likovna kultura i likovna umjetnost - mzos

Download Likovna kultura i Likovna umjetnost - MZOS

Post on 09-Dec-2016

254 views

Category:

Documents

11 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Likovna kultura i Likovna umjetnostprijedlog

    nacionalni kurikulum nastavnoga predmeta

    velj

    aa

    2016

    .

    Cjelovita kurikularna

    reforma

    Rani i predkolski, osnovnokolskii srednjokolski odgoj i obrazovanje

  • lanovi strune radne skupine izabrani javnim pozivomdr. sc. Josipa Alvi, via asistentica, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnostimr. sc. Maja Ferek, prof., I. gimnazija, Zagrebizv. prof. mr. art. Miroslav Huzjak, Uiteljski fakultet, Odsjek za uiteljske studije, Katedra umjetnikog podruja, ZagrebGordana Koec Bousfield, prof., Osnovna kola poliklinike SUVAG, ZagrebIda Loher, prof., Osnovna kola estine, Zagrebdoc. dr. sc. Dunja Pivac, Umjetnika akademija, Odsjek za likovnu kulturu i likovnu umjetnost, SplitLana Skender, dipl. pov. um., Umjetnika akademija, Odsjek za likovnu umjetnost, Osijekdoc. mr. art. Sonja Vuk, Akademija likovnih umjetnosti, ZagrebElen Zubek, prof., Gimnazija Velika Gorica, Velika Gorica (voditeljica)lanica strune radne skupine iz jedinice za strunu i administrativnu podrkuurica Kaurloto Martini, Agencija za odgoj i obrazovanjelan strune radne skupine iz ekspertne radne skupineTomislav Rekovactehnika koordinatorica strune radne skupineMartina Pu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaekspertna radna skupinaBoris Joki (voditelj)Branislava BaranoviSuzana HitrecTomislav RekovacZrinka Risti DediBranka VuklekturaMeri Farac Jemri

    nacionalni kurikulum nastavnoga predmetalikovna kultura i likovna umjetnost

    Prijedlogveljaa 2016.

  • Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (onk) odreen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

    Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oe-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.

    Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odreuju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, uenje i pouavanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podrujima i meupredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

    Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma ine gradivnu strukturu odreenog predmeta i proteu se kroz cijeli period pouavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odreeni su odgojno-obrazovni ishodi.

    Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome to oekujemo od uenika u odreenoj domeni/konceptu predmeta na kraju odreene godine uenja. Odreeni su kao poeljna znanja, vjetine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslonjavaju. Kroz godine uenja ishodi ine zaokruenu, loginu cjelinu uenja i pouavanja u odreenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine uenja i pouavanja odre-uju ukupna iskustva uenja u odreenom predmetu.

    Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, ukljuuje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. itanje ishoda stoga, osim na smu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

    Razrada ishoda ukljuuje preciznije odreenje aktivnosti i sadraja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

    Za veliku veinu ishoda odreene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odreuju dubinu i irinu svakog ishoda i opisuju oekivana postignua uenika na kraju odreene godine uenja, ime se olakava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u veini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

    Od uenika se oekuju ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

    UPUTE ZA ITANJE

    Slika a. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izraenih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

    okvir nacionalnog kurikuluma

    podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema

    nacionalni kurikulum za rani i predkolski odgoj i obrazovanje

    nacionalni kurikulum za osnovnokolski odgoj i obrazovanje

    nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje

    nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje

    Okv

    ir za

    vre

    dnov

    anje

    pro

    cesa

    i is

    hoda

    ue

    nja

    u od

    gojn

    o-ob

    razo

    vnom

    sus

    tavu

    RH

    Okv

    ir za

    pot

    ican

    je i

    prila

    godb

    u is

    kust

    ava

    uen

    ja te

    vr

    edno

    vanj

    a po

    stig

    nua

    ue

    nika

    sa

    tek

    oam

    a

    Okv

    ir za

    pot

    ican

    je is

    kust

    ava

    uen

    ja i

    vred

    nova

    nje

    post

    igni

    a d

    arov

    itih

    ue

    nika

    .

    nacionalni kurikulum za umjetniko obrazovanje

    Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetnikog obrazovanja

  • Sadraj A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 4444

    B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 5555

    C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 5555

    D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, 7777

    E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA, MEUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA, 88886666

    F. UENJE I POUAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 88886666

    G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA UENJA U NASTAVNOME PREDMETU LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 99990000 DODATAK IZDVOJENO MILJENJE, 99993333

  • NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

    4444

    A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

    Predmeti Likovna kultura i Likovna umjetnost pripadaju umjetnikomu i drutveno-humanistikomu podru-ju odgoja i obrazovanja. Svrha je predmeta uvesti uenike u svijet likovnih umjetnosti kako bi njihovim sadra-jima oplemenili i obogatili sliku o sebi i o svijetu u kojemu ive te razvili stvaralatvo (kreativnost) kao nain miljenja i djelovanja. Uloga koju likovna kultura i umjetnost imaju u svakodnevnome ivotu uenika i u obli-kovanju njegova identiteta polazite je organizacije te pristupa uenja i pouavanja predmeta. Upoznavanjem likovnoga/vizualnoga jezika, razvijanjem likovne/vizualne pismenosti, praktinim upoznavanjem alata i medi-ja, sveobuhvatnim uvidom u likovno stvaralatvo te razumijevanjem umjetnikih strategija i koncepata uenici stjeu kompetencije koje e im pomoi u razumijevanju sloene vizualne okoline i osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u njezinu oblikovanju, kritikome prosuivanju i vrednovanju. Predmetima uenici stjeu znanja o vizualnoj kulturi, razliitim podrujima likovnih i vizualnih umjetnosti (crte, slikarstvo, skulptura, grafika, dizajn, arhitektura i urbanizam, fotografija, film, strip, primijenjene umjetnosti, suvremene umjetnike prakse) te o raznovrsnim nainima vizualne komunikacije. Sintezno povezivanje sadraja nizom tematski povezanih cjelina, osmiljavanje projekata, interdisciplinarni pristup i meupredmetno povezivanje uenicima omoguu-je upoznavanje likovne/vizualne kulture i umjetnosti u njihovoj cjelovitosti i sloenoj ulozi koju imaju u razli-itim aspektima ivota. Uenje i pouavanje predmeta angaira uenika i iri njegove interese te mu daje teme-lje za neprekidno nadograivanje prethodnih ideja, znanja i iskustava. Povezivanjem s umjetnikim zajednica-ma i raznovrsnim kulturno-znanstvenim ustanovama, kao alternativnim prostorima uenja, uenicima se li-kovno stvaralatvo, umjetnika dogaanja i kulturna batina predstavljaju kao dio osobnoga identiteta i irega drutvenoga konteksta.

    Djela likovne umjetnosti i vizualna okolina pokreta su aktivnosti uenja i pouavanja predmeta Likovna kul-tura i Likovna umjetnost. Ona su polazite za emocionalni, asocijativni i intelektualni doivljaj, za upoznavanje likovnoga jezika, oblikovanje kritikoga miljenja, postavljanje pitanja o temama koje su bliske uenicima te su poticaj za izraavanje i komunikaciju.

    Vaan je aspekt uenja i pouavanja predmeta Likovna kultura praktian rad kojim uenici istrauju, oblikuju i izraavaju se te daju idejna i konkretna rjeenja problema koje prepoznaju u svojoj okolini. Uenje i pouavanje ukljuuje metode i tehnike kojima se razvija stvaralatvo (kreativnost), ui produkcija, razvoj i ostvarenje ideja. Uenici razvijaju matu, uvjebavaju donoenje viestrukih rjeenja te ih se potie da u njima objedinjuju es-tetski, etiki i tehnoloki aspekt. Njeguju se individualne osobitosti uenika i potreba za izraavanjem, slue se tradicionalnim likovnim materijalima i postupcima te suvremenim vizualnim medijima i konceptima.

    U sklopu predmeta Likovna umjetnost uenici istraivaki pristupaju likovnomu stvaralatvu razliitih dru-tava i kultura u irokome vremenskom trajanju od pretpovijesti do suvremenoga doba. Uenici istrauju kako se drutveno-povijesna situacija od