki (kreativni) proces u sredi"tu je promi"ljanja i istra#ivanja tijekom u!enja i pou!avanja predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost. Rekonstrukcijom stvarala!koga procesa u umjetni!kim djelima u!enici se upoznaju s razli!itim pristupima i vi%enjima stvarnosti, a vlastito im iskustvo stvaranja omogu$uje izra#a-vanje i u!enje produkcije ideja. Prakti!no i teorijsko upoznavanje razli!itih likovnih materijala, tehnika, alata, medija, likovnoga/vizualnoga jezika i umjetni!kih koncepata u!enicima slu#i kao temelj za izra#avanje ideja, misli, osje$aja, vrijednosti i stavova, za kriti!ki osvrt tu%ega stvarala"tva te poticaj za promi"ljanje o vlastitoj okolini. U!enici istra#uju okolinu svim osjetilima i analiti!ki promi"ljaju, razvijaju$i pritom niz psihomotori!-kih i intelektualnih vje"tina. U!enici nude vlastita rje"enja i osvrte likovno se izra#avaju$i te rje"avaju$i prob-


!6666

lemske i projektne zadatke. Time se doprinosi razumijevanju cjelovitoga stvarala!kog (od ideje do realizacije) i istra#iva!koga postupka (od pripreme i refleksije do kriti!koga stava) te se stvaraju preduvjeti za razumijevanje umjetnosti, njezinih procesa i slo#ene okoline u kojoj u!enici #ive.

BBBB)))) DO%IVLJAJ I KRITI"KIDO%IVLJAJ I KRITI"KIDO%IVLJAJ I KRITI"KIDO%IVLJAJ I KRITI"KI STAV STAV STAV STAV

U!enje i pou!avanje predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost temelji se na sustavnome i metodi!nome odgajanju opa#aja. Emocionalni, asocijativni, intelektualni i stvarala!ki pristup u poticanju svjesnoga i aktivno-ga do#ivljaja likovnoga/vizualnoga djela i okoline doprinose razvoju percepcije, kreativnosti, komunikacijskih vje"tina te kriti!komu mi"ljenju kao trajnim vrijednostima. U!enici stje!u kompetencije nu#ne za uspostavlja-nje kriterija za selektivan odnos prema velikoj koli!ini vizualnih informacija koje primaju novomedijskom tehnologijom te osvje"tavaju ulogu popularne kulture u oblikovanju vlastitoga identiteta. Njeguje se otvore-nost prema razli!itim pristupima rje"avanja umjetni!koga problema i poti!e do#ivljavanje umjetni!kih djela kao medija kojim se promi"lja, izra#ava i komunicira. U!enici istra#uju interaktivne procese izme%u publike, autora i djela !ime se doprinosi razumijevanju uloge promatra!a kao suoblikovatelja zna!enja likovnoga djela do#ivljajem i kriti!kim stavom. Razvijaju argumentirani stav o likovnim djelima, vizualnoj okolini, likovnome stvarala"tvu i kulturnoj ba"tini, "to je temelj oblikovanja vrijednosnih prosudbi. Poti!e ih se na aktivno sudje-lovanje u kulturnim i umjetni!kim doga%ajima. CCCC)))) UMJETNOST U KONTEKSTUMJETNOST U KONTEKSTUMJETNOST U KONTEKSTUMJETNOST U KONTEKSTUUUU

Razumijevanje likovnih djela, pojava i pravaca, stilskih mijena i suvremenoga okru#ja u u!enju i pou!avanju predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost temelji se na poznavanju dru"tvenoga, kulturnoga i povijesnoga konteksta u kojemu se javljaju. Pritom se osvje"tava va#nost likovne umjetnosti za dru"tvo, izme%u ostaloga istra#ivanjem uloge umjetnosti kao dru"tvenoga komentara te razumijevanjem uloge umjetnika u ja!anju svi-jesti o bitnim dru"tvenim pitanjima. Likovna se umjetnost prepoznaje kao jedan od na!ina komunikacije s okolinom te kao sastavni dio #ivota svakoga !ovjeka. U!enici se poti!u da vlastitim stvarala"tvom i istra#iva!-kim radom propituju univerzalna i globalna pitanja, da uva#avaju kulturne raznolikosti te prepoznaju njihov utjecaj na likovne umjetnosti radi postizanja razumijevanja i odgovornosti te razvijanja kriti!koga stava prema okolini. Razvija se svijest o raznolikosti kulturnih ba"tina i identiteta kao vrijednostima u suvremenim globali-zacijskim procesima. Poti!e se povezivanje s umjetni!kim i kulturno-znanstvenim zajednicama i ustanovama organiziranjem razli!itih stvarala!kih i odgojno-obrazovnih aktivnosti.

Slika 1: Grafi!ki prikaz domena unutar nastavnoga predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost


!7

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA

LIKOVNA KULTURA: 1. RAZRED

U&enje i pou&avanje organizira se kroz &etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili ve'ih projektnih i kontekstnih cjelina. U&enik tijekom procesa stvaranja i izra!avanja istra!uje i interpretira teme te njima povezuje sadr!aje ishoda LK s ostalim predmetima, me(upredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota. Teme: Umjetnost i igra U&enik istra!uje stvarala&ki proces kao kreativnu igru; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, U!iti kako u!iti, Gra"anski odgoj i obrazovanje. Umjetnost i zajednica U&enik istra!uje likovnu/vizualnu umjetnost i kulturu kao sastavni dio !ivota pojedinca i zajednice; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Gra"anski odgoj i obrazovanje, Poduzetni#tvo, Osobni i socijalni razvoj. Vidljivo-nevidljivo U&enik istra!uje likovnu/vizualnu umjetnost kao mogu'nost izra!avanja (interpretiranja) vidljivoga (svijet koji ga okru!uje) i nevidljivoga (unutarnji svijet misli, osje'aja i stavova), povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Odr$ivi razvoj. Prostor u kojemu boravim U&enik istra!uje povezanost oblikovanja prostora u kojemu svakodnevno boravi s kvalitetom vlastitoga !ivota; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Poduzetni#tvo, Osobni i socijalni razvoj, Odr$ivi razvoj, Zdravlje.

ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A.1.1

NAKON 1. GODINE U"ENJA

PREDMETA LIKOVNA KULTURA

U"ENIK PREPOZNAJE

UMJETNOST KAO NA"IN

KOMUNIKACIJE, ODGOVARA

NA RAZLI"ITE POTICAJE

POVEZUJU)I ISKUSTVO

OPA%ANJA I DO%IVLJAJA, KREATIVNU IGRU I

STVARALA"KE AKTIVNOSTI U

CJELOVITI LIKOVNI I VIZUALNI

IZRAZ.

U&enik interpretira &etiri zadane teme. Sudjeluje u cjelovitome procesu u kojemu se poti&e razvoj kreativnoga mi*ljenja odgovaraju'i likovnim i vizualnim izra!avanjem na razne vrste poticaja: -osobni sadr!aji (informacije, osje'aji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) -sadr!aji likovne/vizualne umjetnosti -sadr!aji/izrazi drugih umjetni&kih podru&ja -sadr!aji iz svakodnevnoga !ivota i bli!e okoline. U&enik se u stvarala&kome procesu i

U&enik uz u&iteljevo posredovanje prepoznaje razli&ite oblike umjetni&koga izra!avanja, slijedi pravila kreativne igre u razli&itim oblicima vlastitoga izra!avanja i rekonstruira razli&ite oblike vlastitoga i tu(ega izra!avanja likovnim jezikom i sintaksom te slu!e'i se pojmovima iz

U&enik prepoznaje razli&ite oblike umjetni&koga izra!avanja, slijedi pravila kreativne igre u razli&itim oblicima vlastitoga izra!avanja i rekonstruira razli&ite oblike vlastitoga i tu(ega izra!avanja likovnim jezikom i sintaksom te slu!e'i se pojmovima iz svakodnevnoga !ivota.

U&enik prepoznaje i, s povremenim gre*kama, navodi obilje!ja razli&itih oblika umjetni&koga izra!avanja, varira po&etna pravila kreativne igre u razli&itim oblicima vlastitoga izra!avanja , rekonstruira razli&ite oblike vlastitoga i tu(ega izra!avanja likovnim jezikom i sintaksom te slu!e'i se pojmovima iz svakodnevnoga !ivota.

U&enik prepoznaje i navodi obilje!ja razli&itih oblika umjetni&koga izra!avanja, samostalno varira po&etna pravila kreativne igre u razli&itim oblicima vlastitoga izra!avanja te rekonstruira razli&ite oblike vlastitoga i tu(ega izra!avanja likovnim jezikom i sintaksom te slu!e'i se pojmovima iz svakodnevnoga !ivota.


!8

izra!avanju slu!i: - principom kreativne igre (postojanje pravila u okviru kojih se doga(a sloboda istra!ivanja) - pro!imanjem razli&itih umjetni&kih formi (glazba, ples/pokret, pri&a, predstava, igra) - mogu'nostima verbalnih i neverbalnih oblika komunikacije (auditivni, literarni, kinesteti&ki, performativni, vizualni) te oblikuje cjelinu od razli&itih na&ina komunikacije i izraza - iskustvom usmjerenoga opa!anja - do!ivljajem temeljenim na me(uodnosu osje'aja, iskustava, misli i informacija - likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) tako da kre'e od do!ivljaja cjeline prema detalju te ga povezuje sa sadr!ajima iz svakodnevnoga !ivota - vizualnim i nevizualnim motivima te likovnim jezikom kao motivom - tradicionalnim oblicima likovnoga izra!avanja te razli&itim umjetni&kim konceptima i praksom. Upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture. Povezuje probleme koji su proizi*li iz ciljeva me(upredmetnih tema (aktualna zbivanja u osobnoj i dru*tvenoj zbilji u&enika) s klju&nim sadr!ajima nude'i rje*enja u likovnome/vizualnome obliku. Kreativnom igrom u&enik otkriva zna&enje osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

svakodnevnoga !ivota.


!9

DODATAKDODATAKDODATAKDODATAK::::

U&enik se u procesu stvaranja i izra!avanja slu!i likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polaze'i od do!ivljaja cjeline prema detalju: - to&ka, crta; crte po toku i karakteru (debele, tanke, ravne, zakrivljene, izlomljene, debele, tanke) - mrlja i potez; dugine boje, osnovne boje, izvedene boje, mije*anje boja, tonovi boja - ploha, lik, geometrijski i slobodni likovi - hrapava i glatka povr*ina - masa i prostor: puno, prazno, geometrijska i slobodna tijela, obla i uglata tijela; gra(enje, dodavanje i oduzimanje oblika - ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi i u prostoru - odnosi: ve'e, manje, jednako na plohi i u prostoru; dodavanje i oduzimanje oblika - smje*taj: okomito, vodoravno, koso, iznad, ispod, gore, dolje, izme(u, unutar, izvan; na plohi i u prostoru. U&enik upoznaje i druge likovne pojmove ako u&itelj smatra da mu mogu pomo'i u realizaciji ideje u odre(enome zadatku. U&enik se slu!i njemu dostupnom i primjerenom novomedijskom tehnologijom u cjelovitome izrazu (ovisno o tehni&kim mogu'nostima *kole i potrebama u&enika). U&enik upoznaje pojmove te forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: crte!, slika, kip, ilustracija, lutka, animirani film, arhitektura, dizajn, vizualne komunikacije (vizualni znakovi i vizualne poruke u svakodnevnoj okolini - slika kao poruka). Tijekom 1. Odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik se upoznaje i slu!i s najmanje dvjema od predlo!enih umjetni&kih praksi ili koncepata: Performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetni&ka instalacija.

A.1.2 NAKON 1. GODINE U"ENJA


U"ENIK DEMONSTRIRA FINE

MOTORI"KE VJE$TINE UPORABOM

RAZLI"ITIH LIKOVNIH MATERIJALA I

POSTUPAKA U VLASTITOME

LIKOVNOM IZRA%AVANJU.

U&enik uo&ava i izra!ava osobitosti likovnih materijala i postupaka pri njihovoj uporabi. Demonstrira fine motori&ke vje*tine (preciznost, usredoto&enje, koordinacija prstiju i o&iju, sitni pokreti).

U&enik uz u&iteljevu pomo' uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad. Pri rukovanju likovnim materijalima Pokazuje minimalnu vje*tinu, vizualno-motori&ka koordinacija povremeno je zadovoljavaju'a, nizak stupanj preciznosti, vrlo ograni&en raspon mogu'nosti kontrole materijala, izvedba je nedosljedna i s minimumom detalja.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, s naznakama istra!ivanja postupaka i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima vje!banjem pokazuje napredak, vizualno-motori&ka koordinacija popravlja se praksom, stupanj je preciznosti prosje&an, kao i raspon mogu'nosti kontrole

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad. Pri rukovanju likovnim materijalima pamti usvojene pokrete, pokazuje uskla(enost pokreta i fleksibilnost *ake. Koordinacija oka i ruke omogu'uje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

U&enik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, istra!uje te eksperimentira s postupcima i njihovim mogu'nostima. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje dobru vizualno-motori&ku koordinaciju, preciznost, raspon mogu'nosti kontrole materijala (pritisak, nagib, spajanje, oblikovanje i sl.) Te dosljednost i detaljnost


!10

materijala. Izvedba je rijetko dosljedna, broj je detalja malen.

izvedbe.


U&enik uporabljuje preporu&ene likovne materijale: - crta&ki: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu* i drvce, tu* i kist - slikarski: akvarel, gva*, tempere, pastel, flomasteri, kola!papir, kola! iz &asopisa - prostorno-plasti&ki: glina, glinamol, papir-plastika, ambala!a (i drugi didakti&ki neoblikovani materijal).

B.1.1 NAKON 1. GODINE U"ENJA


U"ENIK OPISUJE

LIKOVNO/VIZUALNO UMJETNI"KO

DJELO KAO CJELINU POVEZUJU)I

OSOBNI DO%IVLJAJ S IDEJOM TE

TEMATSKIM I LIKOVNIM/VIZUALNIM

SADR%AJEM DJELA.

-u&enik opisuje umjetni&ko djelo kao cjelinu: opa!a i istra!uje povezanost materijala, postupaka, likovnih elemenata, kompozicijskih na&ela te odnosa forme i sadr!aja (prikaz motiva, teme, poruke, asocijacije, dru*tveni kontekst) u izra!avanju ideje - u&enik opisuje osobni do!ivljaj djela u odnosu na ideju te tematski i likovni/vizualni sadr!aj djela (povezuje s osobnim iskustvom: misli, osje'aji, stavovi, vrijednosti)

U&enik uz u&iteljevu pomo' prepoznaje osnovne tematske i likovne/vizualne sadr!aje te ih povezuje s osobnim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje ve'i broj detalja i obilje!ja tematskih i likovnih/vizualnih sadr!aja te ih povezuje s osobnim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje odnos forme i sadr!aja u izra!avanju ideje povezuju'i ga s osobnim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje odnos forme i sadr!aja u izra!avanju ideje povezuju'i ga s osobnim do!ivljajem.


U&enik upoznaje i istra!uje djela i razli&ite oblike likovnih i vizualnih umjetnosti: crte!, slikarstvo, skulptura, vizualne komunikacije i dizajn, arhitektura i urbanizam, animirani film, ilustracija, lutkarstvo.


!11



U"ENIK OPISUJE VLASTITI DO%IVLJAJ

STVARALA"KOGA PROCESA, OPISUJE

I USPORE#UJE SVOJ

LIKOVNI/VIZUALNI RAD I RADOVE

DRUGIH U"ENIKA.

-u&enik opisuje vlastiti do!ivljaj stvarala&koga procesa (prepoznaje poticaj, osnovnu ideju/poruku, povezivanje poticaja s formom izra!avanja) - u&enik opisuje likovni rad kao cjelinu (odnos ideje, tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja te izvedbe u materijalima) - u&enik uspore(uje likovne/vizualne radove prema kriterijima: likovni pojmovi, likovni materijali, tehnike i/ili vizualni mediji, prikaz motiva i originalnost, ulo!eni trud i izra!ene ideje - u&enik prepoznaje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu: u rasponu od zadovoljstva radi sudjelovanja preko trenuta&noga zadovoljstva aktivno*'u do optimalnoga iskustva (biti u trenutk, upro!et i poistovje'en s aktivno*'u te s izra!enim)

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje vlastiti do!ivljaj stvarala&koga procesa, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad s radovima drugih u&enika prepoznaju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te odre(uje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku i sudjelovanjem drugih u&enika opisuje vlastiti do!ivljaj stvarala&koga procesa, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i i uspore(uju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te odre(uje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

U&enik povremeno samostalno opisuje vlastiti do!ivljaj stvarala&koga procesa, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika raspravljaju'i o ma*tovitosti uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te odre(uje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

U&enik samostalno opisuje vlastiti do!ivljaj stvarala&koga procesa, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika procjenjuju'i uspje*nost i ma*tovitost uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te odre(uje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

C.1.1 NAKON 1. GODINE U"ENJA


U"ENIK PREPOZNAJE I U

LIKOVNOME RADU INTERPRETIRA

POVEZANOST OBLIKOVANJA

VIZUALNE OKOLINE S

AKTIVNOSTIMA I SADR%AJIMA KOJI

SE U NJOJ ODVIJAJU TE UO"AVA

MOGU)NOSTI NJEZINA

(PRE)OBLIKOVANJA.

-kreativnim igrama u prostoru te likovnim i vizualnim izra!avanjem u&enik istra!uje prostor, uporabne predmete i vizualne znakove u neposrednoj okolini (povezanost osnovnih funkcionalnih/zna&enjskih i oblikovnih obilje!ja) te ih povezuje sa svojim aktivnostima i potrebama (potreba za sigurno*'u, kretanjem, odmorom, u&enjem i igrom i drugim) - prepoznaje granice odre(enoga prostora (fizi&ka, vizualna i simboli&na), razlikuje otvoreni/zatvoreni i unutra*nji/vanjski

U&enik uz u&iteljevo posredovanje povezuje neka oblikovna obilje!ja predmeta, prostora i vizualnih znakova u svojoj okolini s njihovom namjenom/zna&enjem i s vlastitim aktivnostima, likovno/vizualno interpretira neke zna&ajke uo&enoga i do!ivljenoga te oblikuje jasnu vizualnu

U&enik uz u&iteljevo posredovanje povezuje razli&ita oblikovna obilje!ja predmeta, prostora i vizualnih znakova u svojoj okolini s njihovom namjenom i razli&itim vrstama aktivnosti, likovno/vizualno interpretira razne zna&ajke uo&enoga i do!ivljenoga te oblikuje jasnu vizualnu poruku/znak slu!e'i se

U&enik samostalno povezuje razli&ita oblikovna obilje!ja predmeta, prostora i vizualnih znakova u svojoj okolini s njihovom namjenom i razli&itim vrstama aktivnosti, likovno/vizualno interpretira razne zna&ajke uo&enoga i do!ivljenoga te oblikuje jasnu vizualnu poruku/znak.

U&enik samostalno uo&ava i povezuje osobita oblikovna obilje!ja predmeta, prostora i vizualnih znakova u svojoj okolini s njihovom namjenom i razli&itim vrstama aktivnosti, likovno/vizualno interpretira ve'i broj zna&ajki uo&enoga i do!ivljenoga te oblikuje jasnu vizualnu poruku/znak na


!12

prostor te interpretira svoj do!ivljaj prostora i aktivnosti koje se u njemu odvijaju - u&enik uo&ava i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini (reklama, plakat, za*titni znak, prometni znak, piktogram) te oblikuje jednostavnu vizualnu poruku kao pomo' u komunikaciji ili orijentaciji u prostoru

poruku/znak slu!e'i se zadanim elementima. podr*ku stvara razli&ite vrste poveznica izme(u vizualnoga/likovnoga i tematskoga sadr!aja umjetni&kih djela.

zadanim elementima. neuobi&ajen na&in slu!e'i se izra!ajnim mogu'nosti likovnoga jezika.



U"ENIK POVEZUJE UMJETNI"KO

DJELO S ISKUSTVIMA IZ

SVAKODNEVNOGA %IVOTA I

DRU$TVENIM KONTEKSTOM.

- u&enik povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj odre(enoga umjetni&kog djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota - u&enik prepoznaje njemu bliske sadr!aje kao produkt likovnoga/vizualnoga izra!avanja (crte!, slika, kip, spomenik, animirani i igrani film, fotografija, lutkarska predstava, slikovnica/ilustracija) - u&enik na konkretnim primjerima iz svakodnevnoga !ivota i svoje okoline prepoznaje i imenuje razli&ite oblike umjetni&koga izra!avanja i kulturno- umjetni&kih doga(anja te ustanova s podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti (muzej, galerija, izlo!ba, likovna radionica, kazali*te)

U&enik uz u&iteljevu podr*ku povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, navodi nekoliko oblika umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja, kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika koje poznaje iz vlastitoga iskustva.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, navodi nekoliko oblika umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja, kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika koje poznaje iz vlastitoga iskustva.

U&enik uz u&iteljevu pomo' stvara razli&ite vrste poveznica izme(u vizualnoga/likovnoga i tematskoga sadr!aja umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, opisuje razli&ite oblike umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja, kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika koje poznaje iz vlastitoga iskustva.

U&enik samostalno stvara razli&ite vrste poveznica izme(u vizualnoga/likovnoga i tematskoga sadr!aja umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, detaljno opisuje razli&ite oblike umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja, kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika koje poznaje iz vlastitoga iskustva.


!13


U&enje i pou&avanje organizira se kroz &etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili ve'ih projektnih i kontekstnih cjelina. U&enik tijekom procesa stvaranja i izra!avanja istra!uje i interpretira teme te njima povezuje sadr!aje ishoda LK s ostalim predmetima, me(upredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota. Teme: Ba#tina U&enik istra!uje djela kulturne ba*tine i tradicijskoga oblikovanja svojega kraja; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Gra"anski odgoj i obrazovanje, Poduzetni#tvo, Odr$ivi razvoj. Komunikacija s drugima i sa samim sobom U&enik istra!uje mogu'nosti komunikacije vlastitih sadr!aja u likovnim i vizualnim medijima te razli&ite oblike vizualnih komunikacija; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Gra"anski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, U!iti kako u!iti. Priroda i oblik U&enik istra!uje prirodu svim osjetilima (od boje i gra(e oblika do mijena i posljedica ljudskoga djelovanja u njoj); povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: U!iti kako u!iti, Zdravlje, Odr$ivi razvoj. Umjetnost i pri!a U&enik istra!uje razli&ite odnose slike i pri&e (stvaranja novih i osobnih mentalnih slika i pri&a koje su proizi*le iz do!ivljaja umjetni&koga djela); povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Gra"anski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, U!iti kako u!iti.





U"ENIK PREPOZNAJE TIJEK

STVARALA"KOGA PROCESA TE

IZRA%AVA I INTERPRETIRA

RAZLI"ITE IDEJE I SADR%AJE

POVEZUJU)I ISKUSTVO OPA%ANJA I

DO%IVLJAJA, KREATIVNU IGRU I

STVARALA"KE AKTIVNOSTI U

CJELOVITI LIKOVNI I VIZUALNI

IZRAZ.

U&enik interpretira &etiri zadane teme. Sudjeluje u cjelovitome procesu u kojemu se poti&e razvoj kreativnoga mi*ljenja odgovaraju'i likovnim i vizualnim izra!avanjem na razne vrste poticaja: - osobni sadr!aji (informacije, osje'aji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) - sadr!aji likovne/vizualne umjetnosti -sadr!aji/izrazi drugih umjetni&kih podru&ja - sadr!aji iz svakodnevnoga !ivota i bli!e okoline. U&enik u stvarala&kome procesu i izra!avanju:

U&enik uz u&iteljevo posredovanje i posredovanjem drugih u&enika slijedi pravila kreativne igre kao stvarala&koga procesa, izdvaja misli i osje'aje koji su povezani sa zadanom temom, prenosi ih u ideju, u izraz, interpretiran likovnim materijalima, te u cjeloviti izraz likovnoga/vizualnoga, performativnog, kinesteti&kog,

U&enik u suradnji s drugim u&enicima slijedi pravila kreativne igre kao stvarala&koga procesa, izdvaja misli i osje'aje koji su povezani sa zadanom temom, prenosi ih u ideju, u izraz, interpretiran likovnim materijalima, te u cjeloviti izraz likovoga/vizualnoga, performativnog, kinesteti&kog, auditivnog i literarnog

U&enik povremeno varira po&etna pravila kreativne igre kao stvarala&koga procesa, izdvaja misli i osje'aje koji su povezani sa zadanom temom, prenosi ih u ideju, u izraz, interpretiran likovnim materijalima, te u cjeloviti izraz likovnoga/vizualnoga, performativnog, kinesteti&kog, auditivnog i literarnog sadr!aja.

U&enik varira po&etna pravila kreativne igre kao stvarala&koga procesa, povezuje zadanu temu s vlastitim mislima i osje'ajima koje izlu&uje s pomo'u slobodnih asocijacija, prenosi ih u ideju, u izraz, interpretiran Likovnim materijalima, te u cjeloviti izraz likovnoga/vizualnoga, performativnog,


!14

- slu!i se principom kreativne igre (postojanje pravila u sklopu kojih se doga(a sloboda istra!ivanja) - stvara slobodne asocijacije na temelju zadanih pojmova, sadr!aja (informacija, osje'aji, misli, iskustva, stavova i vrijednosti) i likovnih materijala - slu!i se stvorenim slobodnim asocijacijama za oblikovanje ideja koje prenosi u cjeloviti likovni/vizualni izraz - slu!i se iskustvom usmjerenoga opa!anja - slu!i se do!ivljajem koji se temelji na me(uodnosu osje'aja, iskustava, misli i informacija - slu!i se likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) tako da kre'e od do!ivljaja cjeline prema detalju te ga povezuje sa sadr!ajima iz svakodnevnoga !ivota - slu!i se vizualnim i nevizualnim motivima te likovnim jezikom kao motivom - upoznaje pojmove te forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture -povezuje probleme koji su proizi*li iz ciljeva me(upredmetnih tema (aktualna zbivanja u osobnoj i dru*tvenoj stvarnosti u&enika) s klju&nim sadr!ajima nude'i rje*enja u likovnome/vizualnome obliku.

auditivnog i literarnog sadr!aja.

sadr!aja.

kinesteti&kog, auditivnog i literarnog sadr!aja.


U&enik se u procesu stvaranja i izra!avanja slu!i likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polaze'i od do!ivljaja cjeline prema detalju: - crte po toku i karakteru; skupljene i raspr*ene to&ke i crte - osnovne i izvedene boje; tonovi boja - kontrast boje prema boji, svijetlih i tamnih boja i tonova boja, toplih i hladnih boja


!15

- kontrast oblika i veli&ina ploha i tijela - ritam: ritam mrlja, ploha, boja i tijela - odnosi veli&ina likova i masa: ve'e, manje, jednako. U&enik upoznaje i druge likovne pojmove ako u&itelj smatra da mu mogu pomo'i pri realizaciji ideje u odre(enome zadatku. U&enik se slu!i njemu dostupnom i primjerenom novomedijskom tehnologijom u cjelovitome izrazu (ovisno o tehni&kim mogu'nostima *kole i potrebama u&enika). U&enik upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: fotografija, plan u fotografiji (blizu, daleko), kut snimanja (gledanja), pismo (veli&ina, debljina i oblik slova), gradogradnja (urbanizam). Tijekom 1. odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik se upoznaje i slu!i s najmanje dvjema od predlo!enih umjetni&kih praksi ili koncepata: performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetni&ka instalacija.




MOTORI"KE VJE$TINE UPORABOM

RAZLI"ITIH LIKOVNIH MATERIJALA I

POSTUPAKA U VLASTITOME

LIKOVNOM IZRA%AVANJU.

U&enik uo&ava i izra!ava obilje!ja likovnih materijala i postupaka pri njihovoj uporabi. Demonstrira fine motori&ke vje*tine (preciznost, usredoto&enje, koordinacija prstiju i o&iju, sitni pokreti).

U&enik uz u&iteljevu pomo' uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje minimalnu vje*tinu, vizualno-motori&ka koordinacija povremeno je zadovoljavaju'a, nizak stupanj preciznosti, vrlo ograni&en raspon mogu'nosti kontrole materijala, izvedba je nedosljedna i s minimumom detalja.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, s naznakama istra!ivanja postupaka i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima vje!banjem pokazuje napredak, vizualno-motori&ka koordinacija popravlja se praksom, stupanj je preciznosti prosje&an, kao i raspon mogu'nosti kontrole materijala. Izvedba je rijetko dosljedna, broj je detalja malen.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad. Pri rukovanju likovnim materijalima pamti usvojene pokrete, pokazuje uskla(enost pokreta i fleksibilnost *ake. Koordinacija oka i ruke omogu'uje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

U&enik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, istra!uje i eksperimentira s postupcima i njihovim mogu'nostima. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje dobru vizualno-motori&ku koordinaciju, preciznost, raspon mogu'nosti kontrole materijala (pritisak, nagib, spajanje, oblikovanje i sl.) te dosljednost i detaljnost izvedbe.


!16


U&enik uporabljuje preporu&ene likovne materijale: - crta&ki: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu*, pero, kist, lavirani tu* - slikarski: akvarel, gva*, tempere, pastel, flomasteri, kola!-papir, kola! iz &asopisa - prostorno-plasti&ki: glina, glinamol, papir-plastika, ambala!a (i drugi didakti&ki neoblikovani materijal), aluminijska folija.

B. 2.1



U"ENIK OPISUJE LIKOVNO/VIZUALNO

UMJETNI"KO DJELO KAO CJELINU

POVEZUJU)I VLASTITI DO%IVLJAJ S

IDEJOM TE TEMATSKIM I

LIKOVNIM/VIZUALNIM SADR%AJEM

DJELA.

- u&enik opisuje umjetni&ko djelo kao cjelinu: opa!a i istra!uje povezanost materijala, postupaka, likovnih elemenata, kompozicijskih na&ela te odnosa forme i sadr!aja (prikaz motiva, teme, poruke, asocijacije, dru*tveni kontekst) u izra!avanju ideje - u&enik opisuje osobni do!ivljaj djela u odnosu na ideju te tematski i likovni/vizualni sadr!aj djela (povezuje s osobnim iskustvom: misli, osje'aji, stavovi) - u neposrednome susretu s djelima i spomenicima u&enik prikuplja i bilje!i podatke (vizualne bilje*ke) o istra!ivanome sadr!aju kojima se kasnije slu!i u vlastitome radu

U&enik uz u&iteljevu pomo' prepoznaje osnovne tematske i likovne/vizualne sadr!aje te ih povezuje s osobnim iskustvom.

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje ve'i broj detalja i obilje!ja tematskih i likovnih/vizualnih sadr!aja te ih povezuje s osobnim iskustvom.

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje odnos forme i sadr!aja u izra!avanju ideje povezuju'i ga s osobnim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje odnos forme i sadr!aja u izra!avanju ideje povezuju'i ga s osobnim do!ivljajem.


U&enik upoznaje i istra!uje djela iz razli&itih podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte!, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafi&ki), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, ilustracija, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.. Tijekom 2. odgojno-obrazovnoga ciklusa u neposrednome susretu, u stvarnome prostoru u&enik upoznaje i istra!uje barem jedan od navedenih tipova spomenika: skulptura u javnome prostoru, elementi gradskoga tkiva, lokaliteta ili pojedina&nih arhitektonskih objekata. Preporu&eni oblici rada: - terenska nastava - projektna nastava/ projektni zadatci - organiziranje razli&itih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije.


!17

B.2.2



U"ENIK OPISUJE STVARALA"KI

PROCES, OPISUJE I USPORE#UJE SVOJ


DRUGIH U"ENIKA.

- u&enik opisuje stvarala&ki proces (poticaj, osnovna ideja/poruka, povezivanje poticaja s formom izra!avanja) - u&enik opisuje likovni rad kao cjelinu (odnos ideje, tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja te izvedbe u materijalima) - u&enik uspore(uje likovne/vizualne radove prema kriterijima: likovni pojmovi, likovni materijali, tehnika i/ili vizulani medij, prikaz motiva i originalnost, ulo!eni trud i izra!ena ideja - prepoznaje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu od zadovoljstva radi sudjelovanja preko trenuta&noga zadovoljstva aktivno*'u do optimalnoga iskustva (biti u trenutku, pro!et i poistovje'en s aktivno*'u te s izra!enim)

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje stvarala&ki proces, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te odre(uje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku i podr*ku drugih u&enika opisuje stvarala&ki proces, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i i uspore(uju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te odre(uje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

U&enik samostalno opisuje stvarala&ki proces, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika, raspravlja o ma*tovitosti uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te odre(uje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

U&enik samostalno opisuje stvarala&ki proces, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika procjenjuju'i uspje*nost i ma*tovitost uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje, primje'uje likovne i vizualne pojave u svojoj okolini te odre(uje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu.

C.2.1



U"ENIK OPISUJE I U LIKOVNOME

RADU INTERPRETIRA POVEZANOST

OBLIKOVANJA VIZUALNE OKOLINE S

AKTIVNOSTIMA I SADR%AJIMA KOJI SE

U NJOJ ODVIJAJU TE UO"AVA

MOGU)NOSTI NJEZINA

(PRE)OBLIKOVANJA.

Likovnim i vizualnim izra!avanjem u&enik: - interpretira do!ivljaj odre(ene urbanisti&ke cjeline: povezuje njezinu prostorno-plasti&nu organizaciju sa sadr!ajima koji se u njoj odvijaju te prepoznaje i opisuje vizualna i funkcionalna obilje!ja ulice i trga - predla!e idejno oblikovanje odre(enoga javnog prostora kojim odgovara na neku, njemu bitnu, potrebu - uspore(uje i interpretira obilje!ja pisma: veli&ina, debljina i oblik slova te pisma oblikovana razli&itim alatima

U&enik uz posredovanje opisuje, uspore(uje, povezuje i u likovnome/vizualnome radu interpretira neka obilje!ja urbanisiti&koga prostora i pisma, predla!e idejno oblikovanje odre(enoga javnog prostora i u likovnome radu kombinira sliku i tekst slu!e'i se zadanim elementima.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje, uspore(uje, povezuje i u likovnome/vizualnome radu interpretira razli&ita obilje!ja urbanisiti&koga prostora i pisma, predla!e idejno oblikovanje odre(enoga javnog prostora i u likovnome radu kombinira sliku i tekst.

U&enik samostalno opisuje, uspore(uje, povezuje i u likovnome/vizualnome radu interpretira razli&ita obilje!ja urbanisti&koga prostora i pisma, predla!e idejno oblikovanje odre(enoga javnog prostora i u likovnome radu kombinira sliku i tekst.

U&enik samostalno, precizno opisuje, uspore(uje, povezuje i u likovnome/vizualnome radu interpretira razli&ita osobita obilje!ja urbanisiti&koga prostora i pisma na neuobi&ajen na&in slu!e'i se likovnim jezikom, predla!e neuobi&ajeno idejno oblikovanje odre(enoga javnog


!18

- u&enik uspore(uje odnose slike i teksta u njemu bliskim tiskovinama (strip, slikovnice, ud!benici, dje&ji &asopisi) te se slu!i razli&itim odnosima slike i teksta u izra!avanju vlastitih ideja

prostora i u likovnome radu na originalan na&in kombinira razli&ite odnose slike i teksta.

C.2.2







- u&enik povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj odre(enoga umjetni&kog djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota - u&enik opisuje djela tradicijskoga oblikovanja i povezuje ih s dru*tvenim kontekstom u kojemu su nastala (na&in !ivota, obi&aji, vrijednosti) - u&enik prepoznaje i imenuje razli&ite sadr!aje iz svoje okoline kao produkt likovnoga/vizualnoga izra!avanja (umjetni&ko djelo, spomenik) - u&enik navodi i opisuje konkretne primjere razli&itih oblika umjetni&koga izra!avanja (igrani film, kazali*na predstava), vrste zanimanja (umjetnik(likovni/vizualni), fotograf, arhitekt, dizajner), kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika u svojoj okolini s podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti koje je posjetio i /ili upoznao (muzej, galerija, izlo!ba, radionica, kazali*te)

U&enik uz u&iteljevu podr*ku povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, imenuje djela tradicijskoga oblikovanja svojega kraja, navodi nekoliko oblika umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja, kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika koje poznaje iz vlastitoga iskustva.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, opisuje djela tradicijskoga oblikovanja svojega kraja, navodi nekoliko oblika umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja, kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika koje poznaje iz vlastitoga iskustva.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku stvara razli&ite vrste poveznica izme(u vizualnoga/likovnoga i tematskoga sadr!aja umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, detaljno opisuje djela tradicijskoga oblikovanja svojega kraja, opisuje razli&ite oblike umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja, kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika koje poznaje iz vlastitoga iskustva.

U&enik samostalno stvara razli&ite vrste poveznica izme(u vizualnoga/likovnoga i tematskoga sadr!aja umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, detaljno opisuje razli&ite oblike umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja, kulturno- umjetni&kih doga(anja, ustanova i spomenika koje poznaje iz vlastitoga iskustva.


Tijekom 1. odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik sudjeluje u najmanje dvjema organiziranim izvan*kolskim aktivnostima u suradnji s umjetni&kim udrugama i ustanovama. Preporu&eni oblici rada: - organiziranje razli&itih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije - uklju&ivanje u&enika u aktivnosti koje organiziraju kulturno-umjetni&ke ustanove (razli&ite vrste radionica) - posjet umjetni&komu ateljeu, arhitektonskomu ili dizajnerskom studiju i sl. - osmi*ljavanje i izvedba projekata u suradnji s umjetnicima.


!19


U&enje i pou&avanje organizira se kroz &etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili ve'ih projektnih i kontekstnih cjelina. U&enik tijekom procesa stvaranja i izra!avanja istra!uje i interpretira teme te njima povezuje sadr!aje ishoda LK s ostalim predmetima, me(upredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota. Teme: Svijet za mene U&enik istra!uje &ovjekov odnos prema prirodi i izgra(enome okoli*u te mogu'nostima njegova (pre)oblikovanja; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Gra"anski odgoj i obrazovanje, Poduzetni#tvo, Osobni i socijalni razvoj, Odr$ivi razvoj, Zdravlje. Zajedno smo razli!iti U&enik istra!uje razli&ite oblike likovnoga/vizualnoga izra!avanja i tradicijskoga oblikovanja razli&itoga kulturnog konteksta, povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Gra"anski odgoj i obrazovanje. Osjeti i osje%aji U&enik istra!uje ulogu osjeta u do!ivljaju svijeta i razli&ite na&ine izra!avanja osje'aja; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, U!iti kako u!iti. Zvuk i slika U&enik istra!uje suodnos glazbene i likovne/vizualne umjetnosti; u&enik povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, U!iti kako u!iti.


ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA iIZNIMNA

A.3.1



U"ENIK UPORABLJUJE ISKUSTVO

OPA%ANJA, SLOBODNE ASOCIJACIJE I

IMPROVIZACIJU DA BI ISTRA%IO, INTERPRETIRAO TE IZRAZIO

RAZLI"ITE IDEJE I SADR%AJE

LIKOVNIM I VIZUALNIM

IZRA%AVANJEM.

U&enik interpretira &etiri zadane teme. Sudjeluje u cjelovitome procesu u kojemu se poti&e razvoj kreativnoga mi*ljenja te likovnim i vizualnim stvaranjem istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite ideje i sadr!aje: - osobni sadr!aji (informacije, osje'aji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) - sadr!aji likovne/vizualne umjetnosti - sadr!aji/izrazi drugih umjetni&kih podru&ja - sadr!aji iz svakodnevnoga !ivota i bli!e okoline. U&enik u stvarala&kome procesu i izra!avanju:

U&enik uz u&iteljevu pomo' osmi*ljava slobodne asocijacije polaze'i od problema u razli&itim sadr!ajima, postupno ih stupnjuju'i od doslovnih do udaljenijih te iz njih izvodi ideje za likovni/vizualni izraz.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje stvara udaljene slobodne asocijacije polaze'i od problema u razli&itim sadr!ajima te iz njih izvodi ideje za likovni/vizualni izraz.

U&enik samostalno stvara slobodne asocijacije polaze'i od problema u razli&itim sadr!ajima te iz njih izvodi ideje za likovni/vizualni izraz.

U&enik samostalno stvara udaljene slobodne asocijacije polaze'i od problema u razli&itiim sadr!ajima i improvizira idejna rje*enja te ih primjenjuje u formuliranju mogu'ih ideja za likovni/vizualni izraz.


!20

- stvara slobodne asocijacije te razlikuje doslovne (stereotipi i *ablone) i udaljene slobodne asocijacije (originalna rje*enja i ideje) - s pomo'u udaljenih slobodnih asocijacija i improvizacija povezuje vlastite emocionalne i kognitivne sadr!aje (osje'aji, misli i iskustva) u ideje koje prenosi u likovni i vizualni izraz - slu!i se iskustvom usmjerenoga opa!anja - slu!i se do!ivljajem koji se temelji na me(uodnosu osje'aja, iskustava, misli i informacija - slu!i se vizualnim i nevizualnim motivima te likovnim jezikom kao motivom -slu!i se likovnim jezikom polaze'i od odnosa (unutar cjeline i izme(u razli&itih cjelina) te ga povezuje sa sadr!ajima iz svakodnevnoga !ivota - upoznaje pojmove te forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture - povezuje probleme koji su proizi*li iz ciljeva me(upredmetnih tema (aktualna zbivanja u osobnoj i dru*tvenoj stvarnosti u&enika) s klju&nim sadr!ajima nude'i rje*enja u likovnome/vizualnome obliku.


U&enik se u procesu stvaranja i izra!avanja slu!i likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polaze'i od opa!anja razli&itih odnosa (odnosi elemenata unutar cjeline i odnosi cjelina): - zna&enje crta: odnos obrisa i gra(e - boja: tonsko stupnjevanje, tonsko i koloristi&ko izra!avanje - ploha: otisak, matrica, pozitiv – negativ; razli&ite vrste povr*ina (umjetni&ka djela i okolina) - masa i prostor: razli&iti odnosi mase i prostora; reljef; linijski i plo*no istanjena masa


!21

- omjer veli&ina likova i masa; ravnote!a (simetrija i asimetrija). U&enik upoznaje i druge likovne pojmove ako u&itelj smatra da mu mogu pomo'i u realizaciji ideje u odre(enome zadatku. U&enik upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: kadar, strip, kazali*te (scena, vrste lutaka), uzorak materijala (tkanina), matrica i otisak u tisku, ornament, digitalna fotografija, plan u fotografiji (razli&ite udaljenosti), fotomonta!a, maska, produkt dizajn (oblikovanje uporabnih predmeta). Tijekom 2. odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik se upoznaje i slu!i s najmanje &etirima od predlo!enih umjetni&kih praksi ili koncepata: performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetni&ka instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.

A.3.2




MOTORI"KE VJE$TINE UPORABOM I

VARIRANJEM RAZLI"ITIH LIKOVNIH

MATERIJALA I POSTUPAKA U

VLASTITOME LIKOVNOM

IZRA%AVANJU.

U&enik istra!uje i varira likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj rad. Uo&ava i izra!ava obilje!ja likovnih materijala i postupaka pri njihovoj uporabi. Demonstrira fine motori&ke vje*tine (preciznost, usredoto&enje, koordinacija prstiju i o&iju, sitni pokreti).


U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad s naznakama istra!ivanja postupaka i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima vje!banjem pokazuje napredak, vizualno-motori&ka koordinacija popravlja se praksom, stupanj je preciznosti prosje&an, kao i raspon mogu'nosti kontrole materijala. Izvedba je rijetko dosljedna, broj detalja je malen.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad variraju'i pritom postupke i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima pamti usvojene pokrete, pokazuje uskla(enost pokreta i fleksibilnost *ake. Koordinacija oka i ruke omogu'uje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

U&enik samostalno i istra!iva&ki uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad eksperimentiraju'i s postupcima i njihovim mogu'nostima. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje veliku vje*tinu, visok stupanj vizualno-motori&ke koordinacije, veliku preciznost, *irok raspon mogu'nosti kontrole materijala (pritisaka, nagiba, spajanja, oblikovanja i sl.) te dosljednost i detaljnost izvedbe.


U&enik uporabljuje preporu&ene likovne materijale: - crta&ki: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu*, pero, kist, lavirani tu* - slikarski: akvarel, gva*, tempere, pastel, flomasteri, kola!-papir, kola! iz &asopisa - prostorno-plasti&nki: glina, glinamol, papir-plastika, ambala!a (i drugi didakti&ki neoblikovani materijal), aluminijska folija, ka*irani papir (papir mâ*é) - grafi&ki: monotipija, kartonski tisak.


!22

A.3.3



U"ENIK SE SLU%I NOVOMEDIJSKOM

TEHNOLOGIJOM (DIGITALNI

FOTOAPARAT, PAMETNI TELEFON I

SL.) USKLA#UJU)I POZNAVANJE

NJIHOVIH TEHNI"KIH I IZRA%AJNIH

MOGU)NOSTI S PRINCIPIMA

LIKOVNOGA/VIZUALNOGA JEZIKA.

- digitalnim fotoaparatom bilje!i tematske i likovne/vizualne sadr!aje iz okoline slu!e'i se znanjem o kadru, planu i ostalim elementima likovnoga jezika - snimaju'i fotografiju, u&enik vje!ba vizualni opa!aj usmjeravaju'i pozornost kadriranjem na razli&ite odnose (unutar cjeline i izme(u cjelina)

U&enik uz u&iteljevu pomo' primjenjuje osnovne izra!ajne mogu'nosti likovnoga jezika pri bilje!enju tema i likovnih sadr!aja iz vlastite okoline digitalnom fotokamerom.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje primjenjuje osnovne izra!ajne mogu'nosti likovnoga jezika pri bilje!enju tema i likovnih sadr!aja iz vlastite okoline digitalnom fotokamerom.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje odabire i digitalnom fotokamerom bilje!i teme i likovne sadr!aje iz vlastite okoline slu!e'i se izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika.

U&enik samostalno odabire i digitalnom fotokamerom bilje!i teme i likovne sadr!aje iz vlastite okoline slu!e'i se izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika.

B.3.1



U"ENIK OPISUJE

LIKOVNO/VIZUALNO UMJETNI"KO

DJELO I PROMI$LJA O DJELU KAO

CJELINI POVEZUJU)I VLASTITI

DO%IVLJAJ S IDEJOM, TEMATSKIM I


DJELA.

- u&enik opisuje umjetni&ko djelo kao cjelinu: opa!a i istra!uje povezanost materijala, postupaka, likovnih elemenata, kompozicijskih na&ela te odnosa forme i sadr!aja (prikaz motiva, teme, poruke, asocijacije, dru*tveni kontekst) u izra!avanju ideje - u&enik opisuje osobni do!ivljaj djela u odnosu na ideju te tematski i likovni/vizualni sadr!aj djela (povezuje s osobnim iskustvom: misli, osje'aji, stavovi)

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje suodnos tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje i iznosi promi*ljanja o suodnosu tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje i iznosi promi*ljanja o suodnosu tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik samostalno opisuje i iznosi promi*ljanja o umjetni&kome djelu kao cjelini povezuju'i vlastiti do!ivljaj s idejom, tematskim te likovnim/vizualnim sadr!ajem djela.


U&enik upoznaje i istra!uje djela te razli&ite oblike izra!avanja iz podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte!, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafi&ki, produkt), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.


!23

B.3.2



U"ENIK OPISUJE TIJEK

STVARALA"KOGA PROCESA, OPISUJE I PROSU#UJE SVOJ


DRUGIH U"ENIKA.

- u&enik opisuje tijek stvarala&koga procesa (polazni poticaj, osnovna ideja/poruka, povezivanje poticaja s formom izra!avanja) - u&enik opisuje likovni rad kao cjelinu (odnos ideje, tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja te izvedbe u materijalima) - u&enik prosu(uje likovne/vizualne radove prema kriterijima: likovni pojmovi, likovni materijali, tehnike i/ili vizualni mediji, prikaz motiva i originalnost, ulo!eni trud i izra!ene ideje - u&enik promi*lja o likovnim/vizualnim radovima tako da uvi(a razli&ite ostvarene i neostvarene mogu'nosti realizacije ideje u materijalima i likovnome jeziku i tako djelomi&no vrednuje (razra(uje kriterije): da sam/je napravio ovo/ovako, onda bi se dogodilo… - u&enik prepoznaje razli&ite postupke i rje*enja zadanoga likovnog/vizualnog problema kao jednakovrijedne - u&enik prepoznaje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje tijek stvarala&koga procesa, opisuje i promi*lja o svojemu likovnom/vizualnom radu i radovima drugih u&enika prepoznaju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku opisuje tijek stvarala&koga procesa, s povremenim gre*kama opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i i uspore(uju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te prepoznaje razli&ite mogu'nosti rje*avanja istoga likovnog/vizualnog problema.

U&enik povremeno samostalno opisuje tijek stvarala&koga procesa, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika raspravljaju'i o ma*tovitosti uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te prepoznaje razli&ite mogu'nosti rje*avanja istoga likovnog/vizualnog problema.

U&enik samostalno opisuje tijek stvarala&koga procesa, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika procjenjuju'i uspje*nost i ma*tovitost uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te prepoznaje razli&ite mogu'nosti rje*avanja istoga likovnog/vizualnog problema, primje'uje likovne i vizualne pojave u svojoj okolini.


!24

C.3.1



U"ENIK RASPRAVLJA O UTJECAJU

VIZUALNIH KOMUNIKACIJA I

PROSTORNOGA OBLIKOVANJA

OKOLINE NA VLASTITI %IVOT TE


IZRA%AVANJEM ISPITUJE

MOGU)NOSTI NJIHOVA

(PRE)OBLIKOVANJA.

Likovnim i vizualnim izra!avanjem u&enik: - rekonstruira i uspore(uje prostorne cjeline (izrada plana mjesta) te istra!uje kako &ovjek prostornom organizacijom prilago(ava svoj !ivotni prostor prirodnomu okoli*u i vlastitim potrebama - opisuje i varira oblik uporabnoga predmeta iz vlastite svakodnevne aktivnosti ispituju'i kako promjena oblika utje&e na njegovu funkcionalnost - opisuje razli&ite tipove vizualnih znakova u okolini (za*titni znak, piktogram) te opisuje kako likovno oblikovanje znaka utje&e na jasno'u poruke - sa!ima ideju/sadr!aj/poruku u vizualni znak oblikuju'i piktograme povezane sa svakodnevnim aktivnostima

U&enik uz u&iteljevo posredovanje izra(uje plan mjesta, uo&ava, opisuje i u likovnome/vizualnome radu varira neka oblikovna i funkcionalna/zna&enjska obilje!ja uporabnih predmeta i vizualnih znakova te oblikuje razumljive piktograme slu!e'i se zadanim elementima.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uo&ava, opisuje i u likovnome/vizualnome radu varira razli&ita oblikovna i funkcionalna/zna&enjska obilje!ja uporabnih predmeta i vizualnih znakova te oblikuje razumljive piktograme.

U&enik samostalno uo&ava, opisuje i u likovnome/vizualnome radu varira razli&ita oblikovna i funkcionalna/zna&enjska obilje!ja uporabnih predmeta i vizualnih znakova te oblikuje razumljive piktograme.

U&enik samostalno uo&ava, precizno opisuje i u likovnome/vizualnome radu na neuobi&ajen na&in varira razli&ita oblikovna i funkcionalna/zna&enjska obilje!ja uporabnih predmeta i vizualnih znakova, oblikuje razumljive piktograme te se na neuobi&ajen na&in slu!i izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika.

C.3.2







- u&enik povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj odre(enoga umjetni&kog djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota - u&enik opisuje djela tradicijskoga oblikovanja razli&itih krajeva i kultura te ih povezuje s dru*tvenim kontekstom u kojemu su nastala (na&in !ivota, obi&aji, vrijednosti)

U&enik uz u&iteljevu pomo' povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, nabraja djela tradicijskoga oblikovanja smje*taju'i ih u odgovaraju'i dru*tveni kontekst.

U&enik uz u&iteljevu pomo' povezuje vizualni/likovni i tematski sadr!aj umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, opisuje djela tradicijskoga oblikovanja povezuje'i ih s njihovim dru*tvenim kontekstom.

U&enik uz u&iteljevu pomo' stvara razli&ite vrste poveznica izme(u vizualnoga/likovnoga i tematskoga sadr!aja umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, detaljno opisuje djela tradicijskoga oblikovanja povezuju'i ih s njihovim dru*tvenim kontekstom.

U&enik samostalno stvara razli&ite vrste poveznica izme(u vizualnoga/likovnoga i tematskoga sadr!aja umjetni&kih djela s iskustvom iz svakodnevnoga !ivota, detaljno opisuje djela tradicijskoga oblikovanja nalaze'i raznovrsne poveznice s njihovim dru*tvenim kontekstom.


!25


U&enje i pou&avanje organizira se kroz &etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili ve'ih projektnih i kontekstnih cjelina. U&enik tijekom procesa stvaranja i izra!avanja istra!uje i interpretira teme te njima povezuje sadr!aje ishoda LK s ostalim predmetima, me(upredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota. Teme: Komunikacija i $ivotno okru$je U&enik istra!uje razli&ite oblike komunikacije, od komunikacije odre(ene prostornom organizacijom do komunikacije suvremenim medijima vizualnih komunikacija; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, U!iti kako u!iti. Prirodno i kulturno okru$je U&enik istra!uje likovno i vizualno stvarala*tvo kao posljedicu razli&itih materijalnih (prirodnih) i dru*tvenih &imbenika; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Odr$ivi razvoj, Gra"anski odgoj. Svijet oko mene, svijet u meni U&enik bilje!i i interpretira svoja opa!anja o svijetu koji ga okru!uje te izra!ava svoj unutarnji svijet misli, osje'aja i stavova; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Gra"anski odgoj. Slika, pokret, zvuk i rije! U&enik istra!uje povezanost i suodnos umjetni&kih podru&ja (likovno/vizualno, pokret/ples, glazba, drama, literatura); povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.



A.4.1



U"ENIK PRIMJENJUJE ISKUSTVO

OPA%ANJA, POZNAJE I SLU%I SE S

NEKOLIKO TEHNIKA ZA

PRODUKCIJU IDEJA I

IMPROVIZACIJOM KAO FORMOM

VARIRANJA IDEJA DA BI IZRAZIO

MISLI, OSJE)AJE I ISKUSTVA U

LIKOVNIM MATERIJALIMA I

VIZUALNIM MEDIJIMA.

U&enik interpretira &etiri zadane teme. Sudjeluje u cjelovitome procesu u kojemu se poti&e razvoj kreativnoga mi*ljenja te likovnim i vizualnim stvaranjem istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite ideje i sadr!aje: -osobni sadr!aji (informacije, osje'aji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) -sadr!aji likovne/vizualne umjetnosti -sadr!aji/izrazi drugih umjetni&kih podru&ja -sadr!aji iz svakodnevnoga !ivota i bli!e okoline.

U&enik uz u&iteljevu pomo' odabire i slu!i se tehnikama za produkciju i variranje ideja koje izra!avaju

njegove misli, osje'aje i iskustva u likovnim materijalima i vizualnim medijima.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje odabire i slu!i se tehnikama za produkciju, variranje i improvizaciju ideja koje izra!avaju


U&enik primjenjuje usvojene tehnike za produkciju, variranje i improvizaciju ideja koje izra!avaju


U&enik samostalno i samoinicijativno odabire i primjenjuje usvojene tehnike za produkciju, variranje i improvizaciju ideja koje izra!avaju



!26

U&enik u stvarala&kome procesu i izra!avanju: - slu!i se tehnikama za produkciju ideja (npr. oluja ideja), improvizaciju i variranje ideja te tehnikama za poticanje lateralnoga mi*ljenja - izdvaja i vizualizira ideju kojom najbolje izra!ava odre(eni emotivni ili kognitivni sadr!aj prenose'i je u likovni i vizualni izraz s pomo'u likovnih materijala i vizualnih medija - slu!i se iskustvom usmjerenoga opa!anja -slu!i se do!ivljajem koji se temelji na me(uodnosu osje'aja, iskustava, misli i informacija - slu!i se vizualnim i nevizualnim motivima te likovnim jezikom kao motivom - slu!i se likovnim jezikom polaze'i od odnosa (unutar cjeline i izme(u razli&itih cjelina) te ga povezuje sa sadr!ajima iz svakodnevnoga !ivota - upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture - povezuje probleme koji su proizi*li iz ciljeva me(upredmetnih tema (aktualna zbivanja u osobnoj i dru*tvenoj stvarnosti u&enika) s klju&nim sadr!ajima nude'i rje*enja u likovnome/vizualnome obliku.


U&enik se u procesu stvaranja i izra!avanja slu!i likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polaze'i od opa!anja razli&itih odnosa (odnosi elemenata unutar cjeline i odnosi cjelina): - raster to&aka i crta - &isto'a boje, nijanse boja (vrsta, ton, &isto'a); simbolika i asocijativnost boja - razli&ite vrste povr*ina (umjetni&ka djela i okolina)


!27

- razli&iti odnosi mase i prostora: linijski i plo*no istanjena masa - kontrast kromatsko – akromatsko - jedinstvo - kompozicija i rekompozicija na plohi i u prostoru - zrcaljenje likova i tijela. U&enik upoznaje i druge likovne pojmove ako u&itelj smatra da mu mogu pomo'i u realizaciji ideje u odre(enome zadatku. U&enik upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: kadar (okomiti, vodoravni), film (dokumentarni, igrani, animirani), plan, tlocrt, maketa, za*titni znak, plakat, reklama (odnosi slike i teksta). Tijekom 2. odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik se upoznaje i slu!i s najmanje &etirima od predlo!enih umjetni&kih praksi ili koncepata: performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetni&ka instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.

A.4.2







VLASTITOME LIKOVNOM

IZRA%AVANJU.

U&enik uporabljuje i varira likovne materijale i postupke te istra!uje osobni rukopis kako bi izradio svoj rad. Uo&ava i izra!ava obilje!ja likovnih materijala i postupaka pri njihovoj uporabi. Demonstrira fine motori&ke vje*tine (preciznost, usredoto&enje, koordinacija prstiju i o&iju, sitni pokreti).


U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad s naznakama istra!ivanja postupaka i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima vje!banjem pokazuje napredak, vizualno-motori&ka koordinacija popravlja se praksom, stupanj je preciznosti prosje&an, kao i raspon mogu'nosti kontrole materijala. Izvedba je rijetko dosljedna, broj detalja je malen.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad variraju'i postupke i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima pamti usvojene pokrete, pokazuje uskla(enost pokreta i fleksibilnost *ake. Koordinacija oka i ruke omogu'uje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

U&enik samostalno i istra!iva&ki uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad istra!uju'i i eksperimentiraju'i s postupcima i njihovim mogu'nostima te istra!uju'i osobni rukopis. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje veliku vje*tinu, visok stupanj vizualno-motori&ke koordinacije, veliku preciznost, *irok raspon mogu'nosti kontrole materijala (pritisak, nagib, spajanje, oblikovanje i sl.) te dosljednost i detaljnost izvedbe.


!28


U&enik uporabljuje preporu&ene likovne materijale: - crta&ki: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu*, pero, kist, lavirani tu* - slikarski: akvarel, gva*, tempere, pastel, flomasteri, kola!-papir, kola! iz &asopisa - prostorno-plasti&ki: glina, glinamol, papir-plastika, ambala!a (i drugi didakti&ki neoblikovani materijal), aluminijska folija, ka*irani papir (papir mâ*é), !ica - grafi&ki: monotipija, kartonski tisak.

A.4.3






SL.) USKLA#UJU)I POZNAVANJE

NJIHOVIH TEHNI"KIH I IZRA%AJNIH



- digitalnim fotoaparatom bilje!i tematske i likovne/vizualne sadr!aje iz okoline slu!e'i se znanjem o kadru, planu, kompoziciji i ostalim elementima likovnoga jezika - snimaju'i fotografije, u&enik vje!ba vizualni opa!aj usmjeravaju'i pozornost kadriranjem na razli&ite odnose (unutar cjeline i izme(u cjelina)

U&enik uz u&iteljevu pomo' primjenjuje osnovne izra!ajne mogu'nosti likovnoga jezika, bilje!i teme i likovne sadr!aje iz vlastite okoline digitalnom fotokamerom.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje primjenjuje osnovne izra!ajne mogu'nosti likovnoga jezika bilje!e'i teme i likovne sadr!aje iz vlastite okoline digitalnom fotokamerom.

U&enik samostalno odabire i digitalnom fotokamerom bilje!i teme i likovne sadr!aje iz vlastite okoline slu!e'i se izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika.

U&enik samostalno odabire i digitalnom fotokamerom bilje!i teme i likovne sadr!aje iz vlastite okoline slu!e'i se izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika u odmaku od uobi&ajenih rje*enja.

B.4.1



U"ENIK OPISUJE I PROMI$LJA O

LIKOVNOME/VIZUALNOME

UMJETNI"KOM DJELU KAO CJELINI

POVEZUJU)I VLASTITI DO%IVLJAJ S

IDEJOM TE TEMATSKIM I


DJELA.

- u&enik opisuje umjetni&ko djelo kao cjelinu: opa!a i istra!uje povezanost materijala, postupaka, likovnih elemenata, kompozicijskih na&ela te odnosa forme i sadr!aja (prikaz motiva, teme, poruke, asocijacije, dru*tveni kontekst) u izra!avanju ideje - u&enik opisuje osobni do!ivljaj djela u odnosu na ideju te tematski i likovni/vizualni sadr!aj djela (povezuje s osobnim iskustvom: misli, osje'aji, stavovi)

U&enik uz u&iteljevu pomo' detaljno opisuje suodnos tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje i iznosi promi*ljanja o suodnosu tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje i iznosi mi*ljenja o umjetni&kome djelu kao cjelini povezuju'i vlastiti do!ivljaj s idejom, tematskim i likovnim/vizualnim sadr!ajem djela.

U&enik samostalno opisuje i iznosi promi*ljanja o umjetni&kome djelu kao cjelini povezuju'i vlastiti do!ivljaj s idejom, tematskim i likovnim/vizualnim sadr!ajem djela.


U&enik upoznaje i istra!euje djela i razli&ite oblike izra!avanja iz podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte!, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafi&ki), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip.


!29

B.4.2



U"ENIK OPISUJE POSTUPKE

TIJEKOM STVARALA"KOGA

PROCESA TE OPISUJE I PROSU#UJE

SVOJ LIKOVNI/VIZUALNI RAD I

RADOVE DRUGIH U"ENIKA.

- u&enik opisuje postupke tijekom stvarala&koga procesa (tra!enje poticaja, izlu&ivanje osnovne ideje/poruke, povezivanje poticaja s formom izra!avanja) i prepoznaje njihovu svrhu - u&enik opisuje likovni rad kao cjelinu (odnos ideje, tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja te izvedbe u materijalima) - u&enik prosu(uje likovne/vizualne radove prema kriterijima: likovni pojmovi, likovni materijali, tehnike i/ili vizualni mediji, prikaz motiva i originalnost, ulo!eni trud i izra!ene ideje - u&enik promi*lja o likovnim/vizualnim radovima tako da uvi(a razli&ite ostvarene i neostvarene mogu'nosti realizacije ideje u materijalima i likovnome jeziku i tako djelomi&no vrednuje (razra(uje kriterije): da sam/je napravio ovo/ovako, onda bi se dogodilo… - u&enik prepoznaje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje postupke tijekom stvarala&koga procesa, prepoznaje razlog prolaska kroz isti proces prilikom svakoga stvaranja, opisuje i promi*lja o svojemu likovnom/vizualnom radu i radovima drugih u&enika te prepoznaje uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku opisuje vlastite postupke tijekom stvarala&koga procesa, prepoznaje razlog prolaska kroz isti proces prilikom svakoga stvaranja, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad s radovima drugih u&enika, prepoznaje i uspore(uje uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te prepoznaje razli&ite mogu'nosti rje*avanja istoga likovnog/vizualnog problema.

U&enik samostalno opisuje postupke tijekom stvarala&koga procesa, prepoznaje razlog prolaska kroz isti proces prilikom svakoga stvaranja, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad s radovima drugih u&enika, raspravlja o ma*tovitosti uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te prepoznaje razli&ite mogu'nosti rje*avanja istoga likovnog/vizualnog problema.

U&enik samostalno opisuje postupke tijekom stvarala&koga procesa, prepoznaje razlog prolaska kroz isti proces prilikom svakoga stvaranja, opisuje i uspore(uje svoj likovni/vizualni rad s radovima drugih u&enika, procjenjuje uspje*nost i ma*tovitost uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje, prepoznaje razli&ite mogu'nosti rje*avanja istoga likovnog/vizualnog problema te prepoznaje likovne i vizualne pojave u svojoj okolini.


!30

C.4.1



U"ENIK RASPRAVLJA O UTJECAJU

VIZUALNIH KOMUNIKACIJA I





MOGU)NOSTI NJIHOVA

(PRE)OBLIKOVANJA.

Likovnim i vizualnim izra!avanjem u&enik: - rekonstruira i uspore(uje arhitektonske cjeline (izrada plana, tlocrta, maketa i fotografija) te istra!uje kako &ovjek prostornom organizacijom prilago(ava svoj !ivotni prostor prirodnomu okoli*u i svojim potrebama - uspore(uje razli&ite odnose slike i teksta i njihovu ulogu u interpretaciji odre(enih sadr!aja i oblikovanju poruke u medijima vizualnih komunikacija (plakat, reklama, za*titni znak), u vlastitome se radu slu!i razli&itim odnosima slike i teksta radi postizanja jasno'e poruke i preglednosti sadr!aja

U&enik uz u&iteljevo posredovanje rekonstruira i uspore(uje prostorne cjeline te interpretira neke aspekte odnosa prostorne organizacije, prirodnoga okru!ja i &ovjekovih potreba, uspore(uje razli&ite odnose slike i teksta u medijima vizualnih komunikacija te ih prema zadanoj strukturi uporabljuje u vlastitome radu djelomi&no ostvaruju'i jasno'u poruke i preglednost sadr!aja.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje rekonstruira i uspore(uje prostorne cjeline te interpretira razli&ite aspekte odnosa prostorne organizacije, prirodnoga okru!ja i &ovjekovih potreba, uspore(uje razli&ite odnose slike i teksta u medijima vizualnih komunikacija te ih uporabljuje u vlastitome radu djelomi&no ostvaruju'i jasno'u poruke i preglednost sadr!aja.

U&enik samostalno rekonstruira i uspore(uje prostorne cjeline te interpretira razli&ite aspekte odnosa prostorne organizacije, prirodnoga okru!ja i &ovjekovih potreba, uspore(uje razli&ite odnose slike i teksta, obja*njava njihovu ulogu u interpretaciji odre(enih sadr!aja i oblikovanju poruke u medijima vizualnih komunikacija te ih uporabljuje u vlastitome radu ostvaruju'i jasno'u poruke i preglednost sadr!aja.

U&enik samostalno i precizno rekonstruira i uspore(uje specifi&ne aspekte odnosa prostorne organizacije, prirodnoga okru!ja i &ovjekovih potreba, uspore(uje razli&ite odnose slike i teksta, obja*njava njihovu ulogu u interpretaciji odre(enih sadr!aja i oblikovanju poruke u medijima vizualnih komunikacija te ih inventivno uporabljuje u vlastitome radu ostvaruju'i jasno'u poruke i preglednost sadr!aja.

C.4.2



U"ENIK RASPRAVLJA O

DRU$TVENOME KONTEKSTU

UMJETNI"KOGA DJELA.

- u&enik opisuje i uspore(uje umjetni&ka djela s obzirom na razli&ite dru*tvene &imbenike te ih povezuje sa ste&enim znanjima iz drugih predmeta i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota - u&enik povezuje djela lokalne kulturne ba*tine s odre(enim dru*tvenim i materijalnim &imbenicima, koji su na njih utjecali, te raspravlja o problemima koji su proizi*li iz neodgovornoga i neprimjerenog odnosa prema njima.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku uo&ava poveznice izme(u umjetni&koga djela i djela lokalne kulturne ba*tine i dru*tvenoga konteksta.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku opisuje dru*tveni kontekst umjetni&koga djela i djela lokalne kulturne ba*tine.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku raspravlja o dru*tvenome kontekstu umjetni&koga djela i djela lokalne kulturne ba*tine s obzirom na razli&ite argumente.

U&enik samostalno raspravlja o dru*tvenome kontekstu umjetni&koga djela i djela lokalne kulturne ba*tine s obzirom na razli&ite argumente.


!31


U&enje i pou&avanje organizira se kroz &etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili ve'ih projektnih i kontekstnih cjelina. U&enik tijekom procesa stvaranja i izra!avanja istra!uje i interpretira teme te njima povezuje sadr!aje ishoda LK s ostalim predmetima, me(upredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota. Teme: Osobno i dru#tveno (komunikacija) U&enik istra!uje razli&ite na&ine komunikacije osobnih sadr!aja (misli, osje'aji, stavovi) i onih koji se odnose na !ivot u zajednici; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, U!iti kako u!iti, Gra"anski odgoj i obrazovanje. Gradim svijet U&enik istra!uje gra(u i organizaciju oblika u prirodi i umjetnosti te na&in kojim &ovjek oblikuje i prilago(ava !ivotni prostor i vizualnu okolinu prirodnomu okru!ju i svojim potrebama, povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Odr$ivi razvoj, Poduzetni#tvo. &ovjek izvana i iznutra U&enik istra!uje temu &ovjeka - od njegove fizi&ke pojavnosti do svega *to &ini osobnost pojedinca (povezanost osje'aja, misli, stavova…); povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Odr$ivi razvoj. Slika i pri!a U&enik istra!uje razli&ite odnose izme(u slike i pri&e te oblike i metode “pri&anja slikom” (likovna umjetnost, vizualne komunikacije, film, strip, ilustracija); povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Gra"anski odgoj i obrazovanje.



A.5.1



U"ENIK PRIMJENJUJE ISKUSTVO

OPA%ANJA,

ISTRA%UJE I INTERPRETIRA

RAZLI"ITE SADR%AJE TE IH, U

STRUKTURIRANOME

STVARALA"KOM PROCESU, IZRA%AVA IDEJOM KOJU PRENOSI U

FORMU, LIKOVNI MATERIJAL I

MEDIJ SLU%E)I SE ALATIMA I

JEZIKOM LIKOVNOGA/

VIZUALNOGA IZRA%AVANJA.

U&enik interpretira &etiri zadane teme. Sudjeluje u cjelovitome procesu u kojemu se poti&e razvoj kreativnoga mi*ljenja, likovnim i vizualnim stvaranjem istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite ideje i sadr!aje: -osobni sadr!aji (informacije, osje'aji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) -sadr!aji likovne/vizualne umjetnosti -sadr!aji/izrazi drugih umjetni&kih podru&ja -sadr!aji iz svakodnevnoga !ivota i

U&enik uz u&iteljevo posredovanje kroz etape kreativnoga procesa istra!uje i interpretira razli&ite sadr!aje u ideju s kojom povezuje mogu'e forme, materijale i medije slu!e'i se alatima i jezikom likovnoga/ vizualnoga izra!avanja.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje kroz etape kreativnoga procesa istra!uje i interpretira razli&ite sadr!aje u ideju za koju bira formu, materijal i medij slu!e'i se alatima i jezikom likovnoga/ vizualnoga izra!avanja, ali se ne identificira s izra!enim.

U&enik kroz etape kreativnoga procesa samostalno istra!uje i interpretira razli&ite sadr!aje u ideju za koju bira odgovaraju'u formu, materijal i medij slu!e'i se alatima i jezikom likovnoga/ vizualnoga izra!avanja te se povremeno identificira s izra!enim.

U&enik kroz etape kreativnoga procesa samostalno istra!uje i interpretira razli&ite sadr!aje u odgovaraju'u ideju, formu, materijal i medij slu!e'i se alatima i jezikom likovnoga/ vizualnoga izra!avanja te se identificira s izra!enim.


!32

bli!e okoline. U&enik u stvarala&kome procesu i izra!avanju: - povezuje osobni sadr!aj s idejom, formom, materijalom i medijem (odabir forme, materijala i medija za izra!avanje ideje) - slu!i se do!ivljajem koji se temelji na povezivanju osobnoga sadr!aja s temama, uo&ava obilje!ja sadr!aja i odnose izme(u sadr!aja koje !eli izraziti - izdvaja i vizualizira ideju kojom najbolje izra!ava odre(eni emotivni i/ili kognitivni sadr!aj prenose'i je u likovni i vizualni izraz s pomo'u likovnih materijala i vizualnih medija - strukturira stvarala&ki proces prema etapama od ideje do realizacije (priprema, inkubacija, iluminacija, verifikacija/evaluacija, komunikacija) - primjenjuje refleksiju stvarala&koga procesa kao sastavni dio stvaranja - slu!i se iskustvom usmjerenoga opa!anja - slu!i se vizualnim i nevizualnim motivima i likovnim jezikom kao motivom - slu!i se likovnim jezikom polaze'i od odnosa (unutar cjeline i izme(u razli&itih cjelina) te ga povezuje sa sadr!ajima iz svakodnevnoga !ivota - upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i


!33

kulture - povezuje probleme koji su proizi*li iz ciljeva me(upredmetnih tema (aktualna zbivanja u osobnoj i dru*tvenoj stvarnosti u&enika) s klju&nim sadr!ajima nude'i rje*enja u likovnome/vizualnome obliku.


U&enik prepoznaje etape kreativnoga procesa: - priprema (definira problem, prikuplja i razvrstava informacije) - inkubacija (bavljenje problemom, uglavnom na nesvjesnoj razini s pomo'u slika i asocijacija) - iluminacija (stvaranje novih rje*enja odnosno ideja, odabiranje nekih ideja i odbacivanje drugih, aha-efekt) - verifikacija/elaboracija/evaluacija/komunikacija (provjera i obrada rje*enja te njihovo kriti&ko ispitivanje, dovr*enost, identifikacija s likovnim/vizualnim radom ili procesom). U&enik se u procesu stvaranja i izra!avanja slu!i likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polaze'i od opa!anja razli&itih odnosa (odnosi elemenata unutar cjeline i odnosi cjelina): - crte prema toku, karakteru i zna&enju - dimenzije boje na plohi, prostoru i u vremenu; mije*anje boja: mehani&ko i opti&ko mije*anje boja; krug boja (osnovne, sekundarne i tercijarne boje); kontrasti boja (boja, svjetlina, toplo-hladni), komplementarni kontrast - razli&iti odnosi mase/volumena i prostora (reljef: visoki, niski, uleknuti, skulptura, arhitektura) - ritam na plohi, u prostoru i vremenu - omjeri veli&ina likova i tijela - simetrija likova i tijela. U&enik upoznaje i druge likovne pojmove ako u&itelj smatra da mu mogu pomo'i u realizaciji ideje u odre(enome zadatku. U&enik upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: fotografija (format, vrste planova i kutova snimanja, svjetlost, kompozicija i kontrasti), obrada fotografije (kontrast, svjetlost, boja, format), fotostrip, shematski grafi&ki prikaz (graf, dijagram), arhitektura (konstrukcija i materijali). Tijekom 2. odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik upoznaje i slu!i se s najmanje &etirima od predlo!enih umjetni&kih praksi ili koncepata: performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetni&ka instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.


!34

A.5.2







VLASTITOME LIKOVNOM

IZRA%AVANJU.

U&enik uporabljuje i varira likovne materijale i postupke te istra!uje osobni rukopis kako bi izradio svoj rad. Uo&ava i izra!ava obilje!ja likovnih materijala i postupaka pri njihovoj upotrebi. Demonstrira fine motori&ke vje*tine (preciznost, usredoto&enje, koordinacija prstiju i o&iju, sitni pokreti).


U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, s naznakama istra!ivanja postupaka i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima vje!banjem pokazuje napredak, vizualno-motori&ka koordinacija popravlja se praksom, stupanj je preciznosti prosje&an, kao i raspon mogu'nosti kontrole materijala. Izvedba je rijetko dosljedna, broj detalja je malen.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, variraju'i postupke i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima pamti usvojene pokrete, pokazuje uskla(enost pokreta i fleksibilnost *ake. Koordinacija oka i ruke omogu'uje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

U&enik samostalno i istra!iva&ki uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, istra!uju'i i eksperimentiraju'i s postupcima i njihovim mogu'nostima te istra!uju'i osobni rukopis. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje veliku vje*tinu, visok stupanj vizualno-mo mogu'nosti tori&ke koordinacije, veliku preciznost, *irok raspon mogu'nosti kontrole materijala (pritisak, nagib, spajanje, oblikovanje i sl.) te dosljednost i detaljnost izvedbe.


U&enik uporabljuje preporu&ene likovne materijale: - crta&ki: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu*, pero, kist, lavirani tu* - slikarski: akvarel, gva*, tempere, pastel, flomasteri, kola!-papir, kola! iz &asopisa - prostorno-plasti&ki: glina, glinamol, papir-plastika, ambala!a (i drugi didakti&ki neoblikovani materijal), aluminijska folija, ka*irani papir (papir mâ*é), !ica - grafi&ki: monotipija, kartonski tisak, kolagrafija.


!35

A.5.3






SL, TE PROGRAMI ZA OBRADU

FOTOGRAFIJA.) USKLA#UJU)I

POZNAVANJE NJIHOVIH TEHNI"KIH I

IZRA%AJNIH MOGU)NOSTI S

PRINCIPIMA


- u&enik digitalnim fotoaparatom snima fotografije kako bi zabilje!io tematske i likovne/vizualne sadr!aje iz okoline slu!e'i se znanjem o kadru, planu, kutu snimanja, kompoziciji, svjetlu i ostalim elementima likovnoga jezika - u&enik primjenjuje znanja o kompoziciji i kontrastima slu!e'i se osnovnim funkcijama programa za obradu fotografije (promjena kontrasta, svjetlosti, boje, izrezivanje na odre(eni format)

U&enik se uz u&iteljevu pomo' slu!i osnovnim izra!ajnim likovnoga jezika, tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i /ili njihovoj obradi.

U&enik se uz u&iteljevo posredovanje slu!i osnovnim izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika, tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i /ili njihovoj obradi.

Samostalno odabire i digitalnom fotokamerom bilje!i teme i likovne sadr!aje iz vlastite okoline slu!e'i se izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika; uz povremenu u&iteljevu pomo' uskla(uje tehni&ke i izra!ajne mogu'nosti novomedijskih tehnologija s principima likovnoga jezika pri obradi fotografija.

Samostalno odabire i digitalnom fotokamerom bilje!i teme i likovne sadr!aje iz vlastite okoline slu!e'i se izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika u odmaku od uobi&ajenih rje*enja, uskla(uje tehni&ke i izra!ajne mogu'nosti novomedijskih tehnologija s principima likovnoga jezika pri obradi fotografija.

B.5.1





UMJETNI"KOM DJELU KAO CJELINI

POVEZUJU)I VLASTITI DO%IVLJAJ SA

SUODNOSOM IDEJE, TEMATSKOGA I

LIKOVNOGA/VIZUALNOGA SADR%AJA

DJELA.

- u&enik opisuje umjetni&ko djelo kao cjelinu: opa!a i istra!uje povezanost materijala, postupaka, likovnih elemenata, kompozicijskih na&ela, odnosa forme i sadr!aja (prikaz motiva, teme, poruke, asocijacije, dru*tveni kontekst) u izra!avanju ideje - u&enik opisuje osobni do!ivljaj djela u odnosu na ideju, temu i likovni/vizualni sadr!aj djela (povezuje s osobnim iskustvom: misli, osje'aji, stavovi) - u&enik samostalno prikuplja informacije o umjetniku i djelu - u&enik u neposrednome susretu s djelima i spomenicima prikuplja i bilje!i podatke (pismene i vizualne bilje*ke) koji se odnose na istra!ivani sadr!aj te se njima kasnije slu!i u

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje suodnos tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje detaljno opisuje i povremeno iznosi promi*ljanja o suodnosu tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje i iznosi promi*ljanja o umjetni&kome djelu kao cjelini povezuju'i vlastiti do!ivljaj sa suodnosom ideje i tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja djela.

U&enik samostalno opisuje i iznosi promi*ljanja o umjetni&kome djelu kao cjelini povezuju'i vlastiti do!ivljaj sa suodnosom ideje i tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja djela.


!36

vlastitome radu - u&enik promi*lja o djelu i prosu(uje ga povezuju'i sve prikupljene podatke i vlastiti do!ivljaj

DODATAK:

U&enik upoznaje i istra!uje djela iz razli&itih podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte!, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafi&ki), arhitektura, fotografija, film (igrani i animirani), strip. Tijekom 2. odgojno obrazovnoga ciklusa u neposrednome susretu, u stvarnome prostoru u&enik upoznaje i istra!uje barem dva od navedenih tipova spomenika: skulptura u javnome prostoru, elementi gradskoga tkiva, lokaliteta ili pojedina&nih arhitektonskih objekata. Preporu&eni oblici rada: - terenska nastava - projektna nastava/ projektni zadatci - organiziranje razli&itih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije. B.5.2 NAKON 5. GODINE U"ENJA


U"ENIK PREPOZNAJE RAZLI"ITE

ETAPE STVARALA"KOGA

PROCESA, ANALIZIRA I KRITI"KI

PROPITUJE SVOJ

LIKOVNI/VIZUALNI RAD I


- u&enik prepoznaje razli&ite etape stvarala&koga procesa (svojega i drugih u&enika) - prosu(uje suradnju u zajedni&kome stvarala&kom procesu - u&enik opisuje likovni rad kao cjelinu (odnos ideje, tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja te izvedbe u materijalima) - u&enik analizira i kriti&ki propituje likovne/vizualne radove prema kriterijima: likovni pojmovi, likovni materijal, tehnike i/ili vizulani mediji, prikaz motiva i originalnosti, ulo!eni trud, izra!ene ideje i dovr*enost rada - u&enik analizira i kriti&ki propituje likovne/vizualne radove ukazuju'i na mogu'e nedostatke ili zanimljiva rje*enja - u&enik prepoznaje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu

U&enik uz u&iteljevu pomo' prepoznaje razli&ite etape stvarala&koga procesa, analizira svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika te prepoznaje uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku prepoznaje razli&ite etape stvarala&koga procesa, s povremenim gre*kama analizira i kriti&ki propituje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika te prepoznaje i uspore(uje uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik s povremenim gre*kama prepoznaje razli&ite etape stvarala&koga procesa, analizira i kriti&ki propituje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika te raspravlja o ma*tovitosti uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik samostalno prepoznaje razli&ite etape stvarala&koga procesa, analizira i kriti&ki propituje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika, procjenjuje uspje*nost i ma*tovitost uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te opisuje likovne i vizualne pojave u svojoj okolini.


!37



U"ENIK RASPRAVLJA O

UTJECAJU VIZUALNIH

KOMUNIKACIJA I





MOGU)NOSTI NJIHOVA

(PRE)OBLIKOVANJA.

Likovnim i vizualnim izra!avanjem u&enik: - istra!uje kako prirodni okoli* odre(uje materijale i oblike gradnje - istra!uje ulogu materijala i konstrukcije u oblikovanju arhitektonskoga prostora, izra(uje razli&ite vrste prostornih modela, maketa i konstrukcija u kojima mijenja razli&ita konstruktivna rje*enja te obja*njava kako svatko od njih odre(uje aktivnosti i sadr!aje koji se u tome prostoru odvijaju - istra!uje ulogu linije, plohe i boje u jasno'i i preglednosti grafi&koga prikaza odre(enoga sadr!aja (graf, dijagram) te s pomo'u shemtaskoga grafi&kog prikaza interpretira razli&ite sadr!aje.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje interpretira na&ine kojima &ovjek uporabom razli&itih materijala, konstrukcija i oblika prilago(ava !ivotni prostor svojim potrebama i prirodnomu okoli*u, oblikuje konstrukcije prema zadanoj strukturi te oblikuje djelomi&no pregledan i jasan shematski grafi&ki prikaz slu!e'i se zadanim elementima.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje istra!uje i interpretira na&ine kojima &ovjek uporabom razli&itih materijala, konstrukcija i oblika prilago(ava !ivotni prostor svojim potrebama i prirodnomu okoli*u, pri oblikovanju u prostoru, uz posredovanje u&itelja, rje*ava konstrukcijske probleme, samostalno oblikuje vizualno pregledan i jasan shematski grafi&ki prikaz slu!e'i se zadanim elementima.

U&enik samostalno istra!uje i interpretira na&ine kojima &ovjek uporabom razli&itih materijala, konstrukcija i oblika prilago(ava !ivotni prostor svojim potrebama i prirodnomu okoli*u, pri oblikovanju u prostoru samostalno rje*ava konstrukcijske probleme, samostalno oblikuje vizualno pregledan i jasan shematski grafi&ki prikaz.

U&enik samostalno istra!uje i na neuobi&ajen na&in interpretira kako &ovjek uporabom razli&itih materijala, konstrukcija i oblika prilago(ava !ivotni prostor svojim potrebama i prirodnomu okoli*u, pri oblikovanju u prostoru na neuobi&ajen na&in rje*ava konstrukcijske probleme, u oblikovanju shematskoga grafi&kog prikaza na neuobi&ajen se na&in slu!i likovnim jezikom kako bi izrazio specifi&ne veze i odnose unutar odre(ene cjeline.



U"ENIK RASPRAVLJA O

DRU$TVENOME KONTEKSTU

UMJETNI"KOGA DJELA.

- u&enik opisuje i uspore(uje umjetni&ka djela s obzirom na razli&ite dru*tvene &imbenike te ih povezuje sa ste&enim znanjima iz drugih predmeta i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota - u&enik obja*njava povezanost odabira karakteristi&nih oblikovnih materijala s podnebljem u kojemu je djelo nastalo (skulptura, arhitektura, primijenjena umjetnost) - u&enik navodi barem dvije kulturno-umjetni&ke ustanove (dostupne njegovu iskustvu) i na temelju vlastitoga iskustva opisuje aktivnosti koje se u njima odvijaju - u&enik navodi i opisuje konkretne

U&enik uz u&iteljevu pomo' opisuje umjetni&ka djela i djela tradicijske ba*tine povezuju'i ih s nekim &imbenicima, koji su utjecali na njihov nastanak, i s dru*tvenim kontekstom te navodi aktivnosti koje se odvijaju u kulturno- umjetni&kim ustanovama.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku opisuje umjetni&ka djela i djela tradicijske ba*tine povezuju'i ih s razli&itim &imbenicima, koji su utjecali na njihov nastanak, i s dru*tvenim kontekstom, opisuje aktivnosti koje se odvijaju u kulturno-umjetni&kim ustanovama.

U&enik samostalno opisuje i i uspore(uje umjetni&ka djela s djelima tradicijske ba*tine povezuju'i ih razli&itim &imbenicima, koji su utjecali na njihov nastanak, i s dru*tvenim kontekstom, opisuje ulogu kulturno- umjetni&kih ustanova u zajednici.

U&enik samostalno i precizno opisuje i uspore(uje umjetni&ka djela s djelima tradicijske ba*tine povezuju'i ih s vi*e razli&itih &imbenika, koji su utjecali na njihov nastanak, te s dru*tvenim kontekstom, opisuje ulogu kulturno- umjetni&kih ustanova u zajednici.


!38

primjere razli&itih oblika umjetni&koga izra!avanja, vrsta zanimanja (likovni/vizualni umjetnik, fotograf, arhitekt, web, grafi&ki produkt i modni dizajner) i spomenika iz svoje okoline (s podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti) koje je posjetio i /ili upoznao


Tijekom 2.odgojno-obrazovnoga razdoblja u&enik sudjeluje u najmanje dvjema organiziranim izvan*kolskim aktivnostima u suradnji s umjetni&kim udrugama, ustanovama i umjetnicima. Preporu&eni oblici rada: - organiziranje razli&itih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije - uklju&ivanje u&enika u aktivnosti koje organiziraju kulturno-umjetni&ke ustanove (razli&ite vrste radionica) - posjet umjetni&komu ateljeu, arhitektonskomu ili dizajnerskom studiju i sl. - osmi*ljavanje i izvedba projekata u suradnji s umjetnicima.


U&enje i pou&avanje organizira se kroz &etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili ve'ih projektnih i kontekstnih cjelina. U&enik tijekom procesa stvaranja i izra!avanja istra!uje i interpretira teme te njima povezuje sadr!aje ishoda LK s ostalim predmetima, me(upredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota. Teme: Identitet i multikulturalnost U&enik istra!uje razli&ite kulturne kontekste radi razumijevanja vlastitoga kulturnog identiteta i razvoja tolerancije prema drugome i druk&ijem; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Gra"anski odgoj i obrazovanje. Osobni svijet U&enik propituje vlastite misli, osje'aje i stavove te istra!uje razli&ite na&ine njihova izra!avanja; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetni#tvo, U!iti kako u!iti. Materijalni i nematerijalni prostor U&enik istra!uje razli&ite aspekte prostora; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Odr$ivi razvoj, Poduzetni#tvo. Tijelo, prostor i vrijeme U&enik istra!uje suodnos razli&itih umjetni&kih podru&ja u cjelovitome umjetni&kom djelu (skulptura, arhitektura, scenska umjetnost); povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, U!iti kako u!iti, Poduzetni#vo.


!39

ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHODI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI




U"ENIK INTERPRETIRA I

IZRA%AVA RAZLI"ITE SADR%AJE

S POMO)U METAFORA, KODOVA, SIMBOLA, ZNAKOVA, LIKOVNOGA JEZIKA, POJMOVA I

SUSTAVA IDEJA U VLASTITOME

LIKOVNOM/VIZUALNOM

IZRA%AVANJU.

U&enik interpretira &etiri zadane teme. Sudjeluje u cjelovitome procesu u kojemu se poti&e razvoj kreativnoga mi*ljenja, likovnim i vizualnim stvaranjem istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite ideje i sadr!aje: - osobni sadr!aji (informacije, osje'aji misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) - sadr!aji likovne/vizualne umjetnosti - sadr!aji/izrazi drugih umjetni&kih podru&ja - sadr!aji iz svakodnevnoga !ivota i bli!eokoline. U&enik u stvarala&kome procesu i izra!avanju: - povezuje razli&ita podru&ja , prepoznaju'i, analiziraju'i i rabe'i zajedni&ke sastavnice – metafore, kodove, simbole, pojmove i sustave ideja, koje zatim interpretira i primjenjuje u vlastitome likovnom/vizualnom izrazu - slu!i se iskustvom usmjerenoga opa!anja - slu!i se vizualnim i nevizualnim motivima i likovnim jezikom kao motivom - slu!i se likovnim jezikom polaze'i od simboli&kih i asocijativnih

U&enik uz u&iteljevo posredovanje primjenjuje i prepoznaje metafore, kodove, simbole, pojmove i sustave ideja u vlastitim likovnim/vizualnim uradcima te ih opisuje.

U&enik primjenjuje i prepoznaje metafore, kodove, simbole, pojmove i sustave ideja u vlastitim likovnim/vizualnim uradcima te ih interpretira.

U&enik prepoznaje u vlastitim i tu(im te primjenjuje u vlastitim likovnim/vizualnim uradcima metafore, kodove, simbole, pojmove i sustave ideja te ih povezuje s primjenom u ostalim umjetnostima i nastavnim predmetima.

U&enik samostalno prepoznaje u vlastitim i tu(im te primjenjuje u vlastitim likovnim/vizualnim uradcima metafore, kodove, simbole, pojmove i sustave ideja, interpretira ih te pronalazi u ostalim umjetnostima i nastavnim predmetima.


!40

vrijednosti likovnih elemenata i kompozicijskih na&ela koje povezuje sa sadr!ajima iz svakodnevnoga !ivota - upoznaje pojmove i forme -izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture - povezuje probleme koji su proizi*li iz ciljeva me(upredmetnih tema (aktualna zbivanja u osobnoj i dru*tvenoj stvarnosti u&enika) s klju&nim sadr!ajima nude'i rje*enja u likovnome/vizualnome obliku.


U&enik se u procesu stvaranja i izra!avanja slu!i likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polaze'i od simboli&ke i asocijativne vrijednosti: crte, boje, mase i prostora te kompozicijskih na&ela (ritam, kontrast, omjer....): - izra!ajnost crta - boja: gradacija (ton, vrsta boje, &isto'a), kontrasti boja (boja, svjetlina, toplo-hladni, komplementarni) - ploha: pozitiv i negativ - povr*ina: crta&ke, slikarske i kiparske (plasti&ke) teksture - masa i prostor: razli&iti odnosi mase i prostora (skulptura i arhitektura) - dvodimenzionalno, trodimenzionalno; prostor i vrijeme: lik, tijelo, prostor, pokret (do!ivljaj prostora kroz kretanje). - razli&iti ritmovi na plohi, u prostoru i u vremenu - omjeri veli&ina na plohi i u prostoru - dominacija (isticanje i nagla*avanje bojom, oblikom, veli&inom, smjerom…) - kompozicija (kru!na, vodoravna, okomita, dijagonalna, piramidalna), rekompozicija. U&enik upoznaje i druge likovne pojmove ako u&itelj smatra da mu mogu pomo'i u realizaciji ideje u odre(enome zadatku. U&enik upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: cjelovito oblikovanje kazali*noga prostora (rekviziti, kostimografija, scenografija; svjetlost, boja, materijali/povr*ina), skica i studija, stop animacija, obrada fotografije: fotomonta!a (rekompozicija i redefinicija), fotostrip, tipografija. Do kraja 3.odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik se upoznaje i slu!i s predlo!enim umjetni&kim praksama ili konceptima: performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetni&ka instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.


!41




MOTORI"KE VJE$TINE

INVENTIVNOM UPORABOM

RAZLI"ITIH LIKOVNIH


VLASTITOME LIKOVNOM

IZRA%AVANJU.

U&enik inventivno uporabljuje i varira likovne materijale i postupke te istra!uje osobni rukopis kako bi izradio svoj rad. Uo&ava i izra!ava obilje!ja likovnih materijala i postupaka pri njihovoj uporabi. Demonstrira fine motori&ke vje*tine (preciznost, usredoto&enje, koordinacija prstiju i o&iju, sitni pokreti).



U&enik uz u&iteljevo posredovanje uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, variraju'i postupke i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima pamti usvojene pokrete, pokazuje uskla(enost pokreta i fleksibilnost *ake. Koordinacija oka i ruke omogu'uje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

U&enik samostalno i istra!iva&ki uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, istra!uju'i i eksperimentiraju'i s postupcima i njihovim mogu'nostima te istra!uju'i osobni rukopis. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje veliku vje*tinu, visok stupanj vizualno-motori&ke koordinacije, veliku preciznost, *irok raspon mogu'nosti kontrole materijala (pritisak, nagib, spajanje, oblikovanje i sl.) te dosljednost i detaljnost izvedbe.


U&enik uporabljuje preporu&ene likovne materijale: - crta&ke: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu*, pero, kist, lavirani tu* - slikarske: akvarel, gva*, tempere, pastel, flomasteri, kola!-papir, kola! iz &asopisa - prostorno-plasti&ke: glina, glinamol, papir-plastika, ambala!a (i drugi didakti&ki neoblikovani materijal), aluminijska folija, ka*irani papir (papir mâ*é), !ica - grafi&ke: monotipija, kartonski tisak, kolagrafija.


!42



U"ENIK SE U IZVO#ENJU

ZADATAKA SLU%I

NOVOMEDIJSKOM


FOTOAPARAT, PAMETNI

TELEFON I SL. TE PROGRAMI ZA

OBRADU FOTOGRAFIJA I

PROGRAMI ZA MONTA%U)

USKLA#UJU)I POZNAVANJE

NJIHOVIH TEHNI"KIH I


PRINCIPIMA

LIKOVNOGA/VIZUALNOGA

JEZIKA.

- u&enik digitalnim fotoaparatom snima fotografije bilje!e'i tematske i likovno/vizualne sadr!aje iz okoline slu!e'i se znanjem o kadru, planu, kutu snimanja, kompoziciji, svjetlu, boji, kontrastu i ostalim elementima likovnoga jezika - primjenjuje znanja o kompoziciji i kontrastima slu!e'i se s vi*e funkcija programa za obradu fotografije (promjena kontrasta, svjetlosti, boje, izrezivanje na odre(eni format, rekomponiranje, fotomonta!a) - primjenjuje znanja o kadru, planu, kompoziciji, kontrastu i ritmu rabe'i osnovne funkcije programa za monta!u kako bi izradio kra'u animiranu formu tehnikom stop animacije

U&enik se uz u&iteljevu pomo' slu!i osnovnim izra!ajnim mogu'nosti likovnoga jezika, tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija, njihovoj obradi te prezentaciji sadr!aja i ideja.

Uz posredovanje u&itelja u&enik se slu!i izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika, tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija, njihovoj obradi te prezentaciji sadr!aja i ideja.

U&enik samostalno uskla(uje izra!ajne mogu'nosti likovnoga jezika s tehni&kim i izra!ajnim mogu'nosti novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija, njihovoj obradi i uporabi u izradi kra'e animirane forme te u prezentaciji sadr!aja i ideja.

U&enik u odmaku od uobi&ajnih rje*nja uskla(uje uporabu izra!ajnih mogu'nosti likovnoga jezika s tehni&kim i izra!ajnim mogu'nosti novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija, njihovoj obradi i uporabi u izradi kra'e animirane forme te u prezentaciji sadr!aja i ideja.





UMJETNI"KOM DJELU KAO

CJELINI POVEZUJU)I VLASTITI

DO%IVLJAJ SA SUODNOSOM

IDEJE I TEMATSKOGA TE


SADR%AJA DJELA.

- u&enik opisuje umjetni&ko djelo kao cjelinu: opa!a i istra!uje povezanost materijala, postupaka, likovnih elemenata, kompozicijskih na&ela te odnosa forme i sadr!aja (prikaz motiva, teme, poruke, asocijacije, dru*tveni kontekst) u izra!avanju ideje - u&enik opisuje osobni do!ivljaj djela u odnosu na ideju, temu i likovni/vizualni sadr!aj djela (povezuje s osobnim iskustvom: misli, osje'aji, stavovi) - u&enik samostalno prikuplja informacije o umjetniku i djelu - u&enik u ineposrednome susretu s djelima i spomenicima prikuplja i bilje!i podatke (pismene i vizualne


U&enik uz u&iteljevo posredovanje detaljno opisuje i iznosi promi*ljanja o suodnosu tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje precizno opisuje i iznosi promi*ljanja o umjetni&kome djelu kao cjelini povezuju'i vlastiti do!ivljaj sa suodnosom ideje i tematskoga te likovnoga/vizualnoga sadr!aja djela.

U&enik samostalno precizno opisuje i iznosi promi*ljanja o umjetni&kome djelu kao cjelini povezuju'i vlastiti do!ivljaj sa suodnosom ideje i tematskog te likovnoga/vizualnoga sadr!aja djela.


!43

bilje*ke) koji se odnose na istra!ivani sadr!aj te se njima kasnije slu!i u vlastitome radu - u&enik promi*lja o djelu te ga prosu(uje povezuju'i sve prikupljene podatke i vlastiti do!ivljaj


U&enik upoznaje i istra!uje djela i razli&ite oblike izra!avanja iz podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte!, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafi&ki, produkt), arhitektura, fotografija, film (igrani, dokumentarni i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo. B.6.2 NAKON 6. GODINE U"ENJA


U"ENIK PREPOZNAJE

REDOSLIJED ETAPA

STVARALA"KOGA PROCESA TE

ANALIZIRA I KRITI"KI

PROPITUJE SVOJ



- u&enik prepoznaje redoslijed etapa stvarala&koga procesa i prihva'a ih kao sastavni dio organizacije vlastitoga rada -u&enik opisuje likovni rad kao cjelinu (odnos ideje, tematskog i likovnoga/vizualnoga sadr!aja te izvedbe u materijalima) - u&enik analizira i kriti&ki propituje likovne/vizualne radove prema kriterijima: likovni pojmovi, likovni materijal,tehnike i/ili vizulani mediji, prikaz motiva i originalnosti, ulo!eni trud, izra!ene ideje - u&enik analizira i kriti&ki propituje likovne/vizualne radove ukazuju'i na mogu'e nedostatke ili zanimljiva rje*enja - u&enik prepoznaje varijacije u procesu prijenosa ideje u formu - u&enik prepoznaje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu

U&enik uz u&iteljevu pomo' prepoznaje redoslijed razli&itih etapa stvarala&koga procesa i u skladu s njima organizira svoj rad te analizira svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku prepoznaje redoslijed razli&itih etapa stvarala&koga procesa i u skladu s njima organizira svoj rad te analizira i kriti&ki propituje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i i uspore(uju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik, s povremenim gre*kama, prepoznaje redoslijed razli&itih etapa stvarala&koga procesa i u skladu s njima organizira svoj rad te analizira i kriti&ki propituje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika raspravljaju'i o ma*tovitosti uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik samostalno prepoznaje redoslijed razli&itih etapa stvarala&koga procesa i u skladu s njima organizira svoj rad, analizira i kriti&ki propituje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika procjenjuju'i uspje*nost i ma*tovitost uporabelikovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te propituje likovne i vizualne pojave u svojoj okolini.


!44



U"ENIK ANALIZIRA I PROPITUJE

UTJECAJ VIZUALNIH

KOMUNIKACIJA I




IZRA%AVANJEM DAJE

PRIJEDLOG NJEZINA MOGU)EG

(PRE)OBLIKOVANJA.

Likovnim i vizualnim izra!avanjem u&enik: - uspore(uje odabrane primjere arhitektonskih cjelina i primjere dostupne njegovu svakodnevnom iskustvu, analizira utjecaj uporabe i interpretacije svjetlosti, boje i materijala/povr*ina u arhitekturi na taktilni i vizualni do!ivljaj prostora - u prostoru, za koji je povezan svakodnevnim aktivnostima i boravkom, prepoznaje mogu'nost ili potrebu njegova (pre)oblikovanja, predla!e i u studiji razra(uje mogu'a rje*enja (svjetlost, boja i materijal/povr*ina u arhitekturi) - uspore(uje &itljivost teksta i jasno'u poruke uporabom razli&itih veli&ina i tipova pisma te razli&itih odnosa slike i teksta, istra!uju'i odabrane i njemu sadr!ajno bliske primjere tiskovina, plakata i digitalnih medija - prezentira odre(eni nastavni sadr!aj u jednostavnim ra&unalnim programima za prezentacije sadr!aja i ideja te u formi plakata, rabe'i razli&ite odnose slike i teksta radi postizanja vizualne preglednosti, &itljivosti i jasno'e prezentiranoga sadr!aja

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uo&ava utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na neke aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe njezina (pre)oblikovanja, predla!e i razra(uje mogu'e rje*enje te oblikuje pregledne vizualne prezentacije.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje analizira utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na neke aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe i pronalazi mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja, predla!e i razra(uje mogu'e rje*enje te oblikuje pregledne vizualne prezentacije.

U&enik samostalno analizira utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na razli&ite aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe i pronalazi mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja, predla!e i razra(uje izvediva rje*enja te oblikuje jasne i pregledne vizualne prezentacije.

U&enik samostalno analizira i propituje utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na razli&ite aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, samostalno uo&ava potrebe i pronalazi razne mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja, predla!e i detaljno razra(uje originalna i izvediva rje*enja te oblikuje jasne i pregledne vizualne prezentacije na neuobi&ajen na&in rabe'i razli&ite odnose slike i teksta.


!45



U"ENIK PREPOZNAJE I

PROPITUJE DRU$TVENI

KONTEKST UMJETNI"KOGA

DJELA.

- u&enik opisuje i uspore(uje umjetni&ka djela s obzirom na razli&ite dru*tvene &imbenike te ih povezuje sa ste&enim znanjima iz drugih predmeta i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota - u&enik uspore(uje i interpretira djela tradicijskoga oblikovanja razli&itih krajeva i kultura s obzirom na dru*tveni kontekst u kojemu su nastala (na&in !ivota, obi&aji, vrijednosti) te raspravlja o njihovoj ulozi i va!nosti njihova o&uvanja u oblikovanju kulturnoga identiteta (nacionalnoga ili lokalnoga) - u&enik raspravlja o razli&itim ulogama koje likovno/vizualno izra!avanje i umjetni&ko djelo mogu imati u !ivotu zajednice

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje umjetni&ka djela i djela tradicijske ba*tine povezuju'i ih s dru*tvenim kontekstom te navodi razli&ite oblike djelovanja umjetnika u zajednici.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje umjetni&ka djela i djela tradicijske ba*tine povezuju'i ih s dru*tvenim kontekstom te opisuje razli&ite oblike djelovanja umjetnika u zajednici.

U&enik samostalno opisuje i uspore(uje razli&ita umjetni&ka djela i djela tradicijske ba*tine povezuju'i ih s dru*tvenim kontekstom i ste&enim znanjima iz drugih predmeta te opisuje ulogu umjetni&koga djelovanja u zajednici.

U&enik samostalno i precizno opisuje i uspore(uje razli&ita umjetni&ka djela i djela tradicijske ba*tine, povezuju'i ih s dru*tvenim kontekstom te opisuje razli&ite uloge umjetni&koga djelovanja u zajednici.


U&enje i pou&avanje organizira se kroz &etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili ve'ih projektnih i kontekstnih cjelina. U&enik tijekom procesa stvaranja i izra!avanja istra!uje i interpretira teme te njima povezuje sadr!aje ishoda LK s ostalim predmetima, me(upredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota. Teme: Oblik i mjera U&enik istra!uje cjelinu kroz zajedni&ku mjeru i me(usobne odnose dijelova; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, U!iti kako u!iti. Prostor u kojemu boravim (svjesno $ivljenje) U&enik istra!uje utjecaj oblikovanja vizualne okoline na vlastiti !ivot; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Odr$ivi razvoj, Poduzetni#tvo. Identitet i popularna kultura U&enik propituje utjecaj popularne kulture na oblikovanje vlastitih stavova i na&ine izra!avanja vlastitoga identiteta; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, U!iti kako u!iti, Gra"anski odgoj i obrazovanje. Slika, pokret i vrijeme


!46

U&enik istra!uje suodnos razli&itih umjetni&kih podru&ja u umjetni&kome djelu i virtualnoj stvarnosti (video, film, internet), povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Gra"anski odgoj i obrazovanje.

ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOI RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA



U"ENIK STVARA VLASTITI

LIKOVNI/VIZUALNI URADAK

KAO KOMUNIKACIJSKI KANAL S

OKOLINOM TAKO DA OBLIKUJE

PORUKE SLU%E)I SE

MATERIJALIMA, ALATIMA I

JEZIKOM LIKOVNOGA I

VIZUALNOGA IZRA%AVANJA.

U&enik interpretira &etiri zadane teme. Sudjeluje u cjelovitome procesu u kojemu se poti&e razvoj kreativnoga mi*ljenja , likovnim i vizualnim stvaranjem istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite ideje i sadr!aje: -osobni sadr!aji (informacije, osje'aji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) -sadr!aji likovne/vizualne umjetnosti -sadr!aji/izrazi drugih umjetni&kih podru&ja -sadr!aji iz svakodnevnoga !ivota i bli!e okoline. U&enik u stvarala&kome procesu i izra!avanju: - povezuje ideju i formu u jasnu vizualnu poruku koja nosi odre(eno zna&enje - interpretira osobnu simboliku u likovnome/vizualnome izrazu koja je proizi*la iz kognitivnoga i emocionalnoga sadr!aja - odabire materijale i medije radi izra!avanja odre(ene poruke - slu!i se iskustvom usmjerenoga opa!anja - slu!i se vizualnim i nevizualnim motivima i likovnim jezikom kao motivom - slu!i se likovnim jezikom polaze'i

U&enik uz u&iteljevo posredovanje prenosi svoju ideju u formu i materijal i slu!i se uobi&ajenim asocijacijama i stereotipima u likovnome/vizualnome izrazu.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje kombinira odnos ideje i forme u zadovoljavaju'u cjelinu i udaljuje se od uobi&ajenih asocijacija i stereotipa u likovnome/vizualnome izrazu.

U&enik samostalno povezuje ideju, formu i medij u zadovoljavaju'u cjelinu koja izra!ava njegove misli, osje'aje, stavove, vrijednosti i iskustvau povremeno jasno &itljivu poruku u likovnome/vizualnome izrazu.

U&enik samostalno osmi*ljava jedinstvenu cjelinu ideje, forme i medija koja izra!ava njegove misli, osje'aje, stavove, vrijednosti i iskustva u jasnu i &itljivu poruku u likovnome/vizualnome izrazu.


!47

od prepoznavanja razli&itih koncepata i gledi*ta koje povezuje sa sadr!ajima iz svakodnevnoga !ivota - upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture - povezuje probleme koji su proizi*li iz ciljeva me(upredmetnih tema (aktualna zbivanja u osobnoj i dru*tvenoj stvarnosti u&enika) s klju&nim sadr!ajima nude'i rje*enja u likovnome/vizualnome obliku.


U&enik se u procesu stvaranja i izra!avanja slu!i likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polaze'i od razli&itih koncepata i gledi*ta: - tonsko i koloristi&ko izra!avanje - prividi prostora na plohi: o&i*te, prostorni planovi, geometrijska perspektiva (s jednim ili vi*e o&i*ta), poliperspektiva, “koloristi&ka perspektiva” (prostorno djelovanje boje) - omjer i razmjer, proporcija, kanon - simetri&na i asimetri&na kompozicija, stati&no-dinami&no - ritam na plohi, u prostoru i u vremenu. U&enik upoznaje i druge likovne pojmove ako u&itelj smatra da mu mogu pomo'i u realizaciji ideje u odre(enome zadatku. U&enik upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: mediji vizualnih komunikacija (internet i dru*tvene mre!e, plakat, omot cd-a, &asopisi, reklame itd.), tipografija (asocijativna uloga pisma), video i film (kadar, vrste planova i kutova snimanja) , obrada videa i monta!a ( kontrast, svjetlost, boja, kadar, ritam, trajanje, sekvenca, brzina), arhitektura i produkt dizajn (serijska proizvodnja, ergonomi&nost), modni i tekstilni dizajn (uzorak, materijali i krojevi). Do kraja 3. odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik se upoznaje i slu!i s predlo!enim umjetni&kim praksama ili konceptima: performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetni&ka instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.


!48




MOTORI"KE VJE$TINE


RAZLI"ITIH LIKOVNIH


VLASTITOME LIKOVNOM

IZRA%AVANJU.



U&enik uz posredovanje u&itelja uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, s naznakama istra!ivanja postupaka i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima vje!banjem pokazuje napredak, vizualno-motori&ka koordinacija popravlja se praksom, stupanj je preciznosti prosje&an, kao i raspon mogu'nosti kontrole materijala. Izvedba je rijetko dosljedna, broj detalja je malen.

U&enik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, variraju'i postupke i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima pamti usvojene pokrete, pokazuje uskla(enost pokreta i fleksibilnost *ake. Koordinacija oka i ruke omogu'uje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

U&enik samostalno i inventivno uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, istra!uju'i i eksperimentiraju'i s postupcima i njihovim mogu'nostima te istra!uju'i osobni rukopis. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje veliku vje*tinu, visok stupanj vizualno-motori&ke koordinacije, veliku preciznost, *irok raspon mogu'nosti kontrole materijala (pritisak, nagib, spajanje, oblikovanje i sl.) te dosljednost i detaljnost izvedbe.


U&enik uporabljuje preporu&ene likovne materijale: - crta&ke: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu*, pero, kist, lavirani tu* - slikarske: akvarel, gva*, tempere, pastel, flomasteri, kola!-papir, kola! iz &asopisa - prostorno-plasti&ke: glina, glinamol, papir-plastika, ambala!a (i drugi didakti&ki neoblikovani materijal), aluminijska folija, ka*irani papir (papir mâ*é), !ica - grafi&ke: monotipija, kartonski tisak, kolagrafija, linorez.


!49




ZADATAKA SLU%I

NOVOMEDIJSKOM

TEHNOLOGIJOM (DIGITALNA

KAMERA, PAMETNI TELEFON I

SL., PROGRAMI ZA MONTA%U I

OBRADU VIDEA) USKLA#UJU)I

POZNAVANJE NJIHOVIH

TEHNI"KIH I IZRA%AJNIH


LIKOVNOG/VIZUALNOG JEZIKA.

- u&enik digitalnom kamerom snima video materijale slu!e'i se znanjem o kadru, planu, kutu snimanja, svjetlu, boji, na&inima gradnje kompozicije, kontrastu, ritmu i ostalim elementima likovnoga jezika - u&enik primjenjuje znanja o kadru, planu, vrstama i na&inima gradnje kompozicije, kontrastu i ritmu slu!e'i se razli&itim funkcijama programa za obradu videa i monta!u (promjena kontrasta, svjetlosti, boje, promjena kadra, ritam, trajanje, sekvenca, brzina)

U&enik se uz u&iteljevu pomo' slu!i osnovnim izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika te osnovnim tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju videozapisa, njihovoj obradi te prezentaciji sadr!aja i ideja.

U&enik se uz posredovanje u&itelja slu!i izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika te tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju videozapisa, njihovoj obradi te prezentaciji sadr!aja i ideja.

U&enik samostalno uskla(uje izra!ajne mogu'nosti likovnoga jezika s tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju videozapisa, njihovoj obradi te prezentaciji sadr!aja i ideja.

U&enik u odmaku od uobi&ajnih rje*nja uskla(uje uporabu izra!ajnih mogu'nosti likovnoga jezika s tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju videozapisa, njihovoj obradi i prezentaciji sadr!aja i ideja; odabire tehni&ke metode kojima najbolje mo!e izraziti ideju.



U"ENIK PROMI$LJA, INTERPRETIRA I PROSU#UJE

LIKOVNO/VIZUALNO

UMJETNI"KO DJELO KAO

CJELINU POVEZUJU)I VLASTITI




SADR%AJA DJELA.

- u&enik istra!uje umjetni&ko djelo kao cjelinu: opa!a i analizira povezanost materijala, postupaka, likovnih elemenata, kompozicijskih na&ela te odnosa forme i sadr!aja (prikaz motiva, teme, poruke, asocijacije, dru*tveni kontekst) u izra!avanju ideje - u&enik opisuje osobni do!ivljaj djela u odnosu na ideju, temu i likovni/vizualni sadr!aj djela (povezuje s osobnim iskustvom: misli, osje'aji, stavovi) - u&enik samostalno prikuplja informacije o umjetniku i djelu - u&enik promi*lja, interpretira i prosu(uje djelo povezuju'i sve prikupljene podatke i vlastiti do!ivljaj koji se odnose na istra!ivani sadr!aj te


U&enik uz u&iteljevo posredovanje detaljno opisuje i interpretira suodnos tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje argumentirano obrazla!e stavove o umjetni&kome djelu, koji se temelje na promi*ljanju djela kao cjeline povezuju'i vlastiti do!ivljaj sa suodnosom ideje i tematskim te likovnim/vizualnim sadr!ajem djela.

U&enik samostalno argumentirano obrazla!e stavove o umjetni&kome djelu, koji se temelje na promi*ljanju djela kao cjeline povezuju'i vlastiti do!ivljaj sa suodnosom ideje i tematskim te likovnim/vizualnim sadr!ajem djela.


!50

se njima kasnije slu!i u vlastitome radu


U&enik upoznaje i istra!uje djela i razli&ite oblike izra!avanja iz podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte!, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafi&ki, produkt, web), arhitektura i urbanizam, film (igrani i animirani, dokumentarni i eksperimentalni), strip. B.7.2 NAKON 7. GODINE U"ENJA


U"ENIK ANALIZIRA RAZLI"ITE

ETAPE STVARALA"KOGA

PROCESA, ANALIZIRA I

VREDNUJE SVOJ



U&enik analizira razli&ite etape stvarala&koga procesa: - uspore(uje vlastito istra!ivanje s istra!ivanjem drugih u&enika - uspore(uje odnos rezultata svake etape s cjelinom - u&enik se, tijekom analize stvarala&koga procesa, vra'a na prethodne etape i promi*lja o mogu'im promjenama prvobitnih rje*enja te predla!e nova rje*enja prijenosa ideje u formu - u&enik opisuje i prosu(uje likovni rad kao cjelinu (odnos ideje, tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja te izvedbe u materijalima) - u&enik analizira i prosu(uje likovne/vizualne radove prema kriterijima: likovni pojmovi, likovni materijali, tehnike i/ili vizualni mediji, prikaz motiva te originalnost ulo!enoga truda i izra!ene ideje. - prepoznaje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu

U&enik uz u&iteljevu pomo' analizira razli&ite etapa stvarala&koga procesa te analizira i prosu(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik uz u&iteljevu pomo' analizira razli&ite etapa stvarala&koga procesa te analizira i prosu(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i i uspore(uju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik samostalno analizira razli&ite etape stvarala&koga procesa te analizira i prosu(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika raspravljaju'i o uspje*nosti i ma*tovitosti uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik samostalno analizira razli&ite etape stvarala&koga procesa te analizira i prosu(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika procjenjuju'i uspje*nost i ma*tovitost uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te kriti&ki procjenjuje likovne i vizualne pojave u svojoj okolini.


!51




UTJECAJ VIZUALNIH

KOMUNIKACIJA I


OKOLINE NA VLASTITI %IVOT TE LIKOVNIM I

VIZUALNIM IZRA%AVANJEM

DAJE PRIJEDLOG NJEZINA

MOGU)EG (PRE)OBLIKOVANJA.

Likovnim i vizualnim izra!avanjem u&enik: - uspore(uje odabrane primjere arhitektonskih cjelina s primjerima dostupnim njegovu svakodnevnom iskustvu, analizira razli&ite oblikovna obilje!ja prostora (proporcijski odnosi, odnosi mase i prostora, prostorna organizacija) - u vlastitome radu varira neke od uo&enih obilje!ja i obja*njava kako svaka promjena utje&e na do!ivljaj prostora, aktivnosti i sadr!aje koji se u njemu odvijaju - istra!uje i analizira *to sve utje&e na funkcionalnost odre(enoga uporabnog predmeta, u studiji razra(uje izvediv prijedlog oblikovanja odre(enoga uporabnog predmeta kojim rje*ava neku od svojih svakodnevnih potreba te realizira svoju ideju u obliku prototipa ili makete - propituje kako se sadr!aji popularne kulture i osobni identitet interpretiraju u razli&itim medijima vizualnih komunikacija (uporaba vizualnih asocijacija i metafora, asocijativne vrijednosti pisma) - razra(uje idejni prijedlog vizualne prezentacije odre(enoga sadr!aja popularne kulture u nekome od suvremenih medija vizualnih komunikacija.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje uo&ava utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na neke aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe njezina (pre)oblikovanja te predla!e i razra(uje mogu'e rje*enje.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje analizira utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na neke aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe i pronalazi mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja te predla!e i razra(uje mogu'e rje*enje.

U&enik samostalno analizira utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na razli&ite aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe i pronalazi mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja te predla!e i razra(uje izvediva rje*enja.

U&enik samostalno analizira i propituje utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na razli&ite aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava potrebe i pronalazi razne mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja te predla!e i detaljno razra(uje neuobi&ajena i izvediva rje*enja.


!52



U"ENIK ANALIZIRA DRU$TVENI

KONTEKST UMJETNI"KOGA

DJELA.

- u&enik opisuje i uspore(uje umjetni&ka djela s obzirom na razli&ite dru*tvene &imbenike te ih povezuje sa ste&enim znanjima iz drugih predmeta i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota - u&enik raspravlja o ulozi umjetnika u zajednici, kao oblikovatelj i interpretator razli&itih sadr!aja, i o razli&itim ulogama koje likovno/vizualno izra!avanje i umjetni&ko djelo mogu odigrati u !ivotu zajednice

U&enik uz u&iteljevo posredovanje povezuje umjetni&ko djelo s odre(enim umjetni&kim kontekstom i navodi razli&ite oblike djelovanja umjetnika u zajednici. .

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje dru*tveni kontekst umjetni&koga djela stvaraju'i razli&ite vrste poveznica, opisuje razli&ite oblike djelovanja umjetnika u zajednici.

U&enik samostalno opisuje dru*tveni kontekst umjetni&koga djela stvaraju'i razli&ite vrste poveznica te raspravlja o ulozi umjetnika i umjetni&koga djela u zajednici.

U&enik samostalno i precizno analizira dru*tveni kontekst umjetni&koga djela, stvaraju'i ve'i broj poveznica, slu!e'i se razli&itim argumentima raspravlja o ulozi umjetnika i umjetni&koga djela u zajednici.


U&enje i pou&avanje organizira se kroz &etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili ve'ih projektnih i kontekstnih cjelina. U&enik tijekom procesa stvaranja i izra!avanja istra!uje i interpretira teme te njima povezuje sadr!aje ishoda LK s ostalim predmetima, me(upredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota. Teme: Mijenjam svijet U&enik istra!uje ulogu umjetni&koga, stvarala&kog i inovativnog djelovanja u razvoju razli&itih aspekata dru*tva (ekonomskog, socijalnog, kulturnog); povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Gra"anski odgoj i obrazovanje, Poduzetni#tvo. Mijenjam se U&enik propituje i izra!ava svoje stavove, ideje, osje'aje i do!ivljaje; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Gra"anski odgo i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj. Svijet kao cjelina U&enik istra!uje cjelovitost svijeta koji ga okru!uje te razli&ite dijelove i odnose koji ga &ine; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, U!iti kako u!iti. Umjetnost, tehnologija i dru#tvo U&enik istra!uje povezanost likovnih/vizualnih umjetnosti i tehnologije te njihovu ulogu u suvremenome okru!enju; povezuje preporu&ene me(upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Gra"anski odgoj i obrazovanje, Poduzetni#tvo.


!53


ZADOVOLJAVAJU!A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA A.8.1 NAKON 8. GODINE U"ENJA


U"ENIK ISTRA%UJE, INTERPRETIRA I IZRA%AVA

RAZLI"ITE SADR%AJE I IDEJE S

POMO)U LIKOVNOGA JEZIKA, LIKOVNIH MATERIJALA I

VIZUALNIH MEDIJA.

U&enik interpretira &etiri zadane teme. Sudjeluje u cjelovitome procesu u kojemu se poti&e razvoj kreativnoga mi*ljenja te likovnim i vizualnim stvaranjem istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite ideje i sadr!aje: - osobni sadr!aji (informacije, osje'aji, misli, iskustva, stavovi i vrijednosti) - sadr!aji likovne/vizualne umjetnosti - sadr!aji/izrazi drugih umjetni&kih podru&ja - sadr!aji iz svakodnevnoga !ivota i bli!e okoline. U&enik u stvarala&kome procesu i izra!avanju: - povezuje osobni sadr!aj s idejom (reduciranje na karakteristi&no) i prenosi ideju u formu, materijal i medij (konceptualno mi*ljenje) - samostalno se slu!i tehnikama za produkciju ideja i poticanje lateralnoga mi*ljenja - izra!ava razli&ite sadr!aje oblikuju'i ih u elemente izraza (asocijacije, metafore, kodovi, simboli i druge sastavnice) - sagledava cjelinu kojoj su podre(eni detalji (sintetsko mi*ljenje) - samostalno se slu!i varijacijama u procesu preno*enja ideja u formu - rekonstruira vlastiti stvarala&ki proces slu!e'i se kriti&kom

U&enik uz u&iteljevo posredovanje istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite sadr!aje i ideje tako da je organizirano vo(en kroz etape kreativnoga procesa i upravljanje vremenskim trajanjem aktivnosti u cilju izra!avanja.

U&enik istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite sadr!aje i ideje tako da slijedi etape kreativnoga procesa, rukuje prikladnim alatima, likovnim materijalima i vizualnim medijima te ih odgovorno i ekonomi&no uporabljuje u realizaciji likovnoga/vizualnoga uratka.

U&enik istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite sadr!aje i ideje tako da organizira proces vlastitoga rada po etapama kreativnoga procesa, izvodi varijacije u primjeni tehnika, likovnih materijala i vizualnih medija.

U&enik istra!uje, interpretira i izra!ava razli&ite sadr!aje i ideje tako da organizira proces vlastitoga rada po etapama kreativnoga procesa, ostvaruje produkciju *to originalnijih ideja te se snalazi s poznatim i nepoznatim tehnikama, likovnim materijalima i vizualnim medijima.


!54

refleksijom (analiti&ko mi*ljenje) - slu!i se iskustvom usmjerenoga opa!anja - slu!i se vizualnim i nevizualnim motivima te likovnim jezikom kao motivom - slu!i se likovnim jezikom polaze'i od jedinstva likovnih elemenata i sintakse u oblikovanju cjeline te ih povezuje sa sadr!ajima iz svakodnevnoga !ivota - upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture - povezuje probleme koji su proizi*li iz ciljeva me(upredmetnih tema (aktualna zbivanja u osobnoj i dru*tvenoj stvarnosti u&enika) s klju&nim sadr!ajima nude'i rje*enja u likovnome/vizualnome obliku.

DODATAKDODATAKDODATAKDODATAK:

U&enik se u procesu stvaranja i izra!avanja slu!i likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polaze'i od jedinstva likovnih elemenata i sintakse likovnoga jezika u oblikovanju cjeline: - crte prema toku, karakteru i zna&enju - dimenzije boja (kromatska kvaliteta / vrsta boje, ton, zasi'enost); boja kao svjetlost, pigment, u digitalnim i elektroni&kim medijima; simbolika i asocijativnost boja; koloristi&ko i tonsko slikanje, svi kontrasti boja - ploha: privid prostora na plohi – geometrijska perspektiva (o&i*te), poliperspektiva, koloristi&ka perspektiva (prostorno djelovanje boja) - povr*ina: crta&ka, slikarska i kiparska (plasti&ke) tekstura - masa i prostor: masa (punina) i prostor (praznina) u skulpturi i arhitekturi; razli&iti odnosi mase i prostora - kontrast (razli&iti kontrasti na plohi i u prostoru) - ritam (pravilni, nepravilni); razli&iti ritmovi na plohi, u prostoru i u vremenu - ravnote!a, simetrija i asimetrija; omjeri, razmjeri, proporcije; dominacija (isticanje i nagla*avanje bojom, oblikom, veli&inom, smjerom itd.) - harmonija i jedinstvo - kompozicija (horizontalna, vertikalna, dijagonalna, piramidalna, kru!na). U&enik upoznaje i druge likovne pojmove ako u&itelj smatra da mu mogu pomo'i u realizaciji ideje u odre(enome zadatku. U&enik upoznaje pojmove i forme izra!avanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: fotografija, video i film (kadar, vrste planova i kutova snimanja, format, svjetlost, kompozicija i kontrasti, boja, obrada i monta!a).


!55

Do kraja 3. odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik se upoznaje i slu!i s predlo!enim umjetni&kim praksa ili konceptima: performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetni&ka instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji. A.8.2 NAKON 8. GODINE U"ENJA



MOTORI"KE VJE$TINE


RAZLI"ITIH LIKOVNIH


VLASTITOME LIKOVNOM

IZRA%AVANJU.




U&enik samostalno uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rada variraju'i postupke i mogu'nosti. Pri rukovanju likovnim materijalima pamti usvojene pokrete, pokazuje uskla(enost pokreta i fleksibilnost *ake. Koordinacija oka i ruke omogu'uje preciznost, detaljnost i dosljednost izvedbe.

U&enik samostalno i inventivno uporabljuje likovne materijale i postupke kako bi izradio svoj likovni rad, istra!uju'i i eksperimentiraju'i s postupcima i njihovim mogu'nostima te istra!uje osobni rukopis. Pri rukovanju likovnim materijalima pokazuje veliku vje*tinu, visok stupanj vizualno-motori&ke koordinacije, veliku preciznost, *irok raspon mogu'nosti kontrole materijala (pritisak, nagib, spajanje, oblikovanje i sl.) te dosljednost i detaljnost izvedbe.


U&enik uporabljuje preporu&ene likovne materijale: - crta&ke: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu*, pero, kist, lavirani tu* - slikarske: akvarel, gva*, tempere, pastel, flomasteri (minijatura), kola!-papir, kola! iz &asopisa - prostorno-plasti&ke: glina, glinamol, papir-plastika, ambala!a (i drugi didakti&ki neoblikovani materijal), aluminijska folija, ka*irani papir (papir mâ*é), !ica - grafi&ke: monotipija, kartonski tisak, kolagrafija, linorez.


!56




ZADATAKA SLU%I

NOVOMEDIJSKIM

TEHNOLOGIJAMA (DIGITALNI

FOTOAPARAT I KAMERA, PROGRAMI ZA MONTA%U I

OBRADU VIDEA I FOTOGRAFIJA)

USKLA#UJU)I POZNAVANJE

NJIHOVIH TEHNI"KIH I


PRINCIPIMA


JEZIKA.

u&enik digitalnom fotokamerom snima fotografije i video materijale kako bi zabilje!io motive i teme iz vlastite okoline slu!e'i se znanjem o kadru, planu, kutu snimanja, kompoziciji, svjetlu, boji, kontrastima i ostalim elementima likovnoga jezika - u&enik primjenjuje znanja o kompoziciji i kontrastima slu!e'i se programima za obradu fotografije (promjena kontrasta, svjetlosti, boje, izrezivanje na odre(eni format, rekomponiranje, fotomonta!a) - u&enik primjenjuje znanja o kadru, planu, kompoziciji, kontrastu i ritmu slu!e'i se razli&itim funkcijama programa za obradu videa i monta!u videa i fotografija (promjena kontrasta, svjetlosti, boje, promjena kadra, ritam, trajanje, interval, brzina); rabi tehniku stop-animacije

U&enik se uz u&iteljevu pomo' slu!i izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika, osnovnim tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i videozapisa, njihovoj obradi te prezentaciji sadr!aja i ideja.

U&enik se uz u&iteljevo posredovanje slu!i izra!ajnim mogu'nostima likovnoga jezika te tehni&kim i izra!ajnim mogu'nostima novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i videozapisa, njihovoj obradi i pri prezentaciji sadr!aja i ideja.

U&enik samostalno uskla(uje izra!ajne mogu'nosti likovnoga jezika s tehni&kim i izra!ajnim mogu'nosti novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i videozapisa, njihovoj obradi te prezentaciji sadr!aja i ideja.

U&enik u odmaku od uobi&ajenih rje*nja uskla(uje uporabu izra!ajnih mogu'nosti likovnoga jezika s tehni&kim i izra!ajnim mogu'nosti novomedijskih tehnologija pri snimanju fotografija i videozapisa, njihovoj obradi i prezentaciji sadr!aja i ideja; odabire tehni&ke metode kojima najbolje mo!e izraziti ideju.

B.8.1. NAKON 8. GODINE U"ENJA


U"ENIK PROMI$LJA, INTERPRETIRA I PROSU#UJE

LIKOVNO/VIZUALNO

UMJETNI"KO DJELO KAO

CJELINU POVEZUJU)I VLASTITI




SADR%AJA DJELA.

u&enik istra!uje umjetni&ko djelo kao cjelinu: opa!a i analizira povezanost materijala, postupaka, likovnih elemenata, kompozicijskih na&ela te odnosa forme i sadr!aja (prikaz motiva, teme, poruke, asocijacije, dru*tveni kontekst) u izra!avanju ideje - u&enik opisuje osobni do!ivljaj djela s obzirom na ideju, temu i likovni/vizualni sadr!aj djela (povezuje s osobnim iskustvom: misli, osje'aji, stavovi) - u&enik samostalno prikuplja informacije o umjetniku i djelu - u&enik promi*lja, interpretira i prosu(uje djelo povezuju'i sve

U&enik uz u&iteljevo posredovanje detaljno opisuje suodnos tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik uz u&iteljevo posredovanje detaljno opisuje i interpretira suodnos tematskoga i likovnoga/vizualnoga sadr!aja povezuju'i ga s vlastitim do!ivljajem.

U&enik samostalno obrazla!e stavove o umjetni&kome djelu , koji se temelje na promi*ljanju djela kao cjelini, povezuju'i vlastiti do!ivljaj sa suodnosom ideje, tematskim i likovnim/vizualnim sadr!ajem djela.

U&enik samostalno argumentirano i precizno obrazla!e stavove o umjetni&kome djelu, koji se temelje na promi*ljanju djela kao cjelini, te povezuje vlastiti do!ivljaj sa suodnosom ideje, tematskim i likovnim/vizualnim sadr!ajem djela.


!57

prikupljene podatke i vlastiti do!ivljaj koji se odnose na istra!ivani sadr!aj te se njima kasnije slu!i u vlastitome radu


U&enik upoznaje i istra!uje djela i razli&ite oblike izra!avanja iz podru&ja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte!, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafi&ki, web), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani, dokumentarni i eksperimentalni), strip. Tijekom 3. odgojno obrazovnoga ciklusa u neposrednome susretu, u stvarnome prostoru u&enik upoznaje i istra!uje barem dva od navedenih tipova spomenika: skulptura u javnome prostoru, elementi gradskoga tkiva, lokaliteta ili pojedina&nih arhitektonskih objekata. Preporu&eni oblici rada: - terenska nastava - projektna nastava/ projektni zadatci - organiziranje razli&itih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije. B.8.2



U"ENIK ANALIZIRA RAZLI"ITE

ETAPE STVARALA"KOGA

PROCESA TE ANALIZIRA, INTERPRETIRA I VREDNUJE SVOJ



U&enik analizira razli&ite etape stvarala&koga procesa: uspore(uje vlastito istra!ivanje s istra!ivanjem drugih u&enika uspore(uje odnos rezultata svake etape s cjelinom u&enik se, tijekom analize stvarala&koga procesa, vra'a na prethodne etape i promi*lja o mogu'im promjenama prvobitnih rje*enja te predla!e nova rje*enja prijenosa ideje u formu. - u&enik raspravlja o interpretaciji svojega rada i stvarala&koga procesa od strane drugih - u&enik opisuje i interpretira likovni rad kao cjelinu (odnos ideje, tematskoga i likovnog/vizualnog sadr!aja te izvedbe u materijalima) - u&enik analizira i prosu(uje likovne/vizualne radove prema kriterijima: likovni pojmovi, likovni materijali, tehnike i/ili vizualni mediji,

U&enik uz u&iteljevu pomo' analizira razli&ite etape stvarala&koga procesa te analizira, interpretira i prosu(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik uz u&iteljevu podr*ku analizira razli&ite etape stvarala&koga procesa, vra'a se na prethodne etape i promi*lja o mogu'im promjenama prvobitnih rje*enja te analizira, interpretira i prosu(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika prepoznaju'i i uspore(uju'i uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje.

U&enik samostalno analizira razli&ite etape stvarala&koga procesa, vra'a se na prethodne etape i promi*lja o mogu'im promjenama prvobitnih rje*enja, analizira, interpretira i prosu(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika raspravljaju'i o uspje*nosti i ma*tovitosti uporabu likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te prepoznaje likovne i vizualne pojave u svojoj okolini.

U&enik samostalno analizira razli&ite etape stvarala&koga procesa, vra'a se na prethodne etape i promi*lja o mogu'im promjenama prvobitnih rje*enja, analizira, interpretira i prosu(uje svoj likovni/vizualni rad i radove drugih u&enika procjenjuju'i uspje*nost i ma*tovitost uporabe likovnih pojmova, likovnih materijala, prikaza motiva i izra!ene ideje te kriti&ki procjenjuje likovne i vizualne pojave u svojoj okolini.


!58

prikaz motiva i originalnost, ulo!eni trud, izra!ena ideje i dovr*enost rada - prepoznaje razinu osobnoga zadovoljstva u stvarala&kome procesu




UTJECAJ VIZUALNIH

KOMUNIKACIJA I




IZRA%AVANJEM DAJE PRIJEDLOG

NJEZINA MOGU)EG

(PRE)OBLIKOVANJA.

Likovnim i vizualnim izra!avanjem u&enik: - analizira materijalne i dru*tvene &imbenike koji uvjetuju prostorno-plasti&nu organizaciju neke urbanisti&ke cjeline te povezanost prostorno-plasti&ne organizacije, sadr!aja i komunikacije u prostoru - polaze'i od analize, njegovu iskustvu dostupne, urbanisti&ke cjeline, uo&ava razli&ite potrebe i prepoznaje mogu'nosti njezina preoblikovanja te predla!e i u studiji razra(uje mogu'e rje*enje uo&enoga problema - analizira ulogu vizualnih znakova i odnosa slike i teksta u preno*enju poruke u medijima vizualnih komunikacija - analizira vizualnu organizaciju razli&itih vrsta informacija u medijima vizualnih komunikacija i kako ona utje&e na jasno'u poruke i preglednost sadr!aja - polaze'i od analize utjecaja razli&itih odnosa slike i teksta na jasno'u poruke i preglednost sadr!aja, u&enik oblikuje razli&ite vrste vizualnih znakova i plakata (koji se odnose na aktivnosti u *koli) i predla!e idejna rje*enja vizualnoga oblikovanja mre!ne stranice ili nekoga drugog mre!nog sadr!aja.

U&enik uz posredovanje u&itelja uo&ava utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na neke aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe njezina (pre)oblikovanja te predla!e i razra(uje mogu'e rje*enje.

U&enik uz posredovanje u&itelja analizira utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na neke aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe i pronalazi mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja te predla!e i razra(uje mogu'e rje*enje.

U&enik samostalno analizira utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na razli&ite aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava odre(ene potrebe i pronalazi mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja te predla!e i razra(uje izvediva rje*enja.

U&enik samostalno analizira i propituje utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na razli&ite aspekte vlastitoga !ivota i !ivota u zajednici, uo&ava potrebe i pronalazi razne mogu'nosti njezina (pre)oblikovanja te predla!e i detaljno razra(uje neuobi&ajena i izvediva rje*enja.


!59



U"ENIK INTERPRETIRA

DRU$TVENI KONTEKST

UMJETNI"KOGA DJELA.

- u&enik interpretira umjetni&ka djela s obzirom na razli&ite dru*tvene &imbenike te ih povezuje sa ste&enim znanjima iz drugih predmeta i iskustvima iz svakodnevnoga !ivota - u&enik interpretira tradicijske oblike likovnoga izra!avanja i djela kulturne ba*tine: analizira ih s obzirom na dru*tveno-povijesni kontekst u kojemu su nastala i kontekst u kojemu ih upoznaje te propituje njihovu ulogu i va!nost u o&uvanja kulturnoga identiteta (nacionalnoga ili lokalnog) - u&enik opisuje razli&ita umjetni&ka zanimanja te raspravlja o ulozi umjetnika u zajednici, kao oblikovatelja i interpretatora razli&itih sadr!aja, i o razli&itim ulogama koje likovno/vizualno izra!avanje i umjetni&ko djelo mogu odigrati u !ivotu zajednice - u&enik navodi nekoliko kulturno-umjetni&kih ustanova (dostupnih njegovu iskustvu) i na temelju vlastitoga iskustva opisuje aktivnosti koje se u njima odvijaju

U&enik uz u&iteljevo posredovanje opisuje dru*tveni kontekst umjetni&koga djela stvaraju'i razli&ite vrste poveznica te opisuje aktivnosti koje se odvijaju u kulturno- umjetni&kim ustanovama.

U&enik samostalno opisuje dru*tveni kontekst umjetni&koga djela stvaraju'i razli&ite vrste poveznica te opisuje razli&ite oblike djelovanja umjetnika u zajednici i aktivnosti koje se odvijaju u kulturno-umjetni&kim ustanovama.

U&enik samostalno analizira dru*tveni kontekst umjetni&koga djela stvaraju'i razli&ite poveznice te raspravlja o ulozi umjetnika i kulturno- umjetni&kih ustanova u zajednici.

U&enik samostalno interpretira dru*tveni kontekst umjetni&koga djela stvaraju'i ve'i broj poveznica; slu!e'i se razli&itim argumentima, raspravlja o ulozi umjetnika i kulturno- umjetni&kih ustanova u zajednici.


Tijekom 3. odgojno-obrazovnoga ciklusa u&enik sudjeluje u najmanje &etirima organiziranim izvan*kolskim aktivnostima u suradnji s umjetni&kim udrugama i ustanovama. Preporu&eni oblici rada: - organiziranje razli&itih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije - uklju&ivanje u&enika u aktivnosti koje organiziraju kulturno-umjetni&ke ustanove (razli&ite vrste radionica) - posjet umjetni&komu ateljeu, arhitektonskomu ili dizajnerskom studiju i sl. - osmi*ljavanje i izvedba projekata u suradnji s umjetnicima.


!60

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PO DOMENAMA NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA UMJETNOST

LIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOST:::: 1.1.1.1. RAZRED RAZRED RAZRED RAZRED ((((S$S$S$S$)))) UMJETNOST I "OVJEKUMJETNOST I "OVJEKUMJETNOST I "OVJEKUMJETNOST I "OVJEK

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI OBRAZOVNI OBRAZOVNI OBRAZOVNI ISHODISHODISHODISHOD RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA Na kraju 1. godine u&enja i pou&avanja predmeta Likovna umjetnost:

DO

MEN

A A

A.1.1 U"ENIK ISTRA%UJE

ODABRANI PROBLEM U

SKLOPU TEMA

“LJUDSKO TIJELO U

LIKOVNOJ

UMJETNOSTI” I

“POGLED NA SVIJET” TE

PREZENTIRA/IZLA%E

REZULTAT

ISTRA%IVANJA U

ODABRANOME

MEDIJU.

- u&enik u skupini istra!uje temu “Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema - u&enik u skupini istra!uje temu “Pogled na svijet” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema - u&enik istra!uje prou&avaju'i dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadr!aj te bira odgovaraju'e likovne primjere - u&enik prezentira rezultate istra!ivanja u odabranome mediju

U&enik s razumijevanjem primjenjuje osnovne likovne pojmove i ideje, izla!e problem s jednoga gledi*ta i odabire odgovaraju'e likovne primjere.

U&enik odabire i primjenjuje relevantne podatke, smje*ta ih u kontekst i povezuje u smislenu cjelinu te prezentira/izvodi vizualno rje*enje paze'i na kvalitetu tehni&ke izvedbe u odabranome mediju.

U&enik izla!e i razmatra problem s vi*e gledi*ta, uspore(uje i suprotstavlja nekoliko ideja i argumentira ih te prezentira/izvodi vizualno rje*enje sa smislom za jasno'u vizualne poruke.

U&enik preispituje &injenice, tuma&i ih s vi*e aspekata i izra!ava vlastite prijedloge, rje*enja, zaklju&ke ili stavove te prezentira/izvodi vizualno rje*enje na kreativan na&in i s izra!enim interesom za istra!ivanjem u njemu bliskim medijima.

OBJA"NJENJE KONCEPTA 1. RAZREDA U#ENJA I POU#AVANJA:

U 1. godini u&enja i pou&avanja obra(uje se koncept Umjetnost i &ovjekUmjetnost i &ovjekUmjetnost i &ovjekUmjetnost i &ovjek u kojemu se istra!uje odnos &ovjeka i umjetni&koga stvaranja kroz dvije teme: LjudskoLjudskoLjudskoLjudsko tijelo u tijelo u tijelo u tijelo u umjetnostiumjetnostiumjetnostiumjetnosti i Pogled na svijetPogled na svijetPogled na svijetPogled na svijet. Obje teme obra(uju se s nekoliko razli&itih problemskih pristupa. U temi LjudskoLjudskoLjudskoLjudsko tijelo u umjetnostitijelo u umjetnostitijelo u umjetnostitijelo u umjetnosti problematiziraju se razli&iti na&ini prikazivanja i kori*tenja ljudskoga tijela u umjetnosti u podtemama: tijelo kao objekttijelo kao objekttijelo kao objekttijelo kao objekt (predmet prikazivanja), tijelo u tragovimatijelo u tragovimatijelo u tragovimatijelo u tragovima (razlaganje i pojednostavljenje tjelesnosti), tijelo kao subjekttijelo kao subjekttijelo kao subjekttijelo kao subjekt (nositelj umjetni&ke aktivnosti). U temi Pogled na svijetPogled na svijetPogled na svijetPogled na svijet obra(uju se odabir i prikaz tematematematema karakteristi&nih za pojedina razdoblja (akt, portret, mrtva priroda, krajolik, veduta, !anr slikarstvo, interijer, prikazi !ivotinja, sakralne teme), vrste perspektivaperspektivaperspektivaperspektiva, razli&iti pristupi formi (figurativno, apstraktno, konceptualnofigurativno, apstraktno, konceptualnofigurativno, apstraktno, konceptualnofigurativno, apstraktno, konceptualno) te prikaz vizualne stvarnosti u fotografiji, filmu i videu (kroz objektiv).(kroz objektiv).(kroz objektiv).(kroz objektiv). Redoslijed podtema nije nametnut, a u&itelj odabire sinkronijski ili dijakronijski pristup pojedinoj temi, ishodu ili podishodu (u razradi ishoda).


!61

PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ISHODA:

U&enik istra!uje temu “Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema: tijelo kao objekt / predmet prikazivanja, tijelo u tragovima/pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti, tijelo kao subjekt/nositelj umjetni&ke aktivnosti. U&enik istra!uje temu “Pogled na svijet” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema: problem prikazivanja prostora (perspektive), tematike i sadr!aja, forme (figurativno, apstraktno, konceptualno), kadra ili objektiva (uporaba vizualne stvarnosti u slikarstvu i kiparstvu, filmu, videu i fotografiji). U&enik mo!e realizirati rezultate istra!ivanja u jednome od predlo!enih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mre!ne stranice i sl. Istra!ivanje vi*e problema unutar jedne teme mo!e se ujediniti u projekt.

DO

MEN

A B

B.1.1 U"ENIK ANALIZIRA

UMJETNI"KO DJELO

KOJE PRIKAZUJE ILI

KORISTI LJUDSKO

TIJELO I DJELO KOJE

IZRA%AVA POGLED NA

SVIJET KROZ

PERSPEKTIVU, TEMU, FORMU ILI

KADAR/OBJEKTIV TE

IZRA%AVA KRITI"KI

STAV.

- u&enik obja*njava kako su materijali i tehnike/postupci slikarstva, kiparstva, fotografije i filma odredili formalna obilje!ja umjetni&koga djela - u&enik obja*njava likovne elemente, na&ela oblikovanja i stilska obilje!ja u svrhu izra!avanja kriti&koga stava - u&enik uspore(uje odnos motiva, teme i sadr!aja umjetni&kih djela razli&itih stilskih razdoblja u svrhu izra!avanja kriti&koga stava - u&enik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o pojedina&nome djelu slu!e'i se odgovaraju'om likovnom terminologijom/jezikom - u&enik uspore(uje pristup istomu likovnom problemu u umjetni&kim djelima razli&itih stilova, pravaca i razdoblja - u&enik obja*njava odabir sredstava i postupaka u izvedbenim i konceptualnim oblicima umjetnosti te interpretira njihov sadr!aj/ideju

U&enik uz u&iteljevu pomo' analizira umjetni&ko djelo.

U&enik samostalno provodi cjelovitu analizu umjetni&koga djela.

U&enik uz u&iteljevu pomo' odabire odgovaraju'i pristup analizi ili dijelovima analize u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o umjetni&kome djelu.

U&enik samostalno odabire elemente ili tipove analiza u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o umjetni&kome djelu.

PREPORUKA ZA OSTVARIPREPORUKA ZA OSTVARIPREPORUKA ZA OSTVARIPREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ISHODAVANJE ISHODAVANJE ISHODAVANJE ISHODA::::

Odgajanje opa!aja i razvoj kriti&koga mi*ljenja kroz istra!iva&ko gledanje cilj je analize likovnoga djela. U&itelj doprinosi u&enikovu razumijevanju likovnoga djela vode'i ga kroz proces gledanja. U&enje i pou&avanje odvija se u pozitivnome razrednom ozra&ju, u&enik osvje*tava vrijednost osobnoga doprinosa i mi*ljenja te uva!ava mi*ljenje i gledi*te drugih u&enika. Razlikujemo *est koraka vo(enoga promatranja likovnoga djela koji se mogu primijeniti na svako djelo:

1. SPONTANI DO%IVLJAJ - va!no je u&enicima omogu'iti izra!avanje prvoga dojma o djelu 2. DOSLOVNI OPIS - u&enik opisuje *to vidi, uo&ava likovne i sadr!ajne elemente bez pripisivanja zna&enja, a prije analize ili interpretacije 3. ANALIZA - u&enici uo&avaju i analiziraju likovne, stilske i ikonografske elemente kako bi izrazili vlastiti do!ivljaj pojedina&noga djela slu!e'i se likovnom


!62

terminologijom/jezikom

4. OSOBNA INTERPRETACIJA - u&enik donosi pretpostavke o ideji djela, uspore(uje vlastiti prvotni dojam, asocijacije i iskustva sa spoznajama temeljenima na analizi

5. KONTEKSTUALIZACIJA - u&enik se slu!i razli&itim izvorima informacija (izvor informacija mo!e biti i u&itelj); kako u&enikovo vlastito kreativno mi*ljenje ne bi bilo zaobi(eno, a osobno iskustvo i do!ivljaj djela umanjeno, ova faza promatranja likovnoga djela nu!no mora slijediti nakon prethodnih

6. IZRA%AVANJE KRITI"KOGA STAVA - kulminiraju'a i reflektivna aktivnost; u&enik donosi informirani sud o djelu koji se temelji na prikupljenim informacijama i njihovoj interpretaciji.

DO

MEN

A B

B.1.2 U"ENIK RASPRAVLJA O

PROBLEMIMA

RAZLI"ITIH

UMJETNI"KIH

PRISTUPA LJUDSKOMU

TIJELU I UMJETNI"KIM

NA"INIMA

IZRA%AVANJA SVIJESTI

O SEBI I VIZUALNOJ

STVARNOSTI TE

ARGUMENTIRA

VLASTITI KRITI"KI

STAV.

-u&enik raspravlja o na&inu na koji odre(ena umjetni&ka djela odra!avaju ideale ljepote te raspravlja o promjenjivosti i uvjetovanosti ideala i stereotipa od prapovijesti do danas - u&enik raspravlja o na&inima prikazivanja ili kori*tenja ljudskoga tijela u umjetnosti razli&itih razdoblja, stilova i pravaca (tijelo kao objekt / predmet prikazivanja, tijelo u tragovima / pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti, tijelo kao subjekt / nositelj umjetni&ke aktivnosti) - u&enik propituje (auto)portret kao oblik umjetnikova izra!avanja svijesti o sebi i svijetu oko sebe - u&enik raspravlja o raskoraku izme(u vizualne stvarnosti i interpretacije nastale uporabom novih medija

U&enik raspravlja o likovnim djelima ili odre(enim tezama/konceptima na temelju prethodno ste&enoga znanja ili prou&enoga sadr!aja.

U&enik raspravlja o likovnim djelima ili odre(enim tezama smje*taju'i ih u odre(eni kontekst i preispituje problem s vi*e razli&itih gledi*ta.

U&enik raspravlja o zadanoj problematici, kriti&ki preispituje prikupljene/iznesene podatke, tvrdnje i stavove, a izme(u suprotstavljenih mi*ljenja daje relativnu prednost jednom argumentu ili vi*e njih prema objektivnim kriterijima.

U&enik iznosi vlastiti kriti&ki stav ili prijedlog i argumentira vlastito tuma&enje problema ili rje*enje.

PREPORUKA ZA OSTVARIPREPORUKA ZA OSTVARIPREPORUKA ZA OSTVARIPREPORUKA ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE ISHODAISHODAISHODAISHODA::::

U&enici razgovaraju o zadanome problemu iznose'i razli&ite ideje i mi*ljenja. Postupno 'e se suprotstavljene ideje i mi*ljenja argumentacijom svesti na nekoliko mogu'ih teza &ijom 'e analizom u&enici do'i do valjanih zaklju&aka. Teme se razlikuju u vremenu potrebnom za raspravu. Potrebno je poticati raspravlja&ki oblik komunikacije kako bi se razmi*ljaju'i do*lo do sadr!aja, a ne obrnuto. U&eniku treba dati dovoljno vremena da izrazi mi*ljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uva!avati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponu(enih odgovora i razvijati toleranciju. Unutar tema “Tijelo” i “Pogled na svijet” u&enik:

- uspore(uju'i umjetni&ka djela razli&itih stilova, razdoblja i pravaca, raspravlja o promjenama u pristupu oblikovanja ljudskoga tijela - raspravlja o idealima i kanonu ljepote, stereotipima, njihovoj promjenjivosti i uvjetovanosti dru*tveno-povijesnim kontekstom - propituje utjecaj popularne kulture i masovnih medija na dana*nje razumijevanje ljepote i tijela - raspravlja o razli&itim odnosima prema tijelu u umjetnosti, kako se prikazuje (tijelo kao objekt / predmet prikazivanja, tijelo u tragovima / pojednostavljenje i

razlaganje tjelesnosti) ili kako se koristi (tijelo kao subjekt / nositelj umjetni&ke aktivnosti)


!63

- raspravlja o tome kako na&ini oblikovanja tijela (stilizacija, realizam, naturalizam) iskazuju razli&ite ideje i sadr!aje - uspore(uje razli&ite na&ine oblikovanja portreta kao odraz dru*tveno-povijesnoga konteksta - raspravlja o portretu kao iskazu karakternih osobina modela i/ili umjetnikovu vi(enju modela - promatra autoportret kao iskaz svijesti umjetnika o sebi i svijetu oko sebe - raspravlja o posljedicama pojave novih medija (fotografija, film, video) na bilje!enje stvarnosti kao alternativa oblikovanju materijala.

DO

MEN

A B

B.1.3 U"ENIK PROSU#UJE

VA%NOST I

DRU$TVENU

ODGOVORNOST

O"UVANJA

KULTURNE/UMJETNI"K

E NACIONALNE

BA$TINE KOJA SE

UKLAPA U ZADANE

TEME “LJUDSKO

TIJELO” I “POGLED NA

SVIJET”.

-u&enik prosu(uje kulturne, umjetni&ke i povijesne vrijednosti odabranih primjera grafi&ke, slikarske, kiparske, fotografske, filmske i multimedijske ba*tine - u&enik raspravlja o utjecaju pojedinih umjetnika i umjetni&kih djela na daljnji razvoj umjetni&koga stvarala*tva u nacionalnome kontekstu - u&enik kriti&ki vrednuje odnos pojedinca i dru*tva prema pojedinim djelima umjetni&ke ba*tine - u&enik predla!e vlastita rje*enja prezentacije pojedinih umjetni&kih djela

U&enik prou&ava i opisuje likovna, stilska i povijesna obilje!ja spomenika / umjetni&koga djela.

U&enik preispituje va!nost pojedinoga spomenika / umjetni&koga djela u kontekstu nacionalne ba*tine.

U&enik preispituje va!nost nacionalne ba*tine u kontekstu svjetske.

U&enik prosu(uje va!nost kulturne ba*tine prema odre(enim kriterijima, raspravlja o problemima njezine za*tite i predla!e vlastita rje*enja.

PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODAVANJE ISHODAVANJE ISHODAVANJE ISHODA::::

Obra(uju se relevantni primjeri umjetni&ke ba*tine u sklopu koncepta “Umjetnost i &ovjek”. Biraju se oni primjeri kojima 'e se najbolje ostvariti podishodi navedeni u razradi ishoda. Ishodi vezani uz ba*tinu mogu se obra(ivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom ba*tinom. Preporu&uje se, kada je to mogu'e, primjere lokalne/nacionalne ba*tine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se &uvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.).

D

OM

ENA

B

B.1.4 U"ENIK KRITI"KI

PROSU#UJE

UMJETNI"KO DJELO NA

TEMELJU

NEPOSREDNOGA

KONTAKTA.

- u&enik ostvaruje neposredan kontakt s umjetni&kim djelom u galeriji/muzeju ili u javnome prostoru - u&enik aktivno sudjeluje u metodi&kim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetni&kim djelom - u&enik pi*e esej u kojemu izra!ava kriti&ki stav o umjetni&kome djelu na temelju neposrednoga kontakta interpretiraju'i formalne, tematske i stilske zna&ajke

U&enik navodi osnovne podatke o djelu/izlo!bi i izra!ava osobni do!ivljaj.

U&enik opisuje djelo/izlo!bu slu!e'i se likovnom terminologijom.

U&enik izra!ava osobnu interpretaciju izabranoga djela pokazuju'i razumijevanje likovnih na&ela.

U&enik kriti&ki prosu(uje vi(eno djelo/izlo!bu, daje preporuku i pokazuje interes za aktivnijim sudjelovanjem u kulturnome !ivotu.


!64

PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE VANJE VANJE VANJE ISHODAISHODAISHODAISHODA::::

Potrebno je osigurati u&eniku neposredno iskustvo umjetni&koga djela u izvornome kontekstu ili u prostoru u kojemu je izlo!eno i poticati aktivno sudjelovanje u razli&itim oblicima izvanu&ioni&ke nastave osmi*ljenim nizom aktivnosti. Ostvarenje ishoda ne mora se nu!no odnositi na temu koja se obra(uje u pojedinoj godini u&enja, ve' se prilago(ava kulturnim uvjetima i mogu'nostima sredine u kojoj se *kola nalazi. Ishod se ostvaruje u stalnim postavima muzeja, na retrospektivnim i tematskim izlo!bama, u gradskome prostoru i na arheolo*kim lokalitetima. Provodi se organiziranim stru&nim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim u&eni&kim aktivnostima izvan nastave.

DO

MEN

A C

C.1.1 U"ENIK PROSU#UJE

ME#UODNOS

KONTEKSTA I

UMJETNI"KOGA DJELA.

- u&enik razmatra utjecaj dru*tveno-povijesnoga konteksta na promjene ideala ljepote i na&ine prikazivanja ljudskoga tijela - u&enik prosu(uje utjecaj dru*tveno-povijesnoga i umjetni&koga konteksta na pristup tijelu kao objektu prikazivanja, razlaganju tjelesnosti i tijelu kao subjektu / nositelju umjetni&ke aktivnosti - u&enik obja*njava razli&ite na&ine prikazivanja prostora kao odraz dru*tveno-povijesnoga konteksta od pretpovijesti do danas - u&enik razmatra utjecaj dru*tvenoga konteksta na odabir i odnos motiva, teme i sadr!aja umjetni&kih djela od pretpovijesti do danas (akt, portret, autoportret, mrtva priroda, krajolik, interijer, animalizam, sakralne teme) - u&enik obja*njava utjecaj umjetni&koga konteksta na promjenu pristupa formi (figurativno, apstraktno, konceptualno) - u&enik obja*njava odnos novih medija prema vizualnoj stvarnosti i nastanku novih umjetni&kih praksi (fotografija, film, video) - u&enik smje*ta analizirano umjetni&ko djelo u odgovaraju'i stil/razdoblje

U&enik uz u&iteljevu pomo' smje*ta umjetni&ko djelo u odgovaraju'i stil/razdoblje.

U&enik samostalno smje*ta umjetni&ko djelo u odgovaraju'i stil/razdoblje i uz u&iteljevu pomo' donosi pretpostavke o utjecaju pojedinoga konteksta na likovno djelo/stil.

U&enik samostalno prosu(uje kako je pojedini kontekst utjecao na likovno djelo/stil.

U&enik samostalno dijakronijski i sinkronijski povezuje umjetni&ko djelo s odgovaraju'im kontekstom.


Aktivnosti i sadr!aji teme “Umjetnost i &ovjek” ostvaruju se istra!ivanjem umjetni&koga djela unutar povijesnoga, dru*tvenog i umjetni&kog konteksta koji se odra!avaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.


!65

LIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOST:::: 2.2.2.2. RAZRED RAZRED RAZRED RAZRED ((((S$S$S$S$)))) "OVJEK I PROSTOR"OVJEK I PROSTOR"OVJEK I PROSTOR"OVJEK I PROSTOR


ZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA Na kraju 2. godine u&enja i pou&avanja predmeta Likovna umjetnost:

DO

MEN

A A


ODABRANI PROBLEM

U SKLOPU TEME

“"OVJEK I PROSTOR”

TE

PREZENTIRA/IZLA%E

REZULTAT

ISTRA%IVANJA U

ODABRANOME

MEDIJU.

- u&enik u skupini provodi dva istra!ivanja u sklopu teme “"ovjek i prostor” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema - u&enik istra!uje prou&avaju'i dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadr!aj te bira odgovaraju'e likovne primjere - u&enik prezentira rezultate istra!ivanja u odabranome mediju




U&enik preispituje &injenice, tuma&i ih s vi*e aspekata i izra!ava vlastite prijedloge, rje*enja, zaklju&ke ili stavove te prezentira/izvodi vizualno rje*enje na kreativan na&in i s izra!enim interesom za istra!ivanjem u njemu bliskim medijima.

OBJA$NJENJE KONCEPTAOBJA$NJENJE KONCEPTAOBJA$NJENJE KONCEPTAOBJA$NJENJE KONCEPTA 2.2.2.2. RAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POU"AVANJA"AVANJA"AVANJA"AVANJA::::

U drugoj godini u&enja i pou&avanja obra(uje se tema “"ovjek i prostor”. Sadr!aji ishoda i aktivnosti u&enika usmjereni su na prou&avanje osnova arhitekture (konstruktivni i prostorni elementi, na&ela oblikovanja), upoznavanje s obilje!jima specifi&nih gra(evina pojedinoga razdoblja/stila (na primjer: hram, pala&a, bazilika, kazali*te, stadion…), a posebni je naglasak na urbanizmu i stambenoj arhitekturi razli&itih razdoblja/stilova (svjetska i nacionalna), uklju&uju'i i suvremeno doba. Jedna od podtema je i odnos arhitekture, skulpture i slikarstva. Prou&avaju'i njihove razli&ite odnose, objedinjuju se sadr!aji ishoda 4. ciklusa. Redoslijed podtema nije nametnut, a u&itelj odabire sinkronijski ili dijakronijski pristup pojedinoj temi, ishodu ili podishodu (u razradi ishoda).


U&enik istra!uje temu “"ovjek i prostor” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema: osnove arhitekture, urbanizam, pojava specifi&nih gra(evina za pojedino razdoblje ili stil, stambena arhitektura, lokalna i nacionalna ba*tina stanovanja (tradicionalna i reprezentativna), dizajn interijera, odnos arhitekture, skulpture i slikarstva. U&enik mo!e realizirati rezultate istra!ivanja u jednome od predlo!enih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mre!ne stranice i sl. Istra!ivanje vi*e problema unutar jedne teme mo!e se ujediniti u projekt.


!66

DO

MEN

A B


PRIMJERE SPECIFI"NIH

GRA#EVINA

POJEDINIH

RAZDOBLJA, PRIMJERE

STAMBENOGA I

URBANOGA

PROSTORA, ODNOSE

ARHITEKTURE, SKULPTURE I

SLIKARSTVA TE

IZRA%AVA KRITI"KI

STAV.

- u&enik prepoznaje i imenuje konstruktivne i prostorne elemente arhitekture, opisuje na&ine oblikovanja pojedinih elemenata, na&ela oblikovanja cjeline te stilska obilje!ja na primjeru anti&koga hrama i kr*'anske bazilike - u&enik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o pojedina&nome arhitektonskom djelu stambene arhitekture i arhitekture specifi&ne za pojedina razdoblja te u usporedbi razli&itih arhitektonskih ostvarenja slu!e'i se odgovaraju'om likovnom terminologijom/jezikom - u&enik prepoznaje i imenuje elemente urbanizma, opisuje na&ine/karakteristike oblikovanja pojedinih elemenata te na&ela oblikovanja cjeline - u&enik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o pojedina&nim urbanisti&kim sklopovima ili usporedbom razli&itih primjera urbanizma slu!e'i se odgovaraju'om likovnom terminologijom/jezikom - u&enik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o odnosu arhitekture, skulpture i slikarstva slu!e'i se odgovaraju'om likovnom terminologijom/jezikom

U&enik uz u&iteljevu pomo' analizira djelo.

U&enik samostalno provodi cjelovitu analizu djela.

U&enik uz u&iteljevu pomo' odabire odgovaraju'i pristup analizi ili dijelovima analize u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o djelu.

U&enik samostalno odabire elemente ili tipove analiza u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o djelu.




terminologijom/jezikom 4. OSOBNA INTERPRETACIJA - u&enik donosi pretpostavke o ideji djela, uspore(uje vlastiti prvotni dojam, asocijacije i iskustva sa spoznajama temeljenima na


!67

analizi 5. KONTEKSTUALIZACIJA - u&enik se slu!i razli&itim izvorima informacija (izvor informacija mo!e biti i u&itelj); kako u&enikovo vlastito kreativno mi*ljenje ne bi

bilo zaobi(eno, a osobno iskustvo i do!ivljaj djela umanjeno, ova faza promatranja likovnoga djela nu!no mora slijediti nakon prethodnih 6. IZRA%AVANJE KRITI"KOGA STAVA - kulminiraju'a i reflektivna aktivnost; u&enik donosi informirani sud o djelu koji se temelji na prikupljenim informacijama i

njihovoj interpretaciji.

DO

MEN

A B


SADR%AJIMA I

PROBLEMIMA

SUVREMENOGA

STANOVANJA I

URBANISTI"KOGA

OBLIKOVANJA, O

ODNOSU

KONSTRUKCIJE, MATERIJALA I FORME

U ARHITEKTURI, O

RAZLI"ITIM

ODNOSIMA

ARHITEKTURE, SKULPTURE I

SLIKARSTVA TE

ARGUMENTIRA

VLASTITI KRITI"KI

STAV.

- u&enik raspravlja o suvremenim trendovima u oblikovanju urbanoga prostora i stambene arhitekture te donosi vlastite prijedloge - u&enik raspravlja o tome kako novi materijali, tehnike gradnje i oblikovanje u suvremenoj stambenoj arhitekturi i urbanizmu utje&u na kvalitetu !ivota i na ostvarenje odr!ivoga razvoja - u&enik raspravlja o utjecaju tradicionalne arhitekture na suvremenu stambenu arhitekturu - u&enik raspravlja o problemu interpolacije u urbanome prostoru - u&enik raspravlja o odnosu konstrukcije, materijala i forme u arhitekturi - u&enik raspravlja o razli&itim odnosima arhitekture, skulpture i slikarstva u javnome i privatnome prostoru - u&enik raspravlja o ulozi javne skulpture u oblikovanju identiteta urbanih prostora






U&enici razgovaraju o zadanom problemu iznose'i razli&ite ideje i mi*ljenja. Postupno 'e se suprotstavljene ideje i mi*ljenja argumentacijom svesti na nekoliko mogu'ih teza &ijom 'e analizom u&enici do'i do valjanih zaklju&aka. Teme se razlikuju u vremenu potrebnom za raspravu. Potrebno je poticati raspravlja&ki oblik komunikacije kako bi se razmi*ljaju'i do*lo do sadr!aja, a ne obrnuto. U&eniku treba dati dovoljno vremena da izrazi mi*ljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uva!avati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponu(enih odgovora i razvijati toleranciju. - u&enik raspravlja o tome kako se razlike u na&inu !ivota u postindustrijsko/potro*a&ko doba odra!avaju na urbanisti&ko oblikovanje (trgova&ki centar, porast prometa, briga za javni prostor, briga za kvalitetu !ivota, odgovornost prema ba*tini, razli&itim oblicima, namjenama i sadr!ajima perivojne arhitekture), oblike stanovanja, karakteristike novih tipova ku'a (niskoenergetska, pasivna, pametna), nove trendove u oblikovanju i eksperimentiranju s materijalima i tehnologijom (zelena arhitektura, dinami&na arhitektura) - u&enik raspravlja o urbanisti&kim problemima i arhitektonskim rje*enjima stambenoga prostora u u&eniku poznatoj okolini (naselje ili grad gdje !ivi ili poha(a *kolu), kriti&ki prosu(uje i iznosi vlastite prijedloge


!68

- u&enik raspravlja o razli&itim primjerima interpolacije - u&enik raspravlja o razli&itim odnosima izme(u arhitekture, slikarstva i skulpture: fizi&ka povezanost, odnos kompozicije i na&ina oblikovanja prema zadanome arhitektonskom obliku - zakon kadra (plo*ni, prostorni), odstupanja od zakona kadra; tematska/ikonografska povezanost (tema djela - namjena gra(evine, ikonografska topografija), Gesamtkunstwerk, skulptura u javnome prostoru / perivojna skulptura, slikarstvo u javnome prostoru (street art, grafiti) te kriti&ki prosu(uje - u&enik raspravlja o ulozi javne skulpture u oblikovanju identiteta urbanih prostora - skulpture koje prostoru, u kojemu se nalaze, daju karakter ili identitet

DO

MEN

A B


VA%NOST I

DRU$TVENU

ODGOVORNOST

O"UVANJA

STAMBENE I

URBANISTI"KE

KULTURNE

NACIONALNE

BA$TINE TE

SKULPTURE U

JAVNOME

PROSTORU.

- u&enik opisuje i tuma&i djela lokalne i nacionalne ba*tine koja se odnose na urbanizam, stanovanje i skulpturu u javnome prostoru - u&enik prepoznaje i opisuje stilska i povijesna obilje!ja urbanisti&kih cjelina i objekta reprezentativnoga stanovanja nacionalne ba*tine te preispituje va!nost nacionalne ba*tine u kontekstu svjetske - u&enik navodi i obja*njava suvremene oblike za*tite i kriterije vrednovanja graditeljske ba*tine - u&enik procjenjuje vrijednost, stupanj o&uvanja ba*tine te iznosi vlastite ideje za*tite i prezentacije - u&enik obja*njava i tuma&i odabir materijala, oblikovanje i organizaciju prostora objekta tradicionalnoga stanovanja s obzirom na dru*tveno-povijesni i geografsko-klimatski kontekst - u&enik prosu(uje ulogu skulpture u oblikovanju karaktera ili identiteta javnoga prostora






!69


Obra(uju se relevantni primjeri nacionalne i lokalne ba*tine u sklopu teme “"ovjek i prostor”. Biraju se oni primjeri kojima 'e se najbolje ostvariti podishodi navedeni u razradi ishoda. Ishodi vezani uz ba*tinu mogu se obra(ivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom ba*tinom. Preporu&uje se, kada je to mogu'e, primjere lokalne/nacionalne ba*tine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se &uvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.). - u&enik prepoznaje i tuma&i stilska i povijesna obilje!ja urbanizma i reprezentativnoga stanovanja nacionalne ba*tine razli&itih razdoblja i stilova (od antike do danas) - u&enik navodi i obja*njava kriterije vrijednosti graditeljskoga/spomeni&kog naslje(a: povijesna, starosna, umjetni&ka, ambijentalna, urbanisti&ka vrijednost, vrijednost originalnosti ili izvornosti, jedinstvenosti i reprezentativnosti - u&enik navodi i obja*njava suvremene oblike o&uvanja graditeljske ba*tine: konzervacija, adaptacija/revitalizacija, rekompozicija, restauracija, rekonstrukcija, dislokacija - u&enike se poti&e da kriti&ki prosu(uju i prema poznatim kriterijima odrede vrijednost pojedinoga objekta nacionalne/lokalne ba*tine, procjenjuju stupanj o&uvanja i predla!u najprikladniji suvremeni oblik o&uvanja te da preispituju va!nost nacionalne ba*tine u kontekstu svjetske - u&enik obja*njava i tuma&i materijal, tehniku gradnje, oblikovanje i organizaciju prostora tradicionalnoga objekta stanovanja (pu&ko graditeljstvo) te ih tuma&i u geografsko-klimatskome kontekstu; preporu&uje se obraditi jedan lokalni objekt i usporediti ga s objektom nastalim u potpuno druk&ijim uvjetima - u&enik prosu(uje ulogu skulpture u oblikovanju javnoga prostora; preporu&uje se obraditi u sklopu urbanizma (skulpture koje prostoru, u kojem se nalaze, daju karakter ili identitet; perivojne skulpture)

DO

MEN

A B

B.2.4 U"ENIK KRITI"KI

PROSU#UJE

UMJETNI"KO DJELO

NA TEMELJU

NEPOSREDNOGA

KONTAKTA.

- u&enik ostvaruje neposredan kontakt s umjetni&kim djelom u galeriji/muzeju ili u javnome prostoru - u&enik aktivno sudjeluje u metodi&kim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetni&kim djelom - u&enik pi*e esej u kojem izra!ava kriti&ki stav o izlo!bi ili posje'enome kulturnom spomeniku (javna skulptura, arhitektonski objekt ili urbanisti&ki sklop) - u&enik kriti&ki prosu(uje vi(ena djela

U&enik navodi osnovne podatke o djelu/izlo!bi/ambijentu i izra!ava osobni do!ivljaj.

U&enik opisuje djelo/izlo!bu/ambijent slu!e'i se likovnom terminologijom.


U&enik kriti&ki prosu(uje vi(eno djelo/izlo!bu/ambijent, daje preporuku i pokazuje interes za aktivnijim sudjelovanjem u kulturnome !ivotu.

PREPORUKA ZA PREPORUKA ZA PREPORUKA ZA PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ISHODAOSTVARIVANJE ISHODAOSTVARIVANJE ISHODAOSTVARIVANJE ISHODA::::



!70

DO

MEN

A C


ME#UODNOS

KONTEKSTA I

UMJETNI"KOGA

DJELA/STILA.

- u&enik obja*njava utjecaj dru*tveno-povijesnih okolnosti na formiranje stilskih obilje!ja na odabranim primjerima arhitekture i urbanizma od pretpovijesti do danas - u&enik uspore(uje primjere arhitekture i urbanizma kroz razli&ite povijesne stilove/razdoblja od pretpovijesti do danas - u&enik analiziranu gra(evinu ili urbanisti&ki sklop smje*ta u odgovaraju'i stil/razdoblje - u&enik obja*njava geografsko-klimatski utjecaj na oblikovanje u stambenoj arhitekturi i urbanizmu - u&enik povezuje i obja*njava utjecaj novih tehnologija na oblike, konstrukciju, nove namjene u arhitekturi i oblikovanju gradova od pretpovijesti do danas - u&enik obja*njava dru*tveno-povijesni kontekst unutar kojeg se mijenjaju odnosi skulpture, slikarstva i arhitekture od pretpovijesti do danas






Aktivnosti i sadr!aji teme “"ovjek i prostor” ostvaruju se istra!ivanjem umjetni&koga djela unutar povijesnoga, dru*tvenog, klimatsko-geografskog i umjetni&kog konteksta koji se odra!avaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.


!71

LLLLIKOVNA UMJETNOSTIKOVNA UMJETNOSTIKOVNA UMJETNOSTIKOVNA UMJETNOST:::: 3.3.3.3. RAZRED RAZRED RAZRED RAZRED ((((S$S$S$S$)))) UMJETNOST I TUMA"ENJUMJETNOST I TUMA"ENJUMJETNOST I TUMA"ENJUMJETNOST I TUMA"ENJE SVIJETAE SVIJETAE SVIJETAE SVIJETA


ZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNIZNIMNIZNIMNIZNIMNAAAA Na kraju 3. godine u&enja i pou&avanja predmeta Likovna umjetnost:

DO

MEN

A A


ODABRANI PROBLEM

U SKLOPU TEME

“UMJETNOST I

TUMA"ENJE SVIJETA”

TE

PREZENTIRA/IZLA%E

REZULTAT

ISTRA%IVANJA U

ODABRANOME

MEDIJU.

- u&enik u paru provodi dva istra!ivanja u sklopu teme “Umjetnost i tuma&enje svijeta” odabiru'i problem u sklopu predlo!enih podtema - u&enik istra!uje prou&avaju'i dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadr!aj te bira odgovaraju'e likovne primjere - u&enik prezentira rezultate istra!ivanja u odabranome mediju




U&enik preispituje &injenice, tuma&i ih s vi*e aspekata i izra!ava vlastite prijedloge, rje*enja, zaklju&ke ili stavove te prezentira/izvodi vizualno rje*enje na kreativan na&in i s izra!enim interesom za istra!ivanjem u njemu novim medijima.

OBJA$NJENJE KONCEPTAOBJA$NJENJE KONCEPTAOBJA$NJENJE KONCEPTAOBJA$NJENJE KONCEPTA 3.3.3.3. RAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POU"AVANJA"AVANJA"AVANJA"AVANJA::::

U 3. godini u&enja i pou&avanja obra(uje se koncept “Umjetnost i tuma&enje svijeta” u kojemu se istra!uje &ovjekov odnos prema svijetu i njegovo tuma&enje svijeta. Sadr!aji ishoda i u&enikova aktivnost ostvaruju se problemski u temama “Umjetnost i duhovnost” i “Umjetnost i znanost”. Temom “Umjetnost i duhovnost” pristupa se umjetnosti kao na&inu tuma&enja svijeta u kontekstu kulta, vjere, duhovne ili moralne poruke vidljive u likovnome oblikovanju. Temom “Umjetnost i znanost” pristupa se umjetnosti dvojako: kao na&inu tuma&enja svijeta metodama svojstvenima znanosti - promatranjem i tuma&enjem zakonitosti te kao primjenu znanstvenih spoznaja i tehnolo*kih postignu'a u likovnome oblikovanju. Teme su uskla(ene i omogu'uju odabir likovnih primjera urbanizma, arhitekture, kiparstva, slikarstva, fotografije, filma i suvremenih medija, a koji na razli&ite na&ine iskazuju kultni, vjerski, duhovni, filozofski ili idejni sadr!aj i/ili djela nastala primjenom znanstvenih otkri'a i tehnolo*kih inovacija. Redoslijed podtema nije nametnut, a u&itelj odabire sinkronijski ili dijakronijski pristup pojedinoj temi, ishodu ili podishodu (u razradi ishoda).


U&enik istra!uje unutar koncepta “ Umjetnost i tuma&enje svijeta ” i navedenih tema “Umjetnost i duhovnost” i “Umjetnost i znanost” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema: duhovnost/religija i umjetnost, znanost i umjetnost, umjetnost i tehnologija.

U&enik mo!e realizirati rezultate istra!ivanja u jednome od predlo!enih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mre!ne stranice i sl. Istra!ivanje vi*e problema unutar jedne teme mo!e se ujediniti u projekt.


!72

DO

MEN

A B


UMJETNI"KO DJELO U

KOJEMU SE

ODRA%AVAJU KULT, VJERA, DUHOVNOST, FILOZOFIJA, ZNANOST

I TEHNOLOGIJA TE

IZRA%AVA KRITI"KI

STAV.

- u&enik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize odabranih likovnih primjera u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o pojedina&nome djelu slu!e'i se odgovaraju'om likovnom terminologijom/jezikom - u&enik analizira oblikovanje forme, stilska obilje!ja, ikonografske sadr!aje i zna&enje djela interpretiraju'i odraz kulta, vjere, filozofije, znanosti i tehnologije na likovnim primjerima od pretpovijesti do danas - u&enik analizira materijale, tehnike i postupke koji omogu'uju nova konstruktivna i oblikovna rje*enja (arhitektura, urbanizam, slikarstvo, kiparstvo, fotografija, film, novi mediji) - u&enik analizira i uspore(uje odnos arhitekture, kiparstva i slikarstva sakralnih prostora - u&enik uspore(uje pristup istom likovnom problemu u umjetni&kim djelima razli&itih stilova, pravaca i razdoblja interpretiraju'i odraz kulta, vjere, filozofije, znanosti i tehnologije na oblikovanje odabranih likovnih primjera od pretpovijesti do danas

U&enik uz u&iteljevu pomo' analizira umjetni&ko djelo.


U&enik uz u&iteljevu pomo' odabire odgovaraju'i pristup analizi ili dijelovima analize u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o umjetni&kome djelu.










!73

DO

MEN

A B

B.3.2 U"ENIK RASPRAVLJA

O UTJECAJU KULTA, VJERE, DUHOVNOSTI, FILOZOFIJE, ZNANOSTI I

TEHNOLOGIJE NA

UMJETNI"KO

STVARALA$TVO TE

ARGUMENTIRA

VLASTITI KRITI"KI

STAV.

- u&enik raspravlja o simboli&koj i funkcionalnoj ulozi svjetlosti u djelima arhitekture, kiparstva, slikarstva ili kao samostalnome mediju - u&enik raspravlja o simboli&koj ulozi boje i primjeni znanstvenih spoznaja o boji u umjetni&kome stvarala*tvu - u&enik raspravlja o simboli&koj ulozi proporcija - u&enik raspravlja o na&inima oblikovanja sakralnih gra(evina razli&itih religija - u&enik raspravlja o me(usobnom utjecaju znanosti, tehnologije i umjetnosti - u&enik raspravlja o relativnosti percepcije i njezinu kori*tenju u umjetnosti






U&enici razgovaraju o zadanome problemu iznose'i razli&ite ideje i mi*ljenja. Postupno 'e se suprotstavljene ideje i mi*ljenja argumentacijom svesti na nekoliko mogu'ih teza &ijom 'e analizom u&enici do'i do valjanih zaklju&aka. Teme se razlikuju u vremenu potrebnom za raspravu. Potrebno je poticati raspravlja&ki oblik komunikacije kako bi se razmi*ljaju'i do*lo do sadr!aja, a ne obrnuto. U&eniku treba dati dovoljno vremena da izrazi mi*ljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uva!avati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponu(enih odgovora i razvijati toleranciju. Unutar koncepta “Umjetnost i tuma&enje svijeta” likovnih djela razli&itih pravaca, stilova i razdoblja od pretpovijesti do danas u&enik:

- promatra i obja*njava promjene likovnih rje*enja kao na&in izra!avanja specifi&ne ideje/koncepta vidljive u prikazivanju likova i/ili prostora, uporabi boje i/ili svjetlosti, odnosu likovnih medija prema prostoru i sl.

- uspore(uje oblikovanje sakralnoga prostora i primjenu znanosti i tehnolo*kih noviteta u njegovu oblikovanju - promatra, analizira i raspravlja o utjecaju znanstvenih spoznaja na pojavu novih likovnih rje*enja u urbanizmu, arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu i drugim medijima

prate'i promjene tehnologije, materijala, forme i sadr!aja (metalurgija, gra(evinarstvo, arhitektura, fizika, kemija, biologija, matematika, geometrija, astronomija, informati&ka tehnologija, psihologija, sociologija)

- raspravlja o zna&enju vizualne poruke te njezinoj va!nosti i razumljivosti u suvremenome kontekstu.


!74

DO

MEN

A B


VA%NOST I

DRU$TVENU

ODGOVORNOST

O"UVANJA

KULTURNE/UMJETNI

"KE NACIONALNE

BA$TINE

SAKRALNOGA

KARAKTERA I ONIH

KOJA SE ODLIKUJU

PRIMJENOM

ZNANSTVENIH

SPOZNAJA I

TEHNOLOGIJA.

u&enik prosu(uje kulturne, umjetni&ke i povijesne vrijednosti odabranih primjera urbanisti&ke, graditeljske, kiparske, slikarske, fotografske, filmske i multimedijske ba*tine - u&enik kriti&ki promatra odnos pojedinca i zajednice prema nacionalnoj ba*tini - u&enik obja*njava povijesnu i stilsku slojevitost graditeljskih primjera ba*tine u Hrvatskoj - u&enik raspravlja o utjecaju pojedinih umjetnika i umjetni&kih djela na daljnji razvoj umjetni&koga stvarala*tva u nacionalnome kontekstu - u&enik obja*njava oblike za*tite i kriterije vrednovanja na odabranim primjerima nacionalne ba*tine - u&enik procjenjuje vrijednost, stupanj o&uvanja ba*tine te iznosi vlastite ideje za*tite i prezentacije






Obra(uju se relevantni primjeri umjetni&ke ba*tine u sklopu koncepta “Umjetnost i tuma&enje svijeta”. Biraju se oni primjeri kojima 'e se najbolje ostvariti podishodi navedeni u razradi ishoda. Ishodi vezani uz ba*tinu mogu se obra(ivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom ba*tinom. Preporu&uje se, kada je to mogu'e, primjere lokalne/nacionalne ba*tine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se &uvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.). U sklopu koncepta “Umjetnost i tuma&enje svijeta” likovnih djela razli&itih stilova, pravaca ili razdoblja od pretpovijesti do danas, u&enik:

- istra!uje djela nacionalne sakralne ba*tine i/ili djela koja se odlikuju inovativno*'u u primjeni znanstvenih spoznaja i tehnologija - samostalno istra!uje djela lokalne ba*tine i procjenjuje njihovu va!nost u kontekstu nacionalne i svjetske ba*tine usporedbom likovnoga oblikovanja, uporabom tradicionalnih ili modernih materijala i tehnika te originalno*'u likovnih rje*enja - navodi i obja*njava kriterije vrijednosti ba*tine: povijesna, starosna, umjetni&ka, ambijentalna, urbanisti&ka vrijednost, vrijednost originalnosti ili izvornosti, jedinstvenosti i reprezentativnosti - u&enik navodi i obja*njava suvremene oblike o&uvanja ba*tine: konzervacija, adaptacija/revitalizacija, rekompozicija, restauracija, rekonstrukcija, dislokacija - uo&ava slojevitost, prou&ava promjene i o&uvanost djela urbanizma i arhitekture - kriti&ki komentira odnos prema nacionalnim spomenicima kulture - istra!uje utjecaj kulturne ba*tine na daljnje likovno stvarala*tvo.


!75

DO

MEN

A B

B.3.4. U"ENIK KRITI"KI

PROSU#UJE

UMJETNI"KO DJELO

NA TEMELJU

NEPOSREDNOGA

KONTAKTA.

- u&enik ostvaruje neposredan kontakt s umjetni&kim djelom u galeriji/muzeju ili u javnome prostoru - u&enik aktivno sudjeluje u metodi&kim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetni&kim djelom - u&enik pi*e esej u kojemu izra!ava kriti&ki stav o umjetni&kome djelu na temelju neposrednoga kontakta interpretiraju'i formalna, tematska i stilska obilje!ja



U&enik obja*njava odgovaraju'i kontekst djela (izlo!ba, ambijent) te kriti&ki prosu(uje vi(eno.

U&enik kriti&ki prosu(uje razli&ite oblike umjetni&kih doga(anja u kojima aktivno sudjeluje, pokazuje radoznalost i afinitet za aktivnijim sudjelovanjem u kulturnome !ivotu.




!76

DO

MEN

A C

C.3.1 U"ENIK PROSU#UJE ME#UODNOS

KONTEKSTA I

UMJETNI"KOG DJELA.

- u&enik obja*njava utjecaj kulta i vjere na likovno oblikovanje u arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu i drugim medijima pojedinih dru*tveno-povijesnih razdoblja - u&enik obja*njava utjecaj znanosti i primjenu novih tehnologija na likovno oblikovanje u arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu i drugim medijima razli&itih likovnih pravaca, stilova i razdoblja - u&enik uspore(uje djela sakralne i svjetovne arhitekture, prostora ili ambijenta analiziraju'i odnos konstruktivnih i prostornih elemenata te obja*njava njihovu funkcionalnu i simboli&ku ulogu unutar dru*tveno-povijesnoga konteksta - u&enik tuma&i znakove, simbole i ikonografske elemente te razli&ite vizualizacije vjerskih sadr!aja - u&enik obja*njava ikonografske metode na likovnim primjerima likovnih stilova, pravaca i razdoblja od pretpovijesti do danas - u&enik interpretira utjecaj tehnologije na primjenu novih tehnika i medija (tisak, fotografija, film, video, digitalni mediji, strip, reklama) te prepoznaje i tuma&i ulogu suvremene tehnologije u umjetnosti danas - u&enik smje*ta analizirano umjetni&ko djelo u odgovaraju'i stil ili razdoblje





PREPORUKA ZA OSTVARIVREPORUKA ZA OSTVARIVREPORUKA ZA OSTVARIVREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ISHODAANJE ISHODAANJE ISHODAANJE ISHODA::::

Aktivnosti i sadr!aji teme “Umjetnost i tuma&enje svijeta” ostvaruju se istra!ivanjem umjetni&koga djela unutar povijesnoga, dru*tvenog i umjetni&kog konteksta koji se odra!avaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.


!77

LIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOSTLIKOVNA UMJETNOST,,,, 4.4.4.4. RAZRED RAZRED RAZRED RAZRED ((((S$S$S$S$)))) UMJETNOST I MO)UMJETNOST I MO)UMJETNOST I MO)UMJETNOST I MO),,,, UMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALA"KI PROCES"KI PROCES"KI PROCES"KI PROCES


ZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNIZNIMNIZNIMNIZNIMNAAAA Na kraju 4. godine u&enja i pou&avanja predmeta Likovna umjetnost:

DO

MEN

A A


ODABRANI PROBLEM

U SKLOPU TEMA

“UMJETNOST I MO)” I

“UMJETNOST I

STVARALA"KI PROCES”

TE PREZENTIRA/

IZLA%E REZULTAT

ISTRA%IVANJA U

ODABRANOME

MEDIJU.

- u&enik samostalno istra!uje temu “Umjetnost i mo'” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema - u&enik samostalno istra!uje temu “Umjetnost i stvarala&ki proces” odabiru'i stvarala&ki opus jednoga umjetnika - u&enik istra!uje prou&avaju'i dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadr!aj te bira prikladne likovne primjere

- u&enik prezentira rezultate istra!ivanja u odabranome mediju




U&enik preispituje &injenice, tuma&i ih s vi*e aspekata i izra!ava vlastite prijedloge, rje*enja, zaklju&ke ili stavove te prezentira/izvodi vizualno rje*enje na kreativan na&in i s izra!enim interesom za istra!ivanjem u njemu novim medijima.

OBJA$NJENJE OBJA$NJENJE OBJA$NJENJE OBJA$NJENJE KONCEPTA KONCEPTA KONCEPTA KONCEPTA 4.4.4.4. RAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POURAZREDA U"ENJA I POU"AVANJA"AVANJA"AVANJA"AVANJA::::

U 4. godini u&enja i pou&avanja predmeta Likovna umjetnost obra(uju se teme “Umjetnost i mo'” i “Umjetnost i stvarala&ki proces”. Sadr!aji ishoda i aktivnosti u&enika u sklopu teme “Umjetnost i mo'Umjetnost i mo'Umjetnost i mo'Umjetnost i mo'” usmjereni su na prou&avanje odnosa izme(u umjetnosti i mo'i s nekoliko gledi*ta: razumijevanje propagandnih mogu'nosti umjetnosti, uloge umjetnosti u osvje*tavanju bitnih dru*tvenih pitanja, polo!aja i uloge umjetnika u dru*tvu, cenzure kao oblika oduzimanja mo'i, institucionalizacije umjetnosti i njezine eksploatacije u komercijalne svrhe, preplitanja umjetnosti i popularne kulture te utjecaja popularne kulture i masovnih medija na svakodnevicu. Sadr!aji ishoda i aktivnosti u&enika u sklopu teme “Umjetnost i stvarala&Umjetnost i stvarala&Umjetnost i stvarala&Umjetnost i stvarala&ki proces”ki proces”ki proces”ki proces” usmjereni su na istra!ivanje prirode stvarala&koga umjetni&kog procesa kao egzistencijalne ljudske potrebe koja se izra!ava kroz razli&ite umjetni&ke aktivnosti od prapovijesti do danas. Usmjereno je na promatranje razvoja ideja od skice do kona&ne realizacije unutar individualnoga umjetni&kog stvarala&kog opusa. Problemskim se konceptima istra!uju razli&iti pristupi umjetni&kome procesu te njihova povijesna, znanstvena, filozofska i tehnolo*ka uvjetovanost (proces kao tehni&ka vje*tina, ritual, automatizam i apsurd, destrukcija, konstrukcija, proces kao intelektualni &in, umjetnost bez tehnolo*koga procesa). Redoslijed podtema nije nametnut, a u&itelj odabire sinkronijski ili dijakronijski pristup pojedinoj temi, ishodu ili podishodu (u razradi ishoda).


U&enik provodi istra!ivanje u sklopu teme “Umjetnost i mo'” odabiru'i problem unutar predlo!enih podtema: umjetnost kao propaganda; umjetnost kao dru*tveni komentar; umjetnost i cenzura; umjetnost, popularna kultura i masovni mediji; komercijalizacija, institucionalizacija i eksploatacija umjetnosti i kulture.

U&enik provodi istra!ivanje u sklopu teme „Umjetnost i stvarala&ki proces“ odabiru'i stvarala&ki opus jednoga umjetnika. U odabiru podjednako trebaju biti zastupljeni slikari, kipari, grafi&ari, arhitekti, konceptualni umjetnici, fotografi i video-umjetnici. Istra!ivanje usmjerava na obja*njavanje razvoja ideja od skice do kona&noga rje*enja;


!78

isticanje umjetnikova doprinosa odre(enoj tehnici eksperimentiranjem s materijalima; obja*njavanje elemenata koji povezuju umjetni&ke radove pojedinoga umjetnika (ideja/koncept, motiv, sadr!aj, tehnolo*ki proces, materijal...). U&enik mo!e realizirati rezultate istra!ivanja u jednome od predlo!enih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mre!ne stranice i sl. Istra!ivanje vi*e problema unutar jedne teme mo!e se ujediniti u projekt.

A.4.2 U"ENIK

REINTERPRETIRA IDEJU

UMJETNI"KOGA DJELA

IZRA%AVAJU)I SE U

ODABRANOME

MEDIJU.

- u sklopu teme “Umjetnost i mo'” u&enik analizira likovne metode i postupke kojima se prenose i isti&u poruke odabranoga umjetni&koga djela te izvodi vlastitu likovnu reinterpretaciju umjetni&ke ideje

- u sklopu teme “Umjetnost i stvarala&ki proces” u&enik reinterpretira postupke realizacije ideje

U&enik uo&ava materijalne/izvedbene karakteristike i postupke realizacije umjetni&koga djela.

U&enik opona*a stvarala&ki proces izvode'i grafi&ke analize umjetni&koga djela.

U&enik izvodi likovne rekonstrukcije umjetni&koga djela razumijevaju'i je kao rezultat umjetni&koga eksperimentiranja s postupcima, materijalima i dostupnom tehnologijom.

U&enik prezentira reinterpretaciju stvarala&koga procesa na temelju razumijevanja koncepta umjetni&koga djela.


- likovnim rekonstrukcijama i reinterpretacijama djela u&enik u vlastitim radovima opona*a one likovne elemente ili metode koji su klju&ni za dublje razumijevanje pojedinoga djela te za uo&avanje likovnih metoda i mehanizama preno*enja poruke Mogu'nosti izvo(enja likovnih rekonstrukcija i reinterpretacija: u&enik rekomponira umjetni&ko djelo preoblikovanjem i reorganizacijom njegovih dijelova; u&enik redefinira umjetni&ko djelo intervencijama na reprodukciji umjetni&koga djela i/ili promjenama konteksta; u&enik reinterpretira stvarala&ki proces istra!ivanjem tragova fizi&kih aktivnosti umjetnika u materijalu; u&enik rekonstruira po&etak komponiranja umjetni&koga djela izvo(enjem geometrijskih konstrukcija formata, od odabira formata do razmje*taja elemenata u formatu; u&enik grafi&kim opona*anjem linija i poteza istra!uje rukopis i uspore(uje umjetni&ka djela izvedena u razli&itim likovnim medijima (npr. crte! i slikarstvo); u&enik osmi*ljava aktivnosti s umjetni&kim djelima u obliku funkcionalnih igra kojima se interpretira logika nastanka djela.


!79

DO

MEN

A B


UMJETNI"KA DJELA

KOJA

PROBLEMATIZIRAJU

ODNOS UMJETNOSTI I

MO)I ILI SU KLJU"NA

ZA RAZUMIJEVANJE

STVARALA"KOGA

PROCESA POJEDINOGA

UMJETNIKA TE

IZRA%AVA VLASTITI

KRITI"KI STAV.

- u&enik obja*njava kako su materijali i likovne tehnike crte!a, grafike, slikarstva, kiparstva, arhitekture, fotografije, filma odredili formalna obilje!ja umjetni&koga djela

- u&enik obja*njava likovne elemente, na&ela oblikovanja i stilska obilje!ja u svrhu izra!avanja cjelovitoga do!ivljaja umjetni&koga djela - u&enik analizira tematske osobitosti djela obja*njavaju'i ikonografske elemente, simbole, motive i sadr!aje umjetni&koga djela koji su kori*teni u svrhu iskazivanja umjetni&ke ideje - u&enik obja*njava odabir sredstava i postupaka u izvedbenim i konceptualnim oblicima umjetnosti te interpretira njihov sadr!aj/ideju - u&enik uspore(uje pristup istomu likovnom problemu u umjetni&kim djelima razli&itih stilova, pravaca i razdoblja - u&enik ciljano provodi cjelovitu analizu ili dijelove analize u svrhu izra!avanja vlastitoga kriti&kog stava o pojedina&nome djelu slu!e'i se odgovaraju'om likovnom terminologijom/jezikom

U&enik uz u&iteljevu

pomo' analizira umjetni&ko djelo.


U&enik uz

u&iteljevu pomo' odabire odgovaraju'i pristup analizi ili

dijelovima analize u svrhu izra!avanja kriti&koga stava o umjetni&kome

djelu.










!80

U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME ““““UMJETUMJETUMJETUMJETNOST I MO)NOST I MO)NOST I MO)NOST I MO)”””” U"ENIKU"ENIKU"ENIKU"ENIK::::

- analizira ona materijalna i izvedbena obilje!ja djela, likovne elemente, na&ine i na&ela oblikovanja koja su kori*teni u svrhu iskazivanja mo'i i dru*tvenoga polo!aja (likovni prikazi vladara, mo'nika, naru&itelja; slikarska, skulpturalna i arhitektonska djela nastala u propagandne svrhe; likovni prikazi “obi&nog” &ovjeka) - analizira ona materijalna i izvedbena obilje!ja djela, likovne elemente, na&ine i na&ela oblikovanja kori*tenih u svrhu izra!avanja dru*tvenoga komentara te ona u kojima se ogleda preplitanje likovne umjetnosti, popularne kulture i masovnih medija - analizira izvedbena obilje!ja djela kojima se izra!ava otpor prema institucionalizaciji i komercijalizaciji umjetnosti (happening, performans, land art, konceptualna umjetnost, body art, street art, grafiti…) - analizira simbole i znakove mo'i - analizira i interpretira motive popularne kulture u likovnoj umjetnosti - analizira vizualna sredstva i metode reklamne industrije i drugih masovnih medija koji su upu'eni odre(enoj publici

U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME ““““UMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALA"KI PROCES"KI PROCES"KI PROCES"KI PROCES”””” U"ENIKU"ENIKU"ENIKU"ENIK::::

- analizira ona materijalna i izvedbena obilje!ja djela, likovne elemente, na&ine i na&ela oblikovanja kori*tenih u svrhu iskazivanja umjetni&ke ideje - analizira one likovne elemente, postupke i na&ine oblikovanja koji su karakteristi&ni za pojedinu tehniku ili materijal - analizira i uspore(uje rukopisna obilje!ja istoga umjetnika u razli&itim medijima te utvr(uje rukopisne posebnosti razli&itih umjetnika u istome mediju - prepoznaje, imenuje i opisuje kori*tene materijale i likovne tehnike - analizira stilske i tematske osobitosti djela obja*njavaju'i ikonografske elemente, simbole, motive i sadr!aje umjetni&koga djela


!81

DO

MEN

A B


RAZLI"ITIM

ODNOSIMA IZME#U

UMJETNOSTI I MO)I TE

UMJETNOSTI KAO

STVARALA"KOM

PROCESU I

ARGUMENTIRA

VLASTITI KRITI"KI

STAV.

U sklopu teme “Umjetnost i mo'”: - u&enik raspravlja o uporabi likovne umjetnosti u propagandne svrhe - u&enik raspravlja o ulozi umjetnosti kao dru*tvenog komentara - u&enik raspravlja o cenzuri u umjetnosti - u&enik raspravlja o utjecaju popularne kulture i masovnih medija na umjetnost i svakodnevni !ivot - u&enik raspravlja o institucionalizaciji, komercijalizaciji i eksploataciji likovne umjetnosti - u&enik raspravlja o polo!aju i ulozi umjetnika u dru*tvu. U sklopu teme “Umjetnost i stvarala&ki proces”: - u&enik raspravlja o tradicionalnome (tehni&ka vje*tina) i suvremenom (konceptualnom) odnosu prema stvarala&kome procesu - u&enik raspravlja o umjetni&kome stvarala*tvu kao racionalnom ili emocionalnom procesu - u&enik raspravlja o oblicima antiumjetni&koga pristupa procesu stvaranja - u&enik raspravlja o odnosu pojedinih faza unutar individualnoga stvarala&kog procesa (ideja, afektivni poticaj, realizacija)




U&enik iznosi kriti&ki stav ili prijedlog i argumentira vlastito tuma&enje problema ili rje*enje, vrednuje umjetni&ko djelo u odnosu na druge suvremene umjetni&ke pojave i odre(uje va!nost za vlastito razumijevanje umjetnosti.


U&enici razgovaraju o zadanome problemu iznose'i razli&ite ideje i mi*ljenja. Postupno 'e se suprotstavljene ideje i mi*ljenja argumentacijom svesti na nekoliko mogu'ih teza &ijom 'e analizom u&enici do'i do valjanih zaklju&aka. Teme se razlikuju u vremenu potrebnom za raspravu. Potrebno je poticati raspravlja&ki oblik komunikacije kako bi se razmi*ljaju'i do*lo do sadr!aja, a ne obrnuto. U&eniku treba dati dovoljno vremena da izrazi mi*ljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uva!avati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponu(enih odgovora i razvijati toleranciju.

U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME ““““UMJETNOST I MO)UMJETNOST I MO)UMJETNOST I MO)UMJETNOST I MO)”””” U"ENIKU"ENIKU"ENIKU"ENIK::::

- raspravlja o na&inima na koje su pojedina dru*tva i kulture koristile likovnu umjetnost za isticanje dru*tvenoga polo!aja i mo'i pojedinca ili propagiranje pojedinih dru*tveno-politi&kih i vjerskih zajednica

- raspravlja o ulozi naru&itelja u produkciji likovnoga djela - raspravlja o umjetnosti kao na&inu iskazivanja dru*tvenih nepravdi i propitivanja uvrije!enih stavova, ideja i vrijednosti - raspravlja o cenzuri kao oduzimanju mo'i i ograni&avanju stvarala&ke slobode pojedinca - raspravlja o preplitanju likovnih umjetnosti, popularne kulture i masovnih medija (npr. utjecaj fotografije i filma na likovnu umjetnost; plakat, strip, grafiti, street


!82

art, pop-art ...) - raspravlja o utjecaju likovne umjetnosti i stvarala*tva na popularnu kulturu (film, video spotovi, igrice…) - raspravlja o utjecaju popularne kulture, masovnih medija i vizualnih komunikacija na svakodnevni !ivot - raspravlja o ulozi muzejsko-galerijskih ustanova u podizanju statusa umjetni&kog djela - raspravlja o odnosu umjetni&ke i tr!i*ne vrijednosti umjetnina - raspravlja o reproduciranju umjetnina i eksploataciji umjetnosti (umjetnost kao tr!i*na roba) - raspravlja o primjerima otpora prema institucionalizaciji, komercijalizaciji i eksploataciji umjetnosti u likovnim pravcima i pokretima 20. stolje'a

U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME U SKLOPU TEME ““““UMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALAUMJETNOST I STVARALA"KI PROCES"KI PROCES"KI PROCES"KI PROCES”””” U"ENIKU"ENIKU"ENIKU"ENIK::::

- uspore(uje tradicionalne oblike procesa &ija se vrijednost o&ituje vje*tinom rada u materijalu, s konceptualnim pristupom stvarala*tvu u suvremenoj umjetnosti - obja*njava stvaranje bez kontrole razuma kao oblik automatiziranoga bilje!enja znakova i simbola - obja*njava uvo(enje elementa slu&ajnosti u stvarala&ki proces kao posljedicu apsurda i antiumjetni&kih stavova - raspravlja o ekspresivnim oblicima stvaranja koji se iskazuju kroz destrukciju forme i materijala - razmatra proces kao intelektualni &in uspore(uju'i racionalne oblike komponiranja i gra(enja -

DO

MEN

A B


VA%NOST I

DRU$TVENU

ODGOVORNOST

O"UVANJA

NACIONALNE

KULTURNE/UMJETNI"

KE BA$TINE KOJA SE

UKLAPA U TEME

“UMJETNOST I MO)”

TE “UMJETNOST I

STVARALA"KI

PROCES”.

- u&enik prosu(uje kulturne, umjetni&ke i povijesne vrijednosti urbanisti&ke, graditeljske i umjetni&ke ba*tine

- u&enik raspravlja o tome kako su pojedini umjetnici i umjetni&ka djela utjecali na daljnji razvoj umjetni&koga stvarala*tva u nacionalnome kontekstu - u&enik kriti&ki vrednuje odnos pojedinca i dru*tva prema pojedinim djelima umjetni&ke ba*tine - u&enik kriti&ki prosu(uje ulogu spomeni&ke i umjetni&ke ba*tine u globalizacijskim procesima - u&enik kriti&ki prosu(uje promid!benu i gospodarsku ulogu spomeni&ke i umjetni&ke ba*tine te predla!e vlastita rje*enja prezentacije i kulturne promid!be pojedinih umjetni&kih djela




U&enik prosu(uje va!nost kulturne ba*tine prema odre(enim kriterijima, raspravlja o problemima njezine za*tite i promid!be te predla!e vlastita rje*enja.

PREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIPREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODAVANJE ISHODAVANJE ISHODAVANJE ISHODA:::: Obra(uju se relevantni primjeri umjetni&ke ba*tine u sklopu koncepta “Umjetnost i mo'” i “Umjetnost i stvarala&ki proces”. Biraju se oni primjeri kojima 'e se najbolje

ostvariti podishodi navedeni u razradi ishoda. Ishodi vezani uz ba*tinu mogu se obra(ivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom

ba*tinom. Preporu&uje se, kada je to mogu'e, primjere lokalne/nacionalne ba*tine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se &uvaju (u sklopu projektne

nastave, terenske nastave i sl.).


!83

DO

MEN

A B

B.4.4 U"ENIK ANALIZIRA I

KRITI"KI PROSU#UJE

UMJETNI"KO DJELO

NA TEMELJU

NEPOSREDNOGA

KONTAKTA.

- u&enik ostvaruje neposredan kontakt s umjetni&kim djelom u galeriji/muzeju ili u javnome prostoru

- u&enik aktivno sudjeluje u metodi&kim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetni&kim djelom - u&enik pi*e esej u kojemu izra!ava kriti&ki stav o umjetni&kome djelu na temelju neposrednoga kontakta interpretiraju'i formalna, tematska i stilska obilje!ja



U&enik obja*njava odgovaraju'i kontekst djela (izlo!ba, ambijent) i kriti&ki prosu(uje vi(eno.

U&enik kriti&ki prosu(uje razli&ite oblike umjetni&kih doga(anja u kojima aktivno sudjeluje te pokazuje radoznalost i afinitet za aktivnijim anga!manom u kulturnome !ivotu.




!84

DO

MEN

A C


ME#UODNOS

KONTEKSTA I

UMJETNI"KOGA

DJELA/STILA.

U sklopu teme “Umjetnost i mo'”: - u&enik obja*njava i uspore(uje propagandnu ulogu umjetnosti u razli&itim dru*tvima - u&enik obja*njava na koji na&in likovna djela zrcale ili kritiziraju vrijednosti, ideje i uvjerenja vremena u kojemu su nastala (umjetnost kao dru*tveni komentar) - u&enik obja*njava i uspore(uje razli&ite uzroke cenzure u likovnoj umjetnosti povezuju'i ih s odgovaraju'im dru*tveno-povijesnim kontekstom (vjerska, dru*tvena, politi&ka cenzura) - u&enik obja*njava pojavu institucionalizacije, komercijalizacije i eksploatacije umjetnosti i razli&ite primjere otpora ovim pojavama u umjetnosti 20. stolje'a - u&enik prosu(uje utjecaj dru*tveno-povijesnoga konteksta na polo!aj i ulogu umjetnika u dru*tvu - u&enik obja*njava utjecaj popularne kulture, masovnih medija i vizualnih komunikacija na svakodnevni !ivot. U sklopu teme “Umjetnost i stvarala&ki proces”: - u&enik prosu(uje utjecaj dru*tveno-povijesnoga i umjetni&kog konteksta na stvarala*tvo pojedinoga umjetnika - u&enik prosu(uje utjecaj dru*tveno-povijesnih i umjetni&kih okolnosti na individualizaciju stvarala&koga procesa i likovnoga izri&aja u 19. st. - u&enik prosu(uje kako su znanost, tehnologija, dru*tvene i umjetni&ke okolnosti utjecale na eksperimentiranje s materijalima i procesima u 20. st. (proces kao ritual, intelektualni &in, destrukcija, konstrukcija, automatizam, slu&ajnost) - u&enik prosu(uje o utjecaju filozofskih i psiholo*kih teorija na stvarala&ke procese - u&enik obja*njava odraz dru*tvenih pojava na odnos umjetnika prema materijalu i motivu od pretpovijesti do danas - u&enik smje*ta analizirano umjetni&ko djelo u odgovaraju'i stil/razdoblje






!85


Aktivnosti i sadr!aji tema “Umjetnost i mo'” i “Umjetnost i stvarala&ki proces” ostvaruju se istra!ivanjem umjetni&koga djela unutar povijesnoga, dru*tvenog i umjetni&kog konteksta koji se odra!avaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.


!86

E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRU"JIMA, ME#UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA Predmeti Likovna kultura i Likovna umjetnost pripadaju umjetni!komu i dru"tveno-humanisti!komu odgoj-no-obrazovnomu podru!ju. Sadr#ajima svojih ishoda omogu$uju strukturnu, pojmovnu i tematsku korelaciju sa svim nastavnim predmetima i me%upredmetnim temama te time produbljuju uporabu pojedinih pojmova i sadr#aja iz drugih predmeta.

Likovna kultura i Likovna umjetnost doprinose razvoju razli!itih komunikacijskih kanala slu#e$i se likov-nim/vizualnim jezikom, refleksijom propitivanjem i raspravom, relevantnim izvorima literature i informaci-jama na stranome jeziku te njihovim preno"enjem na materinskom jeziku.

Matemati!ke kompetencije razvijaju se istra#ivanjem matemati!kih principa, geometrijskih i proporcijskih odnosa u umjetni!kim djelima te iskustvenim razvijanjem osje$aja za prostor i prostorne koncepte.

Digitalne i ra!unalne kompetencije u!enici razvijaju tako da primjenjuju likovni/vizualni jezik pri uporabi razli!itih medijskih tehnologija i ra!unalnih programa u vlastitome stvarala!kom procesu. Upotrebljavaju ih za prezentaciju znanja, aktivnosti, pretra#ivanja i vrednovanja razli!itih izvora podataka. Istra#ivanjem inovacija u medijskim tehnologijama i njihova utjecaja na umjetnost, vrijednosti, kulture i ideje omogu$uje se razumije-vanje suoblikovanja dru"tva i tehnologije.

Organizacija u!enja i pou!avanja omogu$uje u!enicima da upotrijebe svoja iskustva iz svakodnevnoga #ivota, predznanje, znanje iz drugih nastavnih predmeta (interdisciplinarnost) te u!e od drugih u!enika. U!enici u!e kako u!iti i razvijanjem svijesti o relativnosti znanstvene spoznaje, poti!e ih se na postavljanje pitanja i prona-la#enje odgovora kao neizostavnim dijelovima kreativnoga procesa i (samo)spoznaje.

U susretu s kulturno-umjetni!kim naslje%em u razli!itim kontekstima poti!e se #elja za razumijevanjem dru-gih kultura. Razvijanjem pozitivnoga stava prema individualnim razlikama svakoga pojedinca i razumijevanjem razli!itih dru"tvenih skupina, uklanjanjaju se predrasude i razli!iti oblici diskriminacije, poti!e se razvoj empa-tije, omogu$uje izgradnja vlastitoga sustava vrijednosti, odnosno doprinosi osobnome i socijalnome razvoju u!enika te njegovu gra%anskomu odgoju i obrazovanju. U u!enika se razvija poduzetnost upoznavanjem s mogu$nostima uporabe kreativnih potencijala i prijenosa ili dopune usvojenoga znanja u "irokome spektru profesija kao i onim specifi!nima poput vizualnih komunikaci-ja, grafi!koga i industrijskoga dizajna, turizma i kreativnih industrija kao va#nih gospodarskih grana. Istodobno ih se upoznaje s problemima odr#ivoga razvoja razvijanjem svjesnosti o materijalima i alatima koji-ma se slu#e u stvarala!kome procesu te istra#ivanjem arhitektonskoga i urbanisti!koga oblikovanja okoline propitivanjem utjecaja !ovjekova djelovanja na okoli".

F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Iskustva u&enja Ostvarivanje ciljeva predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost provodi se stvarala!kim radom, istra#iva!-kim gledanjem i usvajanjem vje"tina kojima se razvijaju kreativnost i kriti!ko mi"ljenje kao metakompetencije koje su primjenjive u svim #ivotnim aspektima. U tu svrhu potrebno je uklju!iti nekoliko razina pedago"koga pristupa - kognitivnu, psihomotori!ku, afektivnu i motivacijsku - koje u najboljem omjeru u!enicima osigura-vaju uvjete za aktiviranje vi"ih misaonih procesa. Proces u!enja i pou!avanja oblikuje se tako da omogu$uje svim u!enicima ostvarenje njihovih potencijala. Osobno iskustvo u!enika i suvremena okolina bitni su aspekti odgojno-obrazovnoga procesa. U!enici stje!u kompetencije za !itanje slojevitih zna!enja slika iz vlastite okoli-ne kreiranih masovnim medijima i novim tehnologijama koje istodobno poti!u vizualnu, auditivnu, taktilnu i kinesteti!ku percepciju.

Stjecanje znanja i vje"tina u u!enju i pou!avanju predmeta Likovna kultura temelji se na neposrednu stvaranju u materijalima i vizualnim medijima, a polazi"te razvoja kreativnosti uvijek je u samoj li!nosti u!enika, njegovu


!87

iskustvu i odnosu s okolinom. Izuzetno va#na dimenzija u!enikova iskustva jesu emocije koje znatno utje!u na !in percepcije pa ih je nemogu$e izuzeti iz procesa u!enja.

U predmetu Likovna umjetnost naglasak je na razumijevanju uloge umjetnosti i stvarala"tva u odgovaraju$e-mu kontekstu te njezinu doprinosu #ivotu pojedinaca i cjelokupnomu dru"tvu. Razumijevanje se temelji na opa#anju i iskustvu analiti!koga promatranja likovnoga djela te stavljanju djela u "iri kontekst nastanka, na temelju kojega proizlazi argumentiran kriti!ki stav.

U!enje i pou!avanje organizirano je u tematske cjeline koje u!enicima omogu$uju cjelovito i smisleno struktu-riranje znanja, iskustava i vje"tina stavljaju$i ih u odnos s razli!itim kontekstima. Proces u!enja i pou!avanja prilago%en je svakomu u!eniku tako da razumije svrhu svih aktivnosti i sadr#aja. Unutar tematskih cjelina u!enici povezuju sadr#aje ishoda Likovne kulture i Likovne umjetnosti s temama i sadr#ajima ostalih nastav-nih predmeta, me%upredmetnim temama te spoznajama i iskustvima iz vlastitoga #ivota. Teme se istra#uju kao kombinacija informacija, pro#ivljenog iskustva i vi"estrukih zna!enja.

U!enje i pou!avanje predmeta Likovna kultura organizira se u svakome razredu kroz !etiri zadane teme koje obuhva$aju obavezni godi"nji broj sati. Teme se realiziraju nizom manjih ili ve$ih projektnih i kontekstnih cjelina. Trajanje i realizacija cjelina ovisi o potrebama u!enika, odluci u!itelja i "kolskome kurikulumu.

Pri u!enju i pou!avanju premeta Likovna umjetnost sadr#aj je tematski podijeljen po godinama u!enja s neko-liko podtema unutar svake teme te obuhva$a cijeli raspon umjetni!koga stvaranja od pretpovijesti do danas. Sadr#aj se unutar pojedine godine u!enja ne mora kronolo"ki prolaziti, ve$ u!itelj odabire onaj pristup kojim $e najbolje ostvariti teme i podteme zadanim ishodima i klju!nim sadr#ajima. Teme i podteme provla!e se u svim trima domenama u kojima u!enici stje!u vje"tine istra#iva!koga rada, analize i kriti!koga mi"ljenja, razvijaju pozitivan stav i aktivan odnos prema ba"tini, afinitet prema neposrednu do#ivljavanju umjetni!koga djela te razumiju va#nost kontekstualizacije umjetni!koga djela.

Uloga u&itelja

U!itelj ima izuzetno va#nu ulogu u strukturiranju i vo%enju odgojno-obrazovnoga procesa. On odabire razli!ite pristupe u!enju i pou!avanju, odnosno metode i strategije kojima se poti!e aktivno sudjelovanje u!enika u odgojno-obrazovnome procesu preuzimanjem inicijative, razvojem kreativnoga i kriti!koga mi"ljenja, refleksi-jom, samoprocjenjivanjem i vrednovanjem. U!itelj uva#ava individualnost svakoga u!enika, njegove potrebe, mogu$nosti i interese, stil u!enja i izra#avanja. Od osobite je va#nosti da u!itelj organizira odgojno-obrazovni proces kao medijator tako da jasno izrazi ciljeve, poti!e u!enike na samostalnost i daje im strukturirana uput-stva za sudjelovanje u procesu. Potrebno je stvoriti pozitivno i poticajno ozra!je za u!enje, atmosferu povjere-nja te usmjeriti u!enje i pou!avanje na u!enika i ohrabrivati ga u izno"enju vlastitih prijedloga i rje"enja.

U!itelj je taj koji osmi"ljenim aktivnostima, komunikacijom svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa, interaktivnom metodom u!enja (interpersonalnom: u!enik-u!enik, u!enik-u!itelj) i interakcijom s umjetni!-kim djelima i slu#enjem prethodno ste!enim kompetencijama usmjeravaju pou!avanje na stjecanje novih znanja i vje"tina koja se nadovezuju na prethodna. U!itelj bira relevantne primjere umjetni!kih djela i pristupe u!enju i pou!avanju (suradni!ko u!enje, iskustveno u!enje, samostalno istra#ivanje, istra#ivanje u parovima i skupinama, prezentacija, e-u!enje, terenska nastava, integrirana nastava, korelacije, projektna nastava i upora-ba novomedijskih tehnologija) kojima $e najbolje ostvariti zadane ciljeve i ishode u!enja. U!itelj upu$uje u!e-nika da upoznaje i istra#uje oblikovanje vizualne okoline s kojom je povezan svakodnevnim aktivnostima i iskustvom. U!itelj ukazuje na to da su likovno/vizualno oblikovanje sastavni dio #ivota zajednice, va#an ele-ment u odre%ivanju njezina identiteta i u mnogim se aspektima odra#avaju na #ivot svakog pojedinca.

Materijali i izvori

Za u!enje i pou!avanje koriste se oni alati za koje u!itelj procijeni da $e njima najkvalitetnije i naju!inkovitije potaknuti u!enika u postizanju zadanih ciljeva i ishoda u!enja. Materijali i izvori za u!enje uklju!uju relevan-tne izvore informacija, didakti!ki prilago%ene i poticajne te originalne sadr#aje, zatim stvarne situacije i sadr#a-je koji povezuju ishode u!enja sa svakodnevnim #ivotom. Nu#na je nacionalna baza kvalitetnih digitalnih rep-rodukcija umjetni!kih djela nacionalne i svjetske ba"tine za slobodnu uporabu u procesu u!enja i pou!avanja, baza sadr#aja na koju se upu$uje u!enik tijekom istra#iva!koga rada te dodatni multimedijski i tiskani materija-li za vje#bu. Obavezan su izvor informacija i ud#benici za svaku nastavnu godinu od 1. do kraja 5. odgojno-obrazovnoga ciklusa. Ud#benici mogu biti u elektroni!kome/digitalnome i tiskanome obliku. Materijale za


!88

alternativne oblike u!enja i pou!avanja planirane "kolskim kurikulumom (izborna nastava, interdisciplinarni ili stru!ni moduli, izvannastavne aktivnosti itd.) osmi"ljava u!itelj u suradnji s u!enicima.

Bitna je kvaliteta reproduciranih materijala, tiskanih ili digitalnih, koji se koriste u odgojno-obrazovnome pro-cesu. Preporu!a se uporaba stru!nih internetskih stranica, stranica muzeja i galerija koje omogu$uju interak-tivno istra#ivanje digitalne reprodukcije umjetni!kih djela visoke rezolucije.

Okru!enje Osnovni preduvjet za cjeloviti rad u!enika i u!itelja u u!enju i pou!avanju predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnosti radi provo%enja aktivnosti i sadr#aja vezanih za sve domene jest specijalizirana u!ionica koju !ine: ra!unalo s internetskom vezom, projektor visoke rezolucije, koji ima kvalitetnu i neizmijenjenu reprodukciju boja ili proporcija, podloga za reprodukciju velikoga formata, adekvatno i kontrolirano osvjetljenje (mogu$nost zamra!enja u!ionice), audiooprema, prostor za !uvanje u!eni!kih radova (likovnih radova, mapa, istra#iva!kih radova), umivaonik i pristup teku$oj vodi u samoj u!ionici. Elektroni!ku opremu treba redovito obnavlja-ti/nadogra%ivati novim audiovizualnim multimedijskim tehnologijama, kako one ulaze u "iru upotrebu, i adek-vatnim ra!unalnim programima za obradu fotografije, za monta#u filma te za obradu i stvaranje slike.

Osim specijalizirane u!ionice, po#eljno je okru#enje za izvo%enje u!enja i pou!avanja galerija, muzej ili bilo koji autenti!ni prostor !uvanja umjetni!koga djela, javna skulptura, pojedina!ni arhitektonski objekt, lokalitet ili urbanisti!ki prostor. U!enik uspostavlja neposredan odnos s djelom, upoznaje se s radom i aktivnostima kul-turnih ustanova i dru"tava te postaje aktivni sudionik kulturnoga #ivota svojega naselja/grada.

S obzirom na stvarala!ki karakter u!enja i pou!avanja predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost potrebno je omogu$iti u!enicima da prezentiraju rezultate svojega rada i izvan u!ionice kako bi bili dostupni i drugim u!enicima i roditeljima. U osnovnoj "koli to podrazumijeva i sudjelovanje u oblikovanju neposredne vizualne okoline. U!enici se poti!u da razli!itim stvarala!kim aktivnostima sudjeluju u oblikovanju vizualnoga identite-ta "kole i promociji rada "kole u u#oj ili "iroj zajednici (estetsko ure%enje "kole, izrada scenografije i rekvizita za "kolske priredbe i razli!ite oblike okupljanja i prezentacija te oblikovanje mre#nih sadr#aja koji se odnose na promociju i prezentaciju rada "kole i sl.). Planiranjem "kolskoga kurikuluma potrebno je osigurati vrijeme te prostorne i materijalne uvjete za provo%enje tih dodatnih aktivnosti. Uspostavljanje komunikacije s okolinom poti!e se i uklju!eno"$u u!enika u #ivot lokalne i "ire zajednice tako da vizualnim intervencijama i performa-tivnim akcijama promi!u pozitivne stavove i vrijednosti. Javno djelovanje i prezentacija rada doprinosi osje$a-ju samopouzdanja u!enika te im omogu$uje dodatno vrednovanje vlastitoga rada u "iremu kontekstu.

Odre(eno vrijeme U!enje i pou!avanje predmeta Likovna kultura provodi se u 1., 2. i 3. odgojno-obrazovnome ciklusu osnovne "kole.

U!enje i pou!avanje predmeta Likovna umjetnost provodi se u 4. i 5. odgojno-obrazovnome ciklusu srednje "kole.

U u!enju i pou!avanju predmeta Likovna kultura domena Stvarala"tvo i produktivnost polazi"te je i poveznica svih odgojno-obrazovnih ishoda pa joj se posve$uje najvi"e vremena. Ostvarivanje ishoda iz te domene provo-di se tijekom ve$ine nastavnih sati dok se realizacija ishoda iz drugih dviju domena ostvaruje paralelno i ve$im se dijelom preklapaju i pro#imaju s njom. Odnosi izme%u domena Do#ivljaj i kriti!ki stav te Umjetnost u kon-tekstu mijenjaju se tijekom odgojno-obrazovnih ciklusa. U drugome i tre$em ciklusu pove$ava se zna!aj razvo-ja kriti!koga mi"ljenja i povezivanja stvarala!koga procesa s razli!itim kontekstima.

Vrijeme koje je u prvim trima razredima srednje "kole predvi%eno za u!enje i pou!avanje pojedine domene u predmetu Likovna umjetnost raspore%eno je tako da je za domenu Stvarala"tvo i produktivnost predvi%eno okvirno 20% satnice, za domenu Do#ivljaj i kriti!ki stav okvirno 50% satnice te za domenu Umjetnost u kon-tekstu okvirno 30% satnice. Vrijeme koje je u !etvrtome razredu srednje "kole predvi%eno za u!enje i pou!ava-nje pojedine domene raspore%eno je tako da je za domenu Stvarala"tvo i produktivnost predvi%eno okvirno 50% satnice, za domenu Do#ivljaj i kriti!ki stav okvirno 30% satnice te za domenu Umjetnost u kontekstu okvirno 20% satnice.


!89

Slika 2: Zastupljenost domena unutar odgojno-obrazovnih ciklusa

Grupiranje u&enika U!enici se raznoliko grupiraju ovisno o vrsti zadataka ili aktivnosti, mjestu izvo%enja u!enja i pou!avanja, is-tra#ivanju u u!ionici i "koli i izvan u!ionice i "kole, samostalnim zadatcima itd. Stoga je mogu$e u!enike grupi-rati fleksibilno i dinami!no, s !estim promjenama zdru#ivanja i umre#avanja. Pritom treba paziti na posebnosti i dinamiku svakoga razreda, skupine i para. U!itelj treba dobro poznavati u!enike da bi ih grupirao prema razli-!itostima s obzirom na njihove individualne potrebe, interese i stilove u!enja. Potrebno je unaprijed pripremiti i dogovoriti ulogu svakoga u!enika u skupini ili paru te strukturirati samovrednovanje i vrednovanje da bi se u!enici aktivno uklju!ili i potaknuli na u!enje. Tako je mogu$e pratiti napredak pojedinca i njegov rad u sku-pini. Za u!enike koji imaju izra#en interes za umjetni!ko podru!je potrebno je osigurati produbljivanje znanja i interesa organiziranjem izbornih aktivnosti i sadr#aja. Grupiranje u!enika izvan redovne nastave mogu$e je i u izbornim i u fakultativnim predmetima, modulima, u izvanu!ioni!koj nastavi, izvannastavnim i izvan"kolskim aktivnostima te u razli!itim vrstama projekata, koji su sastavni dio "kolskoga kurikuluma. U tim se grupira-njima poti!e razvoj individualnih interesa i sposobnosti te se nagla"ava me%uvr"nja!ko u!enje.

U&enici s te*ko'ama i daroviti u&enici Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u!enika s te"ko$ama kurikulum se prilago%ava u skladu sa smjernicama dokumenata Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava u!enja i Vrednovanje postignu$a djece i u!enika s te"ko$ama.

Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u!enika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama dokumenata Okvir za poticanje iskustava u!enja i Vrednovanje postignu$a darovite djece i u!e-nika.


!90

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U"ENJA U NASTAVNOME PREDMETU LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST Elementi vrednovanja proizlaze iz domena ukazuju$i na razli!ite aspekte znanja, sposobnosti i vje"tina u!eni-ka. Vrednovanje se treba temeljiti na kontinuiranome pra$enju aktivnosti i napretka u!enika. Likovna kultura VREDNOVANJE KAO U#ENJE I VREDNOVANJE ZA U#ENJE TIJEKOM U#ENJA I POU#AVANJA PREDMETA LIKOVNA KULTURA

Vrednovanje za u!enje i vrednovanje kao u!enje sastavni su dio procesa u!enja i pou!avanja. U!enici usvajaju i primjenjuju kriterije za vrednovanje stvarala!koga procesa i likovnih/vizualnih radova. Vrednovanje se provodi tijekom !itavoga procesa u!enja i pou!avanja i obuhva$a:

! u!iteljevo pra$enje i bilje#enje prolaska u!enika kroz etape stvarala!koga procesa (pra$enje, promatranje i bilje#enje u!eni!kih aktivnosti, analiza u!enikova rada, procjena rada u skupini, razgovor s u!enikom i izra-da mapa za individualno pra$enje u!enika)

! bilje#enje refleksije tijekom u!enikova stvarala!kog procesa (vlastiti proces i proces drugih u!enika / sa-movrednovanje i vr"nja!ko vrednovanje)

! portfolio u!enika (vizualno i pisano bilje#enje procesa koje uklju!uje skice, pisane i vizualne bilje"ke o raz-voju ideja, fotografije procesa, fotografije radova, radovi itd.)

! rasprave tijekom stvarala!koga procesa te rasprave o rezultatu rada.

VREDNOVANJE NAU#ENOGA TIJEKOM U#ENJA I POU#AVANJA PREDMETA LIKOVNA KULTURA Vrednovanje se nau!enoga provodi u skladu s ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda raspore%enih u tri do-mene. Domena Stvarala"tvo i produktivnost polazi"te je i poveznica svih odgojno-obrazovnih ishoda. Vredno-vanje ishoda iz te domene predstavlja te#i"te procjene postignu$a u!enika dok se vrednovanje realizacije isho-da iz drugih domena nadovezuje na nju. Radi to!nijeg vrednovanja spojene su domene Do#ivljaj i kriti!ki stav te Umjetnost u kontekstu. U prvome se ciklusu ve$a va#nost u vrednovanju ovoga elementa ocjenjivanja daje do#ivljaju, a u drugome i tre$em ciklusu razvoju kriti!koga mi"ljenja i povezivanju stvarala!koga procesa s razli!itim kontekstima. Elementi ocjenjivanja i vrednovanja uklju!uju:

1. stvarala"tvo stvarala"tvo stvarala"tvo stvarala"tvo (stvarala!ki proces)

! artikuliranje i razvijanje ideje, stvaranje udaljenih asocijacija, sposobnost improvizacije, primjena etapa krea-tivnoga procesa, refleksija i samorefleksija; vizualno i pisano bilje#enje procesa, portfolio/e-portfolio

2. produktivnost produktivnost produktivnost produktivnost (likovni/vizualni izraz: realizacija ideje u formi, u materijalu i u mediju)

! uporaba likovnih pojmova, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva i originalnosti (stvaranje udaljenih asocijacija i ideja te izbjegavanje "ablonskih i stereotipnih prikaza), ulo#enoga truda, izra-#ene ideje (prijenos ideje u formu), dovr"enosti radova te estetska osjetljivost

3. kriti!ko mi"ljenje i kontekstkriti!ko mi"ljenje i kontekstkriti!ko mi"ljenje i kontekstkriti!ko mi"ljenje i kontekst (percepcija i rekonstrukcija cjeline: vlastiti rad i rad drugih u!enika, umjet-ni!ko djelo, kontekst)

! analiza i vrednovanje likovnih/vizualnih radova prema kriterijima: uporaba likovnih pojmova, likovnih mate-rijala, postupaka i/ili vizualnih medija, prikaz motiva i originalnost, ulo#eni trud, izra#ena ideja i dovr"enost rada

! analiza i vrednovanje procesa: odnos rezultata svake etape s cjelinom, refleksija i samorefleksija


!91

! stvaranje razli!itih poveznica (analizom i prakti!nom primjenom razli!itih iskustava i znanja) izme%u umjet-ni!kih djela, stvarala!koga procesa, u!enikova likovnoga/vizualnoga izraza i njihovih konteksta

! estetska osjetljivost (umjetni!ka djela, u!eni!ki radovi, okolina).

U!itelj daje opisnu procjenu odre%enih elemenata generi!kih kompetencija: odgovornost, samostalnost i sa-moinicijativnost, komunikacija i suradnja:

! odgovoran pristup radu, motivacija, aktivno sudjelovanje u svim etapama u!enja i pou!avanja, uva#avanje mi"ljenja drugih, samoinicijativnost u radu

! stupanj suradni!koga u!enja i komunikacije, tolerancija, uva#avanje i vrednovanje tu%ega mi"ljenja, aktiv-nost u radu u skupini ili u radu u paru, doprinos radu skupine.

IZVJE"!IVANJE

Svrha izvje"$ivanja jest pravodobna, jasna i to!na povratna informacija u!enicima, roditeljima i u!iteljima o postignu$ima u trima postoje$im predmetnim domenama te u napredovanju u razvoju socijalnih, komunika-cijskih i metakognitivnih vje"tina.

U prvome odgojno-obrazovnome ciklusu nema broj!anih ocjena, a koristi se kvalitativno opisivanje postignu$a na ljestvici od tri stupnja: potrebna podr"ka, u skladu s o!ekivanjima, iznimno u odnosu na o!ekivanja.

U!eni!ka se postignu$a u drugome i tre$em odgojno-obrazovnome ciklusu kvalitativno opisuju na isti na!in kao u prvome ciklusu, uz dodatno vrednovanje broj!anom ocjenom i zaklju!nom broj!anom ocjenom.

ODRE$IVANJE ZAKLJU#NE (PR)OCJENE

Zaklju!na (pr)ocjena postignu$a u!enika u u!enju i pou!avanju predmeta Likovna kultura proizlazi iz jasno odre%enih i razra%enih odgojno-obrazovnih ishoda. Davanje va#nosti pojedinoj domeni u dono"enju zaklju!ne (pr)ocjene treba biti u suglasju sa zastupljeno"$u domena u nastavi kroz odgojno-obrazovnu vertikalu. Likovna umjetnost

(Pr)ocjenjivanje svakoga elementa u predmetu Likovna umjetnost mo#e se provoditi usmeno i pismeno pa se time posti#e raznolikost oblika ocjenjivanja unutar jedne domene/elementa. Vrednovanje se provodi na teme-lju pismenih ispita, analiza, kriti!kih eseja, pra$enja etapa istra#iva!koga rada, primjeni ste!enoga znanja i vje"-tina u novim okolnostima. VREDNOVANJE ZA U#ENJE

– opisno se vrednuje u!enikova samostalnost, odgovornost i zainteresiranost za nastavne sadr#aje i napredak. VREDNOVANJE KAO U#ENJE – treba se temeljiti na samoprocjeni i procjeni u!enika njihovim uklju!ivanjem u vrednovanje istra#iva!kih i projektnih zadataka tako da sami dogovaraju kriterije i mjere uspje"nost svoje i tu%e izvedbe. VREDNOVANJE NAU#ENOGA

– vrednuje se primjena ste!enoga znanja i vje"tina u novim okolnostima.


!92

Elementi ocjenjivanja:

! stvarala"tvo i produktivnoststvarala"tvo i produktivnoststvarala"tvo i produktivnoststvarala"tvo i produktivnost: vrednuju se etape i rezultati istra#iva!koga rada (osmi"ljavanje koncepta, istra#ivanje izvora, pisani rad, prezentacija vizualnih rje"enja), likovne reinterpretacije ! do#ivljaj i kriti!ki stavdo#ivljaj i kriti!ki stavdo#ivljaj i kriti!ki stavdo#ivljaj i kriti!ki stav: vrednuje se primjena likovnog jezika u analizi, sposobnost odabira adekvatnih vrs-ta/dijelova analize, izra#avanje vlastitog kriti!kog stava i argumentirano izno"enje mi"ljenja, vje"tina vrednovanja umjetni!koga djela, predlaganje vlastitih rje"enja ! umjetnost u kontekstuumjetnost u kontekstuumjetnost u kontekstuumjetnost u kontekstu: razumijevanje umjetni!kih djela i likovnih problema u odgovaraju$emu kontekstu, smje"tanje djela u stil/razdoblje, dijakronijsko i sinkronijsko povezivanje.

Ocjene treba rasporediti prema broju ishoda u pojedinoj domeni tako da domena Stvarala"tvo i produktivnost !ini 20% ocjene, domena Do#ivljaj i kriti!ki stav 50% ocjene, a domena Umjetnost u kontekstu 30% ocjene.

ODRE$IVANJE ZAKLJU#NE (PR)OCJENE

Sve broj!ane ocjene imaju jednaku vrijednost. Zaklju!na (pr)ocjena donosi se na kraju godine i upisuje u svje-dod#bu. U!itelj daje procjenu generi!kih kompetencija (odgovornost, samostalnost, samoinicijativnost, ko-munikacija i suradnja) slu#e$i se listom procjena i ljestvicom od !etiriju stupnjeva: potrebna podr"ka, zadovo-ljavaju$e, dobro, vrlo dobro. U!eni!ka se postignu$a u !etvrtome i petom odgojno-obrazovnome ciklusu izra#avaju broj!anom ocjenom i zaklju!nom broj!anom ocjenom.


!93

DODATAK PRIJEDLOGU KURIKULUMA PREDMETA LIKOVNA KULTURA / LIKOVNA UMJET-NOST

Izdvojeno mi*ljenje &lana SRS za predmet Likovna kultura u O$, ishod A.1.

Klju!na domena kurikuluma za LK je Stvarala"tvo i produktivnost jer se radi o predmetu koji se temelji na prakti!nome radu, koji proizlazi iz upoznavanja osnovnih principa likovnoga izra#avanja (odnosno iz upozna-vanja likovnoga jezika). U ovome ishodu te#i"te je maknuto sa samoga likovnog uratka i likovnoga izra#avanja, a pretjerano je stavljeno na sam proces. Pritom je, me%utim, do"lo do odre%enih #rtvi – gledaju$i ishod koji se bavi samim likovnim stvarala"tvom (n.A1. ishod), uo!ljivo je da se zapravo dogodila promjena paradigme, no ne u smjeru pobolj"anja. Kurikulum za LK zaslu#uje mnoge pohvale; sadr#aji su osuvremenjeni postavljanjem ja!eg naglaska na dizajn, arhitekturu i digitalne medije, kao i na kulturnu ba"tinu te dru"tveni kontekst. Ipak, naglasak u navedenome ishodu n.A1. stavljen je na u!enikovo poznavanje tehnika produkcije te na njihova opisivanja, retrospekcije i introspekcije primjene istih, dok je samo izra#avanje (koje !ak nije vi"e nu#no likovno) postalo manje va#no. Uz retrospekcijsko opisivanje od u!enika se tra#i da svojim radovima "alje nekakve poruke. Ovime se u izraz vra$a literarnost, umjesto da se stje!u specifi!na znanja na"ega podru!ja. Komunikacija koja se o!ekuje na ovakav opisan na!in vi"e se ne oslanja samo na likovni jezik (specifi!an za na"e podru!je), ve$ se pro"iruje na kori"tenje svih jezika kao sredstava izra#avanja (auditivno, literarno, kinesteti!ki, performativno, vizualno), relativiziraju$i stru!nost pojedinih podru!ja. Tako%er, uvo%enje nekih umjetni!kih formi (performance, happe-

ning, konceptualna umjetnost, umjetni!ka instalacija) kao obaveznih u dje!jem izra#avanju, postavlja pitanje u!enikovih razvojnih sposobnosti za takvu djelatnost, posebno u razrednoj nastavi. Inzistiranje na zadanim temama u tom je ishodu didakti!ki problemati!no jer se prevelik naglasak stavlja na ono "to se prikazuje, umjesto na ono kako se prikazuje. U praksi, ovakav je naglasak !esto dovodio do stereotip-nih likovnih rje"enja, "to dovodi do zatiranja likovne kreativnosti. Likovna kreativnost ovime se #rtvovala u ime neke druge, manje definirane kreativnosti. Nasuprot tome, smanjivanje likovnoga jezika odbacivanjem nekih pojmova i sintakti!kih na!ela, smanjuje mogu$nosti likovnoga izra#avanja u ime nekoga drugog izra#a-vanja. Likovnim znanjima i vje"tinama didakti!ki se sprje!ava banalnost ilustriranja, koja je u praksi !esto dovo-dila do posve nelikovnih i stereotipnih rje"enja. Dakle, u!enicima se ne treba dati samo literarna uputa o tome "to se radi (kroz sirovu ikonografiju), ve$ ponajprije likovna uputa kako se radi, kori"tenjem likovnih pojmova. Usvajanjem likovnih pojmova u!enicima se nudi nov pogled na svijet, odnosno kultivirani opa#aj, jer tim poj-movima mogu imenovati, osvijestiti, te estetski i kriti!ki promisliti opa#eno u svojoj okolini. Napokon, u istom je ishodu pogre"no shva$en pojam vizualnosti, odnosno vizualni rad. Jezi!no gledaju$i, pojam „likovna umjetnost“ ne odgovara engleskomu pojmu „visual arts“. Treba uzeti u obzir da se razli!iti jezici koriste razli!itim koncipiranjem jezi!nih znakova; u ovom slu!aju, izraz „likovan“ vrlo je specifi!na hrvatska rije! koja sa sobom donosi i odre%enu konotaciju, koje u engleskome jeziku nema (jednako kao "to engleski jezik ne poznaje niti rije!, niti koncept pojma „odgoj“, a hrvatski jezik nema ekvivalent za en-gleske rije!i „image“ i „picture“) (Butina, 1984; Muhovi!, 2012). U hrvatskome jeziku, „vizualno“ se odnosi na sve "to je vidljivo (a sve "to je vidljivo nije obvezno umjetni!ko djelo), dok likovnim nazivamo ljudsku inter-venciju na vizualnome polju kojem je kvalitativna i stvarala!ka nadgradnja. To je vidljivo u nazivima ustanova koje odgovaraju na"oj Akademiji likovnih umjetnosti – one se prijevode ne prevode kao Academy of VisualVisualVisualVisual Arts, ve$ kao Academy of FineFineFineFine Arts, ili na francuskome Académie des Beaux-Arts: lijepe umjetnosti, jer je pojam „lijepo“ najbli#e "to imaju na"emu pojmu „likovno“. Rije! „likovno“ u svojemu korijenu sadr#i „oblik“ – likovno je ono "to je oblikovano, i to ljudskom rukom. Ovo je va#no jer vizualne pojave mogu biti i prirodne, a umjetnost nije prirodna, "to joj i sam naziv ka#e („umjet-nost“ je umjetna, engl. art is artificial). Nadalje, likovno je ono "to je intelektualno osmi"ljeno, dok je vizualno ono "to „nije ni"ta posebno za vidjeti“, kako ka#e slovenski autor Jurij Selan (2012). Ekvivalentno, kad se govori o glazbenoj umjetnosti, ne govori se o auditivnoj umjetnosti jer se glazba temelji na tonu, a ne na zvuku. Svaki ton jest zvuk, ali svaki zvuk nije ton (jer ton mora biti artikuluran); analogno, ono "to je likovno jest vizualno, ali sve "to je vizualno nije istodobno i likovno. Ideja da noviji mediji, kao "to su recimo film i fotografija, nisu likovni ve$ vizualni, nije to!na. Film, kao zaseb-na umjetnost, u sebi sadr#i razna podru!ja (rije!, pokret i zvuk, recimo), a polje na"eg interesa je ponajprije likovni aspekt filma. Primjerice, Nikola Tanhofer autor je knjige o boji na filmu, kojoj pristupa kao ponajprije likovnomu fenomenu. Uostalom, neki poznati redatelji (recimo David Linch) studirali su slikarstvo, kao i neki fotografi (recimo Henri Cartier-Bresson). Govore$i o fotografiji, upravo je ona najo!igledniji medij za pretvara-nje vizualnoga (onog "to se snima) u likovno (ono "to je snimljeno, ako je snimljeno znala!ki; ako nema znanja i vje"tine, tada je fotografija ostala samo vizualni zapis). I Power Point prezentacija mo#e biti samo vizualna, a


!94

mo#e biti i likovna. Prema tome, likovnost je baza arhitekture, dizajna, filma, fotografije, pa i digitalnim prezen-tacijama. Poseban je slu!aj odnos likovne umjetnosti i vizualne umjetnosti. Vizualna umjetnost pojavila se u dvadese-tom stolje$u, tek nedavno u odnosu na cjelokupnu povijest umjetnosti, pa je stoga vizualna umjetnost maleni podskup likovne umjetnosti. Prvim djelom vizualne umjetnosti smatra se „Fontana“ (pisoar) Marcela Duc-hampa. Od tada se otvorio svijet umjetni!kih djela koja su ponajprije vizualna, a ne likovna. To su djela koja nisu !ak niti rukotvorine (ona su tzv. readymades, ve$ gotovi predmeti iz okoline), i ona nemaju likovnosti. Li-kovnost je zamijenjena diskursom – jezikom stvorenim kontekstom. Ta djela ponajprije ovise o svojem tuma!e-nju, pa J. Selan (2012) ka#e da ih ne moramo nu#no vidjeti – moramo ih znati. Za razliku od likovne umjetnosti vizualna umjetnost ne preoblikuje, ve$ ponovno (sekundarno) semantizira vidljivo, tj. daje mu nova zna!enja. Ovo je posve legitimno u suvremenim umjetnostima, ali treba imati na umu kako se takvo shva$anje umjet-nosti moglo pojaviti tek razgradnjom koncepta klasi!ne, likovne umjetnosti (jednako kao "to se Schöenbergova atonalnost mogla pojaviti tek nakon tonalnosti, i bez nje nema smisla). Unutar sustava obrazovanja, razumije-vanje likovne umjetnosti didakti!ki je preduvjet da bi se shvatila njezina nelikovna, vizualna negacija. Nasta-vom vizualne umjetnosti nije mogu$e objasniti svu ljudsku likovnu djelatnost od prapovijesti do sredine dvade-setog stolje$a. Ovdje si stvaramo nejasno$e koje $emo uvijek imati te"ko$a objasniti unutar "kolskog koncepta obrazovanja. Dodatno treba objasniti i odnos termina „likovna kultura“ i engleskoga termina „visual culture“. Iako se !ini kao da se jednostavno radi o prijevodu iz jednoga jezika u drugi, tome nije tako. Koncept vizualne kulture nas-tao je na temeljima hermeneutike i tzv. „slikovnog obrata“ (eng. „iconic turn“ krajem osamdesetih godina dva-desetog stolje$a, a uklju!uje kulturolo"ko tuma!enje vizualnih pojava (Briski-Uzelac, 2008). Zbog toga, polje se vizualne kulture interdisciplinarno preklapa s psihoanaliti!kom teorijom, neurologijom, studijima seksa, queer teorijom, studijima televizije, popularne kulture, reklama, interneta, novih tehnologija itd. Ovime se bave tzv. vizualni studiji. Kre"imir Purgar, osniva! Centra za vizualne studije u Hrvatskoj, obja"njava to rije!ima: „Oni (vizualni studiji) polaze od !injenice da je kompletno podru!je vizualnog danas ravnopravno i da je svaki kriti!ki stav koji problematizira sliku ili koji je problematiziran slikom jednakopravan i jednako zaslu#uje da se njime – dakle, kao stavom o slici – pozabavimo; bez obzira o kojem predmetu, artefaktu ili pojavi izri!emo kriti!ki stav.“ (!asopis Kontura, lipanj 2011, str. 16-21) Prou!avanje bilo koje vizualne pojave je jednakovrijedno. Ukratko, vizualni studiji bave se interpretacijom, a ne stvarala"tvom. I ne bave su nu#no umjetno"$u. A nastavni!-ki kadar nije niti pribli#no osposobljen za ovakvu vrstu djelatnosti jer ih nastavni!ki fakulteti i ne osposobljava-ju za to. Zbog svega navedenoga, mi"ljenja sam da aktivnost i sadr#aj ovoga ishoda treba biti ponajprije likovnost, kroz likovno izra#avanje i stvaranje, a ne vizualnost i vizualno izra#avanje.

izv. prof. mr. art Miroslav Huzjak Literatura: Briski-Uzelac, S. (2008). Vizualni tekst. Studije iz teorije umjetnosti. Zagreb: CVS – Centar za vizualne studije. Butina, M. (1984). Slikarsko mi"ljenje: od vizualnega k likovnemu. Ljubljana: Cankarjeva zalo#ba. Kamhi, M. M. (2004). Rescuing Art from 'Visual Culture Studies'. Aristos.URL: http://www.aristos.org/aris-04/rescuing.htm Muhovi!, J. (2012). Likovna ali vizualna umetnost? V: Likovno / vizualno. Ljubljana: Pedago"ka fakulteta. Str. 27 – 58. Purgar, K. (2011). Suvremena umjetnost napustila je domenu povijesti umjetnosti. Kontura, lipanj 2011, str. 16-21. URL: https://www.academia.edu/4081436/Suvremena_umjetnost_napustila_je_domenu_povijesti_umjetnosti Selan, J. (2012). Anesthesia. Sodobna umetnost in mehanizmi diskursa. V: Likovno / vizualno. Ljubljana: Pedago"ka fakulteta. Str. 83 – 97.

likovna kultura i likovna umjetnost -...

Documents